REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: R1 Ob-172/2021-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Andreji Mikelić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici FI, odvjetnici u [adresa], naspram predloženika SI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Vinku Gulišiji, odvjetniku u Splitu, uz sudjelovanje mal. djeteta LI, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici PI, dipl. iur. iz Centra za posebno skrbništvo, Split, Gundulićeva 26a, radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom prema čl. 478. ObZ-a, nakon dovršenog raspravljanja na ročištu održanom 18. veljače 2026., uz isključenje javnosti, u nazočnosti predlagateljice osobno, punomoćnice predlagateljice FI, odvjetnice u [adresa], zamjenika punomoćnika predloženika Marina Radića, odvjetnika u Splitu i posebne skrbnice, i objavljenog 30. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan prijedlog predlagateljice RI, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi davanja odobrenja da zastupa mal. dijete LI, OIB: [osobni identifikacijski broj] prilikom izbora mjesta prebivališta, bez suglasnosti oca SI, OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Svaka stranka snosi svoj trošak postupka.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda dana 3. ožujka 2021. zaprimljen je prijedlog predlagateljice naspram predloženika, radi donošenja odluke o tome koji će roditelj zastupati dijete LI (rod. 18. travnja 2019. godine) prilikom izbora mjesta prebivališta. Predlagateljica navodi da s ocem djeteta nije uspjela postići zajednički dogovor u vezi navedenog u Centru za socijalnu skrb nakon 3 obavezna dolaska na savjetovanje prije pokretanja postupka na sudu. Naime, prošle godine su postigli dogovor i ona je pristala da s djetetom ostane privremeno živjeti u [adresa] u stanu njegovih roditelja gdje su odselili u 7. mjesecu nakon rastave. Namjera joj je bila prvenstveno da omogući ocu da s djetetom izgradi odnos kako bi u budućnosti bilo puno jednostavnije se podijeliti oko provođenja zajedničkog vremena iz razloga što je dijete u datom trenutku bilo premalo da bi ostajalo nasamo s ocem na duže vremenske periode. U međuvremenu je razmislila o svemu te zaključila kako i gdje bi bilo najbolje živjeti s djetetom. S obzirom da dolazi iz Zagreba, gdje se nalazi i njena obitelj koja joj je podrška i u ovoj situaciji, ona bi se htjela vratiti u 9. mjesecu kako bi mogla prihvatiti ponudu za posao koju je dobila te se profesionalno ostvariti i pružiti djetetu kvalitetan život s obzirom na funkciju koju će obnašati, mogućnost napredovanja te ujedno i veće prihode koji proizlaze iz toga. Drugi razlog je rješavanje stambenog pitanja i odluke o kupnji stana. Također, htjela bi biti blizu svoje obitelji, rodbine i prijatelja jer se tamo osjeća sigurnije i sretnije te smatra da to ima izravan utjecaj i na njihovo dijete te da na taj način može pružiti najviše od sebe kao majka. Napravila je i financijski plan, plan selidbe i novi prijedlog o planu zajedničke roditeljske skrbi koji je spremna prezentirati na dan saslušanja na sudu. Svjesna je da je to veliki korak, ali je spremna ozbiljno pristupiti rješavanju svih potrebnih koraka prilikom provedbe istog. Sve što namjerava napraviti je i bit će transparentno te pravodobno predočeno i ocu djeteta. Ista smatra da su njezini razlozi preseljenja u potpunosti opravdani, te nema namjeru ni na koji način narušiti kontakte i uskratiti mogućnost viđanja djeteta s ocem i njihov odnos. Jednostavno svoj život više ne vidi ovdje i nije u mogućnosti nastaviti dalje te riješiti vrlo važna životna pitanja. Vjeruje u svoje pravo na život i slobodu oko odabira prebivališta, ali obzirom na specifičnu situaciju u koju je uključeno malodobno dijete, primorena je obratiti se nadležnom sudu. Od samog početka se maksimalno trudi i surađuje na sve moguće načine kako bi obje strane bile zadovoljne sa provedenim vremenom s djetetom. Još uvijek je otvorena za mogućnost dogovora s ocem djeteta, ukoliko će on biti zainteresiran, proširiti njihove kontakte te nadomjestiti daljinu sa češćim pozivima, video pozivima, organizirati posjete u Zagrebu, dovoditi ju u [adresa] kod njega i održavati kontakt sa njenom drugom obitelji kao i do sada. Bez obzira na udaljenost, prometna povezanost do Zagreba je vrlo dobra te se susreti mogu organizirati na više načina. Dobrobit njihovog djeteta joj je na prvom mjestu i najviše od svega joj želi pružiti najbolje što mogu, te u suradnji s ocem odgojiti u kvalitetnu osobu jednog dana. Nadam se da će sud uvažiti njezin prijedlog kako bi mogla nastaviti dalje planirati, na kraju i dati odgovor za ponudu za posao i ostala pitanja.

2. Rješenjem od 17. ožujka 2021. ovaj sud je imenovao posebnog skrbnika u osobi HI, dipl. iur. zaposlenici Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split, Trg Franje Tuđmana 3, mal. djetetu radi njegovog zastupanja i zaštite prava i interesa u postupku.

3. Na ročištu održanom 8. srpnja 2021. predloženik je naveo kako se u cijelosti protivi prijedlogu radi promjene prebivališta zajedničkog djeteta iz razloga što predlagateljica ničim nije dokazala da bi dijete imalo bolji i kvalitetniji život u Zagrebu. Predloženik ne vidi na koji način bi dijete imalo bolji život u Zagrebu u stanu od površine 21 m2, dok kada je u [adresa] živi u obiteljskoj kući od 600m2, s vrtom, okruženo bakom, djecom, stricem i rođacima.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi pregledom Rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, posl.br. R1 Ob-548/2020 od 15. listopada 2020., rodni list mal. djeteta, Izvješće o provedenom obveznom savjetovanju od 3.3.2021., izvadak iz knjige položenih ugovora od 12.05.2021., obrtnice za SI, izvadak iz zemljišne knjige od 7.05.2021., mišljenje stručnog tima CZSS Brač- Supetar od 25.10.2021., Nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof. dr. sc. CI, psihijatra i OI, prof. psihologije od 25.03.2023., obavijesti MUP-a, PU Splitsko-dalmatinske, PP Brač od 7.03.2024., whatsapp poruka stranaka, dopune nalaza i mišljenja sudskih vještaka od 10.08.2024., preslike kaznene prijave od 10.10.2024., obrtnice za RI, diplome RI, pismo namjere buduće suradnje od 1.10.2025., prijedlog plana skrbi i održavanja kontakta, izvadak Zagrebačke banke, fotografije predloženika, Ugovora o darovanju dijela nekretnina od 17.12.2025., izvoda računa PBZ banke d.d. i OTP banke d.d., te je izveo dokaz saslušanjem predlagateljice i preloženika te stalnih sudskih vještakinja.

5. Prijedlog predlagateljice nije osnovan.

6. Stranke su popisale trošak postupka.

7. Pregledom Rješenja Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Supetru, posl.br. R1 Ob-548/2020 od 15. listopada 2020. utvrđeno je da su RIZ i ŽI razveli brak zaključen 5. siječnja 2019. te da je odobren plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi zaključen dana 6. srpnja 2020. kojim je određeno da će mal. dijete LI živjeti kod majke RIZ, na adresi [adresa] u [adresa], gdje će imati prijavljeno prebivalište, uz zajedničku roditeljsku skrb roditelja te da će otac ŽI provoditi s djetetom svaku srijedu i petak od 15 do 20 sati kao i drugo vrijeme prema dogovoru roditelja, da će dijete provoditi državne i vjerske blagdane naizmjenično kod svakog roditelja s time da će Božić 2020. provesti s ocem, a Novu Godinu s majkom.

8. Pregledom vanjskih podataka JRO MUP RH utvrđeno je da su predlagateljica i mal. dijete LI do 28. travnja 2022. imale prijavljeno prebivalište na adresi [adresa] u [adresa] te da su dana 29. travnja 2022. obje promijenile prebivalište na adresu [adresa] u [adresa].

9. Sud je zatražio od Centra za socijalnu skrb Brač-Supetar, koji je bio nadležan u trenutku podnošenja prijedloga, kompletnu obradu roditelja i mal. djeteta te su isti u podnesku od 25. listopada 2021. naveli kako nisu u mogućnosti donijeti objedinjeno mišljenje i stoga su predložili izvođenje dokaza kombiniranim psihijatrijskim- psihologijskim vještačenjem roditelja i mal. djeteta.

10. Rješenjem ovog suda pod posl. br. R1 Ob-172/2021-24 od 13. siječnja 2023. određeno je provođenje kombiniranog psihijatrijsko-psihologijskog vještačenja roditelja (i djeteta ako je zbog dobi moguće) po vještacima za psihijatriju dr. sc. CI i psihologu OI te je vještacima naloženo da temeljem pregleda i razgovora s roditeljima, te raspoložive dokumentacije iz spisa i druge, izrade vještvo sa stručnim nalazom i mišljenjem u kojem će se očitovati o psihičkoj, fizičkoj i emocionalnoj sposobnosti roditelja za adekvatnu skrb, brigu i odgoj mal. LI rođenoj **.**.2019., a posebno o tome na koji bi način preseljenje u Zagreb utjecalo na mal. dijete, na ostvarivanje kontakata djeteta i oca, te bi li preseljenje s majkom u Zagreb bilo u interesu djeteta ili ne, kao i posebno da li protivljenje oca da se majka s djetetom preseli u Zagreb proizlazi isključivo iz njegove brige za dobrobit djeteta i otežane mogućnosti kontakta s djetetom u tom slučaju ili (i kolikim dijelom) su razlog tome njegovi neriješeni i poremećeni odnosi s majkom djeteta.

11. Dana 21. travnja 2023. zaprimljen je Nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka prof. dr.sc. CI, psihijatra i kliničkog psihologa OI koji se temelji na uvidu u spis i medicinskoj dokumentaciji te psihijatrijskom pregledu i psihologijskoj obradi roditelja. Tako je mišljenje psihijatra prof. dr.sc. CI da je otac ŽI urednog psihomotornog razvoja. Isti je bio izložen višestrukim traumatizacijama tijekom djetinjstva i to smrti sestre od tumora na mozgu te fizičkom zlostavljanju od strane oca koji je prekomjerno konzumirao alkohol. U adolescentnom razdoblju je iskazivao smetnje ponašanja u vidu rizičnih vožnji motora zbog čega je doživio nezgodu s višestrukom frakturom lubanje u 13.-oj godini života. Također je tijekom adolescencije bio sklon zlouporabi raznih psiho aktivnih droga i to marihuane, kokaina, speeda, ecstasy, sve do 27. godine života. Navodi da od tada samo konzumira marihuanu. Iako je završio srednju školu, kuharskog smjera nikada nije radio taj posao i cijeli život ima privatne poslove, vodio je kafić na plaži, iznajmljivao apartmane, te ima firmu koja se bavi čišćenjem različitih građevinskih objekata. Prije braka s RIZ imao je dvije dulje veze no obje su prekinute zbog disfunkcionalnog odnosa. Vezu s RIZ opisuje dobrom dok nije bila suočena s životom na Braču zimi, te navodi da je bila depresivna. Jako naglašava vlastitu uspješnost i financijsku moć te ne vidi vlastitu odgovornost za prekid bračne zajednice. U psihičkom statusu je razvidno da se kontakt uredno uspostavlja i održava. Na postavljena pitanja daje vrlo opširne odgovore. Psihomotorno je napet, otežane kontrole, burne mimike i gestikulacije. Urednog je osnovnog raspoloženja, emocionalno nezreo, sniženog praga tolerancije na frustraciju, impulzivan, iskazuje narcistične crte u ličnosti. Misaoni tijek je uredne forme i sadržaja, povremeno su prisutne precijenjene ideje, rigidan. Ne doživljava obmane osjetila. Urednog je pamćenja, intelektualne funkcije su primjerene obrazovanju. Sudski vještak psihijatar je mišljenja da otac ŽI u ličnosti iskazuje značajke rigidnosti, impulzivnosti, narcističnosti i emocionalne nezrelosti. Navedene crte ličnosti dolaze do izražaja u bliskim odnosima prvenstveno s bivšom partnericom koju je sklon omalovažavati i podcjenjivati. Stoga se vidi da nije razriješio konfliktan partnerski odnos te je sklon govoriti vrlo negativno o majci djeteta. U odnosu na djevojčicu i brigu za nju snažno je emocionalno angažiran te ima očuvane roditeljske kapacitete. No, najveći problem upravo potječe iz negativnog stava prema majci djeteta kao i potrebe da uslijed nerazriješenog partnerskog odnosa kroz brigu o djetetu kontrolira bivšu suprugu.

11.1. Iz nalaza psihijatra proizlazi da je majka RI osoba urednog razvoja, uspješno je završila srednjoškolsko i fakultetsko obrazovanje. U obitelji nije bilo psihijatrijski relevantnih oboljenja, no odnos s ocem opisuje u visoko konfliktnim. Tijekom adolescencije je eksperimentirala s blažim drogama te alkoholom. Od tada vrlo rijetko konzumira marihuanu. Nema znakova koji bi ukazivali na zlouporabu i ovisnost o drogama. Tome u prilog ukazuju negativni rezultati testiranja urina na droge. Vezu s SI je održavala na daljinu čime objašnjava činjenicu da se nisu dovoljno dobro upoznali i da nije bila svjesna njegove impulzivnosti i sklonosti verbalno agresivnom ponašanju. Svjesna je vlastite odgovornosti u izboru partnera kao i potrebe da oboje roditelja sudjeluju u brzi za djevojčicu. To je i razlog zašto je po prekidu bračne zajednice ostala najprije na Braču a potom i Splitu, negira psihijatrijski relevantna oboljenja ili smetnje i nema se dojam da ih ima. U psihičkom statusu je razvidno da se kontakt uredno uspostavlja i održava. Na postavljena pitanja daje opširne i detaljne odgovore. Psihomotorno je smirena, adekvatne afektivne pratnje, urednog je osnovnog raspoloženja. Misaoni tijek je bez formalnih i sadržajnih poremećaja. Ne doživljava obmane osjetila. Urednih je voljnih funkcija. Intelektualne funkcije su u skladu s obrazovnom razinom. Urednog je pamćenja. Majka je osoba urednog psihičkog funkcioniranja, urednog testiranja realiteta i mentalizacije. U odnosu na djevojčicu iskazuje značajan emocionalni angažman, te je svjesna potrebe da otac bude uključen u odgoj djeteta. Sudski vještak psihijatar je mišljenja da majka ima uredne roditeljske kapacitete te da može kompetentno skrbiti o maloljetnoj djevojčici.

