Poslovni broj: 29 P-2383/22

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

H 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, OIB: 29399232217, po sucu ovog suda Vlatki Gašperov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: Bumbak HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Igoru Labura , odvjetniku u Šibeniku protiv tuženice: REPUBLIKA HRVATSKA, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu, Građansko upravi odjel Šibenik, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon javno održane glavne rasprave dana 16. ožujak 2026.godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zastupnika tuženice, a objavljene dana 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] vlasnik nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] ZU 10126 k. o. [katastarska općina] za suvlasnički udio ¾ dijela te je tužitelj ovlašten da temeljem ove presude uknjiži suvlasničko pravo na navedenoj nekretnini, brisanjem upisa Pomorsko dobro za ¾ dijela.

Obrazloženje

1.Tužitelj HJ (dalje: tužitelj) je dana 30. studenog 2022. godine podnio tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava suvlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

1.1.Tužitelj je u tužbi naveo da je predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama upisana kao Pomorsko dobro, dok je u katastru posjeda upisana u posjedovni list broj 5303 k. o. [katastarska općina], a kao posjednik upisan je Remontno brodogradilište Šibenik. Nekretnina je udaljena od mora cca 50 metara, iza same marine. Navodi da su iza cijele marine položene komunikacije i dio prirode i taj dio je formiran kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je tek nakon nje položena nekretnina oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, između mora i predmetne nekretnine nalazi se treće čestica. Nadalje navodi da su tužitelj i njegovi prednici samostalni posjednici opisane nekretnine, da su prednici tužitelja prije II svjetskog rata sagradili staru kuću oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Navodi da je tužitelj pravo suvlasništva navedene nekretnine stekao pravnim sljedništvom temeljem kojega je upisan u zemljišne knjige u odnosu na kuću katastarske oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da sporna nekretnina u naravi predstavlja vrt koji služi kao jedini prilaz kući.

2. U prilog tužbi tužitelj dostavlja negativni odgovor ODO, Građansko upravnog odjela N-DO-264/2022-2 za mirno rješenje spora podnesenog nadležnom državnom odvjetništvu postupanju sukladno odredbi čl. 186.a.Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje ZPP) prije podizanja ove tužbe.

3.Tuženica u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te citira članak 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( Narodne novine , 83/23), te tako navodi da se morska obala proteže od crte srednjih viših visokih voda i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena, na čije prirodno obilježje i izgled utječe more, a koji je prema svom položaju i izgledu u izravnom kontaktu s morem. Kopneni dio pomorskog dobra je pojas kopna uz more koji je po svojoj prirodi u neposrednoj vezi s morem i prema namjeni i načinu upotrebe služi uobičajenom korištenju i upotrebi mora kao općeg dobra, a širok je najmanje šest metara od crte srednjih viših visokih voda mjereno vodoravno. Nadalje citira članak p. zakona o pomorskom dobru i morskim lukama koji izričito navodi da je pomorsko dobro izvan pravnog prometa i na njemu se ne može šteći pravo vlasništva niti druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi. Pomorsko dobro ne može biti predmetom ugovora o najmu. Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom njegova su pripadnost. Slijedom navedenog tužitelj ne samo da nije priložio niti jedan dokaz na okolnosti stjecanja prva vlasništva nekretnine koja je van prometa nego takav osno nije ni naveo, pa stoga predlaže da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

4.U tijeku postupka sud je pregledao dokumentaciju koja prileži spisu i to : zemljišne knjige ovog suda, prijepis posjedovnog lista broj 5305 za k. o. [katastarska općina] , sud je održao uviđaj na licu mjesta dana 25. travnja 2024. godine uz sudjelovanje vještaka mjernika SJ dipl.ing.geod. te izveo dokaz saslušanjem svjedoka PJ, RJ.

5.Tužbeni zahtjev je osnovan.

6.Predmet spora je zahtjev tužitelja usmjeren na utvrđenje stjecanja valjane pravne osnove za stjecanje prava suvlasništva na nekretnini oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za ¾ dijela uz istodobni izbris navedenog suvlasničkog dijela tuženice i upis tužitelja u zemljišne knjige pozivajući se na dugogodišnji posjed (dosjelošću) njegovih pravnih prednika, odnosno da je predmetna nekretnina dvorište koje je sastavni dio kuće u kojoj tužitelj živi i koja je sagrađena prije II svjetskog rata , sve prikazano na geodetskog situaciji stvarnog stanja terena.

7. Temeljem navoda stranaka i provedenog dokaznog postupka, te ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno u smislu odredbe čl. 8. ZPP, ovaj sud je zaključio kako u nastavku slijedi i utvrdio slijedeće činjenično stanje.

8.Naime u ovoj pravnoj stvari nije sporno da je predmetna nekretnina u javnim evidencijama upisana kao pomorsko dobro kojim upravlja Republika Hrvatska i koje je kao takvo isključeno iz pravnog prometa, kao i da je sporna nekretnina s izgrađenim objektima nastala izgradnjom visokog zida na kojem je položena ograda, sporno je da li predmet spora stvarno predstavlja pomorsko dobro ili vlasništvo tužitelja s istaknutih pravnih osnova.

