Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Frana Kurelca 3

37-Posl.br.Pn-73/23-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mati Radoviću, kao sucu pojedincu u građansko-pravnoj stvari tužiteljice SŠT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Adnanu Rizviću, odvjetniku iz Rijeke, protiv tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupana po punomoćniku Marinu Matiću, odvjetniku iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave održane dana 16. siječnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, zaključene temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (dalje ZPP), dana 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužiteljica s tužbenim zahtjevom koji glasi:

„Nalaže se tuženiku da tužiteljici isplati na ime naknade štete iznos od 3.385,43 eura sa zateznom zakonskom kamatom od 17.12.2019. po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za 5 % poena pa do isplate kao i da isplati parnični trošak sa istom zakonskom kamatom od presuđenja pa do isplate.“

II. Nalaže tužiteljici da tuženiku naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 3.023,17 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 30. ožujka 2026. pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od dana 7. ožujka 2023., posl.br. Gž- 3070/22 ukinuta je ovosudna presuda poslovni broj Pn-371/20-32 od 31. svibnja 2022. te je predmet vraćen sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

2. Tužiteljica u tužbi od 18. listopada 2020. navodi da se dana 17. prosinca 2019. dogodila prometna nezgoda u kojoj da je ona sudjelovala kao suvozač oštećenog vozila. Osiguranik tuženika da je svojim vozilom udario u stražnji dio vozila tužitelja. Navela je da je u predmetnoj nezgodi kao suvozač u vozilu oštećenika zadobila višestruke tjelesne ozljede u vidu kontuzije lijevog boka, kontuzije lijevog hemitorakdsa, istegnuće ligamenata vrata. Navela je da potražuje naknadu za pretrpljeni strah, za pretrpljene bolove te za umanjenje životne aktivnosti i da se u izvansudskom postupku obratila tuženiku sa zahtjevom za naknadu štete pa je tuženik odgovorio da postavljene dijagnoze ozljede nisu medicinski potvrđene pa da je odbio takav zahtjev. Navela je da je tuženik priznao pasivnu legitimaciju i osnov štete, ali da je osporio visinu pa da postavlja zahtjev u iznosu od 25.507,50 kn.

2.1. Tužiteljica je podneskom od dana 6. siječnja 2026. konačno uredila tužbeni zahtjev, odnosno povukla je veći dio istoga, međutim tuženik nije pristao na djelomično povlačenje.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da priznaje činjenicu da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] predmetnog dana bilo osigurano kod njega policom automobilske odgovornosti te da čini nespornim odgovornost osiguranika tuženika za nastanak prometne nezgode. Naveo je da osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva obzirom da težina povrede prava osobnosti ne opravdava dosudu pravične novčane naknade u zatraženom iznosu. Naveo je da osporava da bi tužiteljica u nezgodi zadobila i jednu objektiviziranu tjelesnu povredu te da osporava da bi tužiteljica zadobila tjelesnu ozljedu koja bi rezultirala instabilitetom kralježnice. Naveo je da tužiteljica ima tek jedan medicinski nalaz od dana nezgode bez jednog traga ozljeđivanja i tek nakon što je njezin odštetni zahtjev otklonjen da odlazi na RTG vratne kralježnice koji je uredan jer tužiteljica nema nikakvo liječenje u razdoblju od 12. mjeseca 2019. do 5. mjeseca 2020. Naveo je da osporava zatraženi tijek kamata jer da joj ne pripada kamata od dana štetnom događaja kao i da osporava pravo tužiteljice na zateznu kamatu na parnični trošak od donošenja prvostupanjske presude.

4. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u cjelokupnu dokumentaciju priležeću spisu, saslušao je tužiteljicu te je proveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Draženu Cuculiću, spec. sudske medicine te stalnom sudskom vještaku dr. Željku Cesarcu spec. kirurgije i traumatologije.

5. U ponovljenom postupku proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku izv.prof. prim. dr.sc. Deanu Girottu, dr.med., neurokirurgu.