11.2. Nakon provedene obrade roditelja mišljenje stalnog sudskog vještaka psihologa OI je da su oba roditelja permanentno već duži vremenski period u konfliktnom odnosu, sa lošom komunikacijom i nemogućnosti da se konstruktivno dogovore oko bilo čeka, a napose oko situacija u kojima je dijete fokus. Rezultati psihologijske obrade upućuju na to da je ŽI psihološki nezrela, djetinjasta osoba koja je dosta usmjerena na sebe, narcisoidna i egocentrična. Dosta su prisutni problemi sa kontrolom srdžbe što onda može rezultirati njegovoj hostilnosti i agresivnom ponašanju, dok izostaje uvid u posljedice takvog ponašanja. Zbog ovoga bi moglo biti problema u suradnji, a harmonične interpersonalne odnose bi mogao ostvariti samo sa dovoljno submisivnom osobom koja će imati visok prag tolerancije. ŽI je kao roditelj brižan i emocionalno je veoma vezan za djevojčicu. Naglašeno je zaštitnički usmjeren prema njoj i želio bi joj pružiti djetinjstvo kakvo on nije imao. Nažalost, zbog svoje još uvijek nedovoljne emocionalne separiranosti od supruge, ali osobne strukture osobnosti, svjesno ili ne, ima potrebu preko djeteta kontrolirati suprugu na način da povremeno grubo narušava njenu privatnost. Rezultati psihologijske obrade RI upućuju na emocionalno stabilnu osobu sa zrelim učinkovitim mehanizmima suočavanja sa stresom koja zna što želi i način kako do istog doći na socijalno prihvatljiv način. Kako ima dosta širok dijapazon interesiranja, a njena mladost podrazumijeva možda nedovoljno životnog iskustva, trebalo bi je možda usmjeravati na učinkovitije usklađivanje roditeljskih i drugih obveza. Za vjerovati je da će uz pomoć članova matične obitelji ili možda voditelja nadzora vrlo brzo isto uskladiti. Inače, RI je u cijelosti emocionalno separirana od supruga što joj onda pomaže da na realniji i racionalniji način prihvaća neminovnost sudjelovanja kako oca tako i članova njegove matične obitelji u odrastanju djeteta. Sa članovima matične obitelji supruga je u s korektnim odnosima. Sudski vještak psiholog je mišljenja da nema nikakvih objektivnih prepreka da dijete sa majkom nastavi živjeti u [adresa] ili bilo gdje drugdje gdje majka uspije organizirati na adekvatan način svoj i djetetov život, jer je odgovoran roditelj, uostalom kao i ŽI. Također je mišljenja da se otac djeteta protivi istom zbog toga što bi odlazak djeteta doživio kao gubitak djeteta, a ne samo kao njenu dislokaciju, jer se određivanjem kontakta otac-dijete ništa zapravo u tom odnosu ne bi promijenilo. Posebno zato što je do sada majka u tom kontaktiranju bila maksimalno fleksibilna i ne usmjerava dijete negativno protiv oca i članova njegove obitelji.

12. Nadalje, sud je zatražio od predmetnih sudskih vještaka da izrade dopunu svojeg Nalaza i mišljenja budući da isti nisu obuhvatili dijete niti opservirali odnosa roditelja sa djetetom. Tako je u dopuni Nalaza i mišljenja od 10. kolovoza 2024. dipl. psiholog ZI navela kako se iz razgovora sa gospođom RI obavljenim 04.08.2024 godine doznaje da je komunikacija između nje i SI veoma loša, da se teško mogu dogovoriti oko načina i učestalosti kontakata između djeteta i oca. Manje konfliktno je ako se gospođa R povinuje trenutnim očekivanjima oca djeteta no i tada ima zamjerki, komentara punih netrpeljivosti, a kako majka navodi, često i u nazočnosti djeteta. Ukoliko je majka isplanirala neke druge aktivnosti sa djetetom, nema razumijevanja od strane oca djeteta već se sve mora realizirati prema trenutnim potrebama oca za kontaktom jer u protivnom on postaje verbalno nasilan. Majka navodi da posjeduje snimke razgovora djeteta i oca u situacijama kada se dijete usprotivi očevim očekivanjima gdje također postaje verbalno agresivan i isključiv. Razgovor sa mld. LI je realiziran 7.08.2024. godine na način da ju je majka dovela u Šibenik. Dio razgovora je obavljen u nazočnosti majke a dio samostalno. LI je rođena **.**.2019. godine u Splitu. Prema dostupnim podacima dobivenim od oba roditelja se može zaključiti da je prenatalni razvoj djeteta tekao bez poteškoća, kao i sam porod. Djevojčica i majka su iz bolnice otpuštene zdrave. Djetetov rani psihofizički razvoj je također bio sukladno sa očekivanim (govor, motorika, usvajanje higijenskih navika). Nije bilo naknadnog noćnog mokrenja, noćnih mora. Djevojčica je uredno praćena od strane pedijatra, redovito je cijepljena i od dječjih bolesti preležala vodene kozice koje nisu značajnije utjecale na njeno zdravlje. S 1,5 godina dijete je bilo uključeno, postupno u jasličku skupinu, a potom u vrtićku skupinu. Nije bilo većih poteškoća u odvajanju. Majka navodi da je u vrtićkoj skupini dobro socijalno uklopljena, da je omiljena među djecom i često preuzima poziciju vođe. Nadalje navodi da je odgajateljice opisuju kao veselu i radoznalu djevojčicu koja već u ovoj uzrasnoj dobi pokazuje svoju kreativnost. Kada je roditelji opisuju onda navode da je kada je s jednim, odnosno drugim roditeljem, neposredna, neopterećena, vesela i otvorena što zapravo bi moglo upućivati na činjenicu da oni kao roditelji zasebno dobro funkcioniraju. Problem nastaje kada su oni skupa i dijete između. LI sada ima 5 godina i 4 mjeseca. Vesela je i radoznala djevojčica i veoma emocionalno topla. U komunikaciji otvorena, govor razvijen sukladno dobi djeteta. Razlikuje istinu odlaži te uzročno posljedične veze istog. Dobro je prostorno i vremenski orijentirana. Pažnja primjerena dobi. U trenutcima narastajuće tjeskobe postaje uznemirena, mijenja aktivnosti skrećući na sebe pozornost. Njen odnos sa majkom je neposredan i topao. Vezana je za nju i u situacijama tjeskobe traži podršku na način da svojim aktivnostima skreće pozornost majke a ona joj adekvatno odgovara. Iz razgovora doznajem da sa majkom često ide na izlete i da ju to veseli ali rade i niz drugih aktivnosti skupa unutar obiteljskog doma. Voli ići u vrtić i tamo ima dobre prijateljice ali i doma se druži sa drugom djecom. Sa širom majčinom obitelji ima prisan odnos i sada su skupa, idu na kupanje, izlete. Majka je odgojno strukturiranija. Postavlja granice ali s druge strane otvara niz alternativa koje su kreativne. Kada govori o tati govori otvoreno, bez zaziranja, straha ili naznaka bilo čega slično. Govori otvoreno i pred majkom na isti način bez potrebe da je pogleda i ,traži odobravanje“ ili, reakciju na isto“ što bi moglo ukazivati na moguće iskazivanje negativnih stavova majke o ocu ispred djeteta. O ocu govori toplo, sa puno emocija i veoma je vezana za njega. Voli provoditi vrijeme sa njim. Idu na kupanje, voli ići na tobogan, voziti se motorom, družiti se sa drugom djecom, šetati se sa tatom. Baku i djeda također voli ali ih opisuje kao odgojno strože. Otac je odgojno popustljiv, bez jasnih granica, opušteno sa svom širinom mogućnosti Ellisinih istraživanja. Kada govori o obitelji tada LI obitelj percipira kao cjelovitu, sa majkom i ocem skupa. Ona navodi da oni žive odvojeno, ali za nju su kao obitelj skupa i jednako je vezana i za jednog i za drugog. Ovakvu njenu percepciju obitelji dijelom pothranjuje njena želja za cjelovitošću obitelji kao sigurnog utočišta njenog odrastanja, a dijelom i tolerantan i fleksibilan odnos majke vezan za kontakte oca sa djetetom.

12.1. U svom zaključku vještakinja OI navodi kako u cijelosti ostaje pri svom mišljenju od dana 25. ožujka 2023. godine kao i prijedlogu kontaktiranja oca sa djetetom. Razvod braka neminovno donosi činjenicu da se ljudi razdvajaju u svakom pogledu, fizičkom, emocionalnom i da kreću u neke svoje nove živote koje samostalno kreiraju sukladno svojim mogućnostima i stremljenjima. To dakako donosi promjene u dotadašnjim načinima života, što je i cilj razvoda braka. No to donosi i promjene i u načinu sudjelovanja roditelja u životu zajedničkog djeteta koje bi trebalo biti fokus u postupku razvoda braka i koje zahtijeva maksimalnu tolerantnost i fleksibilnost oba roditelja jer su posljedice raspada obitelji po dijete najbolnije i mogle bi ostaviti trajne posljedice po njegov daljnji emocionalni razvoj. Veoma je važno da roditelji razluče svoje osobne potrebe za djetetom od djetetovih potreba. Mišljenja je da nema nikakvih objektivnih prepreka da dijete sa majkom nastavi živjeti u [adresa] ili bilo gdje drugdje gdje majka uspije organizirati na adekvatan način svoj i djetetov život, jer je odgovoran roditelj, uostalom kao i ŽI. Također je mišljenja da se otac djeteta protivi istom zbog toga što bi odlazak djeteta doživio kao gubitak djeteta, a ne samo kao njenu dislokaciju, jer se određivanjem kontakta otac-dijete ništa zapravo u tom odnosu ne bi promijenilo. Posebno zato što je do sada majka u tom kontaktiranju bila maksimalno fleksibilna i ne usmjerava dijete negativno protiv oca i članova njegove obitelji. Relacija Zagreb-Split u današnje vrijeme nije nedostižna a otac posjeduje auto, privatnik je i može uskladiti svoje vrijeme potrebama kontakta, a i to se može uskladiti poboljšanjem roditeljske komunikacije. Ista navodi kako primjedba pod točkom 6. a vezano uz terenski izvid vještaka u Zagreb nije u ingerenciji vještaka. Kako i sada ima poteškoća u komunikaciji vezano za kontakte oca sa djetetom jer formalnog okvira nema, vještakinja predlaže da otac bude sa djetetom svaki drugi vikend i to od petka iza vrtića do nedjelje do 17 sati. U tjednu kada otac nije sa djetetom vikendom da se kontakt odvija srijedom i petkom do iza vrtića do 17 sati, zatim svaki drugi blagdan, svaki drugi rođendan, pola ljetnih i pola zimskih praznika ( otac prva polovina). Ako se majka dislocira u Split tada bi se promijenio samo prvi dio sukladno prijedlogu oca, a ovisno o njegovim mogućnostima kao i dječjim obvezama. Oba roditelja bi trebala se staviti u okvir s svojim očekivanjima, zahtjevima, imperativima te napose frustracijama, te im ostaviti prostor da racionalno i hladne glave sagledaju što je u najboljem interesu njihovog zajedničkog djeteta, kao i izbalansiraju svoje i djetetove potrebe. Do sada su, pokazalo se, bili divni i brižni roditelji kada su jedan na jedan sa djetetom, ali biti odgovoran roditelj znači i kvalitetno i u interesu djeteta komunicirati sa drugim roditeljem.

13. Pregledom obavijesti o postupanju MUP-a, PP Brač od 7. ožujka 202. utvrđeno je da ŽI nije podnosio kaznene prijave protiv bivše supruge TI, da je isti počinio dva prekršaja na štetu RI, te da mu je zbog kaznenog djela prijetnje počinjenog prema RI ODO Split podignulo optužnicu pred Općinskim sudom u Splitu.

14. Pregledom Obrtnice broj [broj obrtnice] utvrđeno je da RI vlasnica obrta [obrt] od dana 06. lipnja 2025. te da se djelatnost obrta odnosi na digitalni marketing i ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima, osim djelatnosti turističkih vodiča. Pregledom Diplome broj [broj svjedodžbe] od 9. prosinca 2019. utvrđeno je da je RI stekla završila četverogodišnji preddiplomski sveučilišni studij Poslovna ekonomija u turizmu i ugostiteljstvu i stekla naziv sveučilišna prvostupnica ekonomije.

