REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb – istok, Turinina 3

Posl.br. R1 Ob-642/2024-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu Jošku Meštrovu-Urodi, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice EĆ iz [adresa], Zlatarova zlata 62A, trenutno na adresi u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te protustranke TĆ iz [adresa], s boravištem na adresi [adresa] an der Ybbs, Austrija, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi lišenja prava na roditeljsku skrb, uz sudjelovanje mlt. GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po posebnom skrbniku VĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], zaposleniku Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu s položenim pravosudnim ispitom, radi lišenja prava na roditeljsku skrb, nakon dovršene nejavne usmene rasprave u prisutnosti stranaka, posebnog skrbnika, te predstavnice Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Novi Zagreb, diplomirane pravnice UĆ, dana 30. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog radi lišenja protustranke TĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] prava na roditeljsku skrb nad zajedničkom maloljetnom djecom mlt. GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i mlt. MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu od 5. rujna 2024. navodi da su djeca mlt. GĆ, rođen **.**.2018., te mlt. MĆ, rođen **.**.2022., rođeni u bračnoj zajednici majke EĆ i oca TĆ, koji je razveden rješenjem ovoga suda poslovni broj R1 Ob-497/2023-2 od 20. rujna 2023. Navedenim rješenjem da je odobren plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Privremenim rješenjem ocu djece da je naloženo plaćanje uzdržavanja. Još u razdoblju prije razvoda braka, protustranka da je napustio stan u kojemu su do tada zajedno živjeli, te se preselio kod nove partnerice s kojom je i danas. Nakon rođenja MĆ nije pokazivao interes za djecu, te je došlo do razvoda braka. Nakon što je napustio stan, zainteresiranost za djecu daje dodatno "pala", te nije htio sudjelovati u ostvarenju osobnih odnosa, kao ni uzdržavanju djece. S vremenom da je postalo gore, da djecu više nikako ne kontaktira, a viđa ih samo kada im je rođendan. Kako ne plaća uzdržavanje, da ga je zbog toga bila prisiljena tužiti. Budući da otac grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, predložila je sudu da donese odluku kojom se oca lišava prava na roditeljsku skrb, ocu nalaže da doprinosi za uzdržavanje kako je određeno ranijom, presudom, te određeno vrijeme za osobne odnose svakog prvog u mjesecu od 17,00 do 19,00 sati uz prisutnost majke.

2. Budući da je tako postavljeni prijedlog ocijenjen nejasnim i nepodobnim za raspravljanjem, rješenjem suda poslovni broj R1 Ob-642/2024- 2 od 11. rujna 2024. naloženo je predlagateljici da u roku od 8 dana uredi prijedlog od 04. rujna 2024. godine, imajući u vidu:

a) da nije dopušteno ponovno odlučivati o presuđenoj stvari (obvezi uzdržavanja po postojećem rješenju o razvodu braka), a eventualnu prisilnu naplatu istoga može tražiti u sklopu drugog, ovršnog postupka, a ne izvanparničnog postupka u kojemu se odlučuje o lišenju prava na roditeljsku skrb,

b) da se o osobnim odnosima s roditeljem za kojega je zatraženo lišenje prava na roditeljsku skrb, po čl. 174. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23) odlučuje samo ako je to u iznimnim okolnostima potrebno i ako to predlaže dijete ili roditelj koji se lišava prava na roditeljsku skrb.

3. Povodom citiranog rješenja suda, predlagateljica je podneskom od 26. rujna 2024. priopćila sudu da odustaje od prijedloga za uzdržavanje djece, kao i ostvarivanja osobnih odnosa oca i djece, te ostaje kod prijedloga lišenja prava na roditeljsku skrb.

4. Ovosudnim rješenjem poslovni broj R1 Ob-642/2024-3 od 2. listopada 2024. maloljetnoj djeci stranaka imenovan je posebni skrbnik VĆ, zaposlenik Centra za posebno skrbništvo u Zagrebu s položenim pravosudnim ispitom.

