Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj: P-266/2022-80

U I M E R E P U B L I K E H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji Sandri Oletić, u pravnoj stvari 1. tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], te 2. tužiteljice HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Jasmini Tot Solina, odvjetnici u Varaždinu, protiv tuženika JK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Zagrebu, radi utvrđenja ništetnosti, nakon dovršene glavne rasprave održane dana 17. veljače 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnice 2. tužiteljice i zamjenice punomoćnika tuženika, 30. ožujka 2026. objavio je i

p r e s u d i o j e

I. Utvrđuje se da je ništetan ugovor o zajmu na iznos od 12.553,81 EUR s redovnom kamatnom stopom od 6,63% godišnje koja se obračunava konformnom metodom broj 120224VVVE od 24. veljače 2012. godine koji je sklopljen između tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao zajmoprimca i tuženika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao zajmodavca.

II. Utvrđuje se da je ništetan sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnine od 24. veljače 2012. godine, a koji je sporazum sklopljen između tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao dužnika i tuženika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao vjerovnika, te solemniziran po javnom bilježniku ĐK dana 24. veljače 2012. godine pod brojem ovjere OV -698/12.

III. Tuženik RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan je tužiteljima ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 dana predati valjano tabularno očitovanje podobno da se u zemljišnoj knjizi za katastarsku općinu [katastarska općina] za čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, livada, površine 190 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] K raljevec, izvrši upis prava vlasništva na tužitelje ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u ½ dijela i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ½ dijela, uz istovremeno brisanje zabilježbe upisane u isti zk. uložak pod poslovnim brojem Z-312/12 od dana 28.02.2012. g., da se temeljem sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012. g. zabilježuje da je prijenos prava vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 12.553,81 EUR s redovnom kamatom po stopi od 6,63% godišnje plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 24.03.2014. godine, te s eventualnim ovršnim troškovima, a koje tabularno očitovanje će u suprotnom zamijeniti ova presuda.

IV. Tuženik je dužan tužiteljima naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.057,80 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji su protiv tuženika podnijeli tužbu radi ništetnosti ugovora, navodeći da tužitelji su dana 24. veljače 2012. sklopili s tuženikom ugovor o zajmu broj 120224VVVE, te su nastavno temeljem citiranog ugovora sklopljen Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnina, a koji su sporazum solemnizirali istog dana po javnom bilježniku ĐK iz [adresa] pod brojem ovjere OV-698/12, da tužiteljima ugovor o zajmu broj 120224VVVE nikad nije predan, već im je samo predan gore spomenuti solemnizirani sporazum kod javnog bilježnika, da solemniziranim sporazumom o prijenosu prava vlasništva nad nekretninama tužitelji su tuženiku kao sredstvo osiguranja prenijeli svaki u ½ dijela čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, livada, površine 190 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a sukladno čl. 5. i 6. citiranog sporazuma. Dalje tužitelji navode da ranije navedeni ugovor o zajmu te nastavni solemnizirani sporazum o osiguranju novčane tražbine su ništetni pravni poslovi, da naime, tužitelji od tuženika nikada nisu primili novčani iznos od 12.553,81 EUR, već svega iznos od 44.500,00 kn, dok preostatak duga do iznosa od 12.553,81 EUR-a, predstavlja nedopušteno visoku ugovorenu kamatu, a što je tuženik tužiteljima prešutio prilikom sklapanja prvotnog ugovora o zajmu i držao ih u zabludi da će im ostatak glavničnog iznosa po zajmu isplatiti po solemnizaciji sporazuma o osiguranju novčane tražbine kod javnog bilježnika, te da tužitelji su pristali na gornji aranžman u nuždi budući da im je za poslovanje obrta u vlasništvu tužitelja ZK nužno bilo osigurati obrtna sredstva. Navode i da tuženik se i inače bavio kamatarenjem, u međuvremenu je uhićen, protiv istog se vodi istražni postupak te je temeljem rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj 1-Kir-Us-502/13 od 1. srpnja 2013. naređena zabrana otuđenja i opterećenja nekretnina koje su bile predmetom sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nad nekretninama i to: čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, livada, površine 190 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Prema navodima tužitelja ništetnost ugovora o zajmu i sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nad nekretninama proizlazi iz činjenice da je Zakonom o obveznim odnosima (čl. 26. st. 1.) propisana najviša dozvoljena ugovorna kamata i to prema stopi zakonske zatezne kamate, što u konkretnom slučaju iznosi 12 % godišnje, a da uzme li se u obzir da je tužiteljima isplaćeno ukupno samo 44.500,00 kn, to bi kamata mogla iznositi najviše 12 % godišnje od 44.500,00 kn, odnosno 5.340,00 kn godišnje, te da s obzirom da je ugovoren povrat zajma u roku od dvije godine, taj se iznos množi sa dva te se dobija iznos od 10.680,00 kn, kolika bi bila najviša dopuštena svota s naslova kamata, da taj iznos kamata je višestruko manji od iznosa koji bi tuženik htio naplatiti od tužitelja tj. od iznosa od 12.553,81 EUR, odnosno iznosa od 95.200,00 kn, a koji je kunski iznos naznačen u protuvrijednosti u kunama u sporazumu, da naime, ukoliko na iznos od 95.200,00 kn dodamo ugovorenu kamatu od 6,63 % godišnje po sporazumu, dolazi se do ukupnog iznosa dugovanja tužitelja prema tuženiku u iznosu od 107.823,52 kn, a da uzme li se u obzir da je tužiteljima isplaćeno svega 44.500,00 kn, to je jasno da bi tuženik od tužitelja želio naplatiti kamatu u iznosu od 63.323,52 kn, a što u konačnici iznosi kamatnu stopu višu od 70 % godišnje, pa da stoga se i sama ugovorena kamata jasno ukazuje lihvarskom i ništetnom, a ugovor o zajmu i sporazum o osiguranju ništetnim jer neistinito prikazuju stvarno pozajmljenu svotu novaca, te tuženik nastoji mimo zakonskih odredbi naplatiti protuzakonitu svotu kamata. Tužitelji nadalje upućuju na činjenicu da iz brojnih pogrešaka, te nelogičnosti koje sadrži predmetni sporazum, da je vidljivo da isti nije napravljen radi stvarnog plasmana od 12.551,81 EUR-a s kamatom od 6,63 % godišnje, da naime u sporazumu se navodi da je plasiran iznos od 12.553,81 EUR uz ugovorenu kamatnu stopu od 6,63 % godišnje (uz nedopušten obračun kamate konformnom metodom), s time da se ne navodi da su tužitelji dužni obroke od 539,00 EUR-a dužni plaćati u kunskoj protuvrijednosti, a čime se krši i odredba čl. 22. st. 1. ZOO -a, a da uzme li se pak u obzir da se umnoškom 25 rata po 539,00 EUR-a, ne dobije iznos koji bi odgovarao glavnici za ugovorenu kamatu, jasno je i razvidno da je tuženik za sebe prilikom sklapanja ugovora o zajmu i sporazuma za sebe ugovorio nedopuštenu visoku i lihvarsku kamatu.

1.1. Slijedom iznijetog tužitelji predlažu donošenje presude kojom se utvrđuje da je ništetan ugovor o zajmu na iznos od 12.553,81 EUR s redovnom kamatnom stopom od 6,63% godišnje koja se obračunava konformnom metodom broj 120224VVVE od 24. veljače 2012. godine koji je sklopljen između tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao zajmoprimca i tuženika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao zajmodavca (točka 1. tužbenog zahtjeva); utvrđuje da je ništetan sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnine od 24. veljače 2012. godine, a koji je sporazum sklopljen između tužitelja ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao dužnika i tuženika RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao vjerovnika, te solemniziran po javnom bilježniku ĐK dana 24. veljače 2012. godine pod brojem ovjere OV -698/12 (točka 2. tužbenog zahtjeva); da tuženik RK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan je tužiteljima ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u roku od 15 dana predati valjano tabularno očitovanje podobno da se u zemljišnoj knjizi za katastarsku općinu [katastarska općina] za čkbr. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, livada, površine 190 čhv, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , izvrši upis prava vlasništva na tužitelje ZK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u ½ dijela i HK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u ½ dijela, uz istovremeno brisanje zabilježbe upisane u isti zk. uložak pod poslovnim brojem Z-312/12 od dana 28.02.2012. g., da se temeljem sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012. g. zabilježuje da je prijenos prava vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 12.553,81 EUR s redovnom kamatom po stopi od 6,63% godišnje plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 24.03.2014. godine, te s eventualnim ovršnim troškovima, a koje tabularno očitovanje će u suprotnom zamijeniti ova presuda (točka 3. tužbenog zahtjeva); te da tuženik je dužan tužiteljima naknaditi troškove parničnog postupka u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. (točka 4. tužbenog zahtjeva).

2. U danom odgovoru na tužbu tuženik osporava sve navode iz tužbe i protivi se tužbenim zahtjevima u cijelosti, i to kako u odnosu na osnovanost tako i na visinu istih. Tuženik navodi da naime, nesporna je činjenica da je tuženik sklopio s 1. tužiteljem kao dužnikom te 2. tužiteljem kao solidarnim jamcem, ugovor o zajmu broj 120224VVVE te kako je u svrhu osiguranja potraživanja iz predmetnog ugovora o zajmu sklopljen sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnine, potvrđen od strane javnog bilježnika ĐK iz [adresa], pod posl. brojem OV-698/12, a da međutim, sporna je i netočna tvrdnja da bi 1. tužitelj od ugovorenih 95.200,00 kn iz ugovora o zajmu, zaprimio tek iznos od 44.500,00 kn, te s tim u vezi tuženik dostavlja u spis presliku isplatnice potpisane od strane 1. tužitelja, a iz koje je razvidno kako je 1. tužitelj zaprimio upravo iznos od 95.200,00 kn, te da isto tako, tužitelji su u solemniziranom sporazumu, a koji im je detaljno pročitan i razjašnjen, potvrdili kako postoji potraživanje tuženika prema istima, a što zasigurno ne bi učinili da predmetni dug ne postoji, odnosno da tužitelji nisu zaprimili pozajmljeni novčani iznos, te da pored navedenog, tužitelji su potpisali i izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da je prilikom sklapanja zajma sve bilo fer i korektno te kojom se isti obvezali ispunjavati sve svoje obveze iz predmetnog ugovora o zajmu, pa da slijedom navedenih činjenica, tuženik nije ništa obećavao tužiteljima, već je isti ispunio sve svoje obveze prema istima. Posebno tuženik osporava tvrdnje tužitelja da bi isti prilikom sklapanja spornog pravnog posla bili u nuždi, da naime, tužitelji su u izjavi koju su potpisali istog dana kada je sklopljen ugovor o zajmu, potvrdili kako nisu u nuždi niti u teškoj materijalnoj situaciji te ostaje stoga nejasno kako sada mogu tvrditi suprotno, a da ukoliko bi se naknadno i utvrdilo suprotno, tada bi se sasvim sigurno moglo smatrati da su tužitelji namjerno doveli tuženika u zabludu prilikom sklapanja pravnog posla, a što bi očito bilo protivno načelu savjesnosti i poštenja koje je jedno od temeljnih načela obveznih odnosa te se stoga ne bi moglo temeljem navedene okolnosti ići in favorem tužitelja. Isto tako, tuženik poziva tužitelje da dostave dokaze koliko su ugovorenih rata zajma vratili, da naime, navedeno je bitno iz razloga što tuženik smatra da je ovaj postupak usmjeren isključivo na izbjegavanje obveza tužitelja iz predmetnog ugovora o zajmu, a sve budući da tužitelji ne ispunjavaju svoje obveze iz istog. Nadalje, u cijelosti se osporavaju navodi tužitelja da bi se tuženik "...i inače bavio kamatarenjem ...u međuvremenu je uhićen...", te s tim u vezi tuženik ističe da naime, protiv tuženika i odgovorne osobe istog se ne vodi nikakav kazneni postupak u RH, a ukoliko tužitelji smatraju suprotno, tuženik ih izravno poziva da dostave vjerodostojne dokaze o navedenom, inače bi se u protivnom moglo smatrati kako isti neosnovano klevete i narušavaju ugled i čast tuženika. Tuženik smatra da imajući u vidu sve gore navedeno, a posebno činjenicu da je tuženik ispunio sve svoje obveze prema tužiteljima, prije svega da je 1. tužitelju isplaćen upravo ugovoreni iznos zajma od 92.500,00 kn, to je u cijelosti razvidno da su tvrdnje tužitelja o lihvarskoj i ništetnoj kamati koja bi bila "...viša od 70 % godišnje..." potpuno nerazumljive i neosnovane, a da nadalje, u cijelosti je nerazumljiva i tvrdnja tužitelja da bi odredba ugovora o plaćanju mjesečnih rata ugovora o zajmu u kunskoj protuvrijednosti bila u suprotnosti s odredbom članka 22. stavka 1. ZOO-a, posebno imajući u vidu da je u konkretnom slučaju ugovorena isplata mjesečnih rata zajma u cijelosti u skladu s odredbom članka 22. ZOO-a.

2.1. Tuženik stoga, a imajući u vidu sve gore navedeno, predlaže odbiti tužbeni zahtjev i zahtjev za naknadu troškova postupka u cijelosti, a sve uz obvezu da tužitelji naknade tuženiku troškove ovosudnog postupka.

3. Tužitelji su ostali u cijelosti kod tužbe i tužbenog zahtjeva, a tuženik kod odgovora na tužbu.

4. Presudom ovog suda poslovni broj P-316/19-31 od 30. lipnja 2021. u cijelosti je usvojen tužbeni zahtjev tužitelja, te odlučeno da tuženik je dužan tužiteljima naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 12.302,00 kuna .

5. Prednje navedena prvostupanjska presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gž-1221/2021-2 od 30. kolovoza 2022. i predmet vraćen ovome sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

6. Tužitelji su ostali kod tužbe i tužbenog zahtjeva, te svih navoda iznijetih tijekom postupka. Ističu kako činjenica da nikada nisu primili iznos naveden u ugovoru o zajmu jasno proizlazi iz činjenice postojanja enormnog računa Plave svijetlosti d.o.o. koja im je s naslova posredovanja – koje nije niti ugovoreno – obračunala naknadu u iznosu od gotovo polovice zajma, a što jasno ukazuje da tuženik nije niti namjeravao isplatiti ukupno ugovoreni iznos zajma, a što pokriva nedozvoljenu kamatu. Isto tako decidirano ostaju kod iskaza da nisu potpisali isplatnice s lista 30 niti su ih ranije vidjeli, a osim toga radi se o preslikama. Dalje navode da iz nalaza i mišljenja preslušanog stalnog sudskog vještaka Zdravka Radikovića jasno je vidljivo da je kamatna stopa višestruko veća od propisane, tako da ništetnost ugovora jasno proizlazi iz ove činjenice, kao i iz očite namjere da se na plasirani zajam ostvari nepoštena i protuzakonita zarada. Tužitelji predlažu da sud u nastavku postupka izvede dokaz saslušanjem svjedoka: ŽK i CK iz [adresa], TK iz [adresa], te MK iz [adresa], da obavi uvid u predmet Općinskog suda u Varaždinu broj P-1541/14 u kojem se nalazi i presuda Županijskog suda Varaždin broj Gž-585/16 te rješenje Vrhovnog suda broj Rev-976/2018, kao i predmet Općinskog suda u Varaždinu broj Ovr-99/21, te predlažu obaviti i uvid u predmet Općinskog suda u Varaždinu broj P-983/15 vođenog po tužbi NK, a da svi prednje navedeni dokazi predlažu se na okolnosti da je tuženik osobno te zajedno sa povezanim trgovačkim društvima i inače sklapao ovakvu vrstu pravnih poslova sa ciljem ostvarenja protuzakonite zarade te na sve ostale okolnosti iz tužbe. Također predlažu da se ponovno izvede dokaz saslušanjem stranaka to jest da se ponovno saslušaju tužitelji, te da se sasluša i tuženik, te da se ponovno presluša financijsko – knjigovodstveni vještak Zdravko Radiković radi razjašnjenja izračunate ugovorne kamatne stope iz predmetnog ugovora o zajmu, o čemu je sud obrazlagao u točci 20 ukinute presude, kao i da sud pročita sve ostale dosad izvedene dokaze. Predaju u spis prije spomenuto rješenje Vrhovnog suda broj Rev-976/2018, za sud i protivnu stranu.

7. Tuženik je ostao kod odgovora na tužbu i svih dosadašnjih navoda. Protivi se svim prednje iznesenim navodima tužitelja kao neosnovanim, kao i svim iznesenim dokaznim prijedlozima. Osporava navode tužitelja da nikada nisu primili iznos naveden u ugovoru o zajmu obzirom da suprotno proizlazi upravo iz ugovora o zajmu, te je isplatnica odnosno druge materijalne dokumentacije koja prileži u spisu , te da na okolnost potpisa predmetnih isplatnica predlaže se izvršiti grafološko vještačenje po vještaku Marijanu Krajini iz Zagreba koji vrši vještačenja na preslikama. Nadalje se ističe kako račun Plave svjetlosti na koji se pozivaju tužitelji ne može imati utjecaj na odnos između tužitelja i tuženika budući da se radi o zasebnom ugovornom odnosu posredovanja koji nema veze sa vjerovničko dužničkim odnosom koji proizlazi iz ugovora o zajmu sklopljenom između tužitelja i tuženika, a s tim u vezi ističe se da tuženik ne može trpjeti štetne posljedice posrednika tužitelja niti se može tvrditi da isti nije ispunio svoju obavezu iz ugovora o zajmu. Također što se tiče nalaza i mišljenja sudskog vještaka Zdravka Radikovića ističe se kako ništetnost ugovora ne proizlazi iz činjenica na koje se poziva tužitelj obzirom da je vještak u svom nalazu zauzeo pogrešnu tezu da je tužiteljima isplaćeno manje od onog što je navedeno u ugovoru o zajmu. Nadalje, tuženik se protivi saslušanju svih navedenih svjedoka po tužitelju obzirom da tužitelj nije iznio niti dokazao da isti imaju bilo kakva saznanja o okolnostima sklapanja ugovora o zajmu koji je predmet ovog spora osim što su isti eventualno sklapali slične ugovore o zajmu te bi mogli eventualno iskazivati o svojim ugovornim odnosima. Također protivi se i pribavi spisa predloženih po tužitelju obzirom da isti nemaju nikakve veze sa predmetom ovog spora. Protivi se i ponovnom saslušanju tužitelja, obzirom da su isti već saslušani pred ovim sudom te ponovnom saslušanju vještaka Zdravka Radikovića iz istog razloga. Tuženik predlaže saslušati svjedoka PK na adresi [adresa], na okolnosti sklapanja predmetnog ugovora o zajmu te javnog bilježnika ĐK na adresi [adresa], na okolnost da je ugovor o zajmu strankama pročitan i rastumačen. Predlaže se i provesti financijsko vještačenje kako je predloženo u podnesku tuženika od 18.10.2022.

8. Tužitelji su se očitovali da se pridružuju prijedlogu za saslušanjem svjedoka PK, da predloženom saslušanju javnog bilježnika ĐK se ne protive, ali ga smatraju suvišnim, a da protive se predloženom grafološkom vještačenju i predloženom novom financijsko – knjigovodstvenom vještačenju.

9. Nadalje, 2. tužiteljica je navela da osnovom čl. 108 st. 3. ZPP-a ponovno i decidirano podnosi zahtjev sudu da pozove tuženika na podnošenje isplatnica od 24.2.2012., obje broja 120224VVVE u izvorniku , navodeći da naime, tužiteljica osporava vjerodostojnost navedene dokumentacije, dok s druge strane, iz nalaza i mišljenja oba grafološka vještaka proizlazi da je za davanje decidiranog mišljenja o skriptoru nužna dostava isprava u izvorniku, a da s druge strane, naglašava se i okolnost kako je vještak Marijan Kraina iznio mišljenje da potpisi na preslikama uplatnica vrlo vjerojatno, gotovo sigurno, nisu potpisi 1. tužitelja, dok je vještakinja Hribar iznijela mišljenje o vjerojatnosti ali u relativno niskom stupnju, da je 1. tužitelj skriptor preslika uplatnica, te nastavno, da nužno je u prvom redu utvrditi vjerodostojnost isprava, a tek potom tražiti decidirano mišljenje vještaka. U odnosu na sam meritum tužiteljica ustraje u stavu da je predmetni ugovor ništav cijeneći njegov zelenaški karakter, nedopuštenu pobudu na strani zajmodavca, te nezakonitu kamatu kako je rekonstruirana po vještaku Radikoviću.

10. Tuženik je u cijelosti ostao kod odgovora na tužbu i svih dosad iznijetih navoda i prijedloga, te predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti.

11. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, i to: presliku Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012., s priloženom građevnom dozvolom od 13.9.1979., solemniziran po javnom bilježniku ĐK iz [adresa] pod brojem ovjere: OV-698/12 od 24.02.2012. (listovi br. 6-15 spisa), presliku rješenja Općinskog suda u Čakovcu - Zemljišnoknjižni odjel u Prelogu broj Z-1389/13 od 27.09.2013. (listovi br. 16-17 spisa), Prikaz z.k. uloška od 30.9.2013. (list br. 18 spisa), presliku Ugovora o zajmu broj 120224VVVE od 24.02.2012. (listovi br. 25-29 spisa), preslike Isplatnica br. 120224VVVE od 24.02.2012. (list br. 30 spisa), Izjave od 24.02.2012. (listovi br. 31 i 32 spisa), presliku Izjava korisnika zajma od 24.02.2012. (listovi br. 33 i 34 spisa), dopis – očitovanje Županijskog suda u Zagrebu, Odjel sudaca istrage nadležan za predmete USKOK-a poslovni broj: 1 Kir-Us-502/13 od 19. veljače 2014. (list br. 39 spisa), presliku dopisa ZKN iz [adresa], po punomoćniku Robertu Izidoru Majiću, odvjetniku iz Zadra od 17.04.2013. s prilozima (listovi br. 43-47 spisa), presliku dopisa tuženika od 04.09.2013. s prilozima (listovi br. 48-50 spisa), presliku uplatnica o vršenim uplatama po predmetom ugovoru o zajmu (listovi br. 51-52 spis), presliku računa Plava svjetlost d.o.o. Zagreb, broj:

63460 od 24.02.2012. (list br. 53 spisa), presliku presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu posl. br. P-313/11-27 od 24. ožujka 2014. (listovi br. 54-61 spisa), ovjerenu presliku Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012. s prilozima, solemniziranog po javnom bilježniku ĐK iz [adresa] pod brojem ovjere: OV-698/12 od 24.02.2012. (listovi br. 64- 74 spisa), očitovanje BK iz [adresa] od 12. ožujka 2016. (list br. 85 spisa), presliku Zapisnika o ispitivanju svjedoka JK, Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj: K-US- 139/12, IS-US-15/12 od 26. listopada 2012. (listovi br. 89-91 spisa), presliku Ugovora o prijenosu potraživanja-cesiji od 03.08.2012. (listovi br. 154-156 spisa), dopis ZKN s preslikom koverte od 11.03.16. (listovi br. 157-162 spisa), sudsku praksu dostavljenu po tuženiku (listovi br. 258-267 spisa), Rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 976/2018-2 od 23. kolovoza 2022. (listovi br. 308-310 spisa), sudsku praksu dostavljenu po tužite ljima (listovi br. 331-347 spisa) i sudsku praksu dostavljenu po tuženiku (listovi br. 355-391 spisa), te uvid u pribavljeni spis javnog bilježnika ĐK iz [adresa] poslovni broj OV-698/2012 i pribavljeni spis Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P-983/15 (P-91/13).

11.1. Provedeno je saslušanje svjedoka PK i saslušanje javnog bilježnika ĐK iz [adresa] u svojstvu svjedoka (na ročištu od 23. veljače 2023.).

11.2. Pročitani su ranije dani iskazi 2. tužiteljice i 1. tužitelja (na zapisnicima sa ročišta od 13. siječnja 2020. i 8. lipnja 2020.), te je u ovom ponovljenom postupku provedeno i njihovo ponovno saslušanje (na ročištu od 23. veljače 2023.), dok saslušanje tuženika nije provedeno budući da isti na ročišta određena radi saslušanja stranaka kako u ranijem postupku tako i u ovom ponovljenom postupku nije pristupio, te se punomoćnik tuženika odrekao prava na saslušanje istog.

11.3. Nadalje je izvršen u uvid u ranije, po prijedlogu tužitelja, provedeno financijsko-knjigovodstveno vještačenje tj. u Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zdravka Radikovića, dipl.oec., iz Šenkovca, od 26.02.2021. s prilozima (listovi br. 206-213 spisa), te pročitan dani usmeni iskaz imenovanog sudskog vještaka na zapisniku sa ročišta od 24. svibnja 2021.

11.4. U ovom je ponovljenom postupku po prijedlogu tuženika provedeno grafološko vještačenje potpisa primatelja na isplatnicama od 24.02.2012., za potrebe kojeg su vještačenja izuzeti potpisi i rukopisi 1. tužitelja i 2. tužiteljice na listovima označenima slovnim oznakama A, B, C, D (listovi br. 319 -322 spisa), te od Policijske uprave međimurske, Policijske postaje Prelog pribavljeni izvornici popisanih kartona izdanih osobnih iskaznica 1. tužitelja i 2. tužiteljice (listovi br. 325-329 spisa), i to grafološko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Marijanu Krajna, dipl. kriminalistu, iz Zagreba, te izvršen uvid u Zapisnik o vještačenju imenovanog sudskog vještaka sa Nalazom i mišljenjem od 08.05.2023. (listovi br. 397 -401 spisa), koji je sudski vještak i usmeno saslušan na raspravi kod suda (na ročištu od 20. studenog 2023.); te je po prijedlogu tuženika provedeno i novo grafološko vještačenje po vještaku Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba i izvršen uvid u Zapisnik o vještačenju sa Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka za dokumente i rukopise Natalie Milanja Hribar, dipl.inž. od 21.10.2024. (listovi br. 464-471 spisa) i u Očitovanje istog vještaka od 03.03.2025. (listovi br. 495-497 spisa).

12. Ocjenom provedenih dokaza u smislu odredbe članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 84/08., 57/11, 184/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; dalje u tekstu: ZPP), tužbeni zahtjevi tužitelja utvrđeni su u cijelosti osnovanima.

13. Odredbom članka 3. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23; dalje u tekstu: ZOO) je propisano kako su sudionici u obveznom odnosu ravnopravni, dok je odredbom članka 4. ZOO-a propisano kao su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja. Nadalje, prema odredbi članka 7. ZOO-a sudionici pri sklapanju naplatnih pravnih poslova polaze od načela jednake vrijednosti uzajamnih davanja, dok je odredbom članka 8. ZOO- propisano da se je svatko dužan suzdržavati od postupaka kojim se može drugome prouzročiti šteta.

14. Odredbom članka 322. ZOO je propisano kako je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan, osim ako cilj povrijeđenog pravila ne upućuje na neku drugu pravnu posljedicu ili ako zakon u određenom slučaju ne propisuje što drugo, te daljnjom odredbom članka 323. st. 1. ZOO-a propisano da u slučaju ništetnosti ugovora svaka ugovorna strana dužna je vratiti drugoj sve ono što je primila na temelju takva ugovora, a ako to nije moguće, ili ako se narav onoga što je ispunjeno protivi vraćanju, ima se dati odgovarajuća naknada u novcu, prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, ako zakon što drugo ne određuje.

14.1. Prema odredbi članka 327. st. 1. ZOO-a na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i na nju se može pozivati svaka zainteresirana osoba , a prema odredbi članka 328. ZOO-a pravo na isticanje ništetnosti ne gasi se.

14.2. Nadalje, prema odredbama članka 329. ZOO-a /koje se odnose na zelenaški ugovor/, ništetan je ugovor kojim netko, koristeći se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao dati ili učiniti, a na zelenaški ugovor na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o posljedicama ništetnosti ugovora.

15. Nesporno je zaključenje Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012., između ovdje tuženika kao vjerovnika, te ovdje 1. tužitelja i 2. tužiteljice kao dužnika i fiducijarnog dužnika, solemniziranog po javnom bilježniku ĐK iz [adresa] pod brojem ovjere: OV-698/12 od 24.02.2012. (priloženog u preslici na listovima br. 6 -15 spisa, zatim u ovjerenoj preslici na listovima br. 64-74 spisa, a izvornik kojeg se nalazi u priključenom spisu predmeta posl. broj OV-698/2012 javnog bilježnika ĐK iz [adresa]).

16. Također je nesporno da je temeljem prednje navedenog Sporazuma u zemljišnoj knjizi ovog Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižnog odjela u Prelogu, izvršen prijenos prava vlasništva nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 182/28/1 kuća, dvor, livada od 190 čhv, sa imena ovdje 1. tužitelja i 2. tužiteljice, svakog u ½ dijela, u korist ovdje tuženika u 1/1 dijela, uz zabilježbu da je prijenos prava vlasništva izvršen radi osiguranja novčane tražbine u iznosu od 12.553,81 EUR, s redovnom kamatom po stopi od 6,63% godišnje plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 24.03.2014. te s eventualnim ovršnim troškovima, a kako je to razvidno iz priloženog povijesnog prikaza z.k. uloška (list br. 18 spisa).

17. Navedenim se Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012. utvrđuje da postoji novčana tražbina predlagatelja osiguranja tj. ovdje tuženika, prema dužniku, znači ovdje tužiteljima, na temelju ugovora o zajmu broj 120224VVVE od 24.02.2012. i to u iznosu od 12.553,81 EUR s redovnom kamatom po stopi od 6,63 % godišnje koja se obračunava konformnom metodom, a da kunska protuvrijednost zajma na dan 24.02.2012. iznosi 95.200,00 kn po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, koja tražbina dospijeva u 25 anuiteta od po 539,00 EUR s dospijećem mjesečnog anuiteta svakog dvadesetčetvrtog dana u mjesecu, počevši od 24.03.2012., te s dospijećem posljednjeg obroka dana 24.03.2014.

18. Iz priložene preslike navedenog Ugovora o zajmu broj 120224VVVE od 24.02.2012. razvidno je da je isti sklopljen između ovdje tuženika kao zajmodavca, ovdje 1. tužitelja kao zajmoprimca i založnog dužnika (u daljnjem tekstu: korisnika zajma) i ovdje 2. tužiteljice kao solidarnog jamca i založnog dužnika, a u kojem se Ugovoru o zajmu navodi da predmet istog je zajam kojeg zajmodavac daje korisniku zajma u iznosu od 12.553,81 EUR, da izdavanje predmetnog zajma namijenjeno je financiranju ulaganja u poslove svrhe zajmoprimca, da kod potpisivanja ovog ugovora korisnik zajma svojim potpisom potvrđuje primitak ugovorenog iznosa, da ugovorni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 95.200,00 kuna prema dnevnom srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro, te da isto tako se sve ugovorne obveze određene ovim ugovorom izražene u eurima izvršavaju se u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju tečajne liste Hrvatske narodne banke za euro na dan isplate ili uplate, da glavno osiguranje vraćanje zajma sa svim dodatnim pravima iz ovog ugovora korisnik zajma ZK i solidarni jamac i založni dužnik HK (ovdje tužitelji), u cijelosti zalažu udjele ½ i ½ k. č. br. [katastarska čestica], u naravi kuća, dvor, livada, površine 190 čhv, upisane u ZK. ul. br. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], uknjiženo pri Općinskom sudu u Čakovcu, Zemljišnoknjižni odjel Prelog, da ugovoreni iznos zajma vraća se u 25 jednakih mjesečnih rata, svaka rata u iznosu od 539,00 EUR, da prva rata dospijeva na naplatu dana 24.03.2012., a ostalih 24 rata po 539,00 EUR dospijeva na naplatu svakog dvadesetčetvrtog u mjesecu, tako da zadnja rata dospijeva na naplatu dana 24.03.2014., te da se na ugovoreni zajam, poštujući valutnu klauzulu, obračunavaju kamate od 6,63 % godišnje, te da korisnik zajma obvezuje se, da će do dogovorenog roka i na ugovoreni način, vratiti i zakonske zatezne kamate, ugovorne kamate i glavnicu zajma, odnosno sve ugovorene mjesečne rate, i da ukupan trošak zajma tako iznosi 6.985,75 kn.

19. Sud utvrđuje kako je valuta obveze predmetnog zajma ugovorena u skladu s odredbama članka 22. st. ZOO-a, kojim je propisano da dopuštena je odredba ugovora prema kojoj se vrijednost ugovorne obveze u valuti Republike Hrvatske izračunava na temelju cijene zlata ili tečaja valute Republike Hrvatske u odnosu prema stranoj valuti, jer ugovoren je kredit u iznosu od 12.553,81 EUR, koji ugovorni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 95.200,00 kuna prema dnevnom srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro, te da isto tako se sve ugovorne obveze određene ovim ugovorom izražene u eurima izvršavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju tečajne liste Hrvatske narodne banke za euro na dan isplate ili uplate.

20. Najviša stopa ugovornih kamata propisana je odredbom članka 26. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08 i 125/11), važećeg na dan ugovaranja predmetnog zajma, na način da stopa ugovornih kamata između osoba od kojih barem jedna nije trgovac ne može biti viša od stope zakonskih zateznih kamata koja je za te odnose vrijedila na dan sklapanja ugovora, odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa, te je st. 4. istog članka propisano da ako su ugovorene više kamate od dopuštenih, primijenit će se najviša dopuštena kamatna stopa, a u st. 5. tog članka 26. ZOO-a da stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine.

20.1. Obzirom da je u to vrijeme stopa zakonske zatezne kamate iznosila 12 % godišnje, a navedenim je Ugovorom o zajmu stopa ugovorne kamate ugovorena po stopi od 6,63 %, nedvojbeno je da stopa ugovorne kamate navedena u samom Ugovoru o zajmu predstavlja dopuštenu kamatnu stopu, a što potvrđuje i dani usmeni iskaz sudskog vještaka Zdravka Radikovića.

21. Tužitelji ne spore da su sa tuženikom dana 24. veljače 2012. sklopili Ugovor o zajmu pod navedenim brojem 120224VVVE, te ne osporavaju vjerodostojnost tog Ugovora kako to proizlazi iz prednje navedene po tuženiku priložene preslike istog, a niti tim ugovorom utvrđeni iznos i uvjete zajma, no tužitelji tvrde da im taj Ugovor nije uručen, te da nisu primili cjelokupni u tom Ugovoru navedeni iznos zajma od 95.200,00 kn, već samo dio toga iznosa tj. iznos od 44.500,00 kn, a da preostali iznos dugovanja po tom Ugovoru predstavlja nedopuštenu tj. lihvarsku ugovornu kamatu.

22. Osnovnom provedenih dokaza ne proizlazi osnovnost navoda tužitelja da bi se protiv tuženika vodio istražni ili kazneni postupak radi lihvarenja. No, iz priloženih isprava razvidno je da je predmetni Ugovor o zajmu bio predmet ispitivanja u istražnom postupku vođenom kod Županijskog suda u Zagrebu, za predmete USKOK-a (Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta), poslovni broj 1 Kir-Us-502/13, obzirom da je rješenjem Županijskog suda u Zagrebu broj 1-Kir-Us- 502/13 od 01.07.2013. naređena zabilježba zabrana otuđenja i opterećenja, između ostalog, i nekretnine koja predstavlja predmet osiguranja novčane tražbine iz predmetnog Ugovora o zajmu, tj. nekretnine upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 182/28/1 kuća, dvor, livada od 190 čhv, u fiducijarnom vlasništvu ovdje tuženika, a kako to je to navedeno u priloženom rješenju ovog Općinskog suda u Čakovcu, Zemljišnoknjižnog odjela u Prelogu posl. broj Z-1389/13 od 27.09.2013. (listovi br. 16-17 spisa). Iz očitovanja Županijskog suda u Zagrebu, Odjela sudaca istrage nadležnog za predmete USKOK-a, poslovni broj 1-Kir-Us-502/13 od 19. veljače 2014. proizlazi da je po okončanju istrage USKOK pred navedenim Županijskim sudom u Zagrebu podignuo optužnicu protiv 1. okr. EK i dr. (19 okrivljenika) zbog kaznenog djela iz čl. 333 KZ/97 i dr. pod brojem K -US- 139/11, IS-US-15/12, a da ovdje tuženik nije obuhvaćen tom optužnicom i nema status okrivljenika u tom postupku. Nadalje, iz priloženog Zapisnika Državnog odvjetništva, Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta broj: K-US- 13/12, IS-US-15/12 od 26. listopada 2012. vidljivo je da je ovdje tuženik u tom predmetu ispitan u svojstvu svjedoka (list br. 39 spisa).

23. Predmetnim Ugovorom o zajmu broj 120224VVVE od 24.02.2012. ugovoren je iznos zajma od 12.553,82 EUR, odnosno u kunskoj protuvrijednosti u iznosu od 95.200,00 kn, a u članku 2. tog Ugovora o zajmu navodi se da kod potpisivanja ovog ugovora, korisnik zajma svojim potpisom potvrđuje primitak ugovorenog iznosa, ali imajući u vidu okolnosti sklapanja tog Ugovora o zajmu, što će biti u nastavku obrazloženo, ne može se zaključiti da bi tužiteljima postojanje ove odredbe Ugovora uopće bilo ili trebalo biti poznato.

24. Nedvojbeno je da prednje navedeni solemnizirani Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012. ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta, no isto ne isključuje vođenje parničnog postupka radi utvrđenja ništavosti tog pravnog posla, budući je u smislu odredbe članka 230. st. 3. ZPP-a dopušteno u parnici dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice.

25. Sud uočava da je navedenim Sporazum utvrđeno da se novčana tražbina iz predmetnog Ugovora o zajmu osigurava prijenosom prava vlasništva na nekretnini tužitelja, iako iz odredbe članka 3. Ugovora o zajmu proizlazi da su ugovorne strane kao sredstvo osiguranja ugovorile pravo zaloga na nekretnini tužitelja, a ne fiducijarni prijenos vlasništva.

26. Tuženik se u prilog svojoj tvrdnji da je 1. tužitelju kao korisniku zajma iz predmetnog Ugovora o zajmu isplatio cjelokupni ugovoreni iznos zajma od 92.500,00 kn, poziva na isplatnice br. 120224VVVE od 24.02.2012., na teret konta: 63460, priložene na listu br. 30 spisa, a vjerodostojnost kojih tužitelji osporavaju, navodeći da iste nikad nisu vidjeli, te da ih 1. tužitelj nije potpisao. Nedvojbeno je da se radi o preslikama isplatnica, a prema navodima tuženika izvornici istih, kao i izvornik Ugovora o zajmu, nalaze se u posjedu treće osobe, gospodina BK iz [adresa], no navedeni BK se na poziv da ovome sudu dostavi izvornike navedenih isprava očitovao da to ne posjeduje niti ima ikakova saznanja o tome (list br. 85 spisa).

27. Tuženik se poziva i na Izjave od 24.02.2012., priložene na listovima br. 31 i 32 spisa, u kojima se, između ostalog, navodi da je prilikom sklapanja navedenog ugovora o zajmu bilo sve u redu, fer, korektno, te da su ovdje tužitelji primili dogovoren iznos, no te izjave nisu potpisane, pa je stoga nejasno kako bi iste uopće mogle predstavljati relevantan dokaz.

28. Također se tuženik poziva na Izjave korisnika zajma priložene na listovima br. 33 i 34 spisa, u kojima se navodi da ovdje tuženiku JK kao zajmodavcu, ovdje tužitelji AK i HK izjavljuju da dana 24.02.2012. kao u ulozi korisnika zajma: nisu u nuždi, nisu u teškoj financijskoj situaciji, da nemaju nekih teških imovinskih neprilika, te da nemaju smanjenu sposobnost rasuđivanju, te samosvjesno prihvaćaju svojim potpisom sve uvjete iz ugovora koje su detaljno proučili, da isto tako pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuju da su potpuno sposobni svaki mjesec podmiriti ratu po ugovoru (ili potpuni povrat u koliko je sklopljen zajam na mjesec dana), te da ukoliko se u budućnosti dogodi bilo kakva situacija zbog koje ne bi bili u stanju podmiriti rate na vrijeme, zajmodavcu će poslati pismeno obrazloženje situacije i informirati ga kada će podmiriti ratu. Navodi se i da odriču se zahtjeva za poništenjem ugovora s zajmodavcem, nakon što su dobili iznos zatraženog zajma. Opet se radi o preslikama Izjava, koje tužitelji ne priznaju, a tuženik vjerodostojnost i pravnu valjanost tih Izjava nije dokazao.

29. Tužitelji su saslušani u svojstvu stranaka u ovom postupku iskazali da su predmetni ugovor o zajmu sklopili jer im je hitno bio potreban novac za potrebe isporuke robe od strane 1. tužiteljevog obrta za naručitelja iz [adresa], a dobivanje kredita u banci bi predugo trajalo, da o sklapanju predmetnog Ugovora o zajmu nisu pregovarali izravno s tuženikom, već preko trećih osoba, tj. prvo gospođe Z, koja ih je radi dobivanja zajma uputila na odlazak u Zagreb, gdje je tužitelje dočekala muška osoba imena PK, koji je tužiteljima dao već pripremljeni ugovor na potpis, te ih dalje uputio na solemnizaciju Sporazuma o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva na nekretnini kod javnog bilježnika ĐK u [adresa], kuda je s tužiteljima išao drugi PK, a koji je nakon solemnizacije tužiteljima izvršio isplatu dijela ugovorenog iznosa zajma, a uz obećanje da će ostatak dobiti isplaćen u roku od par dana, te da tužiteljima predmetni Ugovor o zajmu nije pročitan, a niti im je ostavljeno dovoljno vremena za isto, budući su kada su bili u Zagrebu od strane navedenog PK požurivani da to samo brzo potpišu, te da tužitelji nisu dobili žiro račun na koji bi vršili otplatu predmetnog zajma već su upućeni uplatu vršiti neposredno u [adresa], i to tvrtki Tetraedar d.o.o., a da nakon kratkog vremena od ugovaranja zajma na adresi na kojoj je navedena tvrtka primala uplate ured je bio zatvoren, a do tuženika tužitelji nisu mogli doći.

30. Danim iskazima tužitelja sud poklanja vjeru, a budući ostali provedeni dokazi ne ukazuju na suprotno. Naime, opisani obrazac postupanja pri ugovaranju i otplati zajma proizlazi i iz iskaza tužiteljice iz predmeta vođenog protiv tuženika pod poslovnim brojem P-983/15 kod Općinskog suda u Varaždinu, NK, koja je zajam uzela radi pomoći obrtu svog sina koji je obrt bio u teškoj financijskoj situaciji, te svoj zajam također dogovorila preko treće osobe, te od koje je dobila isplaćen samo dio ugovorenog zajma, a također nije dobila žiro račun za vraćanje zajma već je otplatu zajma i ona vršila u [adresa], putem gore navedene tvrtke Tetraedar . Da su tužitelji, kao i navedena NK, otplatu vršili navedenoj tvrtki Tetraedar, vidljivo je i iz uplatnica priloženih u ovom spisu predmeta, te navedenom spisu predmeta Općinskog suda u Varaždinu posl. broj P-983/15. Iz iskaza u tom predmetu saslušanog svjedoka PK proizlazi da su se zajmovi fizičkim osobama plasirali putem posrednika tz. kreditnih ureda, da je posao zaposlenika kreditnih ureda bilo posredovanje između investitora i stranaka, a da su se na ime zajmova plasirala novčana sredstva raznih investitora, i to i pravnih i fizičkih osoba, pa tako i ovdje tuženika kao investitora. Prema danom iskazu tog svjedoka u kreditni ured u Zagrebu u kojem je on radio na dnevnoj bazi javljalo se 200 do 250 ljudi, a što po mišljenju ovog suda potvrđuje navode ovdje tužitelja da su prilikom dogovaranja predmetnog zajma u Zagrebu čekali u redu, gdje su bili požurivani da ugovor o zajmu samo brzo potpišu.

31. Prednje navedeni svjedok PK se pozivu za saslušanje u ovom predmetu u ranijem tijeku postupka nije odazvao, dok je saslušan u ovom ponovljenom postupku iskazao da ovdje tužitelje HK i ZK ne poznaje, a u odnosu na ovdje tuženika JK iskazao da pošto zna otprilike o čemu se radi, onda pretpostavlja da zna tko je, iako ga osobno ne poznaje, da pretpostavlja da je gospodin JK investitor, pošto je on radio u kreditnom uredu u Zagrebu, on je bio administrator u tom uredu, ured je zaprimao zahtjeve stranaka za određeni dio financiranja i prosljeđivao dalje, i da pretpostavlja da je i JK koristio usluge tog ureda. Dalje je glede pravnog poslu pozajmice između navedenog JK, ovdje tuženika, te ovdje tužitelja HK i ZK, odgovorio da mu baš ovaj slučaj nije poznat, a nakon što mu predočen Ugovor o zajmu od 24. veljače 2012. uložen na listovima broj 25 -29 sudskog spisa, iskazao je da je da to je standardna špranca ugovora o zajmu, no taj mu ugovor na žalost nije poznat. Također je iskazao da kreditni ured u kojem je on radio nije odobravao kredite, da ured je zaprimao zahtjeve stranaka koje su dolazile u kreditni ured, stranke su ispunjavale zahtjev i oni kao administratori u uredu su predavali takav zahtjev tzv. back office, znači svaki dan je dolazio kurir i pokupio trenutačno potpisane odnosno ispunjene zahtjeve, a na pitanje kamo ih je onda kurir odnio, odgovorio je da oni administratori nisu imali tu informaciju. Na pitanje da li su uz taj zahtjev stranke potencijalni tražitelji zajma predavali i kakvu dokumentaciju odgovorio je da jesu predavali, ponekad, kao npr. neki ljudi su dolazili sa platnim listama, neki sa vlasničkim listom određenih nekretnina i stavljali to kao prilog uz zahtjev. Na pitanje da li je taj kreditni ured u kojem je radio još u nekom segmentu sudjelovao kod ugovaranja zajmova, odgovorio je da stranke su se nekad vraćale pod broj 1. zašto im nešto nije odobreno, na što on nisu imali odgovor, nekad su dolazile tvrdeći da će potpisati ugovor sa investitorom i znale su čekati investitora u predvorju ureda, da prošlo je stvarno dosta vremena. Na pitanje da li su zaposlenici tog kreditnog ureda sudjelovali kod solemnizacije ugovora o zajmu, na bilo koji način, da li su sudjelovali kod realizacije tj. isplate zajma, odgovorio je da koliko se on sjeća ne, pošto oni nisu bili stranka u ugovoru. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li mu je poznato koliko je realno isplaćeno po predmetnom ugovoru o zajmu koji mu je ranije predočen u sudskom spisu, odgovorio je je da ne, te na daljnje pitanje da li je svjedočio bilo kakvoj isplati po tom ugovoru o zajmu, od strane kreditora ovdje tužiteljima, odgovorio je da koliko se sjeća ne. Na pitanje da li može sudu reći kako se zvala ta firma u kojoj je radio, taj kreditni ured u Zagrebu, odgovorio da HZ Sistem d.o.o. Zagreb, u Bogovićevoj ulici u Zagrebu. Na pitanje da li mu je poznato trgovačko društvo Plava svjetlost d.o.o., odgovorio je ne. Na pitanje li zna da je trgovačko društvo tog naziva navodno sudjelovalo u procesu odobravanja zajma ovdje tužiteljima, odgovorio je da ne. Na pitanje da li zna kolike su bile visine provizija navodnih posrednika između zajmoprimatelja i zajmodavca gospodina JK, odgovorio je ne. Na pitanje da li je inače gospodin JK surađivao sa društvom HZ Sistemi d.o.o., odgovorio je da da. Na pitanje zamjenika punomoćnika tuženika da li je to društvo HZ Sistemi d.o.o. kod posredovanja između zajmoprimca i zajmodavca naplaćivalo kakvu proviziju i od koga, odgovorio je da koliko on zna da, ali ne zna od koga i kolika je bila, koji je bio iznos. Na pitanje 2. tužiteljice da li je on bio u uredu javnog bilježnika ĐK, odgovorio je da za konkretni slučaj se ne sjeća, misli da ne, ne može reći to sa sigurnošću, da on zna gospodina ĐK jer je on iz [adresa] i zna da je ĐK javni bilježnik u [adresa].

32. Javni bilježnik ĐK kao svjedok u ovom ponovnom postupku u svezi predočenog mu ovom spisu predmeta priključeni njegov spis predmeta poslovni broj OV-1996/14 kao javnog bilježnika iz [adresa], iskazao je da to je solemnizacija sporazuma radi osiguranja novčane tražbine, no da ovdje tužitelja HK i ZK se ne sjeća; da iz navedenog svog predmeta vidi da su solemnizaciji bili prisutni JK, kao vjerovnik, te ZK i HK, kao dužnici i fiducijarni dužnici. Na pitanje da se očituje kakva se to tražbina osiguravala ovim sporazumom, odgovorio je da novčana tražbina gdje je kao sredstvo osiguranja utvrđena fiducija na ovoj nekretnini koje je izvadak u prilogu. Na pitanje zamjenika punomoćnika tuženika da li je tužiteljima pročitao i protumačio odredbe ovog sporazuma odgovorio je da svakako, to je solemnizacija, to je uobičajena radnja da se cijeli tekst pročita, da se upozorava stranke na posljedice ugovora i te radnje solemnizacije, što to znači i koji karakter dobiva s tom solemnizacijom taj ugovor, a to je ovršnost. Na pitanje zamjenika punomoćnika tuženika da li su tužitelji imali kakve primjedbe na sadržaj tog ugovora tj. sporazuma, ili ako imaju primjedbe kakva je procedura ako imaju kakve primjedbe, da li se nastavlja sa solemnizacijom ili se solemnizacija prekida ako imaju kakve primjedbe, odgovorio je da logično je da ako ne bi pristali na solemnizaciju i učinke, ne bi potpisali, i solemnizacija se ne bi obavila. Na pitanje suda da li se prilikom solemnizacije takve vrste sporazuma učesnicima solemnizacije pročita odnosno da na znanje iznos novčane tražbine koja se osigurava, odgovorio je da da, pogotovo kod fiducije, vjerojatno ih je osobno upozorio na tu fiduciju i na taj, ne zna kolika je bila tražbina po ovom sporazumu, jer ako je mala tražbina kod fiducije obično zna upozoriti stranke da za male novce mogu izgubiti nekretninu i to naročito upozorava sve stranke kod fiducije, pa je vjerojatno i njih. Na pitanje punomoćnika tužitelja da li je tom prilikom, kod predmetne solemnizacije došlo do kakve isplate novaca, odgovorio je da ne, u njegovom uredu nisu isplaćivani novci. Na pitanje 2. tužiteljice tko je još bio u njegovom uredu osim gospodina JK, odgovorio je da njegov zapisničar vjerojatno, nitko drugi, ne zna tko bi drugi bio, no, kako je već naveo konkretne solemnizacije se ne sjeća, pa ne može na to pitanje odgovoriti.

33. U spis je priložena preslika računa trgovačkog društva Plava svjetlost d.o.o. Zagreb od 24.02.2012., naslovljenog na ovdje 1. tužitelja ZK, sa naznačenim broj računa: 63460, a koji broj je po tuženiku korišteni broj konta predmetnog zajma, u kojem se računu navodi da od ukupnog iznosa zajma posuđenog od strane investitora tj. iznosa od 92.500,00 kn, iznos od ukupno 45.200,00 kn se odnosi na troškove obrade zajma i proviziju (honorar za kreditni ured

– mjesto sklapanja zajma 25,00 kn, trošak za odobravanje – obradu podataka 9.510,48 kn, naknada za rizik 9.481,92 kn, naknada za odobravanje zaloga, predmeta osiguranja ili jamstva 9.491,44 kn i iznos provizije 16.691,16 kn), a da samo ostatak novca od 50.000,00 kn ide zajmoprimcu. Nadalje, prema sumarnom prikazu iz tog računa ukupan povrat zajma iznosi 102.185,75 kn (ugovoreni iznos zajma od 95.200,00 uvećan za ugovornu kamatu navedenu u Ugovoru o zajmu u iznosu od 6.985,75 kn), od čega je ukupni trošak financiranja 52.185,75 (gore navedeni iznos troškova obrade i provizije od 45.200,00 kn + ugovorna kamata od 6.985,75 kn), razlika čega također daje prednje navedeni ostatak od 50.000,00 kn predviđen za isplatu s osnova tog zajma (list br. 53 spisa). Iz prezentiranog sadržaja ovog računa moglo bi se zaključiti da tuženik kao zajmodavac, 1. tužitelju kao zajmoprimcu odnosno korisniku zajma, nije niti namjeravao isplatiti ukupni ugovoreni iznos zajma, već ugovoreni iznos zajma umanjen za prednje navedene troškove obrade tog zajma, iako predmetnim Ugovorom o zajmu nikakvo posredovanje u realizaciji toga zajma između tuženika kao zajmodavca i 1. tužitelja kao zajmoprimca, nije ugovoreno, a niti pak iz bilo čega proizlazi da bi tužitelji pristali na snošenje bilo kakvih troškova posredovanja navedenom trgovačkom društvu.

34. Obzirom da u ovom postupku tuženika nije bilo moguće ispitati, te u nedostatku bilo kakve dokumentacije o ulozi prednje spomenutih trgovačkih društava Tetraedar d.o.o. i Plava svjetlost d.o.o. glede predmetnog zajma, ostaje nejasno da li su ta društva, i ako jesu, u kakvom to odnosu sa tuženikom i njegovim odobravanjem zajmova kakav je predmetni zajam ugovoren između tuženika i ovdje tužitelja .

35. U svakom slučaju iz dokaza provedenih u ovom postupku ne proizlazi da bi tužitelji sa navedenim trgovačkim društvom Plava svjetlost d.o.o. ugovorili posredovanje glede predmetnog zajma odnosno da bi tužitelji na bilo koji način preuzeli ikakve obveze prema navedenom trgovačkom društvu.

36. Ukoliko pak bi tužitelji po predmetnom zajmu i bili dužni snositi nekakve troškove posredovanja ili obrade kredita, ti troškovi prema danom iskazu sudskog vještaka Zdravka Radikovića uobičajeno iznose 3-5% iznosa kredita, slijedom čega bi troškovi kredita u visini iskazanoj u prednje navedenom računu zasigurno predstavljali veliki nerazmjer u vrijednosti uzajamnih davanja stranaka iz pravnog posla zajma, odnosno ponašanje zajmoprimca suprotnom načelu savjesnosti i poštenja.

37. U pogledu isplatnica br. 120224VVVE od 24.02.2012., na teret konta: 63460, priloženih na listu br. 30 spisa, na kojima tuženik temelji svoju tvrdnju da je 1. tužitelju kao korisniku predmetnog zajma isplatio iznos od 92.500,00 kn, već je ranije izneseno da se o preslikama, a slijedom čega su i grafološka vještačenja potpisa provedena na tim preslikama, budući da tuženik izvornike istih nikada nije sudu dostavio.

38. Vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Marijanu Krajna, dipl. kriminalistu, iz Zagreba, a kako to proizlazi iz Zapisnika o vještačenju sa Nalazom i mišljenjem od 08.05.2023., utvrđeno je da parafni potpisi, koji se nalaze ispod teksta – "Primatelj", na dva primjerka preslike Isplatnice br. 120224VVVE od 24.02.2012., vrlo vjerojatno, gotovo sigurno - nisu napisani rukom UK, ovdje 1. tužitelja . Pri navedenom je nalazu i mišljenju imenovani sudski vještak u cijelosti ostao prilikom davanja usmenog iskaza pred sudom, kada je iskazao da dakle, izvršenim vještačenjem na temelju materijala na kojem je iskazao da ne omogućava poštujući pravila struke, budući da nije dostavljen izvornik sporne dokumentacije, pa je na temelju istog koristeći kvalitetan nesporni materijal utvrdio da sporan potpis koji se nalazi na isplatnici broj 120, zatim 22,4,ww.e. koji glasi na iznos od 95.000.00 kn isplaćen UK, nadnevka u Zagrebu 24.2.2012. (list 30 spisa) vrlo vjerojatno gotovo sigurno nisu napisani rukom UK, [adresa] , te da je u zapisniku vještačenja naveo razloge zbog čega je dano navedeno mišljenje, temeljeno utvrđenim sličnostima u općem grafičkom izgledu potpisa, ali razlike koje sadrže sitne detalje rukopisa koji nastaju spontano na temelju kojih je poštujući pravila struke bilo moguće dati navedeno mišljenje . Na pitanje zamjenice punomoćnika tuženika utječe li na ritam i dinamiku potpisivanja psihološko stanje u kojem se osoba nalazi prilikom potpisivanja, odgovorio je da to je jedna od utvrđenih razlika, a da moram napomenuti da je posebno vrijedna razlika utvrđena u okolnosti da sporan potpis ne sadrži grafem "v" kao inicijalni grafem navoda prezimena, kakav postoji u svim potpisima, a koji sadrže svi nesporni potpisi. Na pitanje utječe li na liniju pisanja položaj dokumenta koji se potpisuje i položaj osobe koja potpisuje, odgovorio je da utjecaj na pisanje može imati položaj osobe prilikom pisanja, ali to u ovom slučaju nije bitno. Na pitanje je li moguće da se potpisi iste osobe u manjem vremenskim odmacima razlikuju do mjere da se utvrdi da se ne radi o potpisu iste osobe, odgovorio je da varijabilnost potpisa je prirodna osobina rukopisa svake osobe, dakle nije moguće da su dva potpisa jedne osobe u svim grafometrijskim parametrima isti, no da u ovom slučaju, utvrđena su razlike tzv. strukturalne naravi, budući da je grafem "v" koji je navedeni u opisu nespornih potpisa utvrđena kao konstanta i on ima posebnu vrijednost budući se isti ponavlja u svih nespornim potpisima nastalim u različitom vremenu i uvjetima pisanja. Na pitanje suda, a što je sa ovdje tužiteljicom HK, a glede ocjene spornog potpisa koji je predmet vještačenja, sudski je vještak iskazao da njen potpis je različit u odnosu na sporan potpis u svim grafometrijskim parametrima, tako da s obzirom da okolnost da je izvršeno vještačenje sporno s nespornim potpisima, nije bio predmet vještačenja , te da njegovom mišljenju HK nije mogla biti skriptor spornog potpisa.

39. Nadalje novim grafološkim vještačenjem provedenim po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" iz Zagreba , tj. Zapisnikom o vještačenju od 21.10.2024. stalnog sudskog vještaka za dokumente i rukopise Natalie Milanja Hribar, dipl.inž. dano je mišljenje da ZK vjerojatno je ispisao dva sporna potpisa na predmetnim isplatnicama, dok je danim pisanim Očitovanjem istog sudskog vještaka od 03.03.2025. dano pojašnjenje da prema pravilima struke te metodi koja se koristi u Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja, vještačenje potpisa provodi se na izvornicima spornog materijala, budući je jedino temeljem izvornika moguće analizirati sve relevantne rukopisne karakteristike te dati decidirano mišljenje, a da ukoliko izvornik ne postoji ili nije dostavljen na vještačenje, isto se može provesti temeljem fotokopije, ali se tada mišljenje daje u nekom stupnju vjerojatnosti, te da navedeno mišljenje da " ZK vjerojatno je ispisao dva sporna potpisa na predmetnim isplatnicama" relativno je nizak stupanj vjerojatnosti u pozitivnom dijelu skale mišljenja.

40. Shodno prednje izloženom, sud je stava kako provedena grafološka vještačenja ne potvrđuju da je navedene isplatnice doista i nedvojbeno potpisao ovdje 1. tužitelj.

41. Na osnovu svega iznesenoga, sud utvrđuje da nije dokazano da bi po predmetnom Ugovoru o zajmu broj 120224VVVE od 24. veljače 2012. tuženik kao zajmodavac 1. tužitelju kao korisniku zajma isplatio cjelokupni iznos od 92.500,00 kn, kao kunske protuvrijednosti ugovornog iznosa zajma od 12.553,81 EUR, a teret ovog dokaza bio je na tuženiku. Slijedom toga, sud zaključuje da je po predmetnom Ugovoru o zajmu tuženik 1. tužitelju isplatio samo iznos koji sami tužitelji priznaju, a to je iznos od 44.500,00 kn.

42. Uzimajući u obzir navedenu činjenicu da je s osnova predmetnog Ugovora o zajmu 1. tužitelju isplaćen samo iznos od 44.500,00 kn, a da troškovi posredovanja vezano uz predmetni zajam za tužitelje nisu trebali nastati, ukazuje se da, kako to tvrde tužitelji, razlika do ukupno ugovorenog iznosa zajma može predstavljati prikrivenu ugovornu kamatu.

43. Prema danom nalazu i mišljenju sudskog vještaka Zdravka Radikovića, dipl. oec., ukoliko se uzme u obzir činjenica da je glavnica isplaćenog predmetnog zajma 44.500,00 kn, a da tužitelji kao dužnici tuženiku kao vjerovniku sa kamatama u 25 jednakih mjesečnih obroka trebaju vratiti 95.200,00 kn, tada matematički izračunom proizlazi da godišnja ugovorna kamatna stopa iznosi 124,44 % , dok na navedenu glavnicu zajma od 45.500,00 kn, na isti rok otplate uz ugovorenu kamatnu stopu od 6,63 % godišnje ugovorna kamata ukupno iznosi 3.169,39 kuna, a uz najvišu dopuštenu ugovornu kamatnu stopu od 12,00 % godišnje ugovorna kamatna stopa ukupno iznosi 5.696,45 kuna. Izloženi nalaz i mišljenje sudski je vještak dodatno obrazložio usmenim iskazom danim na raspravi kod suda.

44. Budući da samim izračunima iz nalaza i mišljenja vještaka Zdravka Radikovića stranke nisu prigovorile, dani nalaz i mišljenje ovog vještaka sud je u potpunosti prihvatio.

45. U odnosu pak na prigovor tuženika kako je vještak Zdravko Radiković pošao od pogrešne premise da je zajam iznosio 44.500,00 kn, a da je vještačenje trebalo provesti u odnosu na ugovoreni zajam u iznosu od 95.200,00 kn, sud ističe kako je vještak Zdravko Radković predmetno vještačenje proveo sukladno danom nalogu i zadatku postavljenom od strane suda.

46. Nije sporno da je u predmetnom Ugovoru o zajmu kao iznos zajma naveden iznos od 95.200,00 kn, no provedenim dokazima u ovom postupku nedvojbeno je utvrđeno da tužiteljima odnosno konkretno 1. tužitelju kao korisniku kredita nikada nije isplaćen ugovoreni iznos od 95.200,00 kn, već samo dio tog iznosa, slijedom čega je i određen zadatak vještaku Zdravku Radikoviću. Da je u konkretnom slučaju 1. tužitelju isplaćen cijeli iznos od 95.200,00 kn onda ne bi ni postojala sumnja na postojanje prikrivene lihvarske kamate glede tog obveznopravnog odnosa zajma, pa se vještačenje kako je provedeno po sudskom vještaku ne bi ni trebalo provoditi.

47. Stoga sud nije prihvatio prijedlog tuženika da se odrediti novo financijsko vještačenje kako bi se prema navodima tuženika "izradio nalaz i mišljenja utemeljeno na dokumentaciji koja prileži spisu", a koji se vještaci prema navodima tuženika "isključivo rukovode ispravama koje nesporno dokazuju isplaćene iznose zajmoprimcima, a nikako ne uzimaju u obzir iskaze zainteresiranih stranaka." Naime, iskazi stranaka i drugih saslušanih osoba predstavljaju zakoniti i valjani dokaz u parničnom postupku, koji se iskazi kao personalni dokazi ocjenjuju u korelaciji sa ostalim provedenim dokazima. Nadalje, netočan je i neosnovan stav tuženika da bi priloženi Ugovor o zajmu i priložene preslike isplatnica od 24.02.2012. predstavljali "isprave koje nesporno dokazuju isplaćene iznose", a obzirom da provedeni dokazi to vrlo jasno demantiraju.

48. Ukoliko razlika između ugovornog iznosa zajma i tužiteljima isplaćenog iznosa zajma predstavlja prikrivenu kamatu, tada, kako to proizlazi iz ranije izloženoga mišljenja sudskog vještaka Zdravka Radikovića, ugovorna kamata koju bi tužitelji trebali tuženiku platiti po predmetnom Ugovoru o zajmu više od 10 puta premašuje najvišu dopuštenu ugovornu kamatu, slijedom čega takva kamata predstavlja lihvarsku kamatu, te je nametanje takve obveze korisniku zajma zasigurno protivno prisilnim propisima i moralu društva.

49. Na osnovu svega iznesenoga sud utvrđuje da je sklapanjem predmetnog Ugovora o zajmu kojim je tužiteljima nametnuta obveza povrata zajma u iznosu od 12.553,81 EUR (95.200,00 kuna), i još uvećano za kamatu od 6,63 % godišnje, a da u stvarnosti je tuženik tužiteljima na ime zajma iz tog ugovora isplatio samo iznos od 44.500,00 kn, tuženik za sebe ugovorio korist koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je dao.

50. Nadalje, tuženik je Sporazumom radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine od 24.02.2012., sklopljenim s tužiteljima, ugovorio i ishodio u svoju korist prijenos prava vlasništva na obiteljskoj kući tužitelja u [adresa] tj. nekretnini tužitelja upisanoj u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čest. br. 182/28/1, radi osiguranja novčane tražbine po predmetnom Ugovoru o zajmu u prednje navedenom ugovornom iznosu od 12.553,81 EUR uvećanom za kamatu od 6,63 % godišnje.

51. Imajući u vidu da prema danom iskazu 1. tužitelja, tužitelji su u vrijeme ugovaranja predmetnog zajma zajedno sa svoje dvoje tada školske djece, živjeli jedino od prihoda 1. tužiteljevog obrta, a koji je obrt bio u financijskim poteškoćama, te o sudbini kojeg je obrta ovisila i egzistencija radnika tog obrta, a da od imovine tužitelji su osim kuće u kojoj su žive i koja je predmet osiguranja navedenog zajma imali još samo proizvodni pogon u kojem je poslovao navedeni obrt, a koje navode 1. tužitelja o financijskom stanju njihove obitelji u to vrijeme potvrđuje i dani iskaz 2. tužiteljice, pa se stoga može reći da su tužitelji tada bili u stanju nužde.

52. Nadalje, uzimajući u obzir da su tužitelji upustili se u ugovaranje predmetnog zajma preko više njima nepoznatih osoba, kojima nisu znali ni točno ime i prezime, kao ni njihovo svojstvo glede predmetnog pravnog posla zajma, te da tužitelji su u situaciji kada predmetni Ugovor o zajmu nisu ni stigli pročitati kako treba, isti ipak potpisali, te da su potom, iako nakon potpisivanja primjerak tog Ugovora o zajmu nisu dobili, ipak pristali ići kod javnog bilježnika, i to iz Zagreba gdje je predmetni Ugovor potpisan, u [adresa], radi solemnizacije pratećeg Sporazuma o osiguranju novčane tražbine iz tog Ugovora, i to Sporazuma kojim su pristali na prijenos prava vlasništva na svojoj obiteljskoj kući, iako je po predmetnom Ugovoru o zajmu sredstvo osiguranja trebalo biti založno pravo a ne prijenos prava vlasništva nekretnine, te izvršili solemnizaciju tog Sporazuma prije bilo kakve im isplate po navedenom Ugovoru o zajmu, nameće se zaključak o lakomislenosti tužitelja prilikom ugovaranja predmetnog zajma, te o njihovom neiskustvu i nesnalaženju glede ugovaranja ovakve vrste pravnog posla.

53. Iz iskaza samih tužitelja razvidno je kako oni tuženiku, a niti drugim osobama s kojima su kontaktirali gdje ugovaranja navedenog zajma, nisu govorili o svojoj financijskoj situaciji, no sagledavajući okolnosti u kojima je navedeni zajam ugovoren, te na što su sve tužitelji, kako je prednje izloženo, pristali samo da bi došli do novaca koji su im u tom trenutku nužno bili potrebni, sud je mišljenja da je tuženik mogao znati da je tužitelje stanje nužde, te njihovo neiskustvo, natjeralo na sklapanje predmetnog Ugovora o zajmu. Naime, životno je logično da netko kome nije nužno i hitno potreban novac zasigurno ne bi išao po zajam nepoznatoj osobi u Zagreb i tamo čekao u redu s većim brojem ljudi, te u žurbi pristao sklopiti ugovor o zajmu uz preuzimanje obveza po istom, pa potom išao još u [adresa], pa potom pristao na isplatu zajma na ruke, i to samo dijela ugovornog iznosa zajma, vjerujući obećanju nepoznate osobe da će ostatak ugovorenog iznosa biti isplaćen za par dana. Stoga, i ako tuženiku financijska situacija tužitelja i nije bila poznata, prednje izloženo jasno ukazuje kako je tuženik prilikom sklapanja predmetnog Ugovora o zajmu iskoristio lakomislenost i neiskustvo tužitelja.

54. Slijedom svega izloženog sud utvrđuje da je predmetni Ugovor o zajmu broj 120224VVVE od 24. veljače 2012. ništetan temeljem odredbi članka 329. ZOO-a i odredbi 322. ZOO-a.

55. Uslijed utvrđene ništetnosti predmetnog Ugovora o zajmu, ništetan je i Sporazum radi osiguranja novčane tražbine prijenosom vlasništva nekretnine 24. veljače 2012., obzirom je isti zaključen upravo radi osiguranja ispunjenja tražbine iz Ugovora o zajmu koji je utvrđen ništetnim, te je direktno ovisan o njegovoj valjanosti, čime je i njegova sudbina nužno vezana za opstojnost glavnog pravnog posla kojeg osigurava.

56. Stoga je osnovom odredbe članka 323. st. 1. ZOO-a tuženik dužan tužiteljima vratiti pravo vlasništva nekretnine koja je bila predmet osiguranja.

57. Prema dopisu tuženika od 04.09.2013. i dopisima stanovitog ZKN iz [adresa] od 17.04.2013. i od 11.3.2016., te priloženoj preslici Ugovora o prijenosu potraživanja-cesiji od 03.08.2012. (listovi br. 43-50 i 154-162 spisa), proizlazilo bi da je tuženik potraživanje iz predmetnog ugovora o zajmu , zajedno sa fiducijarnim vlasništvom nekretnine kojim je potraživanje osigurano, ustupio navedenom HKN, no kako sud raspolaže samo preslikom navedenog Ugovora o prijenosu-cesiji od 03.08.2012., ne može se provjeriti vjerodostojnost istog, ali to niti nije od značaja za odlučivanje u ovoj pravnoj stvari, jer tražbina iz ništavog pravnog posla, kao u ovom slučaju ništavog Ugovor o zajmu broj 120224VVVE od 24. veljače 2012. i pratećeg mu ništavog Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine prijenosom prava vlasništva nekretnina od 24. veljače 2012., niti ne može biti predmet ustupa odnosno cesije, a budući se za ništavi pravni posao smatra da nikada nije ni nastao.

58. Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u točkama I. do III. izreke.

59. O naknadi troškova ovog postupka odlučeno je temeljem odredbi članka 164. i članka 154. st. 1. ZPP-a, a u svezi s člankom 155. ZPP-a, te primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22; dalje: Tarifa) i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23 – dalje: Tarifa/23).

59.1. Tužiteljima su priznati troškovi sastava tužbe od 28.11.2013. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 7. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 23.1.2014. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 25.4.2014. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 1.4.2016. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife), zastupanja na ročištu od 25.5.2016. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife), zastupanja na ročištu od 10.7.2017. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife), zastupanja na ročištu od 19.10.2017. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife), zastupanja na ročištu od 13.1.2020. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 8.6.2020. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 24.5.2021. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), uz uvećanje nagrade za zastupanje više osoba, od 10%, u iznosu od 160,00 EUR (Tbr. 35. Tarife / Tbr. 40. Tarife/23); zastupanja na ročištu od 24.1.2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 23.2.2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištu od 20.11.2023. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. Tarife/23), uz uvećanje nagrade za zastupanje više osoba, od 10%, u iznosu od 60,00 EUR (Tbr. 35. Tarife / Tbr. 40. Tarife/23), te trošak poreza na dodanu vrijednost na ukupni iznos od 660,00 EUR (na radnje od 24.1.2023., 23.2.2023. i 20.11.2023.), po stopi od 25%, u iznosu od 165,00 EUR (Tbr. 42. Tarife / Tbr. 46. Tarife/23); sastava podneska od 21.11.2024. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. t. 1. Tarife/23), zastupanja na ročištu od 4.6.2025. u iznosu od 100,00 EUR (Tbr. 9. t. 2. Tarife/23); te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 172,80 EUR; sveukupno 3.057,80 EUR.

59.2. Tužiteljima nije priznat traženi trošak zastupanja na ročištu od 17.2.2025., budući da toga dana nije održano ročište u ovom predmetu. Nadalje, nije im priznat ni traženi trošak sudske pristojbe na presudu, budući su tužitelji od dana 15.6.2020. pa nadalje oslobođeni plaćanja sudskih pristojbi u ovom predmetu.

Čakovec, 30. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sandra Oletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od petnaest dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka ili putem e-komunikacije, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

O tom obavijest:

1/ 1. tužitelj

2/ 2. tužiteljica po punomoćnici

3/ tuženik po punomoćniku

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte