Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Klanjcu

Klanjec, Trg mira 1

Poslovni broj Pn-5/2025.-110.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Klanjcu, po sutkinji Karolini Balen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja PR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Mirjana Helebrant, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, kojeg zastupa punomoćnica Dora Hanžeković Žuža, odvjetnica u Zagrebu, radi naknade štete, nakon 16. veljače 2026. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnice tuženika MR, odvjetničke vježbenice u Zagrebu, na ročištu za objavu i uručenje presude 30. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], iznos od 4.129,46 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se za razdoblje od 31. prosinca 2022. određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodišta, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodišta primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od 12. veljače 2019. pa do isplate, u roku od 15 dana.

2. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranju d.d., OIB: 26187994862, iz Zagreba, Vatroslava Jagića 33, naknaditi tužitelju PR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], trošak parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodišta primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate."

II. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.750,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodišta primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 30. ožujka 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je u tužbi naveo da je LR **.**.2018. oko 20 sati upravljao vozilom u vlasništvu tužitelja u P registarske oznake [registarska oznaka] te je došlo do sudara istoga s traktorom registarske oznake [registarska oznaka] kojem je bila pridodana laka prikolica, kojim je upravljao BR i koji je skrivio prometnu nezgodu. Traktor je u vrijeme štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom automobilskog osiguranja broj 011007458135. Tužitelj je u predmetnoj prometnoj nezgodi pretrpio materijalnu štetu na vozilu u visini od 30.000,00 kn za što se u cijelosti smatra odgovornim tuženik. Tuženik je otklonio odštetni zahtjev tužitelja od 12. veljače 2019.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimaciju i nastanak prometne nesreće. Osporio je odgovornost za nastanak prometne nesreće i istaknuo prigovor isključive krivnje tužitelja za nastanak nezgode od 19. travnja 2018. jer je tužitelj krećući se neprilagođenom brzinom stanju i uvjetima na kolniku, pod utjecajem alkohola s koncentracijom od 1,37 g/kg u krvi, naletio na prednji lijevi dio vozila osiguranika tuženika, najprije u prednji, a zatim u zadnji kotač. Dinamika utvrđena prometnim vještačenjem u prekršajnom postupku je kontradiktorna nastalim oštećenjima te iskazima vozača traktora i policajaca koji su vršili očevid neposredno nakon nezgode, nisu moguća oštećenja zadnjeg kotača traktora i zadnjeg lijevog kotača prikolice u slučaju skretanja traktora u lijevo. Priznao je visinu imovinske štete na vozilu u iznosu od 30.000,00 kn, no osporio je zatraženi tijek zateznih kamata. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Tužitelj je tijekom postupka podneskom od 21. siječnja 2026. u konačnom obliku precizirao tužbeni zahtjev na način kao u izreci.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u preslik prometne dozvole na stranici broj 3 do 4 spisa, u dopis na stranici broj 5 spisa, u naredbu Postaje prometne policija Krapina na stranici broj 6 spisa, u zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola na stranici broj 7 spisa, u obavijest o postojanju regresne obveze na stranici broj 8 spisa, u regresni zahtjev na stranici broj 9 spisa, u nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Nevena Ereša iz prekršajnog spisa ovoga suda Pp P-776/18 na stranici broj 10-13 spisa, u dopis na stranici broj 14 spisa, u presudu ovoga suda poslovni broj PpP-21/19-38 od 18. veljače 2019., u ostalu dokumentaciju na stranici broj 24 -26 spisa, u odštetni zahtjev na stranici broj 27-28 spisa, u preslik prijamne knjige na stranici broj 29 spisa, vrši se uvid u fotografije na stranici broj 43-48 spisa te izvršio uvid u kompletni spis ovog suda Pp P-21/19, saslušao svjedoke BR, LR i TR na glavnoj raspravi 24. kolovoza 2020., proveo prometno vještačenje po dipl. ing. Nevenu Erešu na listu broj 92-96 spisa, izvršio uvid u dokumentaciju u prilogu podneska tužitelja od 17. svibnja 2022., saslušao svjedoka CR i prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša na zapisniku od 23. svibnja 2022., izvršio uvid u dokumentaciju na stranici broj 137-200 spisa, izvršio uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Zvonka Ivašića, saslušao imenovanog vještaka na glavnoj raspravi te je uz suglasnost stranaka izvršio uvid u nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića iz parničnog predmeta ovoga suda poslovni broj Pn- 86/2019 i njegov iskaz na glavnoj raspravi u tom parničnom predmetu od 25. siječnja 2021.

5. Temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. U ovom je predmetu bila sporna osnovanost tužbenog zahtjeva, što je bio uzrok predmetne prometne nezgode, je li tužitelj prouzročio predmetnu nezgodu odnosno postoji li doprinos tužitelja vlastitoj šteti i u kojem omjeru.

7. U ovom je predmetu već bila donesena prvostupanjska presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, koja je presuda, međutim, u međuvremenu ukinuta odlukom drugostupanjskog Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj Gž-105/2023 od 16. siječnja 2025. Isti drugostupanjski sud je dao uputu ovome sudu da je u ovom predmetu bilo nužno provesti nadvještačenje, budući da su za isti štetni događaj provedena tri različita prometna vještačenje (dva vještačenja u ovom predmetu po dipl. ing. Nevenu Erešu i dipl. ing Zvonku Ivašiću te u parničnom predmetu ovoga suda poslovni broj Pn-86/19 po dipl. ing. Igoru Jakopliću), čiji se nalazi i mišljenja razlikuju.