5. Dana 18. ožujka 2025. zaprimljeno je mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Novi Zagreb (dalje u tekstu: Zavod), Podaci u mišljenju i prijedlogu dobivaju se temeljem razgovora s majkom EĆ, s mlt. djecom GĆ i MĆ te uvidom u dokumentaciju Područnog ureda Makarska, mjesno nadležnog za područje očeva prebivališta i stvarnog mjesta stanovanja. Postupak pokreće majka EĆ u odnosu na oca, TĆ, koji se nalazi u Austriji. EĆ unazad dvije godine živi u istom kućanstvu sa majkom i sestrama E i T u svojstvu podstanara, na adresi stanovanja [adresa]. Prijavljena je na adresi [adresa] u [adresa], gdje je obitelj prethodno stanovala. EĆ zajedno s mlt. djecom koristi jednu spavaću sobu, njene sestru drugu, dok majka trenutno spava u dnevnom boravku. Posljednje dvije godine je zaposlena u caffe baru "Domino" u [adresa]. Radi u jutarnjoj i popodnevnoj smjeni. Ostvaruje primanja u visini od 900 eura. Ostvaruje pravo na dječji doplatak. Građanski brak između EĆ i TĆ sklopljen je u siječnju 2017., a crkveni brak **.**.2017. EĆ i ŽĆ upoznali su se za vrijeme Martininog rada u ugostiteljstvu na području [adresa]. Par je živio u Srečkovoj rodnoj kući u [adresa]. EĆ opisuje da su problemi u bračnom odnosu započeli s početkom njezine trudnoće s prvim djetetom, Srečkovim učestalim izbivanjem iz kuće, a EĆ navodi kako je u njegovim stvarima više puta pronašla "bijelo" (bijeli prah pakiran u vrećice). Tada dolazi do fizičkog razdvajanja te se EĆ, zajedno s mlt. GĆ, u to doba dječakom od nepunih godinu dana, seli k svojoj majci u Zagreb. Supružnici su neko vrijeme živjeli odvojeno a potom se TĆ preselio u Zagreb kako bi bio blizu obitelji. EĆ navodi kako se TĆ tada "primirio" te je ona željela očuvati bračnu zajednicu te su supružnici obnovili vezu. Međutim, za vrijeme Martinine druge trudnoće dolazi do istih problema u partnerskom odnosu te iz pozicije EĆ, ŽĆ ponavlja prethodno ponašanje. EĆ smatra kako ŽĆ nije bio spreman „biti ocem i nositi se sa izazovima obiteljskog života, zbog čega je bježao od kuće“. U to je vrijeme ŽĆ bio zaposlen u skladištu trgovine "Interšpar" te je tamo upoznao i ušao u vezu s drugom partnericom. EĆ također navodi kako su uskoro oboje otpušteni s posla (TĆ i njegova partnerica, a EĆ nagađa da zbog problema povezanih s konzumacijom sredstava ovisnosti), te se ŽĆ tada seli natrag u [adresa], a EĆ pokreće postupak razvoda braka. Brak je razveden pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Zagrebu od 20 rujna 2024., sporazumom između roditelja i s planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. EĆ navodi da se otac plana nikada nije pridržavao, nije ostvarivao osobne odnose s djecom, nije doprinosio za njihovo uzdržavanje te nije ni na koji način bio uključen u skrb o djeci. Mlt. GĆ rođenje **.**.2018., a mlt. MĆ rođen je **.**.2022., obojica iz rizične trudnoće majke - carskim rezom. Obojica su preboljeli žuticu. Mlt. GĆ je rođen kao nedonošče s 1,9 kg te je prvih nekoliko tjedana života proveo u inkubatoru. Danas je dječak nižeg rasta i sitnije građe, urednog intelektualnog i emocionalnog razvoja u odnosu na dobnu skupinu. Polaznik je DV Tratinčica na zagrebačkom Jakuševcu te se dobro prilagodio uvjetima u vrtićkoj grupi. Pohađa treninge nogometa u NK Lokomotiva dva puta tjedno, srijedom i četvrtkom. Mlt. MĆ je dječak urednog rasta i razvoja, u društvu otvoreniji od brata. Od rujna 2024. pohađa isti vrtić kao i brat. EĆ otvorenog je nastupa, emocionalno topla i komunikativna. Navodi da s bivšim suprugom TĆ ne živi otkada je bila u sedmom mjesecu trudnoće s drugim djetetom koje oca praktično nije ni upoznalo, a brak je i formalno razveden uz Plan o zajkendičkoj roditeljskoj skrbi dana 22. rujna 2024. Presudom nije bilo određeno uzdržavanje, te otac za djecu ne doprinosi. Prema Martininom iskazu, bivši suprug dva puta ju je