15. Na ročištu održanom 2. listopada 2025. izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice RI i predloženika SI. Predlagateljica je u svom iskazu navela kako je bračnu zajednicu prekinula 2020. godine s predloženikom, misli da je bio 15. listopada 2020. Susreti i druženja djeteta s ocem su bili određeni sudskom odlukom imajući u vidu dob djeteta u to vrijeme i oni su se održavali tako neko vrijeme, a prije 4 godine su se kćerka i ona preselili u Split i tada su se susreti s ocem počeli odvijati svaki vikend od petka do nedjelje. Preko tjedna se isto čuje s tatom, zadnjih pola godine možda i više situacija se smirila u usporedbi s onim prije. Smatra da odnos može biti bolji. Preko ljeta je raspored opet bio drugačiji, više-manje svaki vikend ide tamo. Ljeto su podijelili tjedan kod nje, tjedan kod njega. Željeli su da je dijete više u komadu kod jednog roditelja preko ljeta. Želi promijeniti prebivalište, odnos njihov je bio katastrofalan kada je podnosila prijedlog, nije postojala komunikacija, ništa se nisu mogli dogovoriti. Ona je ovdje morala krenuti od nule potpuno sama, bila je svjesna da će selidbom u Zagreb biti teško njima dvoje izgraditi odnos, te je zato pristala biti tu. Nakon nekog vremena života ovdje je odlučila pokrenuti postupak i vratiti se u Zagreb zbog boljih životnih prilika, boljeg obrazovanja. Misli da joj gore može pružiti bolji kontinuitet, stabilnost i da će imati obiteljsku podršku. Ona je inače rodom iz Zagreba, tamo joj žive roditelji, brat, bake. Mama joj radi kao profesor u školi, radi u knjižnici i slaže udžbenike za razrede, a otac joj je nedavno umirovljen, bio je profesionalni vatrogasac. Kada bi joj se odobrilo da preseli u Zagreb, uzela bi stan u najam veće su opcije za pronaći gore stan za najam, ali bi dugoročno čim bi postala kreditno sposobna sebi kupila stan. Inače ima stan gdje žive roditelji i jedan stan manji gdje je živjela za vrijeme studija, ali ne bi tu živjela, njega iznajmljuje. Kćer joj je predškolac i ovo je zadnja godina vrtića i zato bi htjela da se što ovo prije okonča da bi se moga organizirati vezano za život u Zagrebu i njen upis u školu. Ima svoju firmu i već godinama surađuje sa talijanskom firmom, radi se o poslovnim putovanjima, konkretno marketing i prodaja, cjelogodišnji je posao. To radi od doma nekad izlazi na teren, ali fleksibilno je radno vrijeme. U Zagrebu bi više bila na terenu, ali sve u okviru Zagreba. U situaciji djetetove bolesti u Zagrebu ima podršku u vidu roditelja, sestre, bake čak, a ovdje to nema morala bi zvati prijateljice. Njena primanja su iznadprosječna, mjesečno ima jedan dio fiksni plus zaradu od prodaje, marketinga, bonuse ima na mjesečnoj i godišnjoj bazi. Na upit suda kakav bi bio njen prijedlog o ostvarivanju susreta i druženja oca s djetetom, kazala je da bi ona svaka tri tjedna od petka do nedjelje išla na Brač, prijevoz bi bio autom ili letom. Trošak prijevoza bi snosili podjednako. Blagdane i školske praznike bi bila otvorena da provede više vremena s ocem, ukoliko je on voljan dolaziti u Zagreb oni se mogu viđati koliko žele. Vezano za navode predloženika da bi djetetov život bio bolji na Braču nego u Zagrebu, ona bi rekla da je ona niske kronološke dobi i da bi joj bilo dobro na Braču, ali kada krene u školu i kada bude tinejđerske dobi veće su joj mogućnosti za dalje nego ovdje. Također može usporediti Split i Zagreb te smatra da je Zagreb svakako bolja opcija u odnosu na Split. Nakon što bi se dijete vratilo sa susreta bilo je svakakvih situacija, on bi je komentirao loše, sada se situacija smirila, pristup prema njoj nije bio korektan, da se dijete ne bi trebalo pitati da donese nekakve odluke. Ona je razgovarala s njom o mogućnosti preseljenja, ali joj ne želi stvarati presing, ona joj je rekla da bi joj tata rekao da ne smije ići u Zagreb, na negativan način bi joj se to predstavljalo, ali oni su dobro gore funkcionirali, znali su biti po dva tjedna gore. Duže nije mogla zbog posla, bile su prije mjesec dana zadnji put u Zagrebu. Na upit pun. predlagateljice prema njenom mišljenju kako je Vaše mal. dijete ako jest i na koji način je izgradilo odnose s obitelji u Zagrebu, ista je navela kako se uvijek čuju preko mobitela, video poziva, njena sestra dođe ovdje, tamo su slavili rođendane i sl. i kroz taj način je stvorila odnos. Na upit suda kakve odnose ima dijete s očeve strane, ista je navela kako zna da je bliska s nonom i bratom koji ima svoju obitelj, naravno tu ima nekih prijatelja, susjeda u dobrom su odnosu. Rodila je u Splitu, došla je mjesec dana prije poroda na Brač, bio je plan da živi dolje, ali njeno mišljenje se nije uvažavalo, osjećala se nevoljeno, smatrala se iskorišteno da bi rodila dijete, ali njihova komunikacija nije nikad bila dobra. Dugoročno je željela da se možda i presele negdje drugdje, ali njeno mišljenje se nije uzimalo u obzir. Na upit da li ona da li bi ona dovodila i odvodila dijete u Zagreb svako tri tjedna, ista je navela kako je ona za to da se dogovore po pola, što je za dobrobit djeteta, nije za to da ona sve plaća i da ja samo odvodi i dovodi. Ona dovodi dijete iz Zagreba na Brač, a ŽI vraća dijete za Zagreb. Ona bi dovela dijete na aerodrom i on bi pokupio dijete. Na daljnji upit kako komentira izvještaj posebne skrbnice u kojem je dijete više puta izrazilo želju da živi na Braču, ista je navela kako je sigurna da se djetetu stvorio presing i da ona osjeća da mora to reći jer vrijeme na Braču povezuje s igrom i tamo nema obaveza, ne ide u vrtić, školu, dinamika na Braču je drugačija, a dinamika ovdje je drugačija, ima obaveza. Misli da nije mjerodavan iskaz jer je ona premala da bi govorila takve stvari. Na daljnji upit kako komentira izvještaj posebne skrbnice da majka počne plakati kada dijete izrazi želju da živi na Braču, ista je navela kako nije bilo tako, jedina situacija je bila oko tog preseljenja gdje je na samu pomisao da ne bi ona živjela sa njom izazvalo joj emocije. Na daljnji upit kako komentira da dijete kaže kada priča sa ocem i posebnom skrbnicom, da joj otac kaže "odluči di ćeš živjeti", gdje je tu utjecaj oca na nju, ista je navela kako njoj se ne trebaju postavljati takva pitanja, jer ona ne može znati što je za nju bolje. Na daljnji upit kako će se odvijati susret oca i djeteta u situaciji ako otac ne bude imao novčanih sredstava ista je navela kako je zanima da li je netko ikad pitao nju da li ona ima novaca, da li joj je teško živjeti u [adresa], ima li koga, smatra da se otac može snaći isto kao i ona. Od početka su njene namjere iskrene, nikome ne brani viđanje, susreti se odvijaju sve kako piše, izlazila je maksimalno u susret njemu, smatra da bi sada mogla dobiti nekakvu suradnju i da druga strana pokaže trud i inicijativu.

15.1. Predloženik ŽI je u svom iskazu naveo kako ovo što je predlagateljica rekla pola toga nije istina. Svaki put je bio prisiljen i izmanipuliran, ima 7 prijava na policiji zbog odvođenja djeteta u stranu državu, lažno ga je prijavila za obiteljsko nasilje. Imali su konkretnu sudsku odluku i dogovor da je dijete kod njega za vikend, ona bi mijenjala planove, on bi se prilagođavao njoj, ako se ne bi prilagodio došlo bi do tenzija. On nije nikad kćeri rekao "ne možeš ići u Zagreb" već da sama odabere gdje želi živjeti. Ovo ljeto je rekao djetetu to no ona ne želi ići gore, ne osjeća povezanost sa rodbinom, ona njega moli da ostane još koji dan sa njim. On ne bi sa predlagateljicom niti bio da nije u startu dogovoreno da će živjeti na Braču. Nikad nije spomenula preseljenje u Zagreb. On je vezan poslovima za Brač i ne može živjeti u gradu. Kada je ona živjela sa njim imala je i dva posla, on ju je vodio i u Zagreb, davao za školovanje i bio s njom dok završi fakultet. Slaže se da bi za vrijeme tinejđerske dobi bilo bolje za nju da živi u [adresa], ali da sada u ovoj dobi ide tamo ne slaže se jer nije sigurna gore. Kada ona nema terenski posao ona svejedno nju ostavi u 7 ipo u vrtiću i dođe po nju oko 4 sata. Ona ne želi ići u Zagreb jer osjeća majčinu sebičnost za razliku od njegove darežljivosti, plaća duplu alimentaciju iz jedinog razloga da ne odseli tamo. On plaća i odjeću i obuću, dok gđa jedino plaća vrtić. On daje 300 eura za alimentaciju a bilo je 1.000 kuna, te ima račune od odjeće i obuće. Vezano za njezin prijedlog viđanja on nije sposoban voziti preko 100 km jer ima nizak tlak. Pošto je on jedini odgovoran za dvije firme koje ima ne može se maknuti od toga i to mu sve propada ako se makne. On gubi puno na putovanje, u Zagrebu ne zna nikoga i mora sve platiti ukoliko ide tamo. Ne može boraviti u gradu kojeg ne poznaje s djetetom. To je za nju najgora noćna mora ukoliko se to dogodi. Njegova kćer njemu sama dođe i kaže da ne želi živjeti s mamom već sa njim. Svaki put ona dobije slike kada kćer boravi kod njega, što u gradu neće biti moguće. Ona u Zagrebu ima najuže članove, njih 8, a on ima oko 64 člana u obitelji. Vezano za viđanje posljednjih šest mjeseci može reći da koristi svaku priliku da vidi svoje dijete, a majka to koristi radi nekih svojih osobnih razloga. Dogovor je da jedan dan ide po nju, a jedan dan je ona vraća. Češće se on prilagođava od nje. On ljeti za ukrcat se na trajekt mora doći minimum dva sata ranije ili ostaviti auto dan ranije. Kada je u Splitu zna čekati dva tri trajekta za vratiti se nazad. On ne zna da li je to dobro za dijete. Na upit suda da li bi tražio izmjenu sudske odluke, isti je naveo da je on već pokrenuo postupak. Pokrenuo je postupak za obavezno savjetovanje. Na upit pun. predlagateljice zbog čega dosta provlačite pitanje financija, trošak putovanja, a kaže da radi čak dva zahtjevna posla, ima hotel i građevinsku firmu, zbog čega bojazan da bi mogli ostati bez toga, isti je naveo kako situacija u svijetu nije dobra, bio je kolaps u građevini i turizmu što se i odrazilo na njegov posao. Na daljnji upit s obzirom da majka ostavi djevojčicu njemu kada majka mora putovati jeli smatra to opravdanim, isti je naveo kako smatra ukoliko se to najavi na vrijeme kako bi se mogao organizirati. Na daljnji upit zna li cijenu izvan vrtićke aktivnost kćeri, isti je naveo 50-60 eura. To plaća onaj tko ju je upisao tamo. Na daljnji upit koliko košta vrtić, isti je naveo isto toliko, to plaća njegova alimentacija. Na daljnji upit da li smatra da bi ostatak od 150 eura alimentacije bio dostatan majci za sve dječje potrepštine a što su hrana, odjeća, lijekovi po potrebi, medicinska pomoć i sl., isti je naveo kako sve to on plaća, što god ona kaže. Dalje još nadodaje to što je ona rekla da ima stan tu žive majka, otac, baka i svi žive u tom stanu od 60 kvadrata, a drugi stan je u najmu. Treba upitati majku kada je djetetu majka kupila bicikl, romobil, čiji auto je prodala i sl.

16. Dana 26. svibnja 2025. zaprimljen je podnesak posebne skrbnice mal. djeteta u kojem je navela kako je dana 23.4.2025. u prostorijama Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Split obavljen razgovor s mal. LI, a sadržaj istog iznosi se kako slijedi. Dijete dolazi u pratnji oba roditelja te razgovoru pristupa bez otpora. S njom se lako i brzo uspostavlja kontakt. Otvorena je, komunikativna i spontana u kontaktu. Prvo na inicijativu stručne radnice ove službe, II, mag.soc.rada, pristaje na igru igračkama (životinjama), a potom izražava želju za crtanjem. Doznaje se kako je polaznica vrtića „Sirena“ u Splitu. Navodi „samo idem u vrtić kad sam u Splitu, a na Braču ne idem u vrtić jer se razbolim pa tati prenesem bolest“. Osim u vrtić u Splitu pohađa i ples kojeg ne pohađa na Braču. Upitana o načinu viđanja s roditeljima, odgovara: „s mamom ponekad više, s tatom više, pa s tatom manje, pa s mamom manje“. Razvidno je kako zbog kronološke dobi mal. LI nije u mogućnosti razumjeti značenje vremenskog razdoblja. Upitana o sadržaju provedenog vremena na Braču, opisuje kako tamo ima „puno prija“ te nabraja imena četiri prijateljice s kojima se druži te s kojima ima blizak odnos. Na upit nabraja imena članova obitelji majke i oca s kojima je također u dobrim odnosima. U Splitu i na Braču ima ljubimca, mačku, s tim da je u Splitu „kućna“ mačka, a na Braču „s ulice“. S mamom voli „voziti bicikl, šetati“, a s tatom se voli „šetat“ te samoinicijativno opet ističe „ne volim u vrtić jer se razbolim i tati donesem bolest“. Majka ima partnera F. Upitana o odnosu s njim navodi kako je dobar, ali da „viče“. Upitana o okolnostima, navodi „viče da se probudim“, odnosno viče kako bi ga poslušala. Upitana o odnosu roditelja navodi kako joj je poznato da ju majka „odvela u Split i nije tila dat tati“. Navodi potom „tati je bilo žao, mama je odustala od njega“. Vezano za njihov odnos i ponašanje roditelja međusobno, navodi kako se otac „grubo ponaša prema mami“. Navodi kako „viče“. Upitana je li viče na nju (mal. LI), odgovara, „viče na mene, ali ne baš uvijek“ dok mama „ne viče“, mama se „naljuti“.

16.1. Upitana o tome je li s majkom razgovarala o njenim planovima, odgovara potvrdno te pojašnjava: „pričala mi je da idemo u Zagreb i da ćemo se tamo družit s prijateljima“. Potom navodi: „tata je rekao da živim s njim i ja to želim“. Upitana je li bila do sada u Zagrebu, odgovara potvrdno, a na daljnji upit o doživljajima, nabraja kako u Zagrebu ima „rođaka i priju i malu priju“. Na upit o daljnjem tijeku razgovora s majkom vezano za odlazak u Zagreb, mal. LI prepričava kako je majci izrazila želju da živi na Braču, a potom joj je postavila pitanje: „hoćeš li me dalje voljet ako odem na Brač“, na što je majka „počela plakat“ te joj je rekla da će je voljeti. Vezano za dosadašnje iskustvo boravka u Zagrebu, ne iznosi neugodne doživljaje i ne navodi neka nezadovoljstva, već je primarno fokusirana na želju za daljnji ostanak na Braču. Upitana o tome što želi, odgovara „ja bi živila s tatom“, a kao razlog navodi „jer tamo imam prijatelja“ i dodaje „imam Nonu“. Potom naglašava svoju želju na način „ali ja bi baš živila s tatom“. Kroz daljnji tijek razgovora kao isključivi razlog iskazane želje navodi „igranje s prijateljima“. Upitana o drugim razlozima, ne navodi. Upitana bi li odlazila u vrtić, daje negativan odgovor, ističući: „ne želim u vrtić, želim se igrat s prijateljima“. Potom upitana što je najviše privlači na Braču, odgovara „prijatelji“, a da tamo nema prijatelje, odgovara, „pa i dalje bi živila na Braču“ te opet ističe „da se igram s prijateljima“. Na pitanje o sadržaju razgovora s ocem vezano za navedeno, prepričava kako joj je otac rekao: „oduči se di ćeš živit“. Djetetu je pojašnjeno kako odrasli moraju donijeti odluku o tome gdje djeca žive, a da djeca imaju pravo iskazati svoju želju o istom. Iz kontakta s djetetom je razvidno kako je upoznata s planom majčinog preseljenja u Zagreb. Iskazuje želju za životom s ocem na Braču, no razvidno je kako svoju želju temelji na potrebi za igrom. Socijalizacija s drugom djecom je u njenom fokusu te se motivirana time i izjašnjava kada je se pita o sudskom postupku. Ne primjećuju se značajne razlike u pogledu odnosa prema roditeljima, osim što se doznaje o neprimjerenom ponašanju oca prema majci kao i o neprimjerenom ponašanju oca prema djetetu koji joj stavlja odgovornost za odlučivanje o daljnjem načinu života s roditeljima.

17. Na ročištu održanom 9. listopada 2025. saslušana je stalna sudska vještakinja OI, dipl. psiholog radi otklanjanja prigovora na svoj dio Nalaza i mišljenja. Tako je ista u svojem iskazu kazala kako misli da razdaljina [adresa] nije problem vezano za kontakt oca i djeteta. Treba ga samo prilagoditi potrebama djeteta i obvezama oca obzirom gdje on živi i radi. Obzirom da je udaljenost veća onda se ide na to da otac provede s djetetom više vremena nego što to provodi sada kada je udaljenost manja. Dakle, po njoj nije bitna udaljenost bitna je kvaliteta kontakta, kvaliteta koju roditelj jedan ili drugi uspostavi sa svojim djetetom. To je pitanje, a nije pitanje kilometraža nego kvaliteta odnosa. Misli da otac ima kvalitetu odnosa i kapacitet kao i majka. Na daljnji upit da li je prilikom izrade nalaza i mišljenja razgovarala sa djetetom LI vještakinja je kazala da je, da je pričala, crtala s djetetom. Na daljnji upit što misli gdje dijete želi živjeti i može li specificirati koliko bi dijete patilo da tijekom naredne godine preseli u Zagreb, vještakinja je kazala da misli da dijete već 4 godine dovoljno pati na ovakve odnose i na ovakvu sendvič poziciju. Dijete je emocionalno vezano za oba roditelja i voli ih jednako, i kao takvo bez obzira na odnos majke i oca bi najviše željela da majka i otac žive skupa. Dijete nije željelo reći gdje bi željela živjeti i s kojim roditeljem jer je rekla da je njoj jednako lijepo i kod mame i tate. Na upit hoće li dijete više patiti u ovoj situaciji ili ako dijete ide u Zagreb će patiti više vještakinja je kazala da bi tenzija bila manja između roditelja kada bi dijete sa majkom živjelo u [adresa]. Na daljnji upit da li bi bila ista situacija za dijete ako bi živjelo u [adresa] s ocem, a da majka živi u [adresa], vještakinja je kazala da nije u pitanju samo mjesto nego i struktura roditelja, odnosno mogućnost kako će dijete odrastati, otac je impulzivan kada on samo protumači nešto, otac reagira zaštitnički. Situacija preseljenja u Zagreb je nešto što se događa kod više obitelji tako da je to situacija koja je učestala jer roditelji gledaju gdje im je egzistencija bolja i gdje su im bolji uvjeti života. Na upit na temelju čega smatra da je bolje za dijete da sa majkom ode živjeti u [adresa], vještakinja je navela da kao psiholog zaključuje na osnovu prvenstveno osobina ličnosti i ono što je u njenoj ingerenciji, razgovora sa djetetom i odnosa dijete – roditelj i na osnovu toga zaključuje, a ne na osnovu toga ima li neke fizički karakteristike smještaj u [adresa]. Na upit u situaciji kada bi dijete i dalje ostalo živjeti s majkom u Splitu a oca viđalo kao do sada, da li bi navedeni način funkcioniranja bio u interesu djeteta, vještakinja je kazala da bi djetetu bilo dobro bilo gdje ako se nalazi u sigurnom emocionalnom i fizičkom okruženju. Dijete gdje god da živi ako mu roditelj može osigurati stabilno okruženje bez stresa i pritiska će biti dobro za dijete i da se roditelj maksimalno trudi da pomaže u odrastanju djeteta, ali to isključuje među konflikte. Na upit temeljem čega u spisu je vještak procijenio da je za vjerovati da će predlagateljica uz pomoć obitelji ili voditelja nadzora uskladiti život djeteta u Zagrebu, i je li dobila dopis MI – posebne skrbnice, vještakinja je navela da je, dobila je dopis, i ostaje pri svojem nalazu i mišljenju. Gledala je kompletni spis, posebno izvješće Centra, razgovarala sa oba bračna partnera, bilo je obimno testiranje koje odradi vrlo temeljito i na osnovu svega toga je dala svoj zaključak. N upit kako je dala prijedlog da se susreti oca i djeteta ostvaruju srijedom i petkom do 17,00 sati, a dijete kada bi krenulo u školi bilo bi u školu do 16,00 sati, kazala je da kada je pisala mišljenje dijete je bilo u vrtiću, ali druga stvar prijedlog je bio široko postavljen tako da se uvijek može korigirati u smislu da se prilagodi mogućnostima oca. Na upit da vještakinja iskaže, a pozivom na njen nalaz da je predloženik narcisoidna i egocentrična osoba dosta usmjerena na sebe te da su kod njega prisutni problemi sa kontrolom srdžbe koja može rezultirati agresivnim ponašanjem, koliko takav nalaz struke može imati negativan utjecaj po dijete, vještakinja je odgovarila da je osnovni razlog impulzivnost. U tom smislu koliko će očeva ljutnja koja je ponekad izraženija, ali normalna za sve ljude utjecati kroz odrastanje djeteta u situaciji kada ona ponekad bude u otporu, prelazila granice koje joj se budu postavljale, odnosno koliko će otac biti fleksibilan na te njezine poruke.

18. Odredbom čl. 478. st. 1. t. 5. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15, 98/19, 47/20 i 156/23, dalje: ObZ-a) propisano je da se u postupku radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi odlučuje između ostalog i o neslaganju roditelja o odlukama koje se odnose na bitna osobna prava djeteta sukladno članku 100. stavku 5. ovoga Zakona.

19. Odredbom čl. 100. st. 1. ObZ-a propisano je da se zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta odnosi na: 1. promjenu djetetova osobnog imena, 2. promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i 3. izbor ili promjenu vjerske pripadnosti. Stavkom 5. istog članka propisano je da ako roditelj koji zastupa dijete u stvarima iz stavka 1. ovoga članka ne može pribaviti pisanu suglasnost drugog roditelja, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta, osim u slučaju iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

20. Odredbom čl. 484. st.1. ObZ-a propisano je da ako se jedan roditelj protivi promjeni prebivališta, odnosno boravišta djeteta sukladno članku 100. ovoga Zakona, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete radi zaštite dobrobiti djeteta. Stavkom 2. istog članka propisano je da će sud će obzirom na okolnosti slučaja pri donošenju rješenja iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir 1. dob i mišljenje djeteta, 2. pravo djeteta da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem, 3. spremnost i volju roditelja da surađuju u ostvarivanju roditeljske skrbi, 4. osobne prilike roditelja, 5. udaljenost između prebivališta, odnosno boravišta roditelja i mjesta u koje bi se dijete trebalo preseliti te prometnu povezanost i 6. pravo roditelja na slobodu kretanja.

21. Imajući u vidu citirane odredbe te cijeneći sve dokaze izvedene u ovom postupku, sud smatra da nije osnovan prijedlog predlagateljice RI da joj se odobri zastupanje mal. djeteta LI prilikom izbora mjesta prebivališta, bez suglasnosti oca SI. Naime, u konkretnom slučaju predlagateljica obrazlaže navedeni prijedlog ističući da joj se u Zagrebu nalazi šira i uža obitelj koja će joj pružiti podršku u odgoju i brizi o djetetu, da Grad Zagreb omogućava djetetu bolje obrazovne prilike i pristup različitim izvanškolskim aktivnostima i kulturnim sadržajima, kao i da je njen dosadašnji život u Splitu organiziran tako da omogući redoviti odnos oca i djeteta, iako je ona time kompromitirala vlastite životne uvjete i udaljenost od vlastite obitelji. Majka je u postupku predložila da se susreti mal. djeteta i oca ostvarivanju svaki treći vikend na Braču od petka navečer do nedjelje navečer, ovisno o raspoloživim terminima prijevoza, te školski praznici ravnomjernom podjelom, ljetni praznici minimalno 3 – 4 tjedna kod oca te blagdani naizmjenično s oba roditelja. Također je predložila da dijete s ocem ostvaruje redovite video/telefonske pozive 2 -3 puta tjedno, te da se otac viđa s djetetom kad boravi u [adresa]. S druge strane, otac ŽI navodi kako je u postupku priložio sve dokaze na okolnost da dijete na Braču ima osiguranu budućnost, financijsku stabilnost, mjesto stanovanja i brojnu užu i širu obitelj te ističe da bi preseljenjem mal. LI u [adresa] došlo do njegovog isključenja u odgoju djeteta.

22. Iz stanja spisa je razvidno da je u trenutku pokretanja ovog postupka (2021.g.) predlagateljica sa mal. LI živjela na adresi u [adresa] jer je takav bio dogovor između nje i predloženika. Dana 29. travnja 2022. majka je djetetu promijenila prebivalište u [adresa] gdje su se preselile. Nadalje, majka je predmetnim prijedlogom predložila da joj se odobri preseljenje s djetetom u Zagreb, ali u prilog svojeg prijedloga sudu nije dostavila nikakve dokaze sve do lipnja 2025., iako je to bila njena dužnost kao predlagateljice. Iz iskaza saslušanih stranaka u listopadu 2025. doznaje se da je odnos između predlagateljice i predloženika puno bolji nego u vrijeme pokretanja postupka te da otac viđa mal. LI svaki vikend od petka do nedjelje te koristi svaku priliku da vidi dijete. Majka je u svojem iskazu navela da je u vrijeme podnošenja prijedloga njihov odnos bio katastrofalan, da se ništa nisu mogli dogovoriti, a da je u zadnjih pola godine i više situacija puno bolja. Majka je dalje u iskazu navela da je svjesna da bi selidbom u Zagreb bilo teško predloženiku i djetetu izgraditi odnos pa da je radi toga ostala u Splitu. Također je kazala da često odlazi sa djetetom u Zagreb te su one znale boraviti po dva tjedna u Zagrebu.

23. Iz svega navedenog sud zaključuje kako predlagateljica u ovom postupku nije dokazala zbog čega bi preseljenje djeteta u Zagreb, koji je udaljen Supetra 430 km, bilo u interesu djeteta. Nedvojbeno je da Zagreb nudi više obrazovnih i kulturnih sadržaja, međutim navedeno nije dostatan razlog za preseljenje djeteta u okolnostima kada dijete u Splitu, odnosno Braču ima stabilno i sigurno okruženje, blizinu oca s kojim održava redovite susrete i druženja, brojnu obitelj s očeve strane te prijatelje i aktivnosti u kojima sudjeluje. Mal. LI je djevojčica od 6 godina koja uskoro kreće u školu i koja i dalje treba stabilnost i sigurnost u odrastanju, što ovakav model stanovanja s majkom i često viđanje oca i omogućuje. Otac je zbog blizine življenja dostupan majci u bilo kojoj situaciji oko brige za dijete, a sama LI je više puta iskazala koliko je povezana sa ocem i njegovom obitelji što bi se moglo narušiti njenim preseljenjem u Zagreb. Kombiniranim psihijatrijskim - psihologijskim vještačenjem u ovom postupku je utvrđeno da su oboje roditelja kapacitirani za odgoj i brigu oko djeteta, dok u postupku nije utvrđeno da bi otac na bilo koji način predstavljao opasnost za dijete. Dapače, vještaci su utvrdili da je isti brižan i vrlo emocionalno vezan za djevojčicu, emocionalno je angažiran i ima očuvane roditeljske kapacitete. Iz podataka o prekršajnim i kaznenim postupcima razvidno je da su isti počinjeni od strane predloženika prema predlagateljici i rezultat su nerazriješenog partnerskog odnosa. Što se tiče nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka prof. dr.sc. CI i psihologa OI može se kazati da isti nisu na kvalitetan i argumentiran način izradili svoje vještvo jer je isto bilo odrađeno bez opservacije odnosa roditelja i djeteta, kao i da je dan prijedlog da otac iz [adresa] putuje srijedom i petkom i ima susrete s djetetom nakon završetka vrtića u 17 sati što je fizički nemoguće. Vještaci su dali zaključak da nema nikakvih objektivnih prepreka da dijete s majkom nastavi živjeti u [adresa] ili bilo gdje drugdje gdje majka uspije organizirati na adekvatan način svoj i djetetov život, ali pri tome nisu jasno obrazložili na temelju kojih dokaza su navedeno zaključili. Isti se nisu očitovali na nijedan dokaz koji prileži spisu te nisu pojasnili kako su utvrdili da će majka uspjeti organizirati adekvatan način djetetovog života u Zagrebu. Stoga u tom dijelu sud ne prihvaća nalaz i mišljenje predmetnih vještakinja kao valjan dokaz u ovom postupku. Predlagateljica je već 2022. godine, dakle nakon pokretanja ovog postupka, odradila separaciju od predloženika, odnosno promijenila prebivalište preselivši se iz [adresa] u [adresa] zajedno s djetetom, što također treba uzeti u obzir. Prilikom odlučivanja sud je imao u vidu odredbu čl. 484. st.2. ObZ-a te smatra da trenutno nije u interesu mal. djeteta preseljenje u Zagreb, dijete je niske životne dobi, živi u kvalitetnoj sredini, redovito i često održava osobne odnose s ocem, sretno je i zadovoljno, roditelji zadovoljavajuće surađuju u vezi sa djetetom, dok bi preseljenjem djeteta u drugi grad udaljen više od 400 kilometara od mjesta u kojem živi otac, dijete bilo u visokom riziku od razvoja konflikta lojalnosti, promjene u sigurnoj bazi i rizika od gubitka privrženosti, a upitno je i koliko i na koji način bi otac mogao ostvarivati osobne odnose s djetetom imajući u vidu njegovo zdravstveno stanje i veliku udaljenost. Pravo predlagateljice je na slobodu kretanja i izbora mjesta stanovanja, međutim takvo pravo ne može biti iznad prava mal. djeteta čija su prava i interesi zaštićeni ne samo Ustavom i zakonskim propisima Republike Hrvatske, nego i konvencijskim pravom Europske unije. Slijedom svega navedenog, budući da predlagateljica u ovom postupku nije dokazala da bi u Zagrebu dijete imalo bolje ili barem jednake uvjete za život od onih na Braču (Splitu) te da postoje valjani razlozi zbog čega bi joj se trebalo dati odobrenje za promjenu prebivališta djeteta bez suglasnosti oca, to sud nije prihvatio njezin prijedlog pa je odlučeno kao pod točkom I. izreke.

24. Temeljem čl. 366 st. 1 ObZ-a u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud će o troškovima postupka odlučiti slobodno vodeći računa o okolnostima slučaja i ishodima postupka. Kako se radi o izvanparničnom postupku po prijedlogu za ostvarivanje pojedinih sadržaja roditeljske skrbi, vodeći pritom računa o svim okolnostima slučaja i ishodima postupka to je sud uz primjenu odredbe čl. 366 st. 1 Obz-a odlučio da svaka strana snosi svoj trošak postupka, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 30. ožujka 2026.

SUTKINJA

Andreja Mikelić

PRAVNA POUKA: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe na Županijski sud u roku od 15 dana, od dana uručenja istog. Žalba se podnosi putem ovog suda, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka.

DNA:

- pun. predlagateljice,

- pun. predloženika,

- posebnom skrbniku,

- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Split,

- u spis.