7.1. Sud je postupajući po uputi drugostupanjskog suda rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-5/2025 od 10. veljače 2025. odredio izvođenje dokaza novim prometnim vještačenjem po Fakultetu prometnih znanosti iz Zagreba te je tužitelja pozvao na uplatu predujma za izvođenje ovoga dokaza u iznosu od 600,00 EUR, time da je Fakultet prometnih znanosti iz Zagreba izvijestio ovaj sud da trošak ovoga vještačenja iznosi 1.800,00 EUR, a razliku predujma tužitelj u međuvremenu nije uplatio.

7.2. Stranke su se potom u ovom predmetu usuglasile da se u ovom predmetu koristi nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića iz parničnog predmeta ovoga suda poslovni broj Pn-86/2019 te vještačenje po Fakultetu prometnih znanosti više nije bilo potrebno provoditi u ovom predmetu.

7.3. Uvidom u presudu ovoga suda poslovni broj Pp P-21/19-38 od 18. veljače 2019. utvrđeno je da je istom LR kao okrivljenik oslobođen od optužbe da bi prilikom predmetnog štetnog događa prouzročio prometnu nesreću s ozlijeđenim osobama upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] iz smjera Lučelnice u smjeru Kraljevca na Sutli na način da nije svoje vozilo u kretanju prilikom mimoilaženja s traktorom registarske oznake [registarska oznaka] kojem je bila pridodana laka prikolica bez registarske oznake, kojim je iz suprotnog smjera tj. iz Kraljevca na Sutli u smjeru Lučelnice upravljao BR, držao što bliže desnom rubu kolnika tako da obzirom na brzinu kretanja vozila, uvjete prometa, stanje i osobine ceste, ne ugrožava druge sudionike u prometu i ne izlaže sebe opasnosti, uslijed čega je došlo do udara njegove lijeve bočne strane osobnog vozila registarske oznake [registarska oznaka] u lijevu bočnu stranu traktora pri čemu su vozači LR i BR zadobili tjelesne ozljede. Ujedno je proglašen krivim zbog prekršaja upravljanja vozilom B kategorije s količinom alkohola u krvi od 1,37 g/kg. Ista odluka je utemeljena, između ostalog, na nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša prema kojem je u tom postupku utvrđeno da je radnja prelaska traktora oštećenika na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika, bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Ujedno je u svojoj obrani u prekršajnom postupku okrivljenik LR iskazao da se prilikom prometne nezgode kretao brzinom između 90 i 100 km/h, što proizlazi iz pravomoćne presude donesene u prekršajnom postupku protiv LR .

7.4. Uvidom u dopis Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije od 2. prosinca 2021. (koji je pribavljen u predmetu ovoga suda poslovni broj Pn-86/2019) utvrđeno je da u razdoblju od 19. travnja 2018. do kraja 2020. nije bilo nikakvih radova na županijskoj cesti Ž2215 (Sveti Križ D205 - Lučelnica - Radakovo – Ž2186).

8. Svjedok BR je iskazao da je prilikom predmetne prometne nezgode upravljao svojim traktorom, a LR je upravljao automobilom svog tasta PR. Svjedok se vozio desnom stranom prema gore i to prema Lučelnici iz smjera Radakova. LR se vozio iz suprotnog pravca također desnom stranom. Međutim, on je bio pod utjecajem alkohola i vozio je velikom brzinom, valjda 150 km/h te je svojim automobilom naletio na njegov traktor tako da je do sudara došlo na njegovoj desnoj strani kolnika. Cesta je bila ravna i nije bilo nikakvih prepreka na cesti. LR je udario lijevom stranom automobila u njegovu lijevu stranu traktora, razbio mu je prvi kotač, mašina mu je pala dolje, a i on s traktora. Zadnja osovina traktora je bila slomljena te je na traktoru nastala totalna šteta. Nakon pada je došao k sebi i uspio ugasiti traktor. Nakon udarca u njegov traktor, automobil kojim je upravljao LR je odbijen u svjedokovu lijevu stranu ceste i sletio je na livadu s lijeve strane ceste gledajući iz svjedokovog pravca možda 10-tak metara. To samo potvrđuje kojom je brzinom LR vozio, a svjedok je jedva preživio. Vozio je traktor brzinom oko 15 do 20 km/h. Vozio je polako za grabom. Vidio je automobil iz suprotnog pravca na udaljenosti od oko 30 m prije mjesta naleta te je krivudao na cesti. Na traktoru je bila i prikolica. Došlo je do oštećenja prikolice. Bila je slomljena bočna stranica prikolice, na lijevoj strani. Tom prilikom je išao prema svojoj kući te se nalazio na udaljenosti od 20 m prije skretanja za njegovu ulicu desno. Skretanje u njegovu ulicu je blago skretanje. U prikolici je vozio 4 komada tzv. "rogova" odnosno dasaka za krovište i kante boje kao i dječji krevetić koji je također tom prilikom oštećen. On može skrenuti u svoju ulicu bez da prilikom manevra skretanja prijeđe na lijevu stranu kolnika. U trenutku sudara nije bio u postupku skretanja, već 20-30 m od skretanja. Dijelovi traktora koji su otpali bili su oko traktora, a traktor je bio malo odbačen, možda 1,5 m do 2 m od mjesta gdje se dogodio sudar. Došlo je do udarca u prednji lijevi i stražnji lijevi kotač traktora. Došlo je do bočnog udarca u njegov prednji lijevi kotač te se od prvog kotača odbio u zadnji kotač. U zadnjem lijevom kotaču se zaustavio, slomio osovinu i bio odbačen. Prikolica se uslijed sudara otkopčala od traktora i bila iza traktora. Prikolica je nakon sudara ostala na njegovoj desnoj strani kolnika. Nitko nije pomicao traktor ili automobil, već su sve snimili policijski službenici. Traktor je u voznom stanju i tehnički pregledan, a prikolica je isto u voznom stanju. Traktor je bio tehnički ispravan u trenutku sudara i nije točno da ne bi radilo svjetlo.

9. Svjedok LR je iskazao da je prilikom predmetnog štetnog događaja vozio iz pravca Lučelnice prema Radakovu automobil njegovog tasta marke WV Polo. Naletio je na traktor kojim je upravljao BR koji je tom prilikom skretao u desno ili je možda i stajao mijenjajući brzinu, ali uglavnom bio je na njegovoj strani ceste. Htio ga je izbjeći skretanjem u desno, nije kočio, vozio je brzinom možda 20 km/h, bio je pod utjecajem alkohola, prije toga je popio 2-3 piva i dva gemišta, ali nije ništa jeo. Osovina traktora ne bi mogla puknuti da traktor nije bio u skretanju. Također je udario svojim automobilom i u prikolicu traktora što također ne bi mogao da traktor nije bio u skretanju. Udario je svojim lijevim stražnjim kotačem u njegov prvi lijevi kotač, a potom i u njegov zadnji lijevi kotač. Potom ga je okrenulo te je lupio i prikolicu. Odbilo ga je u livadu s njegove strane kolnika, gdje se zaustavio na udaljenosti od oko 20 m od mjesta nezgode. Nije mogao vidjeti je li vlasnik traktora pao s traktora jer ga je odbacilo 20- tak m dalje. Traktor je bio na njegovoj strani 1 m ili 1,5 m kad je on naletio na njega. Imao je upaljena svjetla, ali mu jedno svjetlo nije radilo i to desno prednje. Prikolica je bila puna fosni, kanti i sl. Oba prva kotača traktora ostala su na samom skretanju odnosno raskrižju. Skretanje za ulicu Franje Hlada nije pod pravim kutom u odnosu na cestu na kojoj se dogodila nezgoda, već pod kutom manjim od 90 stupnjeva gledajući iz smjera kretanja traktora. Na njegovom automobilu oštećena je cijela lijeva strana, pale su poluosovine, uzdigao se pod automobila, oštećen prednji branik, otvorili se svi zračni jastuci i nije ga popravio i još uvijek tako stoji. BR je skretao u ulicu koja vodi u brijeg, u tom trenutku je ta cesta bila makadamska, a sada je asfaltirana.

10. Svjedok TR je iskazao da je tog dana radio nešto kod susjeda te ga je oko 8,45 ili 8,50 nazvao ŽR i pozvao da dođe na lice mjesta jer mu je brat stradao. Došao je iz pravca Radakova prema Lučelnici te je vidio traktor BR na desnoj strani kolnika. Bio je možda pola metra prvim krajem traktora u skretanju, a zadnji kraj traktora je bio možda dva, tri metra udaljen. Zadnji kraj prikolice je bio na sredini kolnika. Brat je automobilom bio odbačen na suprotnu stranu. Kad je došao do njega, skoro pa i nije bio pri svijesti, već je bio na nosilima. Pretpostavlja da se nesreća dogodila zbog Franjinog skretanja koje je pod kutem od 60 stupnjeva u odnosu na predmetnu cestu te je potrebno uzeti prostor za manevar za obavljanje tog skretanja. S traktora nije palo puno dijelova. U prikolici traktora je bio građevinski materijal – daske. Na vozilu kojim je upravljao brat, bila je uništena cijela lijeva strana. Brat nije mogao udariti u prvi kotač traktora, već u nešto visoko jer je zadnji kotač traktora u visini kao i automobil.

11. Svjedok CR, policijski službenik, iskazao je da se predmetnog događaja slabo sjeća zbog proteka puno vremena. Onoliko koliko se sjeća može reći da su u predmetnoj prometnoj nezgodi sudjelovali traktor i osobno vozilo. Sudjelovao je u svojstvu službene osobe policije te su za predmetni štetni događaj okrivili vozača, zbog alkohola i neprilagođene brzine ili zbog strane na kojoj se vozilo kretalo. Ne zna kad su izašli na lice mjesta. Zatekli su na kolniku traktor, dok je osobno vozilo bilo na l ivadi s desne strane gledano iz smjera kretanja tog vozila. Traktor je bio oštećen na način da je traktor pukao po pola ili se prednji dio odvojio od stražnjeg. Osobno vozilo je bilo oštećeno na svim krajevima. Misli da je na licu mjesta bio samo vozač traktora. Vozača vozila odvezla je hitna pomoć. Nije vršio uvid u spis predmetnog događaja jer više ne radi u Policijskoj postaji Pregrada.

12. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša u ovom predmetu utvrđeno je da je najprije traktor osiguranika tuženika svojim vanjskim dijelom prednjeg lijevog kotača došao u kontakt sa stražnjim dijelom lijeve bočne strane vozila tužitelja u predjelu stražnjih lijevih vrata, nakon čega je vozilo tužitelja svojom lijevom bočnom stranom naletjelo na stražnji lijevi kotač traktora osiguranika tuženika, dok je u konačnici vozilo tužitelja svojim prednjim lijevim dijelom naletjelo na lijevu bočnu stranu prikolice traktora osiguranika tuženika.

12.1. Mjesto sudara gledano u smjeru kretanja vozila tužitelja, nalazilo se na suprotnoj lijevoj polovni kolnika udaljeno od sredine kolnika oko 0,5 do 1 m. Za izračun brzine kretanja oba vozila neposredno prije sudara nema elemenata.

12.2. Provedena analiza pokazuje da se u trenutku sudara traktor osiguranika tuženika čitavom svojom širinom nalazio na svojoj desnoj polovini kolnika dok je vozilo tužitelja u trenutku sudara svojom lijevom bočnom stranom prelazi lo na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika, što znači da je radnja prelaska vozila tužitelja na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika bila uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Do sudara ne bi došlo da se vozilo tužitelja kretalo svojom desnom polovinom kolnika.

12.3. Saslušan povodom prigovora na nalaz i mišljenje prometni vještak dipl. ing. Neven Ereš je iskazao da je povodom istog štetnog događaja izradio nalaz u prekršajnom postupku i tada zaključio da se mjesto sudara nalazilo na polovini kolnika kojom se kretalo vozilo ovdje tužitelja. Tada nije za potrebe vještačenja imao na uvid fotografije policije u digitalnom obliku snimljene prilikom očevida pa stoga nije ni u potpunosti mogao analizirati sve utvrđene tragove na kolniku. Nakon što je u ovom spisu dobio na uvid navedene fotografije, analizirao je zatečene materijalne tragove i to pogotovo trag bijele boje koji je na neki način karakterističan trag za utvrđivanje mjesta sudara i to upravo iz razloga koje je opisao u svom pisanom nalazu i mišljenju u ovom predmetu. Kako se ovaj trag nalazio izrazito na desnoj strani desne polovine kolnika kojom se neposredno prije sudara kretao traktor osiguranika tuženika, zaključio je da se mjesto sudara nalazilo na polovini kolnika kojom se kretao traktor osiguranika tuženika i da je prelazak vozila tužitelja na sebi suprotnu lijevu polovinu kolnika bio uzrokom nastanka ove prometne nesreće. Ovi tragovi bijele boje nisu u očevidnoj dokumentaciji policije bili opisani niti prikazani u skici pa je djelomično i zbog tog razloga došlo do krivog tumačenja mjesta sudara u nalazu iz prekršajnog postupka. Što se tiče nalaza vještaka Jakoplića koji je priložen uz navedeni podnesak i koji je u svom nalazu tvrdio da se mjesto sudara nalazilo na polovini kolnika kojim se kretalo vozilo tužitelja i to na 10 cm od središnje crte, s takvim se zaključkom vještaka Jakoplića ne može složiti upravo iz razloga koje je danas naveo te smatra da se mjesto sudara nalazilo na polovini kolnika kojom se neposredno prije štetnog događaja kretao traktor osiguranika tuženika. Slijedom navedenog, ostao je u cijelosti kod svog pisanog nalaza i mišljenja kojeg je dao u ovom predmetu. Fotografije u digitalnom obliku mogu se povećavati u određenim potrebnim detaljima te tada prilikom izrade nalaza u prekršajnom postupku nije smatrao da bi bilo bitno pribaviti fotografiju u digitalnom obliku. U tom smislu je i previdio značenje materijalnih tragova bijele boje, a što je njegova greška. Trag bijele boje nije naznačen na skici lica mjesta. Digitalni oblik fotografija nalazi se na CD-u u prilogu spisa, kojeg je osobno dostavio zajedno s dopisom Policijske postaje Klanjec od 7. ožujka 2022. Nije imao CD s fotografijama u prekršajnom spisu pri izradi nalaza. Sporni bijeli trag je trag bijele boje koja se uslijed sudara te inercije rasula iz kante na prikolici traktora osiguranika tuženika. Količina same boje u ovom slučaju nije bila tako značajna da bi ostala nekakva lokva na samom kolniku. Kanta je najvjerojatnije ostala na prikolici jer se dio vrha kante vidi na fotografiji koju je priložio u nalaz.

12.4. S obzirom na prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Nevena Ereša i činjenicu da je u odnosu na isti događaj doista dao dijametralno suprotna mišljenja u prekršajnom i ovom parničnom postupku, sud je prihvatio prijedlog tužitelja za izvođenjem dokaza novim prometnim vještačanjem koje je povjereno vještaku dipl. ing. Zvonku Ivašiću.

13. Nalazom i mišljenjem dipl. ing. Zvonka Ivašića utvrđeno je da provedena analiza i proračuni pokazuju da je u trenutku nesreće vozilo tužitelja naletjelo tijekom kretanja u pravcu sjever – jug brzinom od oko 70,1 km/h, prednjim lijevim dijelom na izbočeni dio prednjeg lijevog kotača traktora osiguranika tuženika, na kojem su ostali tragovi crvene boje vozila tužitelja, koji se kretao u pravcu jug-sjever, brzinom od oko 15-20 km/h. Kao posljedica opisanog sudara došlo je do loma vijaka prednjeg mosta traktora, na kojem se nalazi i hladnjak motora te istjecanja rashladne tekućine iz hladnjaka po kolniku.

13.1. Prema položaju početka područja istekle rashladne tekućine iz hladnjaka traktora osiguranika tuženika u visini lijevog boka zaustavljene prikolice traktora, sredinom na oko 0,8 - 0,9 m od središnje linije kolnika, kao i položaju traga kočenja prednjeg lijevog kotača vozila tužitelja na istočnoj polovici kolnika uz središnju liniju kolnika, proizlazi da se u trenutku naleta vozila tužitelja na traktor osiguranika tuženika, traktor kretao vanjskim rubom stražnjeg lijevog kotača u zoni središnje linije kolnika, a prednjim lijevim kotačem uz središnju liniju kolnika s istočne strane. Poznavajući položaj traktora osiguranika tuženika u trenutku sudara, kao i položaj traga kočenja prednjeg lijevog kotača vozila tužitelja, proizlazi da je u trenutku sudara vozilo tužitelja prelazilo svojom lijevom bočnom stranom na istočnu polovicu kolnika, lijevu polovicu kolnika za pravac kretanja vozila tužitelja za oko 10-15 cm. Gledano po uzdužnoj osi kolnika, do sudara vozila uslijedilo je u visini lijeve bočne strane zaustavljene prikolice traktora osiguranika tuženika.

13.2. Kao posljedica naleta na prednji lijevi kotač traktora vozila osiguranika tuženika, vozilo tužitelja odbilo se prednjim dijelom udesno te je nastavno naletjelo lijevom bočnom stranom na stražnji lijevi kotač traktora osiguranika tuženika, u području središnje linije kolnika.

13.3. Kao posljedica naleta na stražnji lijevi kotač traktora osiguranika tuženika, vozilo osiguranika tuženika odbilo se stražnjim dijelom udesno pri čemu je uz intenzivno zanašanje i rotiranje stražnjim dijelom udesno skrenulo na meki teren sa zapadne strane kolnika. Uslijed intenzivnog zanašanja stražnjeg dijela vozila tužitelja udesno, došlo je do svlačenja gume stražnjeg desnog kotača s naplatka kotača. Uslijed otpadanja prednjeg mosta, a zatim i stražnjeg lijevog kotača traktora, nakon naleta vozila tužitelja, traktor osiguranika tuženika skrenuo je udesno na istočni rub kolnika, gdje se i zaustavio.

13.4. Kao posljedica sudara vozila tužitelja i traktora osiguranika tuženika s prikolicom, došlo je do istjecanja bijele boje iz kante na prikolici traktora osiguranika tuženika, koja je boja zalila stražnji lijevi kotač traktora i dijelom lijevu bočnu stranu vozila tužitelja, međutim, na mjestu sudara vozila bijela boja s prikolice traktora nije pala na kolnik i tako nije obilježila mjesto sudara.

13.5. Da se vozilo tužitelja kretalo unutar svoje desne polovice kolnika, bez prelaska preko središnje linije kolnika, do sudara ne bi došlo.

13.6. Obzirom da je do sudara došlo u zoni središnje linije kolnika, proizlazi da do sudara vozila ne bi došlo da je barem jedan od sudionika ove prometne nesreće upravljao svojim vozilom po sredini svoje desne polovice kolnika.

13.7. Prema utvrđenoj vrijednosti vozila tužitelja na dan štetnog događaja, svedeno na dan izrade nalaza i mišljenja, kao i utvrđenoj vrijednosti ostatka vozila, proizlazi da je kao posljedica štetnog događaja na vozilu tužitelja nastupila šteta od 31.113,49 kn.

13.8. Saslušan na glavnoj raspravi prometni vještak dipl. ing. Zvonko Ivašić je iskazao da ostaje u potpunosti kod svog pismenog nalaza i mišljenja. Nakon što je proučio podnesak tužitelja proizlazi da je osnovan prigovor u tome da je izradio nalaz i mišljenje bez očevida na mjestu nesreće, posebno iz razloga što je vještak Jakoplić utvrdio da širina kolnika ne iznosi 6 m kako je navedeno u zapisniku o očevidu već 5,8 m, na što je odgovorio da je on kao orijentir mjesta nesreće u poprečnom smislu kolnika uzeo u obzir središnju liniju kolnika koja je vidljiva na fotografijama, isto kao i tragovi koji su nastali u ovoj prometnoj nesreći te je na taj način utvrdio položaj vozila tužitelja i osiguranika tuženika u trenutku sudara što je u ovom slučaju najvažniji podatak. Takvim pristupom, razlika u širini kolnika nije bitna. Izvođenje dokaza očevidom na licu mjesta nije nužno radi izrade ovog nalaza i mišljenja. Na pitanje na koji način je vozač traktora mogao izbjeći sudar odgovorio je da je analizirajući oštećenja na oba vozila kao i pronađene tragove mjesta nesreće, koji su vidljivi na fotografijama mjesta nesreće, utvrdio da se u trenutku nesreće traktor osiguranika tuženika nalazio stražnjim lijevim kotačem na središnjoj liniji kolnika, kako je to prikazao u skici mjesta nesreće koja je sastavni dio nalaza i mišljenja. Istovremeno vozilo tužitelja nalazilo se prednjim lijevim kotačem na njemu lijevoj polovici kolnika uz samu središnju liniju kolnika. U takvoj situaciji traktor se kretao stražnjim desnim kotačem na oko 2,4 m u lijevo od njemu desnog ruba kolnika što znači da je imao dovoljno prostora za kretanje sredinom svoje desne polovice kolnika pa da se traktor kretao sredinom svoje desne polovice kolnika ili najmanje 20 cm u desno od središnje linije kolnika do nesreće ne bi došlo. Da je osiguranik tuženika imao mogućnost uočavanja nailaska vozila tužitelja pa da je skrenuo polako na desno sa središnje linije kolnika za 20 cm do nesreće ne bi došlo jer bi vozilo tužitelja u takvoj situaciji prošlo pokraj traktora osiguranika tuženika bez međusobnog kontakta.

13.9. No, ove nalaze i mišljenja prometnih vještaka sud nije ocjenjivao jer su se naknadno stranke usuglasile da se u ovom predmetu koristi nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića iz drugog parničnog predmeta ovoga suda.

14. Nalazom i mišljenjem prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića iz parničnog predmeta ovoga suda poslovni broj P-86/19 utvrđeno je da je do nezgode došlo prilikom mimoilaženja osobnog vozila kojim je upravljao LR VW Polo registarske oznake [registarska oznaka] i traktora osiguranika tuženika Univerzal 445 DTC registarske oznake [registarska oznaka] s priključnom neregistriranom poluprikolicom, na kolniku ceste široke 5,80 m s označenom isprekidanom razdjelnom crtom, na potpuno pravocrtnoj dionici kolnika u području pravilnog trokrakog T raskrižja s nerazvrstanom cestom.

14.1. LR se u trenutku sudara kroz raskrižje kretao od sjevera prema jugu po kolniku županijske ceste, dok se traktor prema iskazu vozača iz prekršajnog postupka trebao kretati od juga prema istoku s namjerom skretanja s glavne županijske ceste u desno, na sporednu cestu.

14.2. Mjesto sudara se obzirom na poprečnu os kolnika nalazilo na zapadnoj prometnoj traci županijske ceste namijenjenoj za kretanje osobnog vozila tužitelja, u poziciji traktora svojim lijevim gabaritom za oko 10 cm preko središnje razdjelne crte. Obzirom na uzdužnu os kolnika mjesto sudara se nalazilo u razini južnog ruba mosta preko kojeg se nerazvrstana cesta spaja sa županijskom cestom.

14.3. Sudarna brzina osobnog vozila tužitelja iznosila je oko 72 km/h, a brzinu kretanja vozila tužitelja prije nezgode nije moguće utvrditi. Sudarna brzina traktora je iznosila oko 10 km/h, a obzirom na namjeru skretanja u desno u trenutku sudara je mogao biti u fazi usporavanja.

14.4. Osobno vozilo tužitelja se neposredno prije sudara kretalo u bočnom zanošenju u svoju lijevu stranu, a tehničkim načinima na temelju evidentiranih tragova nije moguće utvrditi razloge zbog kojih je došlo do bočnog zanošenja, a do sudara bi došlo i da se traktor s prikolicom nalazio u potpunosti na svojoj desnoj prometnoj traci. Preostala slobodna širina zapadne prometne trake od 2,80 m je bila dovoljna za prolazak osobnog vozila tužitelja u slučaju da se prije nezgode LR kretao sudarnom brzinom, s potpuno ispravnim vozilom i da je raspolagao s prosječnim psihofizičkim sposobnostima. Preglednost na mjestu nezgode je bila omogućena u duljini od najmanje 90 m tako da su se sudionici nezgode mogli pravovremeno uočiti i prilagoditi svoja kretanja prometnoj situaciji.

14.5. S obzirom da je LR u konkretnom slučaju imao na raspolaganju slobodnu širinu kolnika od 2,80 m, proizlazi da bi kao vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima imao na raspolaganju praktički dovoljno prostora za mimoilaženje s traktorom osiguranika tuženika, ukoliko je prema mjestu nezgode nailazio sudarnom brzinom. Uzrok zanošenja osobnog vozila može biti destabilizacija pri oštrijem kočenju ako je vozač vozila prema mjestu sudara nailazio bitno većom brzinom od sudarne, a kočenje je u tom slučaju morao započeti radi stvaranja uvjeta za mimoilaženje i prije nego je traktor počeo s bočnim pomicanjem u lijevo. Nadalje je destabilizaciji vozila mogao doprinijeti i nepropisno podešen pritisak u stražnjem desnom pneumatiku osobnog vozila koji je do trenutka slijetanja osobnog vozila s kolnika nedvojbeno bio ispuhan, a pri sudaru nije bio u kontaktu s nekom preprekom, već je kod oštre rotacije osobnoga vozila stražnjim dijelom u desno kao posljedice sudara, pneumatik mogao potpuno izgubiti već od ranije za sigurnu vožnju prenizak tlak. Do bočnog zanošenja osobnog vozila je moglo doći i zbog interventne radnje LR skretanjem oštrije u desno neposredno prije sudara, kad je uočio da se kreće u koso prema traktoru i da je sudar neizbježan, a tehničkim načinima nije moguće utvrd iti potpuno točan uzrok zanošenja. Da se traktor osiguranika tuženika u trenutku sudara kretao po sredini svoje desne prometne trake, do sudara bi svejedno došlo i to vjerojatno između osobnog vozila i poluprikolice.

14.6. Saslušan na glavnoj raspravi dipl. ing. Igor Jakoplić je iskazao da mu iz vještačenja vještaka Ereša nije vidljivo na temelju čega je donio zaključak da se mjesto sudara nalazilo na tužiteljevoj prometnoj traci, pola metra do metar od razdjelne crte, niti je vidljivo gdje se nalazi mjesto sudara obzirom na uzdužnu os kolnika. Ako bi uvažili mjesto sudara utvrđeno po vještaku Erešu, tada bi na putu smirivanja osobnog vozila moralo obavezno doći do naleta na stup javne električne mreže koji se nalazi sa zapadne strane kolnika na kojem nisu nađena ni najmanja oštećenja odnosno tragovi kontakta s vozilom. Potpuno mu je nejasno vještačenje vještaka Ereša i njegovi zaključci. Vještak Ereš nije bio na mjestu nezgode, već je nalaz i mišljenje izradio temeljem podataka iz spisa, bez izrade skice očevida. U očitovanju na iskaz vozača traktora BR iz ovoga predmeta naveo je da je tehnički nemoguće da se sudar dogodio u poziciji traktora 15 metara prije raskrižja jer to nije u suglasju s njegovim utvrđenjima, a pogotovo s tragovima evidentiranim od strane policije i pozicijama vozila zatečenim nakon smirivanja. Dodatno treba uzeti u obzir da pozicije vozila nisu bile mijenjane nakon smirivanja, a prije dolaska prometne policije. Vezano uz dio iskaza o odbačaju ulijevo, isto je tehnički moguće i tako okvirno i proizlazi iz vještakove skice. Po vještakovoj procjeni traktor se nekoliko sekundi kretao djelomično po svojoj lijevoj strani kolnika, odnosno po pravcu na kojem se zatekao kada je došlo do sudara. Drveni dio konstrukcije krovišta (rogovi) koji su kao teret bili na prikolici priključeni na traktor, nisu bili takve duljine da bi se radi njih moralo manevrirati traktorom i prikolicom na drukčiji način u odnosu na praznu prikolicu jer su isti stršali eventualno 20-30 cm izvan okvira prikolice. Prometna policija je pogrešno ucrtala dimenzije nerazvrstane ceste. U naravi bi na tako ucrtanu cestu bilo izuzetno teško, gotovo nemoguće skrenuti s ovim traktorom i prikolicom. Zbog toga je i proveden očevid u spisu, pri kojem su utvrđene točne izmjere koje je vještak ucrtao u svoj situacijski plan. Usporedbe radi ucrtao je u skicu i konture nerazvrstane ceste kako je to policija utvrdila te je na njegovom situacijskom planu jasno uočljiva razlika. Na zaključke iz njegovog nalaza i mišljenja ne bi bitno utjecalo da je došlo do izmjene na prometnici od dana nezgode do očevida, obzirom je uvažio stanje kao na očevidu i parametri, ako bi bili dvojbeni, idu u korist vozača osobnog vozila. Na fotografiji 1 prometne policije vidi se stanje ušća vrlo slično stanju kakvo je zatečeno pri sudskom očevidu. Manevar vozača traktora približavanja prema sredini kolnika odnosno prelaska djelomično na njegovu lijevu stranu kolnika, mogao je doprinijeti reakciji LR radi izbjegavanja sudara, obzirom da on nije mogao znati u kojoj će mjeri osiguranik tuženika prijeći preko razdjelne crte.

14.7. Sud je u potpunosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića jer je isti izrađen stručno, detaljno, obrazloženo i temeljem podataka prikupljenih na očevidu i rekonstrukciji događaja na licu mjesta, uzimajući u obzir svu pismenu dokumentaciju u spisu.

15. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka BR u dijelu u kojem je isti suprotan nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića u pogledu odlučnih činjenica, posebno zbog obrazloženja prometnog vještaka zašto je tehnički nemoguć dio njegovog iskaza da se sudar dogodio u poziciji traktora 15 metara prije raskrižja jer to nije u suglasju s tragovima evidentiranim od strane policije i pozicijama vozila zatečenim nakon smirivanja, time da pozicije vozila nisu bile mijenjane nakon smirivanja, a prije dolaska prometne policije. Iskaz svjedoka LR sud nije prihvatio jer je isti potpuno suprotan nalazu i mišljenju vještaka u pogledu pravno odlučnih činjenica, a djelomično i njegovoj obrani u prekršajnom postupku . Svjedok TR nije bio očevidac prometne nezgode, kao ni policijski službenik CR, koji se odlučnih činjenica zbog proteka vremena ni ne sjeća.

16. Sud je temeljem nalaza i mišljenja prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića utvrdio da je uzrok predmetne prometne nezgode bočno zanošenje osobnog vozila u lijevu stranu. Tri moguća uzroka takvoga zanošenja bila su brzina osobnog vozila bitno veća od sudarne, ispodprosječne psihofizičke sposobnosti vozača osobno vozila te neispravan stražnji desni pneumatik. Da se vozač osobnog automobila imao prosječnu psihofizičku sposobnost za vožnju i da se nije kretao neprilagođenom brzinom te da je imao tehnički ispravan desni stražnji pneumatik, do sudara ne bi trebalo doći jer bi u tom slučaju zadovoljenja svih uvjeta vozaču vozila ostalo dovoljno prostora za mimoilaženje s traktorom. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka nedvojbeno je utvrđeno da je u trenutku sudara stražnji desni pneumatik osobnog vozila već morao biti barem djelomično ispuhan jer inače nije bilo razloga za potpun pad tlaka.

16.1. Iako tehničkim putem nije bilo moguće utvrditi točni uzrok bočnog zanošenja vozila tužitelja, kad se ovakva utvrđenja povežu s drugim dokazima u spisu i utvrđenom činjenicom da je vozač vozila tužitelja prilikom sudara kršio prometne propise na način da je vozio pod utjecajem alkohola, što je utvrđeno u prekršajnom postupku ovoga suda poslovni broj Pp-21/19 i što je općepoznato u određenoj mjeri utjecalo na njegove psihofizičke i vozačke sposobnosti, a kako je to sam u obrani pred prekršajnim sudom naveo - i brzinom većom od dopuštene (90-100 km/h), tada valja zaključiti da sva tri razloga bočnog zanošenja u konkretnom slučaju postoje na strani vozača osobnog vozila, a o kojem se god većinskom razlogu bočnog zanošenja osobnog vozila radilo, isti idu na štetu, a ne u korist tužitelja odnosno vozača automobila.

16.2. Uzimajući u obzir takve rezultate dokaznog postupka kao i činjenicu utvrđenu prometnim vještačenjem da bi do sudara došlo i da se traktor kretao u trenutku sudara po sredini svoje desne prometne trake, dakle, bez obzira na prijeđenih 10 cm na suprotnu traku te da bi vozaču osobnog vozila širina zapadne prometne trake od 2,80 m bila dovoljna za prolazak osobnog vozila tužitelja da se prije nezgode kretao sudarnom brzinom, s postupnom ispravnim vozilom i uz prosječne psihofizičke sposobnosti vozača, valja zaključiti da tužitelj nije na nedvojben način dokazao da je manevar vozača traktora približavanjem prema sredini kolnika odnosno prelaska djelomično na njegovu lijevu stranu kolnika, doista doprinio reakciji LR radi izbjegavanja sudara te bi li i na koji način i u kojoj mjeri bio u uzročno- posljedičnoj vezi s predmetnom štetom. Isto valja povezati s činjenicom da je upravo on kao vozač osobnog automobila u svojim radnjama u prometu prethodno postupao protivno propisima čl. 51. st. 1. (nije prilagodio brzinu kretanja vozila tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u određenim okolnostima može predvidjeti – nailazak na raskrižje s cestom manje važnosti), čl. 199. (upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola) i 236. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne

novine“

broj

67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158/2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/201 99, u daljnjem tekstu: ZOSPC), time da zbog utvrđenih nedostataka na stražnjem desnom pneumatiku nije zadovoljavao ni zakonski uvjet ispravnosti uređaja odnosno opreme vozila u prometu.

16.3. Tome u prilog govori i činjenica da je prometnim vještačenjem utvrđeno da je preglednost na mjestu nezgode bila omogućena u duljini od najmanje 90 m te da je svjedok LR u svom iskazu naveo da nije kočio, već je htio izbjeći traktor skretanjem u desno. Osim toga, prema nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Jakoplića pneumatik osobnog vozila nije došao u kontakt s preprekom, već je uslijed rotacije vozila izgubio ionako prenizak tlak potreban za sigurnu vožnju.

17. Po čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Po čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

17.1. Prema tome, kako nije dokazana tuženikova odgovornost za predmetni štetni događaj i njegove posljedice, to sud nije ocjenjivao ni visinu tužbenog zahtjeva niti dolazi do primjene čl. 1045. st. 1. ZOO-a, budući da je za štetu odgovoran vozač osobnog vozila koje je bilo u vlasništvu tužitelja.

18. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Budući da je tuženik zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, to mu je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

Vrijednost predmeta spora iznosi 4.129,46 EUR.

18.1. Parnični trošak tuženika obuhvaća trošak zastupanja na ročištima 24. kolovoza 2020., 25. travnja 2022., 23. svibnja 2022., 3. listopada 2022., 28. studenoga 2022., 15. prosinca 2025. i 16. veljače 2026. (tbr. 9/1-100 bodova), zastupanja na ročištima 19. listopada 2020., 11. siječnja 2021. na kojima se raspravljalo samo o procesnim pitanjima (tbr. 9/2-50 bodova), trošak sastava podnesaka od 23. ožujka 2022. i 19. rujna 2022. te 7. siječnja 2026. (tbr. 8/1-100 bodova), što ukupno iznosi 1100 bodova. Računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 2.200,00 EUR. PDV na taj iznos jest 25% što iznosi 550,00 EUR, što ukupno iznosi 2.750,00 EUR.

18.2. Trošak sastava podnesaka od 20. svibnja i 27. listopada 2022., kao i od 2. veljače 2026., nije ocijenjen neophodnim troškovima za vođenje ove parnice u smislu čl. 155. ZPP-a jer je sadržaj istih mogao biti iznijet na ročištu za koje je tuženiku priznat trošak.

18.3. Pristojbena obveza plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu još nije nastala te se ovaj trošak ne može priznati tuženiku.

18.4. Na tako dosuđeni iznos parničnog troška tuženiku pripada i zatezna kamata od dana presuđenja pa do isplate temeljem čl. 29. ZOO-a i čl. 151. st. 3. ZPP-a.

18.5. Tužitelj nije uspio u parnici pa mu ne pripada ni naknada parničnog troška.

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Klanjcu 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda Županijskom sudu u Vukovaru. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Odvj. Mirjana Helebrant, Zagreb

2. Odvj. Dora Hanžeković Žuža, Zagreb

3. eOglasna ploča suda i oglasna ploča suda