P-3682/2024-15

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari I. tužiteljice RĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], Frane [adresa]., i II. tužitelja GĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koje zastupa punomoćnik mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru, protiv tuženice EĐ, odsutne i nepoznatog boravišta, koju zastupa privremeni zastupnik Braco Kušeta, odvjetnik u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 24. veljače 2026. u nazočnosti I. tužiteljice i punomoćnika tužitelja mr.sc. Deana Rahana, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave presude 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da su RĐ iz [adresa], Frane [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj] i TĐ iz [adresa], Tin [adresa]. vlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, te se isti ovlašćuju da po pravomoćnosti ove presude ishode uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris tuženika za cijelo.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 1. listopada 2024. podnijela ovom sudu tužbu protiv tuženice radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. U tužbi tužiteljica navodi da je podnijela ovom sudu prijedlog za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka kako bi ishodila upis između ostalih i nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koji postupak da se vodio pod poslovnim brojem Z-22881/20, no isti da je usvojen samo za 4915/4, dok da je za 4915/1 odbijen, pa da se stoga podnosi ova tužba. Navodi se u tužbi da je na predmetnoj nekretnini upisana tuženica, za cijelo, koji upis da je pogrešan te da je posljedica neusklađenog zk stanja sa onim stvarnim budući da je tužiteljica kvalificirani posjednik predmete nekretnine već dulje od pedeset godina ni od koga ometana za cijelo. Naime, navodi se da je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem i diobom unutar obitelji, od svojih prednika koji da su pak navedenu nekretninu stekli dosjelošću, tj. neprekinutim, mirnim i nesmetanim posjedovanjem iste više od sto godina. Stoga tužiteljica predlaže kao u tužbenom zahtjevu, a kako je to navedeno u izreci presude.

3. Budući da je tuženica označena u tužbi kao odsutna i nepoznatog boravišta, sud je izvršio provjeru kroz Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i utvrdio da tuženica nema aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], niti postoje drugi podaci o istoj. Polazeći od navedenih utvrđenja sud je rješenjem od 14. veljače 2025. temeljem odredbi članka 84. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP-a) tuženici postavio privremenog zastupnika u osobi Brace Kušete, odvjetnika u Supetru. O postavljanju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim Novinama.

4. Privremeni zastupnik tuženika se na ročištu od 22. siječnja 2026. opreza radi usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te predložio da se izvedu svi dokazi koji su predloženi u tužbi i na pripremnom ročištu.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, posjedovnog lista broj 2 za k. o. [katastarska općina], ortofoto snimke predmetne nekretnine pregledom i čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem Z- 22881/20, saslušanjem svjedoka ĐĐ, BĐ, te saslušanjem

I. tužiteljice kao parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrde vlasnicima nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, temeljem instituta dosjelosti.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da je kao vlasnica predmetne nekretnine upisana tuženica, dok je pregledom posjedovnog lista za predmetnu nekretninu utvrđeno kako je kao posjednik iste upisana ĆĐ.

9. Sud je pregledom ortofotosnimke utvrdio stvarni položaj te granice predmetne nekretnine.

10. Sud je u postupku saslušao svjedoke ĐĐ i BĐ. Iz iskaza svjedoka ĐĐ proizlazi da je istome poznata predmetna nekretnina budući da on u blizini ima svoju nekretninu u području zv. Gališnjak, dok se ova predmetna nekretnina nalazi u području zv. Paprat. On da je upravo na tom području u FĐ išao brati grožđe, a njegova nekretnina da se nalazi odmah ispod ove predmetne, osim toga on da je i lovac pa jako dobro poznaje ovo područje. Naveo je da predmetna nekretnina predstavlja vlasništvo ovdje prisutne tužiteljice i njenog brata, a zna da su oni to naslijedili od svoje tete za koju ne zna kako se zvala, za koju zna da je živjela u [adresa], a da je u nekom trenutku odselila u Ameriku. Predmetna nekretnina u naravi da predstavlja pašnjak na kojem su tužiteljica te njezina obitelj znali brati drva, a tu da su dovodili i koze na ispašu. Inače da se radi o jako velikom kompleksu gdje tužiteljica osim ove nekretnine ima i još druge nekretnine u vlasništvu. Svjedok za EĐ nikada nije čuo niti da bi ona imala ikakve veze sa ovom nekretninom, dok je tužiteljicu i njenog brata često viđao na ovoj nekretnini, i nikada nije vidio da ih netko tjerao od tamo ili da je netko tvrdio da to nije njihovo. Naveo je da je nekretnina ograđena najviše kamenom gomilom, a ima i žice na određenim dijelovima. Nadalje, iz iskaza svjedoka BĐ proizlazi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata budući da njegov otac ima zemljište u tom predjelu, zv. Paprat. Naveo je da je na tom području zajedno sa svojim ocem išao konjima jer nije bilo ceste, a u međuvremenu da je cesta probijena. Predmetna nekretnina u naravi da predstavljala pašnjak te se sjeća da je viđao tužiteljicu i njezinog brata kako tu drže svoje koze, a znali su brati i drva. Inače da se radi o zemljištu koje je neplodno, a posebno upitan naveo je da su tužiteljica i njezin brat vlasništvo ove nekretnine stekli nasljeđivanjem iza svoje pok. none koja se zvala UĐ. Tužiteljica osim brata TĐ da ima i sestru, međutim oni da su se međusobno podijelili, tužiteljici i bratu da je pripala ova nekretnina, dok je sestri pripala nekakva kuća. Svjedok nikada nije čuo za EĐ niti da bi ona imala ikakve veze sa ovom nekretninom, a posebno upitan naveo je da je čuo za prezime ĆĐ, ali za ĆĐ ne, s tim da nije čuo da bi to prezime imalo ikakve veze sa ovom nekretninom. Inače, nekretnina da je nekoć bila ograđena gomilom.

11. Sud je u postupku saslušao i I. tužiteljicu koja je u svom iskazu navela da je predmetna nekretnina nekoć predstavljala vlasništvo njezinog oca i njegove sestre MĐ, koja da se zapravo zvala R, a oni da su to naslijedili iza svoje pok. majke UĐ. Na toj nekretnini da je često odlazila zajedno sa svojim ocem i svojom tetkom koja je bila neudata, nije imala djece te je živjela s njima. Navela je da bi ondje oni držali svoje koze te bi brali drva, a danas da na toj nekretnini nema ništa posebno, ima nešto drva, koja i danas uzimaju za svoje osobne potrebe. Nije joj poznato tko bi bila EĐ ud. G, ali sigurna je da ju nikada nitko nije ometao u korištenju ove nekretnine niti tvrdio da to nije njihovo. Nekretnina da je velikim dijelom ograđena kamenom gomilom, a osim ove nekretnine da ima u vlasništvu još jednu nekretninu koja je u međi sa ovom predmetnom. Osim brata koji je tužitelj u ovom predmetu navela je da imaju i sestru, međutim oni da su se međusobno podijelili tako da se sestra odrekla prava vlasništva ove nekretnine, a njoj da je svakako pripala obiteljska kuća njihovih roditelja.

12. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP-a) propisano je da se pravo vlasništva može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

13. Odredbom članka 159. ZVDSP-a, i to stavkom 1. propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisan je rok od 10 godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 godina za poštenog posjednika.

14. Odredbom članka 160. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok je u stavku 2. propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Dakle, u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja koje je potrebno da bi se pravo vlasništva steklo dosjelošću.

15. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, i to prvenstveno iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku, sud je utvrdio da su tužitelji u posjedu predmetne nekretnine dulje od dvadeset godina. Naime, iz iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku nedvojbeno proizlazi da su vlasnici ove nekretnine nekoć bili otac tužitelja te njegova sestra MĐ, odnosno R, koji su ovu nekretninu koristili kao pašnjak na koji bi dovodili koze na ispašu, te su na istoj brali i drva, pri čemu je ova nekretnina samo dio kompleksa drugih nekretnina koje se nalaze u vlasništvu obitelji tužitelja. Svjedocima je poznato da je predmetna nekretnina pripala tužiteljima nasljeđivanjem, s tim da tužitelji imaju i treću sestru, s kojom je postignut dogovor o diobi. Također, svjedoci su suglasno su iskazivali u postupku da im osoba tuženice koja je upisana u zemljišnim knjigama kao vlasnica nije poznata, niti da bi ona imala ikakve veze s predmetnom nekretninom, kao i da nikada nisu čuli da bi netko tvrdio da predmetna nekretnina nije vlasništvo tužitelja. Stoga, a kako su svi svjedoci suglasno iskazivali o bitnim činjenicama za ovaj spor, pri čemu se radi o svjedocima starije životne dobi, mještanima mjesta u kojem se nalazi predmetna nekretnina, pa isti zasigurno imaju neposredna saznanja o načinu korištenja predmetna nekretnine i stjecanju iste, to je sud u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, te na istima utemeljio odluku o bitnim činjenicama koje ukazuju na osnovanost tužbenog zahtjeva. Osim toga, iskazi svjedoka su u cijelosti u skladu s navodima I. tužiteljice iznesenima u tijeku postupka, odnosno tužbi, te općenito preostalim materijalnim dokazima u spisu. Stoga je na temelju iskaza saslušanih svjedoka te materijalnih dokaza koji prileže spisu bilo moguće zaključiti da su tužitelji bili u posjedu predmetne nekretnine, pri čemu je po ocjeni ovog suda takav posjed tužitelja, osim što je trajao zakonom određeno vrijeme, uzimajući u obzir i posjed njihovih pravnih prednika, bio i pošten jer su tužitelji posjedovali i koristili predmetnu nekretninu s uvjerenjem da je ista njihovo vlasništvo, te da nitko treći ne polaže prava na nju.

16. Slijedom navedenog, a cijeneći sve gore izvedene dokaze, posebno iskaze svjedoka te pisanu dokumentaciju u spisu, ovaj sud zaključuje da su I. i II. tužitelji nedvojbeno u posjedu predmetne nekretnine zasigurno preko 20 godina, te im nitko posjed, a niti vlasnička prava glede iste nikada nije osporavao, zbog čega takav posjed tužitelja ima kvalitetu kontinuiranog, poštenog i nesmetanog posjeda, pa su samim time ispunjene pretpostavke iz članka 159. i 160. ZVDSP-a za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem izvanredne dosjelosti.

17. Stoga je tužbeni zahtjev I. i II. tužitelja valjalo usvojiti pozivom na odredbe čl. 156. i 160. ZVDSP-a, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

U Supetru, 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužiteljici po punomoćniku, mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru

- I. tuženici, putem privremenog zastupnika Brace Kušete, odvjetnika u Supetru

- u spis