Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

    Ulica grada Vukovara 84

    Poslovni broj: P Ob-360/2024-34

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Rei Rajić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Eleonori Katić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po odvjetnici Marijani Habijančić, odvjetnici u Čazmi, radi spora o roditeljskoj skrbi u odnosu na mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa posebna skrbnica ZL, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb, te Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dugo Selo, nakon glavne rasprave, održane i zaključene 12. veljače 2026. u prisutnosti stranaka osobno, njihovih punomoćnica te posebne skrbnice, uz isključenje javnosti, 30. ožujka 2026.

    p r e s u d i o  j e

    I. Zajedničko dijete stranaka mlt. PL, OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na njezinoj adresi prebivališta.

    II. Roditelji ČL, OIB: [osobni identifikacijski broj], i DL, OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvrivat će zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj].

    III. Osobni odnosi mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], s ocem DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ostvarivat će se sukladno dogovoru roditelja, a ukoliko isti izostane, na sljedeći način:

    - naizmjenično jedan tjedan od utorka u 15:00 sati kad će otac mlt. SL preuzeti u vrtiću/školi do četvrtka u 8:00 sati ujutro kad će ga odvesti u vrtić/školu, a drugi tjedan utorkom i četvrtkom od 15:00 sati kad će ga preuzeti u vrtiću/školi do 19:00 sati kad će ga vratiti na adresu majke te od subote u 9:00 sati do nedjelje u 18:00 sati na način da ga preuzme kod majke te poslije vrati na njenu adresu,

    - svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji je neradni dan od 9:00 sati do 18:00 sati tako da ga preuzme kod majke te poslije vrati na njenu adresu,

    - tijekom ljetnih praznika 14 dana u kontinuitetu s majkom te 14 dana u kontinuitetu s ocem u vrijeme kad svaki od roditelja koristi godišnji odmor, uz obvezu roditelja da za to vrijeme omoguće redovit kontakt djeteta s drugim roditeljem te da si međusobno mjesec dana unaprijed jave termine korištenja godišnjeg odmora,

    - polovicu svih ostalih školskih praznika.

    IV. Nalaže se ocu DL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime uzdržavanja mlt. SL, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi iznos od 224,00 eura mjesečno počevši od podnošenja tužbe 19. ožujka 2024. pa nadalje sve dok za to budu postojali zakonski uvjeti, s time da je dospjele obroke, umanjene za dospjele iznose uzdržavanja sukladno privremenoj mjeri od 6. listopada 2025., ukupno 4.032,00 eura, dužan platiti odjednom u roku od 15 dana, a ostale od 1. travnja 2026. pa nadalje kako budu dospijevali najkasnije do svakog 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, a u slučaju zakašnjenja sa zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa pa do isplate, po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, s tim da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, na tekući račun majke ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], otvoren kod Privredne banke Zagreb d.d., IBAN: [broj bankovnog računa].

    V. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na uzdržavanje prije podnošenja tužbe.

    VI. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

    Obrazloženje

    1. U tužbi od 19. ožujka 2024. tužiteljica navodi kako je u izvanbračnoj zajednici nje i tuženika 9. rujna 2022. rođeno dijete mlt. PL, a da stranke više ne žive zajedno od kraja kolovoza 2023. kad je tuženik odselio. Tužbenim zahtjevom, korigiranim tijekom postupka, traži da dijete stanuje s njom, a da s ocem ostvaruje osobe odnose dva puta tjedno, utorkom i četvrtkom na način da otac pokupi SL iz vrtića a navečer ga vrati na adresu majke, te svaki drugi vikend od subote u 9:00 sati do nedjelje u 18:00 sati, kao i svaki drugi vjerski blagdan, praznik i neradni od 9:00 do 18:00 sati. Isprve se protivi da PL prespavljuje kod oca, ali tijekom postupka izražava suglasnost s istim. Nadalje traži da se tijekom ljetnih praznika susreti mlt. SL s ocem ne odvijaju dok majka koristi godišnji odmor, u trajanju od 14 dana, uz obvezu majke da o tim terminima obavijesti oca 14 dana unaprijed. U početku traži djelomično samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi u pitanjima obrazovanja, zdravlja i pribave osobnih dokumenata, dok na ročištu od 12. veljače 2026. navodi kako je suglasna sa ostvarivanjem zajedničke roditeljske skrbi. Od tuženika potražuje uzdržavanje u minimalnim zakonskim iznosima od prestanka izvanbračne zajednice odnosno od 1. rujna 2023. pa nadalje, zajedno s pripadajućom zakonskom kamatom.

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu od 5. travnja 2024. i tijekom postupka traži da mlt. PL sa svakim od roditelja stanuje po tjedan dana u kontinuitetu, uz njegovu obvezu da majci plaća uzdržavanje za dijete. Podredno predlaže da osobne odnose s SL ostvaruje svaki tjedan od utorka do četvrtka, te svaki drugi vikend od subote ujutro do nedjelje navečer, te svaki drugi praznik i blagdan. Traži zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi. Suglasan je da mu se odredi uzdržavanje u minimalnom iznosu, ali ne unatrag već od dana donošenja presude, a s obzirom da je čitavo vrijeme od prekida zajednice života u dogovoru s tužiteljicom djetetu kupovao stvari.

    3. Mlt. PL je tijekom postupka radi zaštite njegovih prava i interesa imenovana posebna skrbnica ZL, pravnica iz Centra za posebno skrbništvo, Zagreb.

    4. Tijekom dokaznog postupka saslušani su tužiteljica i tuženik, pribavljeni su izvješće i mišljenje, kao i dopunsko mišljenje, Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dugo Selo te je proučena sva dokumentacija dostavljena u spis, a odluka je donesena sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025, dalje: ZPP).

    5. Napominje se kako je tužiteljica zaposlenica Hrvatskog zavoda za socijalni rad, područnog ureda [adresa], stoga se taj Područni ured izuzeo od sudjelovanja u postupku, stoga je predmet preraspodijeljen Područnom uredu Dugo Selo.

    6. Iz izvješća i mišljenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područnog ureda Dugo Selo (dalje: Zavod) saznaje se da je ČL rođena 1984. u Zagrebu, zaposlena je u Zavodu, Područnom uredu [adresa]. Stanuje s mlt. SL u obiteljskoj kući na adresi prebivališta u [adresa], zajedno sa svojim roditeljima koji su zasebno kućanstvo.

    DL je rođen 1984. u Zagrebu, samozaposlen je u Autolimariji Tutić j.d.o.o. Stanuje u obiteljskoj kući na adresi prebivališta u [adresa].

    U izvanbračnoj zajednici stranaka 9. rujna 2022. rođen je PL. Dječak je zdrav, urednog razvoja, pohađa dječji vrtić. Partnerska zajednica roditelja je prekinuta u kolovozu 2023. te je od tad njihova komunikacija narušena i smanjena. Terenskim očevidom na adresi majke utvrđeno je da su stambeni uvjeti priklani za stanovanje mlt. djeteta.

    7. Predstavnica Zavoda je na ročištu od 6. listopada 2025. navela kako je u međuvremenu izvršen terenski izvid na adresi prebivališta oca te da je utvrđeno kako nekretnina ispunjava sve pretpostavke odnosno uvjete za boravak i život mlt. djeteta, odnosno da je čista, održavana, ima grijanje te dijete ima svu opremu, kao i krevetić u sobi koju dijeli s ocem. Smatra kako nema prepreka za dijete prespava kod oca.

    8. U podnesku od 28. siječnja 2026. Zavod navodi kako je to tijelo suglasno s prijedlogom tuženika, iznijetim tijekom postupka, u odnosu na prespavljivanje mlt. SL kod oca tijekom tjedna, ali ne od utorka do četvrtka kako se predlaže, nego sa svakog utorka na srijedu te da otac u srijedu ujutro odvodi dijete u vrtić. U istom podnesku Zavod daje svoje konačno mišljenje o predmetnom postupku na način da predlažu da mlt. PL stanuje s majkom na njenoj adresi prebivališta, a da roditelj ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb u odnosu na sina. Osobne odnose mlt. SL s ocem predlažu u dinamici svakog utorka i četvrtka od 15:00 sati, kad će otac preuzeti dijete u vrtiću, do 19:00 sati kad će ga vratiti na adresu majke s time da dijete prespavljuje svakog utorka na srijedu kod oca te ga otac u srijedu ujutro odvodi u vrtić, svaki drugi vikend od subote u 9:00 sati do nedjelje u 18:00 sati (s prespavljivanjem) te svaki drugi praznik i neradni dan od 9:00 do 18:00 sati.

    9. Na ročištu od 5. svibnja 2025. saslušane su stranke. Tužiteljica u svom iskazu navodi da je zaposlena u Zavodu. Na upit suda oko mjesečnih troškova za mlt. SL navodi da vrtić košta 100,00 eura mjesečno, te da uz to ima troškove prehrane, higijene, odjeće i obuće. Ističe da otac djeteta u troškovima sada sudjeluje te da se s njom konzultira prije kupovine pojedinih predmeta. Komunikacija s ocem se odvija preko WhatsApp-a. Navodi da se PL sa ocem i dalje vidi nedjeljom, te da se dječak veseli susretima sa ocem. Iskazuje kako je nakon prestanka obiteljske zajednice sve poslove u vezi zajedničkog djeteta obavljala sama, konkretno dovođenje i skupljanje djeteta u vrtiću, odlasci pedijatru i sl. Nakon obavljenog razgovora u Zavodu otac više sudjeluje u svim pitanjima oko djeteta. Smatra kako je komunikacija između stranaka kao roditelja i dalje neadekvatna, ali da je bolja nego prije. Na upit suda oko zainteresiranosti oca za pitanja vrtića navodi kako se u početku nije uopće raspitivao o prilagodbi SL na vrtić, ali da sada informacije saznaje preko informativne grupe. Na upit punomoćnice tužiteljice stranka odgovara kako otac sada ide s njima na preglede kod pedijatra. Na pitanje da li dijete ima osobnu iskaznicu odgovara da ima, da ju je ona dala izraditi i o tome je izvijestila oca. Nadalje odgovara da otac u troškovima sudjeluje samo u obliku kupovanja odjeće i obuće, te po potrebi lijekova. Navodi da je prije predlagala da otac pokupi dječaka iz vrtića, ali da je s vremenom prestala budući da nikada nije pristao. Navodi da ga je nekoliko puta pokupio u dogovoru zbog toga što mu je bio rođendan. Na upit punomoćnice tuženika odgovara kako nije imala drugih problema osim kod upisa u vrtić kada se otac istome protivio te su papiri za vrtić predani zadnji dan jer je otac ipak potpisao na kraju. Navodi kako je tuženik htio da njegova majka, dakle djetetova baka, čuva dijete umjesto da ide u vrtić. Odgovara kako o slučajevima kada se mlt. PL razboli, dobije temperaturu ili pokupi neki virus, odmah obavještava oca, da se zajedno dogovaraju o posjetima liječniku. Na pitanje punomoćnice tuženika da li je otac kad ponudio da sudjeluje u troškovima vrtića i drugim troškovima odgovara da jest, ali samo pod uvjetom da bi dijete boravilo jedan dan kod mame, jedan dan kod oca. Na upit punomoćnice tuženika o eventualnim negativnim posljedicama na SL nakon susreta s ocem odgovara da je primijetila kako dijete bude više neposlušno, da ju zna počupati i udarati nogama, uz riječi „tata je rekao udari mamu“. Ne može procijeniti je li otac to zaista rekao budući se radi o djetetu od dvije i pol godine koje svašta govori. Na upit da li PL iskazuje želju za češćim susretima sa tatom navodi da ne, ali da nedjeljom odmah ujutro pita da li danas ide kod tate. Navodi kako je postupak i pokrenula kako bi PL više vremena provodio sa tatom, kako se ne protivi češćim susretima SL i tate, ali ne po modelu tjedan-tjedan već kako je predložila u tužbi s obzirom na njegovu dob i uspostavljenu rutinu.

    10. Tuženik u svom iskazu na istom ročištu navodi da je zaposlen u vlastitoj firmi Autolimarija Tutić gdje ostvaruje mjesečne prihode od 867,00 eura. Iskazuje da od prvog dana sudjeluje u troškovima sina na način da mu kupuje odjeću i obuću, po potrebi lijekove, te da vikendom kada dijete odlazi od njega dobije punu torbu hrane i slatkiša. Zajedničko vrijeme sa SL opisuje kako provedeno u igri, crtanju, kamiončićima. Ističe kako nemaju puno vremena zajedno jer dijete provede par sati dnevno spavajući. Navodi kako nedjeljom pokupi SL oko 8:00 ili 9:00 sati, vrati ga oko 18:00 ili 19:00 sati, pri čemu ističe da u zadnjih godinu dana PL već oko 17:00 sati počne protestirati protiv odlaska od tate, plače i baca se po podu. Pojašnjava da dijete umiri navodima kako idu kod prijatelja i sl., a ne da se vraća doma. Na upit suda odgovara kako je komunikacija sa majkom oko zdravstvenih i predškolskih pitanja zadovoljavajuća. Na upit punomoćnice tuženika odgovara da se nije protivio vrtiću već je predložio da dijete čuva on dva, tri mjeseca dok je majka na poslu, barem dok dijete ne prohoda budući da je PL tada tek puzao. Ne sjeća se da bi suglasnost za vrtić potpisao zadnji dan. Nadalje odgovara kako mu tužiteljica nikada nije ponudila da češće viđa sina, već je to od početka po njenom prijedlogu bila isključivo nedjelja. Isto tako mu nikada nije predlagala da SL pokupi iz vrtića. O svim pitanjima u vezi vrtića informira se putem razgovora s tetama u vrtiću. Na upit svoje punomoćnice opisuje situacije kada bi se dijete iznenada razboljelo u kojima bi majka SL vodila dežurnom liječniku pri čemu bi se poslije uspostavilo da mu je dana kriva dijagnoza. Navodi da ga je majka tada obavijestila tek kada je već bila kod liječnika, da on nije bio u prilici pridružiti im se. Na upit suda odgovara kako se sada majka s njim konzultira prije odlaska liječniku, a sve prema uputi pedijatra da ne idu dežurnom liječniku već na hitnu u Zagreb. Na upit svoje punomoćnice odgovara kako sam organizira svoje radno vrijeme tako da mu proširenje odnosa sa SL ne bi predstavljao problem s obzirom na posao. Na pitanje punomoćnice tužiteljice odgovara kako mu tužiteljica nije nudila druge modele susreta s djetetom osim nedjelje, a da je on predlagao da ga naizmjenično pokupe iz vrtića, jedan dan jedan, drugi dan drugi. Nadalje odgovara da je pri primopredaji djeteta komunikacija između roditelja normalna, opiše što je dijete radilo, što je jelo i sl. Navodi kako je koristio roditeljski dopust dva mjeseca od čega je PL otprilike tjedan dana preko dana bio kod njega jer je bio bolestan, a dok je majka radila. Pojašnjava kako mu tužiteljica nije dopustila više od toga. Na upit punomoćnice tužiteljice odgovara kako uz plaću ne ostvaruje nikakve druge prihode po osnovi svog trgovačkog društva. Ne zna točno navesti kolike prihode društvo ostvaruje.

    11. Stranke su na tom ročištu dogovorile da se odmah počne primjenjivati model susreta djeteta i oca sukladno tadašnjem prijedlogu Zavoda odnosno utorkom i četvrtkom od 17:00 do 19:00 sati, svaki drugi vikend subotom i nedjeljom od 9:00 do 18:00 sati (bez prespavljivanja) te svaki drugi državni i vjerski praznik i blagdan koji je neradni dan od 9:00 do 18:00 sati.

    12. Na ročištu od 6. listopada 2025. stranke postižu suglasnost oko proširenja susreta djeteta i oca. Sud je sukladno dogovoru stranaka donio privremenu mjeru prema kojoj mlt. PL nastavlja stanovati s majkom na adresi njenog prebivališta, a osobne odnose s ocem ostvaruje svaki utorak i četvrtak od 15:00 sati kad ga otac preuzima u vrtiću do 19:00 sati kad ga vraća na adresu majke, svaki drugi vikend od subote u 9:00 sati do nedjelje u 18:00 sati (s prespavljivanjem) te svaki drugi praznik i blagdan od 9:00 do 18:00 sati. Ocu je ujedno naloženo plaćanje uzdržavanja u iznosu od 224,00 eura mjesečno.

    13. Na ročištu od 19. siječnja 2026. strane u bitnom navode da privremena mjera funkcionira, pri čemu tužiteljica navodi da je PL u početku imao tantrume, ali da se to u međuvremenu smirilo. Protivi se proširenju susreta te ističe kako od djeteta čuje da ju je otac vrijeđao. Žali se na probleme u komunikaciji s ocem koji ponekad zakasni s preuzimanjem ili vraćanjem djeteta bez da joj to javi. Na upit suda odgovara kako se uspijevaju dogovoriti oko tekućih pitanja u vezi djeteta primjerice vrtića i zdravstvenih potreba.

    Tuženik navodi kako aktualna mjera savršeno funkcionira, kao jedini problem navodi Franove tantrume kad se trebao vratiti majci. Negira da bi PL govorio protiv majke te navodi da se on i majka uspijevaju dogovoriti oko djetetovih potreba.

    14. Na ročištu od 12. veljače 2026. posebna skrbnica izjavljuje kako je suglasna s prijedlogom Zavoda od 28. siječnja 2026. Ističe se kako sud nije prihvatio tuženikov prijedlog, kojeg je više puta ponovio, da posebni skrbnik razgovara s mlt. SL, a sve s obzirom na njegovu nisku kronološku dob (3 i pol godine) zbog koje još ne može razumjeti značenje ovog postupka niti adekvatno izraziti svoj stav.

    15. Prema čl. 96. st. 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetova stanovanja, a ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.

    Sukladno čl. 104. st. 1., roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivati roditeljsku skrb. Prema čl. 105. st. 1. ObZ-a, jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti. Stavak 3. istog članka određuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb na temelju sudske odluke ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazum tijekom sudskog postupka, pri čemu je sud dužan posebno voditi računa koji je od roditelja spreman na suradnju i sporazum o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sukladno članku 416. st. 2. i 3. istog zakona. Prema čl. 119. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj: 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023, 156/2023, dalje: ObZ), dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, a roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom, neovisno o njegovu pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi. Roditelj i druge osobe koje stanuju s djetetom i skrbe se o djetetu dužne su omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem s kojim ne stanuje te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s tim roditeljem, osim ako ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem nije u interesu djeteta.

    16. Prema ocjeni suda, a na temelju provedenog postupka, među strankama je najveći problem narušeni međusobni odnos te manjkava komunikacija. Ipak, dogovorom stranaka i donošenjem privremene mjere postignut je značajan napredak, kako u razmjeni informacija i dogovaranja između roditelja, tako i u uspostavi redovnih i učestalih osobnih odnosa mlt. SL s ocem. U trenutku podnošenja tužbe PL je viđao oca samo nedjeljom, a u međuvremenu su susreti postepeno prošireni na više puta tjedno te konačno i na prespavljivanje kod oca (čemu se majka originalno protivila, da bi u međuvremenu ipak pristala). Između roditelja međusobno te u odnosu na mlt. SL uspostavljena je stabilna i uspješna rutina pri čemu dječak aktualno viđa oca utorkom i četvrtkom nakon vrtića pa do navečer, te svaki drugi vikend od subote ujutro do nedjelje predvečer. Prema dobivenim informacijama, dijete se lijepo prilagodilo takvom modelu susreta, pri čemu je u početku bilo poteškoća u vidu tantruma što se s vremenom smirilo. Oba roditelja adekvatno skrbe o mlt. PL, angažirani su i zainteresirani, imaju zadovoljavajuće stambene uvjete primjerene potrebama djeteta te im je dječak i jednom i drugom privržen. S obzirom na navedeno, sud smatra kako je za dječaka najbolje zadržati postojeći raspored ostvarivanja osobnih odnosa s ocem, uz proširenje istih na način da u tjednu kad mlt. PL vikend provodi kod majke, kod oca bude od utorka nakon vrtića do četvrtka ujutro kad će ga otac odvesti u vrtić, dakle u komadu uz prespavljivanje s utorka na srijedu te sa srijede na četvrtak. Na taj način se u pretežitom dijelu održava postojeća dinamika stoga se dijete neće morati previše prilagođavati novom sustavu, a ujedno će s ocem provesti kontinuirano vrijeme tijekom tjedna kad se ne vide za vikend. Dječak ima pravo na prisutnost, druženje, brigu i emocionalnu povezanost s oba roditelja, a na ovaj način će imati priliku dodatno izgraditi odnos s roditeljem s kojim ne stanujem, odnosno s ocem. Vrijeme provedeno s mamom i tatom će se ovako ravnomjernije rasporediti. Napominje se kako Zavod u svom podnesku od 28. siječnja 2026. uopće ne obrazlaže zašto su suglasni da dijete prespava kod oca s utorka na srijedu, ali ne i sa srijede na četvrtak. Ovaj sud ne nalazi razloga zašto bi kontinuirani boravak od utorka popodne do četvrtka ujutro bio na bilo koji način ugrožavajuć, ometajuć ili protivan najboljem interesu djeteta.

    U odnosu na majčino traženje da tijekom ljeta za vrijeme dok ona koristi godišnji odmor mlt. PL ne viđa oca u trajanju od 14 dana, sud zaključuje sljedeće. Svakako je u interesu djeteta da mu se osigura odmor od vrtića, boravak i druženje s članovima obitelji te ljetovanje i/ili izleti sukladno mogućnostima roditelja, pri čemu nema opravdanja da se kontinuirani boravak od 14 dana omogući samo jednom roditelju, a drugom ne, kako to traži majka. Mlt. PL redovno boravi i spava u kućanstvu oca, za što Zavod nije utvrdio nikakve prepreke, stoga nema razloga zašto ne bi i s tatom mogao provesti 14 dana tijekom ljeta za vrijeme očevog korištenja godišnjeg odmora. Navedeno podrazumijeva da roditelji između sebe pravovremeno iskomuniciraju termine u kojima namjeravaju koristiti godišnji odmor, kao i da u tom razdoblju omoguće redovit kontakt djeteta s drugim roditeljem.

    Što se tiče mjesta stanovanja mlt. SL, zajedničkog ostvarivanja roditeljske skrbi te naizmjeničnog provođenja vremena s djetetom na praznike i blagdane, do kraja postupka ova pitanja više nisu bila sporna između stranaka. Sud se pri tome složio s prijedlozima Zavoda, osobito u pitanju zajedničke roditeljske skrbi. Oba roditelja imaju pravo i dužnost biti jednako involvirani u život svog djeteta, pa tako i u donošenje svih odluka bitnih za SL.

    17. Na temelju svega iznesenog, odlučeno je kao pod točkama I., II. i III. izreke presude.

    18. Odredbom članka 288. ObZ-a propisano je da su roditelji prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete i da se radno sposoban roditelj ne može osloboditi obveze uzdržavanja. Prema čl. 307. st. 1., 2. i 3. ObZ-a, u sporu o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje. Pri procjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinsko stanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti o kojima ovisi odluka o uzdržavanju. Pri procjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezino imovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade, njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja. Članak 309. ObZ-a određuje da se uzdržavanje za dijete uvijek određuje u novčanom iznosu, a člankom 310. st. 1. i 2. ObZ-a propisuje se da roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja, pri čemu se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednakovrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.

    19. Na temelju odredbe čl. 311. st. 1. ObZ-a, ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Stavak 2. istog članka propisuje da se ukupne materijalne potrebe djeteta određuju prema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja. Prema čl. 313. st. 1. ObZ-a, ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na prihode i imovinsko stanje roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kad se uzdržavanje određuje. Sukladno stavku 2., roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan prikazati ukupne neto prihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja. Stavak 4. propisuje da kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje, dužan je osim prihoda i imovinskih prilika iz st. 2. istog članka uzeti u obzir i sve druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja. Prema stavku 5., novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnim slučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnih potreba.

    20. Sukladno odredbama čl. 307. st. 1., 2. i 3., čl. 311. i čl. 317. st. 1. ObZ-a, a na temelju podataka iz spisa te iskaza stranaka, sud je utvrdio da mlt. PL u vrijeme donošenja ove odluke ima 3 i pol godine te pohađa dječji vrtić. Prema izvješu pedijatra i vrtića, koje je pribavio Zavod, dječak je zdrav, urednog razvoja i funkcioniranja. Stanuje s majkom u obiteljskoj kući u kojoj žive i baka i djed po majci, ali u zasebnom kućanstvu. Kad je kod oca, boravi u obiteljskoj kući u kojoj stanuju i baka i djed po ocu. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja, sud je zaključio da mlt. PL ima uobičajene životne troškove kao i druga djeca njegove dobi, a koji se odnose na troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja i zdravlja te da nema povećanih materijalnih potreba u smislu odredbe čl. 312. ObZ-a.

    21. Tužiteljica tužbenim zahtjevom potražuje iznos uzdržavanja u iznosu od 190,00 eura, što kasnije korigira na način da traži minimalne zakonske iznose od 1. rujna 2023. odnosno od prestanka izvanbračne zajednice pa nadalje.

    22. Tijekom postupka je utvrđeno da je otac po zanimanju autolimar zaposlen u vlastitoj firmi Autolimarija Tutić j.d.o.o., s mjesečnim primanjima od oko 867,00 eura. Radno je sposoban, bez utvrđenih zdravstvenih tegoba, nema drugih obveza uzdržavanja. S obzirom na struku tuženika, sud procjenjuje da isti ima mogućnosti dodatne zarade budući da se radi o traženim i dobro plaćenim uslugama. Prema vlastitim navodima, do sad nije plaćao uzdržavanje već je djetetu po potrebi kupovao odjeću, obuću i lijekove te hranu i slatkiše dok je PL bio kod njega. Otac u spis nije dostavio dokaze o snošenju troškova za sina.

    Slijedom navedenog, sud je utvrdio da je otac sposoban i dužan participirati u materijalnim potrebama djeteta u iznosu od 224,00 eura mjesečno sukladno Odluci o tablici o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta („Narodne novine“ broj: 75/2025), i to od dana utuženja pa nadalje, a na temelju čl. 306. te čl. 426. ObZ-a. Pri tome je uzeta u obzir činjenica da je tuženiku pravomoćnim i ovršnim rješenjem o privremenoj mjeri od 6. listopada 2025. naloženo plaćanje uzdržavanja u iznosu od 224,00 eura mjesečno počevši od 1. listopada 2025., stoga je period od listopada 2025. do zaključno ožujka 2026. izuzet iz obračuna dospjelih iznosa uzdržavanja od podnošenja tužbe odnosno od 19. ožujka 2024. Do trenutka donošenja presude dospjelo je 18 mjesečnih obroka uzdržavanja, što ukupno daje 4.032,00 eura. Zatezna kamata je dosuđena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 155/2023).

    Sud je stoga presudio kao pod točkom IV. izreke.

    23. Dio tužbenog zahtjeva kojim tužiteljica traži uzdržavanje za razdoblje od 1. rujna 2023., dakle prije podnošenja tužbe, sud je odbio kao neosnovan. Naime, prema odredbi čl. 424. st. 1. ObZ-a u sporu radi isplate naknade za uskraćeno uzdržavanje aktivno je legitimirano dijete, a roditelj s kojim dijete stanuje dužan je zastupati dijete u postupku radi isplate uskraćenog uzdržavanja. Na isto upućuje i čl. 289. st. 3. ObZ-a u kojem se navodi da tražbina djeteta (iz stavka 1. tog članka) prema roditelju koji ga nije uzdržavao zastarijeva za vrijeme od pet godina od dana nastanka obveze. Stoga je zbog nedostatka aktivne legitimacije u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen te je odlučeno kao u točki V. izreke.

    24. U čl. 366. st. 1. ObZ-a propisano je da će sud u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka. S obzirom na konačan ishod postupka i činjenicu da tužiteljica nije u cijelosti uspjela sa svojim tužbenim zahtjevom, odlučeno je kao u točki VI. izreke.

    U Zagrebu, 30. ožujka 2026.

    Sudac:

    Rea Rajić

    POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa iste. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    Dostaviti:

    1. Tužiteljici po pun.

    2. Tuženiku po pun.

    3. Posebnoj skrbnici

    4. HZSR, PU Dugo Selo, po pravomoćnosti

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.