9. Uviđajem na licu mjesta održanom dana 25. travnja 2024. godine uz sudjelovanje vještaka geodetske struke izvršena je identifikacija predmeta spora pa je utvrđeno da se pokazana nekretnina identificira kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina se nalazi u naseljenom dijelu predjela [adresa]. U naravi se radi o terenu koji je položen južno od kuće tužitelja koja nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i kuće za koju tužitelj tvrdi da mu je od tete IJ koja nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nekretnina je omeđena spomenutim kućama sa sjevera te visokim betonskim zidom sa južne strane, a na tom zidu se nalazi željezna ograda. Na nekretnini se zatiču i stepenice sa jednim betonskim aneksom uz stepenice, a te stepenice vode na prvi kat kuće kat. čest. [katastarska čestica] tete tužitelja. Ispod navedenih stepenica je prolaz koji je također sastavni dio pokazane nekretnine. U jugoistočnom uglu predmetne nekretnine nalazi se staro stablo smokve. Nekretnina je ograđena betonskim zidom i sa istočne i zapadne strane. Nekretnina u naravi ne predstavlja pomorsko dobro jer je od mora udaljena na način da je izgrađen visoki zid na kojem je položena ograda, a u podnožju se nalazi betonirani plato na kojem se popravljaju brodovi i prolaze automobili te je položena betonirana šetnica do mora. Opisani betonirani dio koji je konfiguracijski položen niže od predmetne nekretnine i to 10tak metara niće od predmetne nekretnine nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Opisane stepenice i prolaz ispod balkona tete tužitelja čine sastavni dio kat. čest. [katastarska čestica].

13. Na okolnost dugogodišnjeg posjedovanja sud je prilikom održavanja uviđaja, na licu mjesta saslušao svjedoke RJ i PJ.

13.1. Svjedok RJ (1969.), nesrodan sa tužiteljem, je naveo da se rodio u [adresa] gdje je i živio do osme godine života kada se odselio u grad [adresa], ali se vrtio u obiteljsku kuću u [adresa] prije 20tak godina i tu živi neprekidno. Njegova majka je iz obitelji S iz [adresa], a i prabaka tužitelja je iz obitelji S tako da njihove kuće graniče. Poznato mu je da se baka tužitelja zvala LJ i da je imala troje djece i to majku tužitelja P, tetu tužitelja Ž ivanu i ujaka tužitelja MJ. Navodi da mu je poznato da su se nabrojani podjelili i da je kuća koja graniči sa njegovom kućom pripala majku i ujaka tužitelja, a kasnije je kuću dobio tužitelj. No zaista ne zna kako je izvršena podjela u obitelji. Zna da je pokazana nekretnina oduvijek bila vlasništvo obitelji S, a kasnije obitelj MJ. Sjeća se da Remontno brodogradilište 80-ih godina prošlog stoljeća postavilo visoki 9ogradni betonski zid prema nekretnini koja graniči s morem i da je na takav način remontno brodogradilište se ogradilo od onoga što nije njegovo.

13.2. Svjedok PJ( 1947.), nesrodan sa tužiteljem, je naveo da se doselio u Mandalinu 1983. kada se oženio. Njegova kuća se nalazi u neposrednoj blizini predmeta spora. Poznaje tužitelja i njegove roditelje P i ŽJ. Poznavao je prabaku tužitelja koja je bila vlasnica kuće i spornog terena ispred kuće. Kada je on doselio u [adresa] več je bio izgrađen betonski zid sa željeznom ogradom i šiljcima na vrhu, a od starijih je čuo da je navedeni zid izgradilo poduzeće Remont i da se na taj način ogradilo od privatnih terena. Nema saznanja kako se obitelj tužitelja podijelila i kome je pripala nekretnina ispred njihove kuće, ali u [adresa] je opće poznata činjenica da to pripada široj obitelji tužitelja.

14.Saslušani svjedoci su u svim bitnim dijelovima iskazivali identično po pitanju poznavanja rodoslovlja obitelji tužitelja pa su tako identično iskazivali kako je tužitelj predmetnu nekretninu stekao nasljeđivanjem iza smrti majke R, koja je istu naslijedila iza smrti svoje majke i podjelom sa ostalim nasljednicima. Saslušani svjedoci imaju neposrednih saznanja, jer imaju svoje nekretnine koje graniče sa predmetnom nekretninom odnosno nalaze se u neposrednoj blizini. Svjedoci su potvrdili kako je predmetna nekretnina od davnina kao i kuća uz predmetno dvorište, vlasništvo obitelji S. Sud nije našao razloga ne pokloniti vjeru saslušanim svjedocima jer su iskazivali u bitnim dijelovima identično, a njihovi iskazi su u suglasju sa priloženim materijalnim dokazima priloženima uz tužbu

14. 1. Svjedoci su svjedočili o činjenicama koje su im poznate neposredno (isti imaju nekretnine u blizini), a navodi odgovaraju zatečenom na licu mjesta pa se tako sud neposrednim zapažanjem uvjerio u ograđenost nekretnina betonskim zidom i sa istočne i sa zapadne strane. Svjedoci su detaljno iskazivali način posjedovanja te da bi se radilo o mirnom uživanju istog.

14.2.Sud je cijenio činjenicu da u tako malom mjestu stanovnici poznaju lokalne običaje i događanja, pa tako da im je poznato i koja od nekretnina kome pripada i da se zemlja u obitelji u pravilu prenosila s koljena na koljeno pritom detaljno navodeći rodoslovlje od pradjeda do prednika tužitelja.

14.3. Na temelju obavljenog uviđaja te nalaza i mišljenja vještaka -geodeta – evidentno je da nekretnina u naravi ne predstavlja pomorsko dobro u smislu čl. 6.Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ( Narodne novine, broj 83/239) jer je od mora udaljena na način da je izgrađen visoki zid na kojem je položena ograda, a u podnožju se nalazi betonirani plato na kojem se popravljaju brodovi i prolaze automobili te je položena betonirana šetnica do mora. Opisani betonirani dio koji je konfiguracijski položen niže od predmetne nekretnine i to 10tak metara niže od predmetne nekretnine nosi katastarsku oznaku kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] to je zaključak ovog suda da predmet spora u niti jednom dijelu ne predstavlja pomorsko dobro, a kako je to formalno evidentirano u odgovarajućim javnim evidencijama (zemljišniku), odnosno da je predmet spora izgubio status pomorskog dobra izgradnjom visokog zida na kojem je položena ograda, a koji zid su gradili radnici Remontno brodogradilišta Šibenik i to 80tih godina prošlog stoljeća te položenom šetnicom između sporne nekretnine i mora.

15. Odredbom članka 388. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14., 81/2015, dalje: ZV), a koji propis je stupio na snagu dana 01. siječnja 1997. godine, bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991. godine bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. godine („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV-a („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 08. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

16.Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti treba uračunati i vrijeme proteklo prije dana 08. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

17. Nastavno na rečeno, iz iskaza svjedoka, priložena rješenja o nasljeđivanju i posjedovni list, zaključuje se kako su prednici tužitelja u dugogodišnjem posjedu i prije 1941. godine, ali imajući u vidu citirane odredbe u toč. 15. svakako je prošlo više od 40 godina mirnog posjeda tužiteljevih prednika, bez razloga za sumnju da bi upravo cjelokupni posjed predstavljao cjelinu koji u naravi predstavlja maslinik koji tužitelj obrađuje.

18.Analizom i ocjenom iskaza saslušanih svjedoka jednako kao i neposrednim zapažanjem na licu mjesta kojom prilikom je nekretnina potpuno ograđena i odvojena od mora, a što je sve utvrđeno na zapisniku s održanog očevida, ovaj sud je stava kako je postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja osnovan. Svi saslušani svjedoci, neovisno jesu li isti u srodstvu s tužiteljem ili ne iskazivali su identično o načinu posjedovanja predmeta spora, pa su tako svi suglasno kazivali da je na predmetna nekretnina oduvijek bila u obitelji tužitelja, da je nekretnina sastavni dio kuće kao i sastavni dio kuće tete tužitelja. Svjedoci iznose svoja neposredna saznanja iz svog ranog djetinjstva, način stjecanja iste i držanje u neometanom posjedu od stjecanja. Slijedom navedenog prabaka tužitelja koja je bila vlasnica kuće vlasnice kuće i spornog terena ispred kuće je zajednički je prednik svih koji na navedenom području imaju nekretnine iz obitelji S, a koji je započela posjed, kao i njezini nasljednici

19.Zaključak ovog suda je da je tužitelj stekao nasljeđivanjem pravo vlasništva na predmetu spor, a njegovi prednici dugogodišnjim neometanim posjedom, dakle, ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena stupanja na snagu ZV-a, zbog čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti u cijelosti i presuditi kao u izreci, kontinuiranim, mirnim i od nikog ometanim posjedom prednika izvršavanog glede sporne nekretnine više od 40 godina, a svakako i ranije što su o posrednim i općepoznatim činjenicama za žitelje onog kraja iskazivali saslušani svjedoci.

20. Odluka o trošku je izostala obzirom da isti stranke nisu ni potraživale (čl. 154.ZPP).

21. Slijedom iznesenoga, odlučeno je kao u izreci ove presude.

Šibenik, 30. ožujka 2026.

Sudac

Vlatka Gašperov

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može uložiti žalbu nadležnom drugostupanjskom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave iste, a ulaže se putem ovog suda u tri primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku

Dn-a

1.Pun Tužitelja

2.Pun tuženika

3.U spis