6. Saslušana u tijeku postupka tužiteljica je navela da je dana 18. prosinca 2019. krenula s Krka prema Rijeci te da je išla na pregled kod psihologa, da su vozili po autocesti i da su prilikom dolaska pred jedan tunel zamijetili da se automobili nalaze na desnoj strani odnosno da je kombi bio zaustavljen, a taj automobil ispred njih da je prikočio i praktički stao i da su i oni uspjeli stati iza tog automobila međutim automobil koji je bio iza njih da je blendao i on da se nije uspio zaustavit i da ih je lupio odozada. Tom prigodom da je bila suvozač i da je bila vezana sigurnosnim pojasom, ali da se od udarca nije mogla pomaknuti, da je po nju došla hitna pomoć i odvela ju u bolnicu. Nakon pregleda da su je zadržali na početku par sati na infuziji jer da nije osjećala lijevu stranu tijela, a nakon toga da su joj rekli da ide kući i leži te da se uopće ne miče. Navela je da je kasnije dobila da mjesec dana nosi Schantzov ovratnik i maže se kremom protiv bolova međutim i nakon tih mjesec dana da je još držala ovratnik i da je nastavila piti tablete za bolove i mazati vrat, a i dan danas da je zna zaboljeti glava i da joj se zna vrtjeti. Navela je da nije mogla sama izaći iz automobila, da su je izvadili djelatnici hitne pomoći kao i da nije radila tjelesni u školi jer da joj je liječnik rekao da ne radi tjelesni zbog naglih pokreta vratom jer da su je i dalje boljeli vrat i glava. Navela je da je svaki tjedan išla kod liječnika opće prakse zbog bolova u glavi i vratu međutim da je on nije želio poslati na daljnje pretrage iako je inzistirala pa tek nakon što je višestruko dolazila kod njega da joj je u petom mjesecu doktor poslao na rengen. Na kraju je navela da nije provodila fizikalnu terapiju i da joj je doktor rekao da miruje, pije tablete, bude u mračnoj prostoriji jer da joj se par puta znalo zavrtjeti, zacrnjeti i da se par puta srušila.

7. U svom nalazu i mišljenju od 10. svibnja 2021. stalni sudski vještak dr.med. Dražen Cuculić specijalist sudske medicine je naveo da je tužiteljica doživjela prometnu nezgodu u kojoj je sudjelovala kao suvozač te da je kolima hitne pomoći prevezena u bolnicu Sušak gdje su nakon hitnog liječničkog pregleda u nalazu upisani "palpatorna bol u projekciji lijeve ključne kosti, lijevo strana bol na pritisak zdjelice te bolni spinozni nastavci na perkusiju u projekciji vratne kralježnice". Kao radne dijagnoze da su upisani kontuzija lijevog boka, kontuzija lijevog hemitoraksa i istegnuće ligamenata vrata, a kao konačna dijagnoza kontuzija boka. Uvidom u RTG vratne kralježnice oko šest mjeseci iza predmetnog događaja u nalazu i mišljenju standardnih i funkcionalnih snimki vratne kralježnice od 20. svibnja 2020. osim izravnavanja fiziološke lordoze cervikalnog segmenta da su utvrđene u redne kretnje inklinacije i reklinacije bez znakova instabiliteta vratne kralježnice. Osim subjektivno izražene palpatorne bolnosti u projekciji lijeve ključne kosti, lijeve strane zdjelice i trnastih nastavaka vratne kralježnice da objektivno nisu utvrđenje ni opisane ozljede koje bi se mogle kvalificirati kao oštećenje tjelesnog integriteta u sudsko-medicinskom smislu. Naveo je da iako liječničkim pregledom nisu verificirane nikakve vidljive mehaničke ozljede koje bi se potvrdile dijagnostičkim pretragama, subjektivni osjećaj bolnosti tužiteljice da su okarakterizirani dijagnozama istegnuća ligamenata vrata i kontuzije lijevog boka i lijevog hemitoraksa. Naveo je da s obzirom da prema dostupnim podacima u spisu o predmetnom događaju istome ne prileži zapisnik o očevidu, slijedom čega da nije provedeno niti prometno-tehničko vještačenje na osnov kojeg bi bilo moguće odrediti dinamiku predmetnog štetnog događaja, odredit smjer djelovanja sudarne sile, jačinu udarnih sila, veličinu promjene brzine i veličinu sile usporenja čime bi se odredilo jačinu i smjer kretanja tijela imenovane tužiteljice u trenutku i nakon nastanka sudara vozila pa da mu na osnovu izostanka navedenih parametara nije moguće donijeti pouzdani zaključak o biomehaničkom opterećenju vratne kralježnice. Naveo je da iz naloga suda da se vještak očituje na okolnost objektiviziranja ozljeda tužiteljice odnosno da li je ista zadobila trzajnu ozljedu vratne kralježnice proizlazi zaključak da dijagnoza navedene u medicinskoj dokumentaciji tužiteljice nisu objektivno potvrđene i opisane pa ih u konkretnom slučaju nije moguće uzročno-posljedično povezati, a niti isključiti u odnosu na predmetni događaj.

