Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

10000 Zagreb

Pr-1734/2023-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu toga Jelici Pandurić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TO, OIB. [osobni identifikacijski broj], [adresa], 53224 Čovići, zastupane po punomoćnici Ani Bobinac, odvjetnici iz Zagreba, Ljudevita Gaja 22, protiv tuženika LIDL HRVATSKA d.o.o. k. d., OIB:66089976432, Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi naknade štete nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 17. ožujka 2026., u prisutnosti tužiteljice osobno, pun. tužiteljice i pun. tuženika, temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku LIDL HRVATSKA d.o.o. k. d., Velika Gorica, Ulica kneza Ljudevita Posavskog 53 isplatiti tužiteljici TO, [adresa], 53224 Čovići, na ime naknade neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i imovinske štete ( tuđa pomoć) iz štetnog događaja od 08.06.2022. iznos od neto 8.600,00 eura (slovima: osamtisućašestoeura), sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja tužbe, tj. 23.05.2023. do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te god ine, u roku od 15 dana.

II Odbija se dio tužbenog zahtjeva s osnove naknade neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 11.400,00 eura, kao pravno neosnovan.

III Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.780,45 € sa zateznim kamatama tekućim od 30. ožujka 2026., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi od 23. svibnja 2023. navodi da je kao zaposlenica LIDLA HRVATSKA d.o.o. k.d., teško ozlijeđena dana 08.06.2022. na radnom mjestu radnika u skladištu. Tužiteljica se kretala praznim viličarem iz dijela skladišta "suhog asortimana" u hlađeno skladište "čokolade", gdje je trebala uzeti više artikala u hodniku između regala oznake 11, a potom 12. Prilikom skretanja u hodnik 11 došlo je do proklizavanja prednjeg dijela viličara koji je doveo do toga da je viličar udario u regal, prilikom čega je tužiteljica teško ozlijeđena na način da je udarila glavom u zaštitnu rešetku na viličaru, što je uzrokovalo višestruke ozljede kostiju lica. Do proklizavanja je došlo jer se na podu nalazio ranije rasuti džem koji je rasula radnica DO, bez postavljenih znakova upozorenja na kontaminiranom dijelu poda. Poslodavac odgovora po načelu objektivne odgovornosti za ozljedu na radu koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca. Da ne postoje razlozi za oslobođenjem od odgovornosti govori i činjenica da je Državni inspektorat tuženiku izrekao novčanu kaznu na mjestu počinjena prekršaja (štetnog događaja) zbog ne obavještavanja inspekcije o ozljedi na radu na mjestu rada tužiteljice kojoj je pružena hitna pomoć i koja je zadržana u zdravstvenoj ustanovi, te zbog neosiguravanja pisanih uputa za rad na siguran način radnicima koji su raspoređeni na poslovima s posebnim uvjetima rada. Tužiteljica je u navedenom štetnom događaju pretrpjela štetu u vidu medicinskih troškova, troškova liječenja, troškova nesposobnosti za rad, neimovinsku štetu (fizički bolovi, strah, smanjenje životne aktivnosti, naruženost), imovinsku štetu (tuđa pomoć). Predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će naložiti tuženiku, da tužiteljici na ime naknade štete iz štetnog događaja od 08.06.2022. isplati iznos od 20.000,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe, tj. od 23.05.2023. do isplate, te da obveže tuženika da tužiteljici naknadi parnični trošak sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik ne ospori činjenicu nastanka predmetnog štetnog događaja, međutim, prigovora naznačenoj visini tužbenog zahtjeva kao previsoko naznačenoj i neadekvatnoj ozljedu koju je tužiteljica navodno mogla pretrpjeti u predmetnom štetnom događaju. Novčani iznos od 20.000,00 eura nikako ne može odgovarati nastaloj ozljedi tužiteljice, te nema uporište u kriterijima koji su relevantni za utvrđivanje povrede prava osobnosti u konkretnom slučaju, zbog čega je takav zahtjev u cijelosti neutemeljen. Da bi tužiteljica ostvarila pravo na novčanu naknadu za pretrpljene bolove i strah, isto moraju opravdati okolnosti slučaja, a naročito njegova jačina i trajanje. Iz svega navedenog proizlazi da je iznos naznačen u tužbi paušalan u cijelosti, odnosno da ni sa čime nije potkrijepljen, te kao takav neutemeljen zbog čega tuženik istome prigovara. Tuženik spori pravnu osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neutemeljen. Na ročištu održanom 17.03.2026. punomoćnik tuženika je naveo da ne spori odgovornost, odnosno pravnu osnovanost tuže, već da spori visinu tužbenog zahtjeva. Naveo je da tuženik od odgovora na tužbu nije sporio dinamiku, odnosno nastanak štetnog događaja, kako je to tužiteljica navela u tužbi, međutim osnovanost je sporio, budući da u tužbi nije bila utvrđena uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i posljedica koji su tužiteljici nastale. S obzirom na dva provedena medicinska vještačenja, te s obzirom da su medicinski vještaci utvrdili postojanje uzročno – posljedične veze između štete koja je nastupila tužiteljici i štetnog događaja, tuženik je naknadno priznao odgovornost, odnosno pravnu osnovanost tužbenog zahtjeva. I nadalje spori visinu s time da ne tvrdi da bi tužiteljica na bilo koji način doprinijela nastanku štete, odnosno nije istakao prigovor niti djelomičnog doprinosa tužiteljice, niti isključive odgovornosti tužiteljice za nastanak štetnog događaja.

3. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u očitovanje tuženika od 08.05.2023. na tužiteljičin prijedlog za mirno rješenje spora (str.4 spisa), u prijavu o ozljedi na radu tužiteljice (str.6-9 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu (str.4-31 spisa), u odštetni zahtjev tužiteljice od 04.04.2023. tuženiku (str.32-33 spisa), u zapisnik Državnog inspektorata, Područni ured Rijeka, Ispostava u Senju, poslovni broj Klasa UP/I-116-04/22-07/160 od 23.06.2022. (str. 34-35, 42-46 spisa), u Ugovor o radu na određeno vrijeme od 20.12.2021. (str. 37-40 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Jakši Filipoviću, kirurgu (str. 72 -73 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Branimiru Cerovskom, okulisti (str. 90-92 spisa), izvršen je uvid u dopunu nalaza i mišljenja vještaka Cerovskog (str. 105-106 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka Cerovskog (str.115-117 spisa), proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka Filipovića (str. 122-124 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice TO kao stranke na ročištu održanom 17.03.2026. (str. 124 -125 spisa).

4. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

5. U članu 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

6. U članu 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom neimovinske i imovinske štete kao posljedicu ozljede na radu koja se dogodila 08.06.2022.

8. Među strankama nije sporna pravna osnovanost tužbe.

9. Među strankama nije sporan nastanak štetnog događaja kako je opisan u tužbi.

10. Među strankama nije sporno da je u trenutku štetnog događaja tužiteljica bila zaposlena kod tuženika temeljem Ugovora o radu na određeno vrijeme od 04.01.2022. do 30.09.2022. kojim se tužiteljica TO obvezala obavljati poslove radnika u skladištu u LC Perušić-Skladišna logistika.

11. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva.

12. Među strankama nije sporno da je ozljeda tužiteljice od 08.06.2022. priznata od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje ozljedom na radu.

13. U čl. 111 st. 1 Zakona o radu (NN 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava, ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom.

14. U čl. 25 Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), a koji se odnosi na odgovornost poslodavca za štetu na radu ili u svezi s radom, propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

15. Budući da je tuženik priznao svoju odgovornost za naknadu štete te nije isticao bilo kakva doprinos tužiteljice nastanku štetnog događaja, sud nije proveo dokaze saslušanjem svjedoka AO, GO, DO, SO, BO, jer su svi ti svjedoci predloženi na okolnost nastanka šetnog događaja.

16. U konkretnom slučaju radnica, ovdje tužiteljica pretrpjela je štetu na radu te joj je poslodavac dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Nisu utvrđeni ekskulpacijski razlozi za oslobođenje poslodavca od odgovornosti za štetu.

17. S obzirom da je utvrđena odgovornost poslodavca za naknadu štete tužiteljici, trebalo je tužbeni zahtjev cijeniti i s obzirom na visinu.

18. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

19. Visinu pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Međutim, opće poznata je činjenica da je u periodu od posljednje izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH (lipanj 2020. do danas) značajno porasla stopa inflacije, te da ista sukladno javno dostupnim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za period od lipnja 2020. do listopada 2025. iznosi čak 32,6%. Vrijednost (kupovna moć) novčanog iznosa pravične novčane naknade koju bi oštećenik za istu ozljedu ostvario "na današnji dan" temeljem spomenuti Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. u ovom je trenutku za više od 32% manja od vrijednosti/kupovne moći tog istog novčanog iznosa naknade štete koju bi tužitelj za tu istu ozljedu ostvario da mu se naknada štete isplatila, primjerice u lipnju 2020. odnosno u trenutku kada je stupila na snagu Odluka Vrhovnog suda RH o povišenju Orijentacijskih kriterija (lipanj 2020.). Samim time, oštećenik za isti iznos novčanih sredstava (broj i vrijednost novčanih jedinica) u ovom trenutku može kupiti trećinu manje dobara i usluga i drugih potrepština nego li što je to oštećenik za isti novčani iznos mogao učiniti/kupiti u trenutku kada je Vrhovni sud RH donio Odluku o povišenju Orijentacijskih kriterija za određivanje visine naknade štete kod povrede prava osobnosti, a kod nekih proizvoda i usluga zasigurno je došlo do porasta cijena i više od 50%, a ponegdje i do 100%. S obzirom na navedeno Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne mogu biti "puka matematička formula" koja bi se trebala "doslovce", mehanički te na istovjetan način primjenjivati u svim postupcima naknade štete, već je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti i specifičnosti konkretnog slučaja, pa je tako potrebno i osnovano uzeti u obzir i opće poznat i svima u svakodnevnom životu lako prepoznatljiv značajan porast stope inflacije. Navedeno je verificirano i u mnogobrojnoj praksi I-stupanjskih i II-stupanjskih sudskih odluka.

20. Kako bi se utvrdila visina tužbenog zahtjeva u konkretnom slučaju, proveden je dokaz medicinskim vještačenjima po vještaku okulisti dr. sc. Branimiru Cerovskom (str.90-92 spisa) te po vještaku dr. sc. Jakši Filipoviću, kirurgu (str.72-73 spisa).

21. Stalni sudski vještak dr. sc. Jakša Filipović, kirurg (str. 72-73 spisa) u svom nalazu i mišljenju naveo je da je tužiteljica TO, rođena 2000. dana 08.06.2022. stradala kao je opisano u tužbi te da je tom prilikom zadobila prijelom lijeve jagodične kosti i gornje čeljusti. Mišljenje vještaka da su se ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Po liječenju su zaostale t rajne posljedice u vidu zaostale kontinuirane bolnosti lijeve strane lica s gubitkom osjeta ispod lijevog oka do gornje lijeve usne. Liječenje je završeno 21.10.2022. s kiruškog stanovišta. S obzirom na oftalmološku dokumentaciju u spisu i navede tužiteljice potrebno je izvršiti vještačenje oftalmologa. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 5 %. Oštećena, ovdje tužiteljica je pretrpjela bol jakog intenziteta u trajanju od 3 dana, srednjeg intenziteta 7 dana i manjeg intenziteta 40 dana- kumulativno. Primarni strah bio je jakog intenziteta i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta tužiteljica je trpjela 2 dana, srednjeg intenziteta 7 dana, te blažeg intenziteta 40 dana po štetnom događaju-kumulativno. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć dva sata dnevno kroz 30 dana. Ne postoji naruženje s kirurškog stanovišta.

22. Stalni sudski vještak dr. sc. Branimir Cerovski oftalmolog (str.90-92 spisa) u svom nalazu i mišljenju, naveo je da je u štetnom događaju tužiteljica zadobila traumu lijeve strane lica, te je operirala fraktura donjeg ruba lijeve orbite i oftalmološki je liječena. Prepisan je i dermasof serum za ožiljke. S oftalmološkog stajališta zaostaje smanjenje životne aktivnosti u omjeru od 5 % radi suhoće lijeve rožnice i potrebe za dnevnim trajnim korištenjem topičke terapije. Naruženje manjeg stupnja, s obzirom na zaostale promjene u području lijeve donje vjeđe, te diskretnu hipertrofiju lijevog oka, uočljivo na socijalnoj udaljenosti. Ovu sekvelu sud može ocijeniti izravnim zapažanjem. Druge sekvele kao u vještvu kirurga.

23. Nalazu i mišljenju medicinskog vještaka dr. sc. Jakše Filipovića prigovarala je tužiteljica u podnesku od 05.06.2024. (str. 77-78 spisa) prigovarajući istome jer vještak pregledom ne verificira asimetriju lica, činjenicu da je tužiteljica imala višestruki prijelom lubanje i kosti lica, odnosno frakturu orbite, sinusa i čeljusti, te je golim okom prosječenog promatrača vidljiv ožiljak ispod lijeve donje trepavice, spušteni lijevi kapak, vidljiv ektropij, te utonuće lijevog obraza. Tužiteljici je uklonjena orbitalna kost te se izgled lijeve strane lica više ne može vratiti u prvobitno stanje. Nadalje, prigovara dijelu nalaza u pogledu utvrđenja postotka trajnih posljedica, boli, straha, tuđe pomoći i njege, te naruženja kao prenisko utvrđenim. Tužiteljica je mišljenja da vještak nije uzeo u obzir niti dob tužiteljice, kao niti ostale okolnosti nesretnog događaja. U predmetnom slučaju radi se o mladoj djevojci koja je na radnom mjestu zadobila teške ozljede u vidu frakture lubanje i kosti lica, koja je po štetnom događaju bila hospitalizirana, te podvrgnuta kirurškim zahvatima te koja po otpuštanju iz bolnice trpi bolove, ima pogoršan vid, te otežano pamćenje.

24. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. sc. Branimira Cerovskog, okuliste prigovarala je tužiteljica u podnesku od 03.01.2025. (str. 101-102 spisa), navodeći da smatra iznos smanjenja životne aktivnosti od 5 % sa okulističkog stajališta prenisko utvrđenim. Osim toga vještak se nije očitovao je li liječenje tužiteljice završeno i kada, nije se očitovao da li je tužiteljica s okulističkog stajališta kao posljedicu štetnog događaja od 08.06.2022. trpjela fizičke bolove te ukoliko je u kojoj jačini i u kojem trajanju; je li trpjela strah, ukoliko je u kojoj jačini i u kojem trajanju; je došlo do smanjenja životne aktivnosti, te ukoliko je u kojem postotku te je li tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć, te ukoliko je u kojem opsegu i trajanju.

25. Stalni sudski vještak dr. sc. Branimir Cerovski, okulista (str. 105 -106 spisa) očitovao se na prigovore tužiteljice u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja navodeći da je dana 28.09.2022., prema medicinskoj dokumentaciji stanje tužiteljice stabilizirano. Daljnja medicinska oftalmoška dokumentacija ne prileži spisu. Tužiteljica je trpjela jake bolove 3 dana i srednje 7 dana što je ocijenio kirurg budući da je izvor bolova povezan s frakturom lijeve jagodične kosti i gornje čeljusti, manji bolovi oka u tom razdoblju uklapaju se u navedenu ocjenu. Bolovi manjeg intenziteta 25 dana uklapaju se u ocjenu kirurga. Povremeni manji bolovi su u trajnim posljedicama. Primarni strah povezan je traumom glave i frakturom što je prethodno ocijenio vještak kirurg. Sekundarni strah jakog intenziteta 2 dana i srednjeg intenziteta 7 dana povezani su dominantno s ozljedom glave i operacijom na maksilofacijalnoj kirurgiji, što je ocijenio vještak kirurg i što se uklapa manji strah posljedica ozljede u oftalmološkom području. Manji strah potom oko 40 dana, što se uklapa u ocjenu kirurga. U primarnom nalazu i mišljenju vještak je procijenio postotak smanjenja životne aktivnosti s oftalmološkog stajališta u visini od 5 %. S oftalmološkog stajališta bila je potrebna tuđa pomoć (poslovi u kući i oko kuće, u prašini, odlasci liječniku, u nabavu) 3x2 sata tjedno 1 mjesec što se uklapa u prethodnu ocjenu vještaka kirurga. Na upit da li ocjene kirurga treba povećati s okulističkog stajališta isti je odgovorio da treba objediniti sve ukupne posljedice s kirurškog i oftalmološkog motriša, najbolje na raspravi. Što se tiče drugih sekvela (bol, strah, tuđa pomoć), prema oftalmološkoj medicinskoj dokumentaciji koja prileži spisu ne treba povećati ocjenu kirurga. U oftalmološkom području je nađeno i u primarnom nalazu i mišljenju ocjenjeno naruženje manjeg stupnja uočljivo trećim osobama na socijalnoj udaljenosti što treba dodati ocjeni kirurga.

26. Na prigovore tužiteljice usmeno su se očitovala oba medicinska vještaka.

27. Vještak dr. sc. Branimir Cerovski okulista je na ročištu održanom 22.10.2025. (str. 115-117 spisa), ostajući kod svog osnovnog nalaza i mišljenja s time da je pojasnio da smatra da je ukupno smanjenje životne aktivnosti tužiteljice 8,75 % s obzirom da je kirurg procijenio T 5 %, a okulista 5%. Smatra da se ti postoci ne mogu zbrajati, već da ih treba objediniti, a objedinjeno iznose 8,75 %.

28. Na prigovore tužiteljice usmeno se očitovao vještak dr. sc. Jakša Filipović na ročištu održanom 117.03.2026. (str.122-124 spisa), navodeći da smatra da se smanjenje životne aktivnosti od strane oftalmologa ne poklapa s nalazom kirurga te da je trajne posljedice potrebno zbrojiti (5 % okulista + 5% kirurg = 10 %). Naveo je da je uobičajeno da se kod više ozljeda organskih sustava ne zbraja ocjena trajnih posljedica. Međutim, ako iste nemaju nikakav dodir ili interakciju među osobom, vještaci navode da je isto potrebno zbrojiti jer se radi o dva organska sustava, u konkretnom slučaju kože koja je postala također organ i oka. Vještak se očitovao i da je prihvatio nalaz oftalmologa i postojanje naruženja po oftalmologu, jer regija, odnosno područje ozljede spada u oftalmologiju pa vještak kao kirurg smatra da u tom području oftalmologu ima veću kompetentnost te se stoga slaže s nalazom oftalmologa. Ostaje kod svih ranijih nalaza i mišljenja.

29. Nakon provedenih medicinskih vještačenja te nakon očitovanja medicinskih vještaka na prigovore tužiteljice, sud je odbio prijedlog tužiteljice za provođenjem dokaza novim vještačenje po vještaku okulisti, s obzirom da je vještak dao svoj nalaz i da bi se provođenjem novog vještačenja samo išlo za odugovlačenjem postupka. Sud je uzeo nalaze i miljenje medicinskih vještaka dr. Cerovskog, okuliste i dr. Filipovića kirurga, te njihova pismena i usmena očitovanja kao valjanu podlogu za donošenje odluke u ovom predmetu u pogledu visine tužbenog zahtjeva. provedenim vještačenjima utvrđeno je da je kod tužiteljice kao posljedica štetnog događaja došlo do smanjenja životne aktivnosti sa stajališta okuliste 5 % i sa stajališta kirurga 5 %. Sud je prihvatio objašnjenje vještaka kirurga zašto se SŽA po oba vještaka trebaju zbrojiti a ne objediniti, odnosno prihvatio je činjenicu da se radi o ozljedama na dva organa s time da je okulista procijenio smanjenje životne aktivnosti u pogledu oka, a vještak kirurg u pogledu drugog organskog sustava, a radi se o koži koja je također postala organ. Stoga je tužiteljici kao ukupno smanjenje životne aktivnosti uzet postotak od 10 %. Vještak okulista se očitovao da je tužiteljica trpjela i fizičke bolove i strah i da joj je bila potrebna tuđa pomoć, međutim da se ocjena okuliste uklapa u ocjenu kirurga, pa se navedeno od strane okuliste ne treba zbrajati sa onim što je naveo kirurg u pogledu fizičkih bolova, straha i tuđe pomoći. Vještak okulista je našao da je kod tužiteljice nastupilo naruženje manjeg stupnja uočljivo trećim osoba na socijalnoj udaljenosti, pa da to treba dodati ocjeni kirurga s obzirom da je kirurg naveo da ne postoji naruženje s kirurškog stajališta.

30. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja (22 godine starosti) ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 2.000,00 eura, uzevši pri tom i naprijed spomenutu stopu inflacije (32,6 %).

31. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužiteljice, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.800,00 eura, uzevši pri tom i naprijed spomenutu stopu inflacije (32,6 %).

32. Kod tužiteljice je, došlo do umanjenja opće životne aktivnosti (SŽA) u visini 10% trajno, u kojem omjeru će tužiteljica morati ulagati pojačane dodatne napore u svakodnevnim životnim aktivnostima. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 10 % do kojeg postotka se došlo na način da je zbrojen postotak SŽA po vještaku okulisti dr. sc. Cerovskom (5 %) i postotak SŽA po vještaku kirurgu dr. sc. Filipoviću (5 %). Imajući u vidu postotak smanjenja životne aktivnosti, ovaj sud smatra da tužiteljici za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u visini od 2.500,00 eura, uzevši pri tom i naprijed spomenutu stopu inflacije (32,6 %).

33. Kod tužiteljice je kao posljedica ozljeđivanja nastupilo i naruženje manjeg stupnja uočljivo na socijalnoj udaljenosti pa je ovaj sud dosudio tužiteljici za taj vid neimovinske štete pravičnu novčanu naknadu u visini od 2.000,00 eura, uzevši pri tom i naprijed spomenutu stopu inflacije (32,6 %).

34. Tužiteljici je bila potrebna tuđa pomoć u opsegu 2 sata dnevno / 30 dana; To ukupno iznosi 60 sati. Tužiteljica je u svom iskazu navela da joj je tuđu pomoć za vrijeme liječenja od posljedica štetnog događaja pružao bivši suprug, njezina majka i ostali ukućani. Tužiteljica ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i kada joj tuđu pomoć pružaju članovi obitelji što je ovdje slučaj. Ovaj sud smatra da tužiteljici na ime imovinske štete - tuđe pomoći pripada iznos od 300,00 eura što bi po 1 satu tuđe pomoći iznosilo 5,00 euro. Ovaj sud smatra da je iznos od 5,00 eura po satu tuđe pomoći primjeren imajući u vidu trenutnu sudsku praksu i sve naprijed navedeno.

35. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici je dosuđeno na ime pretrpljenih fizičkih bolova 2.000,00 eura; na ime pretrpljenog straha 1.800,00 eura; na ime duševnih bolova zbog smanjenja životne aktivnosti 2.500,00 eura, na ime naruženosti 2.000,00 eura, te na ime tuđe pomoći 300,00 eura. To znači da je tužiteljici s osnove neimovinske štete ( fizički bolovi, strah, SŽA, naruženje), dosuđeno ukupno 8.300,00 eura, a s osnove imovinske štete (tuđa pomoć iznos od 300,00 eura), odnosno sveukupno 8.600,00 eura.

36. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj ica na dosuđenu glavnicu potražuje zatezne kamate od 23.05.2023., odnosno od dana podnošenja tužbe, što je u skladu s naprijed navedenom odredbom Zakona o radu, pa je na dosuđenu glavnicu neimovinske i imovinske štete dosuđena zatezna kamata koja teče od dana podnošenja tužbe 23.05.2023. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

37. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP -a koji propisuje da u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici će sud najprije utvrditi postotak u kojem je svaka uspjela, zatim od postotka stranke koja je uspjela u većoj mjeri, oduzeti postotak stranke koja je uspjela u manjoj mjeri, nakon toga će utvrditi iznos troškova stranke koja je uspjela u parnici koji su bili potrebni za vođenje postupka, te će odrediti naknadu ukupnih troškova koji je preostao nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

38. Tužiteljicu je tijekom postupka zastupao odvjetnik koji je do zaključenja glavne rasprave postavio zahtjev za naknadom parničnog troška, odnosno potraživao je trošak prema troškovniku koji prileži spisu na strani 127.

39. Tuženika su tijekom postupka zastupali punomoćnici po zaposlenju koji nemaju prvo na odvjetnički trošak, odnosno na trošak propisan Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Na ročištu na kojem je zaključena glavna rasprava, a koje je održano 17.03.2026. punomoćnik tuženika je naveo da ne traži parnični trošak.

40.Tužiteljica je djelomično uspjela u ovom sporu. Vrijednost predmeta spora iznosi 20.000,00 €, a tužiteljica je uspjela u sporu s iznosom od 8.600,00 €.

41. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). U pogledu pravne osnove tužiteljica je uspjela u sporu sa 100%, a tuženik s 0%. U pogledu visine tužbenog zahtjeva tužitelj ica je uspio sa 43 % (8.600,00 € / 20.000,00 €), a tuženik sa 57%. S obzirom na ukupan uspjeh, tužiteljica je u sporu uspjela sa 71,50 % (100 %+43% /2), a tuženik je uspio u sporu 28,50 (0% + 57 % /2). Imajući u vidu naprijed navedeni čl. 154. st. 2. ZPP -a, tužiteljica ima pravo na 43 % priznatih troškova (71,50 % - 28,50 %). Tužiteljici bi bio priznat trošak: za sastava tužbe u visini od 250 bodova; za sastav tri obrazložena podneska od 05.06.2024., 03.01.2025., i 14.02.2025., u visini od 250 bodova za svaki; za zastupanje na ročištima od 20.03.2024.,16.10.2024., 22.10.2025., 17.03.2026. za svako po 250 bodova, to ukupno iznosi 2000 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 4.000,00 €. Međutim s obzirom da je uspjeh tužiteljice u ovoj parnici 43%, iznos od 4.000,00 € se umanjuje do 43 %, te se dobije iznos od 1.720,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 430,00 €. Tužiteljici je priznat trošak medicinskih vještačenja i očitovanja vještaka, u visini od ukupno 630,45 € (265,45 € + 33,18 + 150,00 € + 82,27 €+ 66,36 € + 33,19 €), u cijelosti, jer je provođenje tih dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužitelj ici, s obzirom na njezin uspjeh u ovoj parnici, priznat parnični trošak u iznosu od 2.780,45 €.

42. Tužiteljica je zatražila i zatezne kamate na trošak, temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16). Takav zahtjev tužiteljice je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate koje teku od 30. ožujka 2026., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

43. Tužiteljica je oslobođena od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23)

U Zagrebu, 30. ožujka 2026.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužiteljice, odvj. Ana Bobinac iz Zagreba

- tuženiku