Republika Hrvatska
Općinski sud u Varaždinu
Stalna služba u Ivancu
Ak. Mirka Maleza 3
Poslovni broj: P-28/2024-23
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Varaždinu, Stalna služba u Ivancu, po sutkinji toga suda Nataši Sever, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marinu Hrainu, odvjetniku iz Varaždina, protiv tužene IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, zastupane po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku iz Zagreba, radi utvrđenja ništetnosti, nakon zaključene glavne rasprave 06. ožujka 2026., održane u nazočnosti tužiteljice uz z. punomoćnika Josipa Kozjaka, odvjetnika iz Varaždina te z. punomoćnika tuženika Ivana Kapustića, odvjetnika iz Ivanca, na ročištu za objavu i uručenje presude 30. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], CA 90255, 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba, pod brojem: OV-785/12, te se utvrđuje da je isti bez učinka zajedno sa svim pravnim posljedicama koje su iz istog proizašle.
II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Varaždinu brisanje upisanog založnog prava temeljem Ugovora o zajmu broj: 120328LJ, sklopljen između tužiteljice ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i tužene IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 4232 E 61st, Sjedinjene Američke Države, potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba, pod brojem: OV-785/12, na nekretnini i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to dvosobni stan na II. katu, desno koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, lođe, balkona, ukupne površine 69,85 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu.
III. Nalaže se tuženoj IN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da tužiteljici ŽN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 2.930,26 eura (dvijetisućedevetstotrideseteura i dvadesetčestcenti), u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica, po punomoćniku, podnijela je tužbu prvotno protiv tuženika IN i URSA HOLDINGS radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o zajmu broj: 120328LJ 28. 03. 2012., potvrđenom po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba pod brojem:
OV-785/12 te brisanje upisanog založnog prava temeljem tog Ugovora na nekretnini tužiteljice dio kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
2. U odgovoru na tužbu (list 63-67 spisa), po punomoćniku, tužena IN je osporavala sve navode iz tužbe i protivila se tužbenom zahtjevu u cijelosti, potvrdila je činjenicu da je između tužiteljice i tužene IN **.**.2012. sklopljen Ugovor o zajmu broj: 120328LJ 28. 03. 2012., solemniziran od strane javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba pod brojem: OV-785/12, navela je da je netočna tvrdnja da je tužiteljici od ugovorenih 79.500,00 kuna bio isplaćen tek iznos od 12.000,00 kuna jer da je u ugovoru o zajmu tuženik potvrdio kako postoji potraživanje tuženika prema tužiteljici, a što zasigurno ne bi učinio da predmetni dug ne postoji, odnosno da tužiteljica nije zaprimila pozajmljeni novčani iznos, da je tužiteljici ugovor o zajmu detaljno pročitan i razjašnjen te da je tužena po zaključenja predmetnog ugovora o zajmu uknjižila hipoteku na nekretnini koja je bila predmet istog ugovora, a na koju uknjižbu tužiteljica nije imala bilo kakav prigovor, da je tužiteljica kao stranka pravnog posla izjavila da prihvaća pravne posljedice isprave i da ona odgovara njezinoj volji te da je tužiteljica, a kako to proizlazi iz sadržaja potvrde privatne (solemnizacije) sačinjene po javnom bilježniku Igoru Martinovići, nakon što je istoj pročitan sadržaj ugovora o zajmu u kojem se utvrđuje postojanje tražbine (primitak iznosa) temeljem predmetnog ugovora o zajmu u iznosu od 79.500,00 kn, potvrdila sadržaj takve isprave, da je tužena postupala u dobroj vjeri, nije učestvovala u bilo kakvim pregovorima ili bilo kakvim pravnim poslovima s tužiteljicom bilo kada ranije, da se protiv tužene ne vodi nikakav kazneni postupak u Republici Hrvatskoj, da se tužene ne tiču poslani aranžmani između tužitelja i trećih osoba te isti nemaju nikakve veze sa ovim sporom, da se tuženu ne tiče je li, kada, i od koga tužiteljica uzimala kredite ili zajmove te da je apsolutno nerazumljivo na koji način tužiteljica pokušava dovesti u vezu tuženu s bilo kakvim ranijim obvezama tužiteljice prema trećim osobama te da okolnost da bi tužiteljica od pozajmljenog iznosa eventualno podmirila svoje ranije obveze prema trećim osobama različitim od tužene nije od utjecaja na ovaj postupak jer da se tuženu ne tiče na koji je način tužiteljica izvršila raspodjelu pozajmljenog iznosa koji je nedvojbeno primila. Tužena je osporavala da bi predmetni ugovor o zajmu bio ništetan, da navod tužiteljice da joj ne bi bio isplaćen cjelokupni iznos temeljem predmetnog ugovora o zajmu u cijelosti je u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži spisu, a okolnost da tužiteljici navodno ne bi bio isplaćen cjelokupan iznos temeljem ugovora o zajmu sklopljenog s tuženom nije razlog ništetnosti ugovora jer da ukoliko tužiteljica smatra da tužena nije ispunila svoju ugovornu obvezu, ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze ili raskid predmetnog ugovora. Tužena je navela da je nerazriješeno koju je to radnju osobno poduzela, a koja bi bila protivna prisilnim propisima te je ukazivala na to da su odredbom čl.329. ZOO-a propisani bitni uvjeti za nastanak i postojanje zelenaškog ugovora, u bitnome: da između vrijednosti predmeta ugovorom preuzetih obveza u vrijeme sklapanja ugovora postoji očiti nesrazmjer, da je na taj očiti nesrazmjer tužiteljica pristala zbog na njezinoj strani postojećih nepovoljnih okolnosti, a koje su taksativno navedene i to stanje nužde, teško materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost i zavisnost te da je u vrijeme sklapanja ugovora kod tužene postojalo znanje o postojanju navedenih nepovoljnih okolnosti na strani tužiteljice i njezina namjera da te okolnosti iskoristi na očiglednu štetu svog suugovaratelja te da iz navedenog proizlazi da je nastanak ugovora uvjetovan postojanjem jednog objektivnog i dva subjektivna mjerila, a sva tri navedena uvjeta moraju postojati istovremeno i kumulativno i to prilikom zaključenja ugovora. Tužena se pozivala na sudsku praksu, odnosno presude u kojima je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja za utvrđenje ništetnosti ugovora o zajmu (presuda OGS u Zagrebu posl. br. P-4402/12, presuda ŽS u Bjelovaru posl. br. Gž-708/2017).
3. Na ročištu 8. studenoga 2022., tužba tužiteljice sa tužbenim zahtjevom u odnosu na tuženika URSA HOLDINGS, INC, 2711 Centerville Road, Suite 400, Wilmington, County of New Castle, Delaware, SAD je povučena pa je postupak nastavljen u odnosu na tuženu IN.
4. Rješenjem poslovni broj: 25 P-194/2022-10 od 08. studenoga 2022. određen je prekid ovog postupka do pravomoćnog okončanja kaznenog predmeta koji se kod Županijskog suda u Zagrebu vodi pod brojem: K-Us-55/2014. Navedeno rješenje je, povodom žalbi stranaka, ukinuto rješenjem Županijskog suda u Rijeci poslovni broj: Gž-1203/2023-2 od 04. siječnja 2024. i predmet je vraćen sudu prvog stupnja na ponovni postupak.
5. U ponovnom postupku, sud je izvršio uvid u priležeću dokumentaciju u spisu: prikaz z.k. uloška/ [broj poduloška] k. o. [katastarska općina] (list 4-5 spisa), Ugovor o zajmu broj 120328LJ od 28. ožujka 2012., potvrđenog po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba pod brojem OV-785/12 (list 6-11 spisa), Ugovor o zajmu broj: 120116LJ od 16. 01. 2012. (list 12-18 spisa), izvansudsku nagodbu od 14. 03. 2012. (list 19-20 spisa), dopis USKOK-a od 28. studenoga 2014. (list 27 spisa), optužnicu od 14. siječnja 2014. (list 136 spisa), pročitao je iskaz svjedoka TN te je saslušao tužiteljicu, kao stranku u svrhu dokazivanja. Nakon višekratnih pozivanja svjedoka KN iz [adresa] i NN, a za koje dostava poziva ili nije bila uredno iskazana ili se nisu odazivali pozivu suda, a koji svjedoci su predloženi na okolnost dobivanja zajma i načina postupanja zajmodavca, odnosno kreditnih ureda, jer da su navedena dva svjedoka uzimala zajmove preko istih kreditnih ureda kao i tužiteljica, sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice da se isti ponovno pozovu, smatrajući da navedeni svjedoci nemaju neposrednih saznanja o konkretnom pravnom odnosu. Također je odbijen dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka CN, za kojeg je tužiteljica navela da je bio kreditni savjetnik koji je koordinirao sve oko rješavanja predmetnog zajma obzirom da je protiv navedenog svjedoka, kao X. okrivljenika podignuta optužnica USKOK-a pod brojem K-US-139/12 od 14. siječnja 2013., zbog kaznenih djela iz čl.333. st.1. i čl.233. st.1. i 2. Kaznenog zakona, a povodom koje se i vodi kazneni predmet kod Županijskog suda u Zagrebu pod brojem:
15 K-US-55/14. jer sud smatra da njegov iskaz ne bi bio vjerodostojan. Sud nije proveo i dokaz saslušanjem javnog bilježnika Igora Martinovića iz Zagreba, predloženog na okolnost da je tužiteljici pročitan i rastumačen ugovor o zajmu koji je predmet ovog spora, smatrajući da navedeni svjedok ne može iskazivati ništa u suprotnosti s navodima tužene jer bi time ugrozio svoju dužnost javnog bilježnika, a što zasigurno nije životno logično i opravdano za očekivati. Osim toga, sud je vodio računa o odredbi čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25-dalje:ZPP-a), koja propisuje da je sud dužan postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, to tim više što je činjenično stanje bilo dovoljno utvrđeno i predmet raspravljen tako da se može donijeti odluka u ovoj pravnoj stvari.
6. Predmet ovog postupka je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnim Ugovora o zajmu broj 120328LJ zaključenog između parničnih stranaka dana 28. ožujka 2012. godine, a potvrđenog po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba pod brojem OV-785/12, kao i zahtjev tužiteljice radi brisanja upisanog založnog prava temeljem potonjeg ugovora na njezinim nekretninama označenima kao kat. čest. br. [katastarska čestica] i kat. čest. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].
7. Tužiteljica je tužbeni zahtjev temeljila na tvrdnjama da je predmetni Ugovor o zajmu zaključen koristeći se teškim materijalnim stanjem tužiteljice, odnosno njezinim nedovoljnim iskustvom, te da je za tuženicu ugovorena korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je tužiteljici dano, odnosno da se radi o zelenaškom ugovoru, u smislu odredbe članka 329. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23-dalje:ZOO).
8. Za postojanje zelenaškog ugovora u smislu odredbe čl.329. ZOO-a, trebaju biti kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: da postoji očiti nerazmjer između onoga što zelenaš ugovara u svoju korist i onoga što po ugovoru daje, da je oštećeni ugovaratelj na taj nerazmjer uzajamnih davanja pristao zbog stanja nužde, teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva ili zavisnosti, koje okolnosti moraju biti alternativno ispunjene, te da je zelenaš znajući za te okolnosti njima se namjerno koristio u svoju korist, a koje sve okolnosti moraju postojati u vrijeme sklapanja ugovora. Ujedno, postojanje stanja nužde u smislu odredbe čl. 329. st. 1. ZOO podrazumijeva postojanje takvog ekonomskog ili neekonomskog stanja u kojem se nalazi neka osoba tako da joj je jedini izlaz iz tog stanja sklopiti za sebe nepovoljan, zelenaški ugovor.
9. No, ističe se da je čl. 327. st. 1. ZOO određeno da na ništetnost sud pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozivati svaka zainteresirana osoba. Nadalje, odredbom čl. 322. st. 1. ZOO je propisano da ugovor koji je suprotan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva je ništetan.
10. Nesporno je da je između stranaka zaključen Ugovor o zajmu broj 120328LJ zaključenog između parničnih stranaka dana 28. ožujka 2012. godine, a potvrđenog po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba pod brojem OV-785/12.
11. Prema čl.499. st.1. ZOO-a, ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.
12. Prije svega, a obzirom na navod tužiteljice da joj iz predmetnog Ugovora o zajmu nije isplaćen nikakav iznos, valjalo je utvrditi je li tužiteljici temeljem predmetnog Ugovora o zajmu isplaćen iznos zajma od 10.578,49 eura, kako je to navedeno u članku II. predmetnog Ugovora o zajmu.
13. Nije sporno da je tužiteljica svojim potpisom na predmetnom ugovoru o zajmu potvrdila primitak ugovorenog iznosa, koji ugovorni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 79.500,00 kuna prema dnevnom srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro.
14. Međutim, tužiteljica je u iskazu izričito tvrdila da joj taj novac nije isplaćen pa uzevši u obzir okolnosti zaključenja predmetnog ugovora o zajmu, kao i činjenicu da tužena u spis nije priložila isplatnicu kao dokaz o izvršenoj isplati, sud je prihvatio istinitom tužiteljičinu tvrdnju da joj taj iznos nije isplaćen.
15. Dalje, utvrđujući ostvarenje zakonskih pretpostavki za postojanje zelenaškog ugovora, sud je imao u vidu da je tužiteljica predmetni zajam ugovarala putem posrednika, a protiv kojeg je kao X. okrivljenika podignuta optužnica USKOK-a pod brojem K-US-139/12 od 14. siječnja 2013., zbog kaznenih djela iz čl.333. st.1. i čl.233. st.1. i 2. Kaznenog zakona, a povodom koje se i vodi kazneni predmet kod Županijskog suda u Zagrebu pod brojem: 15 K-US-55/14.
16. Uvidom u dio optužnice, od 14. siječnja 2014. (list 136 spisa), utvrđeno je da se isto odnosi na postupanje trećih osoba (zločinačko udruženje), različitih od tužene, koje su pozajmljivanjem novca širem krugu hrvatskih građana oštetili građane za određene novčane iznose, a u kojima se ne navodi tužiteljica niti predmetni Ugovor o zajmu pa isto ne može biti od utjecaja na konkretan spor. Međutim, isto je po dokaznoj snazi na razini indicija glede postupanja djelatnika predmetnih kreditnih ureda, kao posrednika između zajmoprimaca i zajmodavaca, tzv. ''sponzora'', koji su sklapanja što većeg broja ugovora pod lihvarskim uvjetima i tako pribavljanja protupravne imovinske koristi na štetu većeg broja građana Republike Hrvatske, povezali u zajedničko djelovanje s podijeljenim ulogama prilikom davanja zajmova zainteresiranim osobama uz ugovaranje nerazmjerne koristi iskorištavanjem njihovih teških životnih i materijalnih prilika, pri čemu je ugovoren povrat zajma na način da su u pisanim ugovorima navedeni iznosi zajma koji su bili znatno veći od iznosa stvarno danog zajma te su ugovorene i obračunate kamate na iznos ugovorenih, a ne stvarno isplaćenih iznosa, a i ugovarane su novčane kazne za odstupanja od dogovorene dinamike povrata zajma, uz osiguranje povrata zajma polaganjem bjanko zadužnica, čekova ili zalaganjem ili prijenosom vlasništva nekretnine ili vozila veće vrijednosti od stvarno danih zajmova, u koju svrhu su radi prikrivanja stvarne naravi pravnog posla koristili razno razna trgovačka društva, i na taj način pozajmili novac od najmanje 660 zajmoprimaca od kojih su na ime povrata tih zajmova danih pod lihvarskim uvjetima pribavili znatnu imovinsku korist.
17. Da je tužena, kao zajmodavac, imala i morala imati saznanja o osobi posrednika pa i materijalnim prilikama tužiteljice, proizlazi iz iskaza tužiteljice u kojem je iskazala da je obitelj bila u jako teškoj financijskoj situaciji i gotovo da nisu imali sredstava za život, da njezina invalidska mirovina nije bila dostatna za režije i općenito obveze zbog troškova života, zbog čega se tužiteljica obraćala posredniku (CN), koji joj je u Zagrebu predstavio "mlađu žensku osobu" IN, kao njezinu "novu investitoricu".
18. Analizirajući iskaz tužiteljice, sud je utvrdio da je tužiteljica u predmetnom pravnom odnosu, uslijed teškog materijalnog stanja, nedovoljnog iskustva, postupala lakomisleno, u prilog čemu govori činjenica da je prethodno zaključila Ugovor o zajmu broj: 120116LJ sa GN, kao zajmodavcem dana 16. 01. 2012., predmet kojeg je bio iznos od 4.176,72 eura, a u kojem je, kao u predmetnom Ugovoru o zajmu navedeno da je izdavanje predmetnog zajma namijenjeno financiranju ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca, a što je neistinito jer je tužiteljica u vrijeme zaključenja tog ugovora, kao i u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora bila umirovljenica, čiji iznos mirovine od 1.200,00 kuna nije bio dostatan za svakodnevni život.
19. Neovisno o iznosu kojeg je temeljem tog Ugovora o zajmu sa GN kao zajmodavcem, tužiteljica kao zajmoprimac doista i primila, jasno je da tužiteljica dužni iznos tom zajmodavcu nije vratila, što potvrđuje i izvansudska nagodba sklopljena 14. 3. 2012. godine (list 19-20 spisa). Navedenom izvansudskom nagodbom, tužiteljica se obvezala podmiriti dugovanje u ukupnom iznosu od 39.267,00 kuna do 29. 03. 2012. Stoga i ne čudi da je tužiteljica, u namjeri da podmiri prethodni dug, putem istog posrednika, zaključila predmetni Ugovor o zajmu 28. 03. 2012., lakomisleno vjerujući da je predmetnim zajmom vraćen njezin prvotni dug zajmodavcu GN.
20. Budući da iz iskaza tužiteljice proizlazi da je ista osoba posredovala između oba zajmodavca, a iz dopisa USKOK-a od 28. studenoga 2014. (list 27 spisa), proizlazi da rezultati provedene istrage ukazuju da su ON i IN fiktivni zajmodavci vezani uz inkriminirano postupanje optuženih okrivljenika (njih 18), a koji su se u inkriminiranoj djelatnosti služili sa preko stotinjak trgovačkih društava koja se navode u činjeničnom opisu optužnice, među kojima su navedena i TD TETRAEDAR d.o.o. i Gallo nekretnine d.o.o. osnivača i odgovorne osobe IN, sud je utvrdio da je tužiteljica sporni Ugovor o zajmu sa tuženom zaključila zbog teškog materijalnog stanja i lakomisleno, a da je tužena preko svog posrednika iz kreditnog ureda morala znati za postojanje takvog stanja kod tužiteljice i koristeći se takvim stanjem, zaključila ugovor s namjerom da za sebe ugovori korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što se tužena prema tužiteljici obvezala dati.
21. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da u konkretnom pravnom odnosu stranaka postoji očiti nerazmjer davanja, da je tužiteljica zbog svog teškog materijalnog stanja, kojeg je dodatno opterećivala ranija uknjižba prava zaloga na nekretnini u kojoj stanuje, nedovoljnog iskustva, lakomislenosti i ovisnosti u odnosu na tuženu zaključila sporni ugovor o kreditu sa tuženom.
22. Stoga je osnovan tužbeni zahtjev tužiteljice da se utvrdi ništetnost predmetnog Ugovora o zajmu broj 120328LJ zaključen između parničnih stranaka dana 28. ožujka 2012. godine, a potvrđen po javnom bilježniku Igoru Martinoviću iz Zagreba pod brojem OV-785/12.
23. Obzirom da je temeljem ništetnog Ugovora o zajmu uknjiženo pravo zaloga na nekretnini tužiteljice i to suvlasnički dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi zgrada u [adresa], sagrađena na katastarskim česticama [katastarska čestica], koji je suvlasnički dio neodvojivo povezan s posebnim dijelom nekretnine (etažnim vlasništvom) i to dvosobni stan na II. katu, desno koji se sastoji od dvije sobe, kuhinje, izbe, kupaonice, predsoblja, lođe, balkona, ukupne površine 69,85 m2 upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], [broj poduloška], uknjiženo pri Općinskom sudu u Varaždinu, primjenom čl.307. i čl.347. st.1. Zakona o vlasništvu (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, 81/15, 94/17-dalje: ZV).
24. Iskaz svjedoka TN, sina tužiteljice, sud posebno ne obrazlaže, obzirom da je isti na ročištu 9. srpnja 2024. (list 172-173 spisa), izjavio da nema nikakvih saznanja kako je uopće došlo do sklapanja predmetnog ugovora o kreditu.
25. Odluku o troškovima ovog postupka, sud je donio temeljem čl.154. st.1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25-dalje:ZPP-a), primjenjujući važeću Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23 i 107/25-dalje:Tarifa).
26. Sud je tužiteljici, kao trošak koji je bio potreban za vođenje ovog postupka, priznao trošak sastava tužbe prema Tbr.7.1. Tarife, u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava žalbe 18. 03. 2021. prema Tbr.10. t. 1. Tarife u iznosu od 250,00 eura, trošak zastupanja na ročištu 08. 11. 2022. prema Tbr.9. t.1. Tarife u iznosu od 200,00 eura, trošak sastava žalbe od 02. 12. 2022. prema Tbr.10. t.1. Tarife u iznosu od 250,00 eura, trošak zastupanja na ročištima 08. 04. 2024., 09. 07. 2024., 06. 10. 2025., 27. 11. 2025., 30. 01. 2026. i 06. 03. 2026. prema Tbr.9. t.1. Tarife, svaki u iznosu od 200,00 eura (ukupno iznos od 1.200,00 eura-6x200,00 eura), trošak PDV-a 25% prema Tbr. 46. Tarife na iznos od 2.100,00 eura, a u iznosu od 525,00 eura. Tužiteljici je priznat i trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 152,63 eura i na presudu u iznosu od 152,63 eura, a što čini ukupni trošak tužiteljice u iznosu od 2.930,26 eura, koji je tužiteljici dosuđen i platež naložen tuženoj.
27. Tužiteljici nije priznat traženi trošak sastava podneska od 8. 3. 2017. u iznosu od 50,00 eura, jer isti nije bio potreban za vođenje ovog postupka, kao i trošak dostave u SAD u iznosu od 87,40 eura i trošak prijevoda u iznosu od 150,00 eura, a koji se odnosi na pokušaj dostave tužbe prvotno 2. tuženoj URSA HOLDINGS , a u odnosu na koju je tužba povučena 8. studenoga 2022.
Ivanec, 30. ožujka 2026.
Sutkinja
Nataša Sever
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude, dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude. Žalba se podnosi ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.
Dostaviti:
1. Marino Hrain, odvjetnik iz Varaždina
2. Marko Krpan, odvjetnik iz Zagreba