napuštao, najprije odmah po rođenju prvog sina, a zatim prije rođenja drugog sina te je njezino mišljenje da nikada nije bio spreman na obiteljski život i očinstvo. Navodi da je mlt. MĆ, kada je bio u dobi od tri do četiri mjeseca, bio hospitaliziran zbog konvulzija, otac ga nikada nije posjetio, a nazvao ju je samo jednom. Prema njoj dostupnim saznanjima, EĆ navodi da bivši suprug živi i radi u Austriji, djecu nikada nije posjetio, a mlt. GĆ nazvao je tek nedavno i to na rođendan. Slobodno vrijeme majka sa sinovima provodi na način da ljeti idu u park, zimi na klizanje u Super Novu, a kada dobije plaću, obavezno se odu počastiti u slastičarnicu „Vincek“. Mlt. MĆ, uz početnu separacijsku tjeskobu, zajedno s bratom GĆ ulazi u prostoriju psihologa te se cijelo vrijeme zabavlja autićima koje je donio. U Karlovom govoru prisutna dislalija, govor teže razumljiv. Razgovorom dominira stariji dječak GĆ koji je otvorenog nastupa, s lakoćom uspostavlja socijalni kontakt, verbalno je fluentan. Opisuje vrtićke skupine koju pohađaju on i brat, obojici se sviđa djevojčica G. GĆ navodi da je tata zadnji puta bio prisutan na njegovom petom rođendanu „i od tada se nikada više nisu vidjeli, nazvao ga je telefonom za šesti rođendan, a MĆ se tate ne sjeća“. Na upit sjeća li se vremena kada su mama i tata živjeli zajedno, GĆ odgovara „sjećam se kad smo živjeli u [adresa], tata i mama su se posvađali i onda je tata otišao.“ Dječak negira da bi roditelji ikada na njega i brata vikali ili ih udarili. Na upit bi li s tatom sam nekamo otišao kada bi ga tata posjetio, GĆ odgovara „da bi išao, ali i s MĆ i s mamom i s tatom jer ja njih sve volim“ iz čega proizlazi da majka djeci oca ne prikazuje u negativnom svjetlu. Nakon što se majci interpretira razgovor s djecom, ona iskazuje suglasnost da se i nakon lišenja prava na roditeljsku skrb, ocu omogući viđanje djece, ali u njezinoj prisutnosti ili eventualno u prisustvu voditelja mjere nadzora nad ostvarivanjem osobnih odnosa djece s ocem. S ocem TĆ pokušalo se stupiti u kontakt kroz pravnu pomoć Područnog ureda Makarska, koji je TĆ tražio na adresi prebivališta u [adresa] te mu uputio službeni poziv radi razgovora u Područnom uredu. Potom ih je TĆ kontaktirao i izvijestio kako trenutno ne boravi u Republici u Hrvatskoj. Sa ocem je putem e-maila dogovoren termin razgovora u ovom Područnom uredu, no razgovor nije realiziran zbog nedolaska stranke. Na temelju svega navedenoga, Stručni tim Zavoda zaključuje da majka EĆ, iako živi u skromnijim socioekonomskim prilikama, odgovorno skrbi o mlt. GĆ i IĆ te su dječaci emocionalno stabilni, srdačni i topli. Iz majčinog iskaza kao i temeljem razgovora provedenog s mlt. djecom, procijeni se da otac ŽĆ nikada nije ostvario emocionalnu bliskost s djecom, iz njihovog života očeva prisutnost izostaje od njihovog rođenja, iz Karlovog života čak i prije rođenja. Nepostojanje očeve brige predstavlja emocionalnu štetu djeci, a njegova neaktivnost dodatno podržava argument da nije spreman za odgovorno roditeljstvo. U opisanim okolnostima, predlaže se podržati majku u sudskom postupku radi lišenja prava ŽĆ na roditeljsku skrb. Nadalje, budući da je stariji dječak iskazao želju vidjeti oca, predlaže se da se osobni odnosi oca s mlt. djecom ostvaruju na način da o svom dolasku u Zagreb i dužini boravka u Zagrebu otac obavijesti majku najmanje dva dana prije dolaska te da se s djecom druži tri sata dnevno uz majčino prisustvo na mjestu i u vrijeme koje odredi majka (primjerice u igraonici od 17 do 20 sati). Predlaže se da majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb te da samostalno donosi odluke vezano uz zdravlje i liječenje djece, njihovo školovanje i izvanškolske aktivnosti, prijavu prebivališta, putovanja djece u inozemstvo te ishođenje osobnih dokumenata (osobne iskaznice i putovnice) za mlt. djecu.