8. Tuženik nije imao primjedbi na nalaz i mišljenje vještak dok je tužiteljica svoje primjedbe iznijela podneskom dana 6. lipnja 2021.

9. U svom dopunskom očitovanju od dana 28. rujna 2021. stalni sudski vještak Dražen Cuculić je naveo da u cijelosti ustraje kod nalaza i mišljenja od 6. svibnja 2021. te zaključka da bez provedenog prometno-tehničkog vještačenja u predmetnom događaju nije moguće donijeti pouzdani zaključak o biomehaničkom opterećenju vratne kralježnice tužiteljice. Naveo je da dugogodišnja praksa vještačenja u takvom slučaju u parničnom predmetu da podrazumijeva analizu dostupne medicinske dokumentacije u utvrđivanje veličina mehaničkih sila koje su u konkretnom slučaju djelovale na tužiteljicu. Analizom dostupne dokumentacije, a bez utvrđenih vrijednosti dinamike štetnog događaja od strane vještaka prometno-tehničke struke proizlazi navedeno mišljenje sa zaključkom od 6. svibnja 2021.

10. U svom nalazu i mišljenju od 19. siječnja 2022. stalni sudski vještak dr.med. Željko Cesarec, spec. kirurške ortopedije je naveo da je mišljenja da postoji posljedična veza između predmetne nezgode i navedenih ozljeda, ali da iste spadaju po svom karakteru u kategoriju ozljeda koje nisu iziskivale praktički nikakvo liječenje (osim kratkotrajne siptomatske terapije) i kao takve nisu ostavile nikakve trajne posljedice koje bi mogle utjecati na trajnog umanjenje OŽA tužiteljice. Naveo da što se tiče fizičk ih bolova karakter ozljeda te okolnosti liječenja istih (dominantno VK) da su mogli prouzročiti bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 2 do 3 dana vezano za neposrednu fazu po ozljedama te period do adaptacije na imobilizaciju. Bolovi srednjeg intenziteta da su mogli potrajat 6 do 8 dana vezani uz samo nešto kasnije fazu, postupnu mobilizaciju i opterećenje vratne kralježnice te malene neugodnosti tijekom liječenja (RTG). Primarni strah jačeg intenziteta da je mogao potrajati unutar 1 sata (nekoliko minuta) vezan isključivo za mehanizam nastanka ozljede i okolnosti iste, sekundarni strah da je mogao potrajati 2 do 3 dana kao neposredna reakcija na traumu i doživljene stres zadobivene ozljede, dok da je sekundarni strah slabijeg intenziteta mogao potrajati 7 do 10 dana kao produžena reakcija na stresnu situaciju i zadobivene ozljede bez objektivne zabrinutosti za krajnje trajne posljedice.

11. Tužiteljica je svoje primjedbe iznijela u podnesku od 28. veljače 2022. dok je tuženik svoje primjedbe iznio u podnesku od dana 13. travnja 2022.

12. Saslušan na ročištu 5. svibnja 2022. stalni sudski vještak Željko Cesarec je naveo da što se tiče metode vještačenja da se služio svojim stručnim znanjem od 42 godine rada sa pacijentima ovakvog karaktera odnosno ovakvih ozljeda, 32 godišnjim iskustvom u vještačenju ovakvih ozljeda, a što se tiče konkretnog predmeta da se služio postojećom odnosno da bi čak rekao nepostojećom medicinskom dokumentacijom jer da je gotovo nema te kliničkim pregledom tužiteljice koju da je stručno prema svim kautelama obavio i u cijelosti. Naveo je da ostaje pri svakoj riječi i pri svakom zarezu da nema niti jednog medicinskog čimbenika i pokazatelja da je tužiteljica liječila ozljedu i da su zaostale bilo kakve pa čak i najmanje trajne posljedice. Na kraju je naveo da što se tiče straha srednjeg intenziteta da je isti normalni slijed straha odnosno reakcija organizma na doživljenu traumu bez obzira na karakter ozljeda.

13. U svom nalazu i mišljenju od dana 31. listopada 2025. stalni sudski vještak Dean Girotto naveo je da ne postoji medicinski dokumentirani podatak nošenja preporučenog „Shantz“ okovratnika; ne postoji medicinski dokument medicinskog praćenja i eventualnog liječenja ozljede vratne kralježnice; nalaz radiologa RGT C kralježnice koji je datiran nakon 5 mjeseci od samog ozljeđivanja koji ne pokazuje znakove instabiliteta već manje promjene kifotičkog preoblikovanja C4/5; od datuma ozljede u cijelom kartonu LOM da ne postoji niti jedan nalaz postojanja tegoba i eventualnog liječenja ozljede same vratne kralježnice; sam klinički pregled koji je sad 6 godina nakon ozljede ne pokazuje nikakve trajne posljedice predmetne ozljede vrata. S obzirom na radnu dijagnozu te gore navedene činjenice i sam karakter predmetne ozljede da može procijeniti nematerijalnu štetu na slijedeći način: Nisu postojali bolovi jačeg intenziteta, srednjeg intenziteta da su maksimalno mogli postojati do 3 dana, dok slabijeg intenziteta mogli postojati do 15 dana. Strah da je bio tipa primarnog karaktera zbog same traumatske situacije u trenutku ozljeđivanja dok je sekundarni postojao zbog stanja zdravlja, zabrinutosti te odnosno dinamike smetnji i liječenja po ozljedi. Strah primarnog karaktera bio je jačeg intenziteta i kratkotrajan pri tjelesnom ozljeđivanju u predmetnoj ozljedi ali bez trajnih posljedica maksimalno do 1 sat. Sekundarni strah /zbog tjelesne ozljede i njezinih posljedica/ jačeg intenziteta da nije postojao ali je postojao srednjeg intenziteta do maksimalno 3 dana (akutnu reakciju) te slabijeg intenziteta do10 dana kao tjeskoba i neobjektivne zabrinutost za ishod liječenja. Potrebe za pojačanom ishranom nije bilo. Ne postoji elementi za naruženje. Potreba za tuđom /nestručnom/ pomoći nije postojala. Radilo se o posve lakoj tjelesnoj ozljedi bez zaostalih posljedica i smanjenja OŽA-i.

14. Temeljem savjesne i brižljive ocjene izvedenih dokaza, ovaj sud smatra da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

15. Odredbom članka 19 stavak 1 i 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05), dalje ZOO-a propisano je da svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom te da se pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju pravo na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr.

16. Odredbom članka 1046 ZOO-a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

17. Nadalje, odredbom članka 1100 stavak 1 i 2 ZOO-a propisano je da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, te da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

18. Tuženik osporava nastanak same štete odnosno da su kod tužiteljice u predmetnoj nezgodi nastale tjelesne ozljede.

19. Naime, iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka dr.med. Dražena Cuculića proizlazi da se kod tužiteljice osim subjektivno izražene palpatorne bolnosti u projekciji lijeve ključne kosti, lijeve strane zdjelice i trnastih nastavaka vratne kralježnice da objektivno nisu utvrđenje ni opisane tjelesne ozljede koje bi se mogle kvalificirati kao oštećenje tjelesnog integriteta u sudsko-medicinskom smislu te da iako liječničkim pregledom nisu verificirane nikakve vidljive mehaničke ozljede koje bi se potvrdile dijagnostičkim pretragama, subjektivni osjećaj bolnosti tužiteljice da su okarakterizirani dijagnozama istegnuća ligamenata vrata i kontuzije lijevog boka i lijevog hemitoraksa.

19.1. Iz nalaza dr.med. Željka Cesareca proizlazi da je mišljenja da postoji posljedična veza između predmetne nezgode i navedenih ozljeda, ali da iste spadaju po svom karakteru u kategoriju ozljeda koje nisu iziskivale praktički nikakvo liječenje (osim kratkotrajne simptomatske terapije) i kao takve nisu ostavile nikakve trajne posljedice koje bi mogle utjecati na trajnog umanjenje OŽA tužiteljice.

19.2. Iz nalaz Deana Girotta, dr.med., neurokirurga, proizlazi da ne postoji medicinski dokumentirani podatak nošenja preporučenog „Shantz“ okovratnika; ne postoji medicinski dokument medicinskog praćenja i eventualnog liječenja ozljede vratne kralježnice; nalaz radiologa RGT C kralježnice koji je datiran nakon 5 mjeseci od samog ozljeđivanja koji ne pokazuje znakove instabiliteta već manje promjene kifotičkog preoblikovanja C4/5; od datuma ozljede u cijelom kartonu LOM da ne postoji niti jedan nalaz postojanja tegoba i eventualnog liječenja ozljede same vratne kralježnice; sam klinički pregled koji je sad 6 godina nakon ozljede ne pokazuje nikakve trajne posljedice predmetne ozljede vrata. Odnosno proizlazi da se radilo se o posve lakoj tjelesnoj ozljedi bez zaostalih posljedica i smanjenja OŽA-i.

20. Stoga, kako iz nalaza i mišljenja sudsko-medicinskog vještaka dr.med. Dražena Cuculića proizlazi da iako liječničkim pregledom nisu verificirane nikakve vidljive mehaničke ozljede koje bi se potvrdile dijagnostičkim pretragama, subjektivni osjećaj bolnosti tužiteljice da su okarakterizirani dijagnozama istegnuća ligamenata vrata i kontuzije lijevog boka i lijevog hemitoraksa. Kako iz nalaza dr.med. Željka Cesareca proizlazi da iste spadaju po svom karakteru u kategoriju ozljeda koje nisu iziskivale praktički nikakvo liječenje (osim kratkotrajne simptomatske terapije) te kako iz nalaza Deana Girotta, dr.med., neurokirurga, proizlazi da se radilo o posve lakoj tjelesnoj ozljedi bez zaostalih posljedica, stav je ovoga suda da kod tužiteljice nije došlo do povrede prava osobnosti te da tužiteljici s obzirom na karakter ozljeda koje nisu iziskivale praktički nikakvo liječenje ne pripada bezuvjetno pravo na isplatu pravične novčane naknade s obzirom da to pravo oštećenik može ostvariti samo ako sud nađe da težina povrede i okolnosti slučaja to opravdavaju u smislu gore citirane odredbe članka 1100 ZOO-a pa je zaključni stav ovoga suda da iste ne opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade u smislu odredbe članka 1100 ZOO -a, slijedom čega je valjalo u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i odlučiti kao u točki I. izreke presude.

21. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1., u svezi s odredbom članka 155. ZPP-a, a tuženiku je kao potreban dosuđen trošak sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 200,00 eura (T.br.7.t.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, dalje Tarife), zastupanja na osam ročišta i to pet u iznosu od 200,00 eura za svako i tri u iznosu od 100,00 eura za svako (Tbr.9.t.1. i t.2 Tarife), sastavljanja tri podneska u iznosu od 200,00 eura za svaki (Tbr.8.t.1.Tarife) te porez na dodanu vrijednost u iznosu od 525,00 eura te trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 398,17 eura a što sveukupno iznosi 3.023,17 eura.

21.1. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki II. izreke presude.

U Rijeci, 30. ožujka 2026.

S U D A C

Mate Radović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi putem ovog suda u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika