Poslovni broj: P Ob-74/2021-51

Republika Hrvatska

Općinski sud u Crikvenici

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, u građansko pravnoj stvari ĐL (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupanog po pun Nataliji Weiss, odvjetnici iz Zagreba, protiv tuženika TL (OIB [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], zastupane po pun Bori Saviću, odvjetniku iz Zagreba, rad i obiteljsko – bračna stečevina, nakon zaključene glavne rasprave održane 13. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja, javno objaviviši dana 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da bračnu imovinu supružnika BL iz [adresa], sada [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog u ½ dijela čine nekretnine: ½ apartmana broj 2 u [adresa], neto korisne površine 47,93 m2, koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, kupaonicom s WC-om, sobe i hodnika (predprostora) smještenog u prizemlju na jugoistočnoj strani kuće izgrađene na kč. br. [katastarska čestica], upisane u ZK ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s pripadajućim dijelom zemljišta navedene katastarske čestice u 1/10 (slovima: jednoj desetini) dijela, kao i ½ (slovima: jednu polovinu) kč. br. [katastarska čestica] dvorište površine 15 čhv i ½ (slovima: jednupolovinu) kč. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 13 čhv, upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i 1/10 (slovima: jednu desetinu) dijela kč. br. [katastarska čestica] Put površine 26 čhv i 1/10 (slovima: jednu desetinu) dijela kč. br. [katastarska čestica] Put površine 10 čhv upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a što je tužena TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] tužitelju BL iz [adresa], sada [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], dužna priznati i izdati valjanu tabularnu ispravu radi upisa njegovog prava suvlasništva na predmetnim nekretninama te je dužna trpjeti u njegovom suvlasnom dijelu uspostavu ranije zemljišnoknjižnog stanja u ½ dijela, a sve u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženoj prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.500,00 EUR-a, u roku 15 dana.

III. Odbija se tužena sa zatraženim troškovima postupka preko iznosa dosuđenog u točki II. izreke ove presude.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod Općinskog suda u Novom Zagrebu, dana 23. rujna 2020. godine, tužitelj u bitnome, navodi da je sa tuženom zaključio brak dana 21. siječnja 1984. god. te je isti upisan u Maticu vjenčanih matičnog područja Jastrebarsko za godinu 1984., pod rednim brojem 00002. Za vrijeme trajanja bračne zajednice kupnjom su stečene nekretnine koje je on darovao supruzi, ovdje tuženici i to Ugovorom o darovanju nekretnina od 01.02.2011. god. ovjerenom kod javnog bilježnika Stjepana Volarić iz [adresa], pod brojem ovjere OV1131/11 od 15.02.2011. god. a koje se odnose na nekretnine iz k. o. [katastarska općina], k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], te Ugovorom o darovanju od 25.08.2014. god. gdje su potpisi stranaka ovjereni po javnom bilježniku Stjepanu Volarić iz [adresa], pod brojem ovjere OV-6457/14 od 26.08.2014. god. predmet kojeg je nekretnina iz k. o. [katastarska općina]. Nadalje, tužitelj ističe da je Ugovorom o prodaji nekretnina od 28.12.2000. god. gdje su potpisi stranaka ovjereni kod javnog bilježnika Jadranke Borčić – Olga Sokolić Ožbolt iz Rijeke, pod brojem ovjere broj OV-5973/00 od 28.12.2000. god., te dodatka tom Ugovoru od 07.04.2001. god. gdje su potpisi stranaka ovjereni kod javnog bilježnika Jadranke Boričić - Olga Sokolić Ožbolt iz Rijeke pod brojem ovjere OV-5973/00 od 28.12.2000. god., tuženica stekla ½ dijela apartmana broj 2 u [adresa], neto korisne površine 47,93 m2 koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, kupaonicom s WC-om, sobe i hodnika (predprostora) smještenog u prizemlju na jugoistočnoj strani kuće izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] s pripadajućim dijelom zemljišta navedene katastarske čestice u 1/10 dijela, kao i ½ k. č. br. [katastarska čestica] dvorište površine 15 čhv i ½ k. č. br. [katastarska čestica] dvorište, površine 13 čhv, upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put površine 26 čhv i 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put površine 10 čhv upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Obzirom je u tijeku postupak rastave braka između ovdje stranaka, a tužena tužitelju osporava bračnu stečevinu, to tužitelj predlaže da se po provedenom postupku donese presudu kojom će utvrditi da su gore opisane nekretnine bračna stečevina tužene i njega svakog u ½ dijela.

2. U svome odgovoru na tužbu tužena ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom za utvrđenje suvlasništva nad nekretninom, opisanom pod toč. C tužbe i to ½ dijela apartmana broj 2 u [adresa], sagrađenog na kčbr [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i ½ kčbr [katastarska čestica], ½ kčbr [katastarska čestica], upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 1/10 kčbr [katastarska čestica] kčbr [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a s obzirom na isključivu mjesnu nadležnost suda gdje se nekretnina nalazi. Opreza radi, a za slučaj da se sud ne proglasi mjesno nenadležnim za utvrđenje suvlasništva nad nekretninama opisanim pod toč. C tužbe, tužena ističe kako je navedene nekretnine stekla temeljem ugovora o darovanju od majke ZL, kao što proizlazi iz povijesnog z.k. izvadaka te rješenja Općinskog suda u Crikvenici, zemljišnoknjižni odjel posl.br. Z-2398/2014, u prilogu. Osim toga, predmetna nekretnina je kupljena novcem koji je tužena dobila darovanjem od svog oca pok. OL. Kao što proizlazi iz ugovora o darovanju i povijesnih z.k. izvadaka tužena je sve nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva stekla darovanjem. Imovina koju su bračni drugovi unijeli u brak ili je stekli za vrijeme trajanja bračne zajednice na pravnom temelju različitom od rada, npr. nasljeđivanjem, darovanjem, njihova je vlastita imovina i ne smatra se bračnom stečevinom. Slijedom navedenog predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva uz naknadu joj parničnog troška.

3. Rješenjem posl. br. P Ob-263/20 od dana 07. svibnja 2021. godine Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, oglasio se mjesno nenadležnim u odnosu na dio tužbenog zahtjeva na utvrđenje da su nekretnine iz k. o. [katastarska općina] bračna stečevina stranaka u ½ dijela (točka c) tužbenog zahtjeva, koje rješenje je potvrđeno odlukom Županijskog suda u Zagrebu, posl.br. Gž Ob- 718/2021, od dana 29. lipnja 2021. godine, te je spis u odnosu na nekretnine iz k. o. [katastarska općina] dostavljen ovome sudu na daljnje postupanje.

4. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u: vjenčani list (stranica 16 spisa), ugovor o prodaji nekretnina (stranice 24 – 29 spisa), dodatak ugovoru o prodaji nekretnina (stranice 30-32 spisa), izvadak iz zemljišne knjige ( stranice 45 – 47 spisa), povijesni zk izvadak (stranice 48 – 57 spisa, 126 – 132, 231-250, 251-257), rješenje Općinskog suda u Crikvenici posl. br. Z-3888/14 ( stranice 223-224 spisa), rješenje o nasljeđivanju (stranice 225-226 spisa), rješenje Općinskog suda u Jastrebarskom posl. br. Z-1578/14 (stranice 227 – 228 spisa), rješenje Općinskog suda u Jastrebarskom posl. br. Z-1606/14 (stranica 229-230 spisa), izvadak iz obrtnog registra (stranica 267), ugovor o radu (stranica 268-269), odluku o imenovanju ravnatelja škole (stranica 271), rješenje o nasljeđivanju (stranica 276-278), dopis Zagrebačke banke (list 294 spisa), podatke o mirovinskom stažu dostavljenom od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za stranke postupka (list 346-355 spisa). Tijekom postupka izveden je dokaz saslušanjem svjedoka NL, EL i ŠL, te tužitelja i tužene kao parničnih stranaka. Sud nije izvodio dokaz financijskim vještačenjem obzirom je tužitelj po pun podneskom od 14. listopada 2025. godine odustao od predmetnog dokaznog prijedloga.

5. Uvidom u vjenčani list (stranica 16 spisa) utvrđeno je da su ovdje tužitelj kao ženik i ovdje tužena kao nevjesta, dana 21. siječnja 1984. godine u [adresa] sklopili brak, koji je u maticu vjenčanih za 1984. godinu upisan pod brojem 00002.

6. Uvidom u Ugovor o prodaji nekretnina ( stranice 24-29 spisa) je utvrđeno da je dana 28. prosinca 2000. godine između IL i LL, kao prodavatelja, te TL i NL, kao kupaca, sklopljen ugovor o prodaji nekretnine i to za apartman broj 2 u [adresa] neto korisne površine 47.93 m2 koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, kupaonice s WC- om, jedne spavaće sobe i hodnika smještenim u prizemlju zgrade na jugoistočnoj strani kuće s pripadajućim dijelom zemljišta sagrađenog na k. č. br. [katastarska čestica] kuća 158 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kako je određeno elaboratom o etažiranju u kojem je predmetni apartman označen crvenom bojom. Predmet ugovora je zemljište koje se nalazi na sjeveroistočnoj strani nekretnine neposredno ispred apartmana u širini koji isti zahvaća, te u dužini do javnog puta, a također i zemljište koje se nalazi s jugozapadne strane objekta u produžetku terase do prostora predviđenog za zajedničko parkiralište i to u širini koji isti apartman zahvaća ( 5.5 x 4.5 m).

7. Uvidom u Dodatak ugovoru o prodaji nekretnina (stranice 30-32 spisa) je utvrđeno da je dana 27. travnja 2001. godine između IL i LL kao prodavatelja, te TL i NL kao kupaca, sklopljen dodatak ugovoru o prodaji nekretnine i to za apartman broj 2 u [adresa] neto korisne površine 47.93 m2 koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, kupaonice s wc-om, jedne spavaće sobe i hodnika smještenim u prizemlju zgrade na jugoistočnoj strani kuće s pripadajućim dijelom zemljišta sagrađenog na kč. br. [katastarska čestica] kuća 158 čhv, sve upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], s pripadajućim dijelom zemljišta navedene katastarske čestice u 1/10 dijela, i ½ dijela k. čbr. [katastarska čestica], dvorište površine 15 čhv i ½ dijela 3508/22 dvorište, površine 13 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i 1/10 k. č. br. [katastarska čestica] put površine 26 čhv i 1/10 dijela k. č. br. [katastarska čestica] put površine 10 čhv, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o . VL, a sve navedeno svaki kupac u jednakim dijelovima.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige, te povijesni prikaz ( stranice 45 – 47 spisa, 48 – 57 spisa, 126 – 132, 231-250, 251-257) je utvrđeno da je na dan 05. svibnja 2020. godine kao vlasnik posebnog dijela zgrade, sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prizemlje, apartman broj 2 u [adresa], neto korisne površine 47.93 m2, koji se sastoji od kuhinje s dnevnim boravkom, kupaonice s WC-om, jedne spavaće sobe i hodnika, ukupne površine 47,93 m2, upisana ovdje tužena. Nadalje, razvidno je da se na temelju Ugovora o prodaji nekretnina od 28. 12. 2000. god, te dodatka tom Ugovoru od 07.04.2001. god. uknjižuje pravo vlasništva za korist tužene i NL. Nadalje, na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 23. lipnja 2014. godine i Aneksa ugovora o darovanju nekretnina od 30. listopada 2014. godine, pod Z-3888/14 uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnini NL za korist ZL . Nadalje, na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 15. srpnja 2014. godine i Aneksa ugovora o darovanju nekretnina od 08. prosinca 2014. godine, pod Z- 454/2015 uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnini ZL, za korist ovdje tužene TL.

9. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju pos.br. O-1672/2019 (stranice 225-226 spisa) je utvrđeno da su kao nasljednici ZL, proglašene njezine kćeri TL i NL.

10. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Jastrebarskom posl. br. Z-1578/14 (stranice 227 – 228 spisa) je utvrđeno da na temelju ugovora o darovanju nekretnina od 24. srpnja 2014. godine uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnini tužene za korist ZL. Uvidom u rješenje Općinskog suda u Jastrebarskom posl. br. Z-1606/14 (stranica 229-230 spisa) je utvrđeno da je na temelju Ugovora o darovanju nekretnina od 17. srpnja 2014. godine uknjiženo je pravo vlasništva na nekretnini ZL, za korist NL.

11. Uvidom u izvadak iz obrtnog registra (stranica 267) je utvrđeno da je obrt [obrt], vl. ĐL, iz [adresa], osnovan dana 03. veljače 1998. godine i odjavljen dana 31. prosinca 2010. godine.

12. Uvidom u ugovor o radu (stranica 268-269) je utvrđeno da je isti sklopljen između Osnovne škole Ljubo Babić, iz [adresa] i TL dana 29. ožujka 1996. godine na neodređeno vrijeme. Iz istog je razvidno da je TL zaposlenik predmetnog poslodavca od 19. listopada 1982. godine. Uvidom u odluku o imenovanju ravnatelja škole (stranica 271) je razvidno da je dana **.**.2005. TL imenovana ravnateljicom Osnovne škole Ljubo Babić u [adresa] na vrijeme od četiri godine.

13. Uvidom u dopis Zagrebačke banke (list 294 spisa) je utvrđeno da isti nastavno na dopis suda za dostavom podataka o prometu po računima i štednim knjižicama pok OL za 2000. godinu i 2001. godinu navode da nisu u mogućnosti udovoljiti zahtjevu za razdoblje do 01.01. 2012. godine obzirom je popisani rok čuvanja navedenih podataka jedanaest godina.

14. Uvidom u podatke o mirovinskom stražu dostavljenom od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (list 346-355 spisa) je utvrđeno da je ovdje tužitelj u invalidskoj mirovini od 09. prosinca 2010. godine. Isti je od 1983. godine do 1993. godine bio zaposlenik Općinske uprave Jastrebarsko, od 1994. godine do 1996. godine Županije zagrebačke, tijekom 1996. godine u trajanju od 5 mjeseci i 18 dana , te 1997. godine u trajanju od 3 mjeseca zaposlenik HL. Od 1998. godine do 2005. godine zaposlenik Agrarije Sertić, u svome vlasništvu, s primanjima za 2000. godinu u iznosu od 25.878,00 kn. Nadalje, tužena je od 1982. godine zaposlena u Osnovnoj školi Ljubo Babić iz [adresa], te je u 2000. godini ostvarila primanja od 69.136,02 kn.

15. Saslušana kao svjedok NL, sestra tužene, u svome iskazu navodi da je apartman u [adresa] kupljen nakon što je očev prijatelj AL rekao ocu da je kupio apartman u [adresa] te da se uz taj apartman nalazi još jedan koji je na prodaju i pitao je oca je li on zainteresiran za kupnju tog apartmana kako bi imao poznate susjede. Da je otac je razgovarao sa njom i sestrom, ovdje tuženom o tome jesu li kao obitelj zainteresirani za kupnju apartmana, a želio je sestri i njoj nešto ostaviti. Njih dvije su potvrdile da žele sudjelovati u kupnji apartmana i nakon toga je sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnina od 28. prosinca 2000., koji je sklopljen između IL i LL kao prodavatelja, tužene i nje kao kupaca. Međutim, novac za kupnju apartmana su dali njezin otac i ona, sestra nije sudjelovala novčano u kupnji apartmana jer je tako bio dogovor u obitelji, a iz razloga što ona nije imala nikakve gotovine. Da je otac imao ušteđevine u banci te je radi kupnje apartmana podigao taj novac, a ostatak novca je dala ona. Predmetni apartman su obitelji tužene i njezina obitelj te njihovi roditelji koristili od trenutka kupnje, a ona osobno s obitelji nije koristila apartman nakon 2013. godine kada je njezin suprug postao član uprave društva Jadranka d.d. na Malom Lošinju i od tada je njezina obitelj ljetovala na Malom Lošinju. Obzirom da njezina obitelj više nije koristila apartman u [adresa] dogovorili su se da razriješe imovinske odnose u obitelji za života majke, te su se sestra i ona sporazumjele o podjeli imovine koju su imali naslijediti iza majke, tako da je ona svoj dio apartmana u [adresa] darovala majci, a koja je taj dio darovala sestri, a ona je u podjeli dobila drugu imovinu, to je bilo 2015. ili 2016. godine, datum je vidljiv u zemljišnim knjigama i od tada je tužena samovlasnik apartmana u [adresa]. Da su u vrijeme kada je sklopljen ugovor o prodaji nekretnine od 28. 12. 2000. tužitelj i tužena bili u braku. Da je tužena u vrijeme sklapanja ugovora radila u Osnovnoj školi u Jastrebarskom ali nije sigurna na kojem radnom mjestu je radio tužitelj, odnosno je li u tom razdoblju još uvijek radio kao komunalni inspektor u Županiji ili je već tada dao otkaz i radio na poljoprivredi. Da su stranke bile u braku od 1983. ili 1984. ne može se točno sjetiti, zna da su se vjenčali u veljači.

16. Saslušana kao svjedok EL, kći stranaka, u svome iskazu navodi da su njena teta NL i majka ovdje tužena 2002. godine kupile apartman u [adresa], a novac za suvlasnički dio tužene je tuženoj je dao njezin otac OL. Tužitelj, njezin otac nije novčano sudjelovao u kupnji nekretnine. Da je u vrijeme kupnje apartmana imala 15 godina te može reći da se sjeća razgovora iz vremena kada je apartman kupljen, ali i nakon toga koji su se vodili u obitelji o načinu kupnje apartmana i nikada nije bilo sporno kada je taj apartman bio vlastita imovina njezine majke, dakle nikada nije bilo riječi da bi se radilo o bračnoj stečevini njenih roditelja. U tom smislu su se tužena i njena sestra NL dogovorile o podjeli obiteljske imovine koju su imale naslijediti iza roditelja i tuženoj je pripao stan u [adresa] na način da joj je baka darovala svoj dio, a teti JL je pripala kuća u [adresa]. Da je sa djedom, majkom, tetom JL otišla u apartman u [adresa] i da su taj apartman prije kupnje pregledali, ne sjeća se je li tužitelj išao s njima. Da nije neposredno vidjela predaju novca prodavatelju prije kupoprodaje apartmana, ali da joj je djed pričao da je on dao svoju ušteđevinu njenoj majci radi kupnje apartmana jer joj je htio financijski pomoći. Naime, tužena je radila u školi kao učiteljica, a otac je radio kao poljoprivrednik i nisu imali novca za kupnju apartmana dok je teta JL radila kao odvjetnica i ona je imala novac za svoj dio kupoprodajne cijene. Da je u vrijeme kupnje apartmana djed radio kao šef katastra u [adresa].

17. Saslušan kao svjedok ML u svome iskazu navodi da je prijatelj sa ocem tužene OL i kako je imao informaciju da se u [adresa] u jednoj kući prodaju stanovi odnosno apartmani, a kako je i sam kupio apartman u toj kući obavijestio je svoje prijatelje o tim apartmanima jer je želio imati korektne susjede. Tako je i OL rekao za mogućnost kupnje apartmana, on je rekao da su njegove kćeri zainteresirane za kupnju te su on, NL i njezin suprug Đ otišli razgledati apartman i nakon toga mu je OL rekao da će njegove kćeri kupiti apartman, ali da TL nema novaca za svoj dio kupoprodajne cijene te će joj on dati novac i na taj način joj pomoći. OL mu nikada nije rekao da bi mu TL vratila novac koji joj je on dao radi kupnje apartmana, niti mu je rekao da bi tužitelj, suprug njegove kćeri sudjelovao novčano u kupnji apartmana. Da se ne može sjetit i da li je bio prisutan kada su TL i NL potpisale ugovor o kupoprodaji nekretnina, a nije bio prisutan kada je isplaćen novac prodavatelju.

18. U svome iskazu tužitelj navodi da je susjed iz [adresa] ML prvi spomenuo predmetni apartman kao slobodan za kupnju njihovoj obitelji pri čemu misli na sebe i ovdje tuženu. Radi se o zgradi u [adresa], na adresi [adresa], te se predmetni apartman nalazi u prizemlju dok je drugi apartman u prizemlju kupio gospodin ML. Da nije za kupnju predmetnog apartmana dizao kredit nego je dao vlastite novce. Da je u vrijeme kupnje predmetnog apartmana bio zaposlen u Općini Jastrebarsko kao komunalni redar, međutim zbog proteka vremena ne može se sjetiti kada je točno predmetni apartman kupljen, niti kolika su mu primanja bila u to vrijeme, u vrijeme kupnje istoga ovdje tužena bila je zaposlena kao učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi, a imali su i dvoje maloljetne djece. Da se ne sjeća da bi otac tužene dao novac za predmetni apartman.

19. U svome stranačkom iskazu tužena navodi da je ML, dobar prijatelj njenog oca prvi puta spomenuo prodaju predmetnog apartmana navodeći ocu kako se isti prodaje za vrlo povoljnu svotu. Da je njezin otac za kupnju istoga bio jako zainteresiran, a obzirom je imao nešto ušteđevine, a još je radio kao geodetski inženjer predložio je da kupe predmetni apartman na način da pola pripadne njoj pola njezinoj sestri NL. Otac je rekao da bi želio svakoj od njih dati dio novca za kupnju apartmana što je i učinio s time da je sestra samostalno u preostalom dijelu isplatila kupoprodajnu cijenu za svoj suvlasnički dio, obzirom je ona odvjetnica po zanimanju i bolje je financijski stajala od nje. Za njezin dio a obzirom nije imala novaca joj je otac doplatio sve iako je njemu u jednom trenutku namjeravala dio tog novca vratiti, to nikada nije učinila obzirom nije imala sredstava. Da joj je otac htio pomoći zbog toga što se rano udala i otišla od kuće dok je sestra ostala živjeti s roditeljima još 13 godina. Tuženik i ona su imali u to vrijeme dvoje djece koje je trebalo školovati, a po njoj je netočan navod da je on u vrijeme kupnje spornog apartmana 2000. godine radio kao inspektor u općini obzirom je to prestalo 1993. godine. On je u vrijeme kupnje spornog apartmana imao svoj obrt, te se bavio poljoprivredom i predmetni obrt nije dobro poslovao, pa je upao u dugove tako da si nisu mogli priuštiti kupnju predmetnog apartmana. Sestra i ona su kroz godine plaćale sve režijske troškove po pola do 2014. godine kada su se po smrti oca dogovorile da sestri prepusti dio obiteljske kuće u [adresa], a ona njoj svoju polovicu apartmana u [adresa] što su i učinile. Od tada na dalje je režijske troškove plaćala isključivo sama, te suprug nije uplatio niti jedan račun, a o čemu sve ima i potvrde. Tuženik i ona službeno su razvedeni od 2019., 2020. godine.

20. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05.,

2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

21. Među strankama nije sporno da su sklopili brak 21. siječnja 1984. godine u [adresa] sklopili brak. Među strankama je sporno da bi ½ dijela apartmana u [adresa], bila bračna stečevina stranka obzirom tužena tvrdi da je to njezina vlastita imovina koju je stekla temeljem ugovora o darovanju od majke ZL, te da je predmetna nekretnina kupljena novcem koji je dobila darovanjem od svog oca pok. OL.

22. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

23. Sud je prihvatio kao istinite, te životne i uvjerljive iskaze svjedoka NL, EL i ŠL obzirom su isti suglasni kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima. Pa tako iz njihovih suglasnih iskaza proizlazi da je otac tužene OL želeći kćerima nešto ostaviti, a nakon što je od prijatelja svjedoka ŠL saznao da se prodaje predmetni apartman u [adresa] podigao ušteđevinu iz banke kako bi kćeri ovdje tuženoj omogućio kupnju, jer ona kao tada nije imala gotovine obzirom je bila učiteljica, a njezin suprug poljoprivrednik, dok je ostatak dala svjedokinja JL koja je odvjetnica pa je imala svojih sredstava.

24. Što se tiče iskaza tužiteljice i tuženika, valja naglasiti da ih je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza. Pritom sud navode iskaza obiju stranaka nalazi upravljenim ka' njihovim subjektivnim težnjama i interesima. Međutim, kako je iskaz tužene u dijelovima bitnim za presuđenje suglasan sa ostalim izvedenim dokazima to se njezin iskaz uzima vjerodostojnim, dok se posljedično iskaz tužitelja uzima nevjerodostojnim u dijelu u kojem negira davanje novca od strane oca tužene i gdje navodi da nije za kupnju predmetnog apartmana dizao kredit nego je dao vlastite novce. Ovaj dio iskaza tužitelja sud drži neuvjerljivim jer isti nastavno navodi da je bio zaposlen u Općini Jastrebarsko kao komunalni redar, ali ne zna sa kojim primanjima, da tužena bila je zaposlena kao učiteljica razredne nastave u Osnovnoj školi, a imali su i dvoje maloljetne djece, pa po mišljenju suda nije vjerojatno da bi u to vrijeme imali svotu novaca za financiranje kupnje apartmana, pogotovo u gotovini. Isto tako iz dokumentacije dostavljene od strane Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje proizlazi da 2000. godine, u vrijeme kupnje sporne nekretnine isti nije bio zaposlen kao komunalni redar u Općini Jastrebarsko, već je imao vlastiti obrt, te je u toj godini ostavio prihod od oko 25.000,00 kn.

25. Na uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova primjenjuju se zakonske odredbe koje su vrijedile u vrijeme stjecanja imovine. Točnije, pravni režim u odnosu na imovinu koju su bračni drugovi stekli radom za trajanja bračne zajednice prosuđuje se prema zakonu koji je važio u vrijeme njena stjecanja (VSRH, Rev - 407/07 od 2. listopada 2008.). Tako se na imovinu stečenu prije 1. studenoga 2015. primjenjuju pravila zakonskog propisa koji je bio na snazi u vrijeme stjecanja imovine. U tom smislu se u ovoj konkretnoj situaciji primjenjuju odredbe Obiteljskog zakona (NN br. 162/98., nastavno OZ-a). Nadalje odredbama čl. 252., 253. i 257. OZ-a propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina. Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice na pravnom temelju različitom od navedenoga u čl. 252. ovoga Zakona (nasljeđivanje, darovanje i sl.). Iz navedenog slijedi da bračni drugovi mogu imati zajedničku imovinu (bračnu stečevinu) i vlastitu imovinu. Zajednička imovina ili bračna stečevina je ona imovina koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice. Vlastita imovina je ona imovina koju je bračni drug stekao na nekom drugom pravnom temelju ili po drugoj osnovi, različitoj od one koja je propisana za stjecanje bračne stečevine. Iz rezultata provedenog dokaznog postupka proizlazi da su stranke sklopile brak u [adresa] dana 21. siječnja 1984. godine, te je u braku rođeno dvoje djece. Nadalje, utvrđeno je i da je tužitelj od 1983. godine do 1993. godine bio zaposlenik Općinske uprave Jastrebarsko, od 1994. godine do 1996. godine Županije zagrebačke, a tijekom 1996. godine u trajanju od 5 mjeseci i 18 dana, te 1997. godine u trajanju od 3 mjeseca zaposlenik HL. Od 1998. godine do 2005. godine zaposlenik Agrarije Sertić, u svome vlasništvu s primanjima za 2000. godinu u iznosu od 25.878,00 kn. Nadalje, tužena je od 1982. godine zaposlena u Osnovnoj školi Ljubo Babić iz [adresa], te je u 2000. godini ostvarila primanja od 69.136,02 kn. Iz suglasnih iskaza svjedoka NL, EL i ŠL, te same tužene, proizlazi da je pok. otac tužene OL upravo od svjedoka ŠL saznao da se predmetni apartman u [adresa] povoljno prodaje. OL je prema iskazima svjedoka i tužene u to vrijeme još bio u radnom odnosu i imao je ušteđevinu, te želju kćerima nešto ostaviti, pa je nakon što je u pratnji kćeri i unuke EL pogledao predmetni apartman podigao ušteđevinu iz banke i tuženoj darovao novac kako bi istu nekretninu kupila zajedno sa svojom sestrom NL. Tužena je tijekom postupka predlagala da se od Zagrebačke banke čiji je klijent bio sad pokojni OL pribave podaci o podizanju novčanih sredstava sa njegovih računa, a neposredno prije sklapanja ugovora o kupoprodaji za nekretninu koje je predmet ovoga spora, međutim zbog proteka rokova čuvanja banaka nije bila u mogućnosti udovoljiti trženju suda. Po mišljenju ovoga suda nije uvjerljiv navod tužitelja da za kupnju predmetnog strana nije dizao kredit, već ga je platio svojim sredstvima, a da otac tužene nije dao sredstva za isti. Ovo stoga što je tuženik u vrijeme stjecanja predmetnog apartmana nije bio zaposlenik općine [adresa] kako navodi u svome iskazu već je imao vlasti obrt i primanja u predmetnoj 2000. godine vidno manja u odnosu na suprugu, koja tvrdi da nisu imali novčanih sredstava za kupnju apartmana jer su imali i dvoje maloljetne djece. Svakako sud je uzeo u obzir i da je tuženik predlagao u toku postupka provođenje financijskog vještačenja, a kako bi se utvrdili prihodi stranaka i udjeli u stečenoj imovini od kojeg je dokaznog prijedloga u konačnici odustao. Imajući u vidu sve gore navedeno sud je uvjerenja da je otac tužene OL doista istoj dao novčana sredstva za kupnju polovice predmetnog apartmana. Drugu polovicu tužena je stekla temeljem ugovora o darovanju od majke ZL, kao što proizlazi iz povijesnog z.k. izvadaka . Naime, tužena se sestrom NL dogovorila oko podjele imovine u vlasništvu njihovih roditelja a za života majke. Iz rješenja Općinskog suda u Jastrebarskom, posl. br. Z-1578/14 proizlazi kako je svoj suvlasnički predmetnih nekretnina tužena, dana 14. srpnja 2014.g., darovala majci ZL, koja je potom ugovorom o darovanju od dana 17. srpnja 2014.g, darovala sestri tužene, NL. Iz rješenja Općinskog suda u Crikvenici broj Z-3888/14, vidljivo je da je NL svoj suvlasnički dio nekretnina u [adresa], koje su predmet ovog postupka, iste godine darovala svojoj majci ZL, koja je potom iste nekretnine, kao što proizlazi iz povijesnog z.k. izvatka darovala svojoj kćeri ovdje tuženoj. Iz svega gore navedenoga proizlazi da prijeporne nekretnine iz k. o. [katastarska općina] ne predstavljaju bračnu stečevinu stranaka već vlastitu imovinu tužene, pa je tužbeni zahtjev valjalo odbiti i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

26. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a, a dosuđeni trošak odnosi se na trošak zastupanja tuženika po punomoćniku odvjetniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova odvjetnika. Iako je u odgovoru na tužbu tužena prigovorila VPS-u kao prenisko naznačenom, po mišljenju ovoga suda njeni prigovori bili su usmjereni na nekretnine koje nisu predmet ovog postupka, a isto tako pred ovim sudom tužena nije isticala da bi vrijednost predmeta spora bila suviše nisko naznačena, pa je kao VPS uzet iznos naznačen u tužbi i to 220,000,00 kn odnosno 29.199,00 EUR-a. Tuženiku je tako priznat trošak sastava odgovora na tužbu, te sastav podnesaka od 26. kolovoza 2022 i 17. studenoga 2022. godine u iznosima od 500,00 EUR-a, kao i trošak zastupanja na ročištima od dana 21. rujna 2022. godine i 12. prosinca 2022. godine, u iznosima od po 500,00 EUR-a, dakle ukupno 1.500,00 EUR-a, te je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude , dok ga je sa preostalim zatraženi troškom navedenih radnji do dosuđenog iznosa valjalo odbiti kao neosnovanim.

Nadalje, tuženoj nije priznat trošak sastava podnesaka od 16. veljače 2023. godine, 26. travnja 2023. godine, 26. siječnja 2024. godine i konačno opet 26. travnja 2023. godine u zatraženim iznosima ovo stoga što je brižljivo ocjenujući sve okolnosti u smislu čl. 155 st. 1 ZPP-a, uvjerenje ovog suda da taj trošak nije bio potreban za vođenje parnice, odnosno za istI podnesak se ponovno traži naknada, pa je istu sa zatraženim troškom preko dosuđenog u točki II. izreke u tom smislu valjalo odbiti, kao sa neosnovanim i odlučiti kao u točki III. izreke ove presude.

U Crikvenici, 30. ožujka 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.