6. Na ročištu usmene rasprave održanom 12. svibnja 2025. protustranka je iznio odgovor na prijedlog u kojem se ne slaže se s prijedlogom za lišenje prava na roditeljsku skrb. U Austriji da je na ranijem radnom mjestu izgubio posao jer se smanjio opseg posla. U međuvremenu se zaposlio kod drugog poslodavca. Ima financijskih problema, kredit i to nastoji rješavati. U Hrvatsku misli dolaziti kad uzmogne, sad je doslovno dobio jedan dan da dođe na ročište. Plaća je 1.700 do 1.800 eura. Nema drugih primanja. Najam stana je 450 eura i režije su svaki treći mjesec 600 eura. Rata kredita je 283 eura. Na pitanje bi li bio suglasan da majka samostalno vrši roditeljsku skrb, izjavio je da joj već potpisao da može samostalno voditi djecu preko granice. Suglasio bi se s tim jer znam da (majka) dobro brine o djeci, samo da ne izgubi djecu.

7. Nakon zaprimanja inicijalnog odgovara protustranke na prijedlog, izveden je dokaz saslušanjem stranaka.

8. Predstavnica Zavoda izjavila je da ostaje kod mišljenja i prijedloga, te je također mišljenja da je protivljenje protustranke deklarativno. Po provedenom saslušanju stranaka, dodala je da se otac djece nije odazvao pozivu Zavoda a da se ni kasnije nije interesirao, te da se možda mogao postići kakav dogovor, neki rad na obiteljskim odnosima, a što zapravo ukazuje da je nezainteresiran.

9. Posebni skrbnik nakon iskaza stranaka drži da se postavlja pitanje koja je intencija podnesenog prijedloga, je li to da majka može samostalno poduzimati radnje i ostvarivati sadržaj roditeljske skrbi bez potrebne očeve suglasnosti ili postoje drugi razlozi zbog kojih bi ga trebalo lišiti prava na roditeljsku skrb, te da se postavlja pitanje je li majka suglasna da otac viđa djecu i da bude prisutan u životu djece.

10. Predstavnica Zavoda nakon navedenog očitovanja posebnog skrbnika izjavila je da iz svega izrečenog na ročištu jasno da se radi o grubom zanemarivanju roditeljskih prava i dužnosti.

11. Predlagateljica upitana za svrhu podnesenog prijedloga izjavila je da dovoljno govori činjenica da otac ne zna kad mu je jedno dijete rođeno. Nikad da ih nije izveo u park. Nedavno da je bio u kinu crtić "psići u ophodnji" da ih je htio voditi to gledati, ali sin nije htio jer je to već gledao. Mogao ih je nekamo izvesti. Na očevu izjavu da ga nije puštala na samo s djecom izjavila je da je došao s pokvarenim automobilom, sam je izjavio da nešto nije u redu s gumama i bez autosjedalice. Nije mu to dopustila i njeno da je pravo da ne dopustim da djeca idu u takav auto. Na koncu (što na žalost nije zabilježeno na raspravnom zapisniku) na izričiti upit suda izjavila je da je prijedlog podnijela "na savjet Zavoda".

12. Protustranka je zaključno izjavio da mu je jasno kako ga svi gledaju, da je i njemu jasno da je i uz sav njegov trud premalo, ali da se pita kako, uz posao u Austriji i to ne u "fixu" nego preko leasinga gdje iznajmljuju njihov rad, da dolazi a da ne ugrozi posao. Za auto da već godinu dana treba napraviti veliki servis i da je točno da nema autosjedalicu.

13. Izvedeni su dokazi uvidom u Elektroničke zapise iz matice rođenih za djecu stranaka, rješenje poslovni broj R1 Ob-497/2023-2 od 20. rujna 2023. o razvodu braka i odobrenju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi (bez definirane obveze uzdržavanja), rješenja o privremenoj mjeri poslovni broj R1 Ob-239/2024-3 od 15. travnja 2024. kojom je utvrđena obveza uzdržavanja oca TĆ za potrebe zajedničke maloljetne djece.

14. Prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrb nije osnovan.

15. Odredbom čl. 170. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ broj 103/15., 98/19., 47/20. i 156/23; dalje: ObZ) propisano je da će sud roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. Odredbom čl. 171. ObZ-a nadalje propisano je da osim u slučaju iz čl. 170. Zakona, sud u izvanparničnom postupku može roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb:

- ako je napustio dijete,

- ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji,

- ako na temelju izvješća centra za socijalnu skrb (sada zavoda za socijalni rad) proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb, te

- ako na temelju izvješća i procjene centra za socijalnu skrb proizlazi da je povratak djeteta u obitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta predstavlja ozbiljnu opasnost za djetetov život, zdravlje i razvoj.

17. U prosudbi podnesenog prijedloga majke postavilo se pitanje (između ostaloga i od strane imenovanog posebnog skrbnika maloljetne djece) koja je intencija podnesenog prijedloga, je li to da majka može samostalno poduzimati radnje i ostvarivati sadržaj roditeljske skrbi bez potrebne očeve suglasnosti ili postoje drugi razlozi zbog kojih bi ga trebalo lišiti prava na roditeljsku skrb. To tim prije, što je Zavod uz osnovni prijedlog (da se oca liši prava na roditeljsku skrb) potom predložio u istom podnesku i da se majci omogući potpuna samostalna roditeljska skrb.

18. Zavod (koji je po riječima majke savjetovao podnošenje ovakvog prijedloga) stajališta je da se postupanje oca i njegova nezainteresiranost za djecu može okarakterizirati grubim zanemarivanjem roditeljskih prava i dužnosti.

19. Sud ne dijeli stajalište naslovnog Zavoda . Naime, lišenje prava na roditeljsku skrb predstavlja najtežu mjeru zaštite osobnih prava i dobrobiti djece iz nadležnosti suda. Odredbom čl. 175. ObZ-a propisano je da roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb gubi sva prava iz roditeljske skrbi. U iznimnim okolnostima sud može dopustiti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom roditelju koji je lišen prava na roditeljsku skrb.

20. Odredbom čl. 7. ObZ-a propisano je da mjere kojima se zadire u obiteljski život prihvatljive ako su nužne te se njihova svrha ne može uspješno ostvariti poduzimanjem blažih mjera uključujući i preventivnu pomoć, odnosno potporu obitelji.

21. Pažljivim iščitavanjem smisla odredbi čl. 175. i 176. ObZ-a vidljiva je jasna gradacija dohvata navedenih zakonskih odredbi utoliko što se za slučajeve zloupotrebe i grubog kršenja roditeljske odgovornosti, dužnosti i prava propisuje neizostavna obveza suda da takvog roditelja liši prava na roditeljsku skrb (čl. 170. ObZ-a). S druge strane, za slučajeve poput "napuštanja djeteta", "izlaganja djeteta nasilju među odraslim članovima obitelji", "nepoštivanja mjera, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb", te na koncu u slučajevima "ozbiljne opasnosti za djetetov život, zdravlje i razvoj" sudu nije propisana izričita obveza lišenja prava na roditeljsku skrb, nego se ista ostavlja na fakultativnu ("može") prosudbu suda ovisno o okolnostima slučaja.

22. U konkretnom slučaju nije sporno da između roditelja nije bilo nasilja kojemu su djeca svjedočila, to tim više što je zajednica prestala i prije rođenja drugog djeteta. Nadalje, iz mišljenja i prijedloga Zavoda ukazuje se nespornim da Zavod (ranije centar za socijalnu skrb) nije prethodno/prije ovog prijedloga izricao mjere zaštite osobnih prava i dobrobiti iz svoje nadležnosti; navedeno je predstavnica Zavoda na ročištu vrlo jasno artikulirala tvrdnjom da da se otac djece nije odazvao pozivu Zavoda, da se ni kasnije nije interesirao, te da se možda mogao postići kakav dogovor, neki rad na obiteljskim odnosima. Iz navedenoga jasno proizlazi da je slijedom procjene Zavoda izostalo određivanje (prethodnih) mjera zaštite osobnih prava i dobrobiti djece iz nadležnosti Zavoda. Samim time, otac nije bio u prilici da ne poštuje takve mjere (čl .176. alineja 3. ObZ-a).

23. Na koncu, odredbom čl. 176. alineja 1. ObZ-a kao osnova za fakultativno lišenje prava na roditeljsku skrb propisana je pretpostavka "napuštanja djeteta".

24. Nije sporno da otac ne izvršava sadržaje roditeljske skrbi, djecu viđa iznimno rijetko i ne plaća uzdržavanje, što je protustranka opravdao nepovoljnim imovinskim prilikama u inozemstvu i nesređenim radno-pravnim statusom ("rad na leasing"). Za napomenuti je da je kod ovoga suda pravomoćnom presudom poslovni broj P Ob-196/2024 od 7. listopada 2025. utvrđena obveza uzdržavanja maloljetne djece (otac se nije žalio na presudu).

25. Iz svega navedenoga, ocjena je suda da nisu ispunjene pretpostavke za izricanje predložene mjere zaštite interesa i dobrobiti djece. Nije jasno iz kojeg razloga predlagateljica nije zatražila donošenje odluke o samostalnoj roditeljskoj skrbi, tim više što je nesporno da otac djece živi i radi u inozemstvu, a Zavod zaključno u svom mišljenju i prijedlogu predložio upravo takvu odluku. Sud s druge strane nije ovlašten po službenoj dužnosti ići preko prijedloga ("ultra petitum") i donositi odluku o nečemu što nije uopće predmetom zahtjeva/prijedloga. Slijedom navedenoga, valjalo je riješiti kao u izreci.

U Zagrebu, 30. ožujka 2026.

SUDAC:

Joško Meštrov-Uroda

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovoga rješenja dopuštena je žalba u roku od 3 (tri) dana od dana primitka istoga. Žalba se podnosi pismenim putem u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

Podnesena žalba ne zadržava ovrhu rješenja.

DNA:

I. Predlagateljica, EĆ, [adresa]

II. Protustranka, TĆ, [adresa]

III. Posebni skrbnik, VĆ

IV. Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb