Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru, Stalna služba Benkovac

Stjepana Radića 10, Benkovac

Poslovni broj: P-527/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, OIB: 78866932443, po sutkinji Danijeli Števanji, u pravnoj stvari tužitelja ad.1. DN OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad.2. ĐN OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], obje zastupane po punomoćniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetniku u Benkovcu protiv tuženika IN OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva nakon glavne i javne rasprave 24. ožujka 2026., 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Usvaja se tužbeni zahtjev koji glasi:

Utvrđuje se da su tužiteljice ad.1. DN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa] i ad.2. ĐN (OIB: [osobni identifikacijski broj]), iz [adresa], stekle pravo vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 23 m2, svaka za ½ (jednupolovinu) dijela, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljice to svoje pravo upiše u zemljišne knjige nadležnog suda na svoje ime, za cijelo, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve to u roku od 15 dana po pravomoćnosti ove presude.

II. Dužan je tuženik tužiteljicama ad. 1. i ad. 2. isplatiti parnični trošak ovog postupka u iznosu od 2.653,08 Eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. ožujka 2026., kao dan presuđenja pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljice u tužbi od 23. ožujka 2022., navode da su stvarne vlasnice i posjednice, svaka za ½ (jednu polovinu) dijela, čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 23 m2, u naravi pomoćna zgrada. Ista čestica zajedno s čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 307 m2, u naravi kuća i dvorište, čini jednu fizičku i funkcionalnu cjelinu, a na kojoj su tužiteljice upisane kao vlasnice za cijelo. Utužena čest. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nastala je, u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina], od dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, te su tužiteljice i tuženik uknjiženi kao suvlasnici predmetne nekretnine svaki za 1/3 dijela. Iako je kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere bio uknjižen tuženik, a kao vlasnice čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, tužiteljice, nikad nije bilo sporno da utužena nekretnina predstavlja vlasništvo tužiteljica, te su je iste i koristile kao samovlasnice i tome se nitko nikad nije protivio. Naime, tužiteljica ad.2. ĐN i tužiteljica ad.1. DN su majka i kćer, te je predmetnu nekretninu tužiteljica ad.2. ĐN zajedno s pok. suprugom FN stekla temeljem Kupoprodajnog ugovora od 09. listopada 1980. godine od RN. Pok. FN još za života je svoj suvlasnički udio darovao tužiteljici ad.1. DN. Iako je u navedenom ugovoru navedena samo čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stare izmjere, nikad nije bilo sporno da je predmet kupoprodajnog ugovora bila i novonastala čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 23 m2, budući je ista zajedno sa čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i prije sklapanja navedenog kupoprodajnog ugovora iz 1980. godine, bila ograđena kao jedna cjelina, te su tužiteljica ad.2. ĐN i njen suprug pok. HN od kupnje pa nadalje istu neometano koristili i na njoj sagradili pomoćnu zgradu, a koju su naposljetku tužiteljice i legalizirali. Zidovi navedenog pomoćnog objekta nalaze se na samoj međi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Posebno se napominje i da je notorna činjenica da je na području „stare“ k. o. [katastarska općina] bio loš uklop katastarskog plana, a sve navedeno razvidno je i iz činjenice sa se niti tuženik niti njegovi pravni prednici, ali ni nitko drugi nisu nikad protivili vlasništvu i posjedu tužiteljica. Posebno se napominje i da je zapisnik obnove zemljišnih knjiga za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dostavljen na krivu adresu odnosni na adresu u [adresa], a ne na adrese označene u zapisniku, kao i sva ranija pismena iz postupka obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina]. Kako tužiteljice imaju pravni interes uskladiti stvarno stanje sa zemljišnoknjižnim stanjem isti podnose ovu tužbu, te predlaže da sud donese sljedeću:

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako osporava tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti. Prvenstveno ističe kako je tuženik vlasnik predmetne čestice za cijelo i ista čestica u staroj izmjeri nastala je od nekretnina koje je tuženik naslijedio od svoje supruge AN na temelju Rješenja o nasljeđivanju posl. br. O- 281/09 od 21. rujna 2009. Navodi da je njegova supruga AN to stekla na temelju kupoprodajnog ugovora sa KN koji je bio vlasnik predmetne nekretnine. Tuženik ističe da je predmetna kat. česticama prije imala stari katastarski broj 1660/39 površine 338 m2 k. o. [katastarska općina] i bio je upisan za cijelo tuženik ZN. Navodi da u novoj izmjeri nastaje čestica 5768 površine 221 m2, koje je također za cijelo upisan tuženik ZN te ovdje sporna č.z. 5720, za koju je tuženik upisan za 1/3 dijela. Od te stare katastarske čestice [katastarska čestica], površine 338 m2, u novoj izmjeri nastaje čestica 5768, površine 221 m2 na kojoj je također za cijelo upisan tuženik ZN , te ovdje sporna č.z. 5720, za koju je tuženik upisan za 1/3 dijela. Kada se pogledaju površine ove stare čestice č.z. 1660/39 i novo nastalih čestica ostaje za zaključiti da je ovdje sporna nekretnina više od 90 % svoje površine nastala od č.z. 1660/39 k. o. [katastarska općina]. Iz položajnog nacrta također se jasno vidi po linijama parcele kako č.z. 5720 čini jedinstvenu cjelinu sa č.z. 5768 . Kako je tuženik u postupku preoblikovanja zemljišnih knjiga u kojem je sudjelovao kao što su sudjelovale i tužiteljice podnio prigovor na ovakav neispravan upis tužiteljica svatko za 1/3 dijela, pod brojem Z751/2012/1454 stoga razloga se do okončanja odluke po ovom prigovoru predlaže prekinuti ovaj postupak. Za napomenuti je da je prigovor tuženika osnovan, jer da je predmetna čestica 5720 k. o. [katastarska općina] u cijelosti nastala od č.z. 1660/39 k. o. [katastarska općina], a što to jasno proizlazi iz položajnog nacrta i njegovog uvećanog neslužbenog dijela gdje se vidi da ove dvije čestice Knežević Adama č.z.5768 i č.z.5720 čine jednu cjelinu .

3. Sud je izveo dokaz uvidom u isprave priložene spisu i to u zk izvadak iz zemljišnih knjiga (l.s.6- 8), Prijepis posjedovnog lista broj 3907 (l.s.9-10), Prijepis posjedovnog lista broj 4454 (l.s. 11-12), Kupoprodajni ugovor između RN i HN FN i ĐN ovjereno pod brojem OV- 1951/97, Rješenje o izvedenom stanju, klasa UP/i-361-03/13-11/804 od 24. kolovoza 2015. izdano od Zadarske Županije, Upravni odjel za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje Ispostava Obrovac (l.s.15-17), Preslika katastarskog plana (l.s.18), Zapisnik zemljišnoknjižnog odjela , Stalna služba Obrovac posl. br. Z- 751/2012/1454 od 29. travnja 2016. (l.s.19-21), Zapisnik zemljišnoknjižno odjela, Stalna služba Obrovac posl. br. Z- 751/2012/907 od 5. ožujka 2015. (l.s. 22- 24), Izvod iz Katastarskog plana DGU-a Ispostava Obrovac od 4. lipnja 2021., (l.s.25-26), zk. izvadak (l.s. 35), zk. izvadak (l.s.36), Izvod iz katastarskog plana DGU Ispostava Obrovac od 21. rujna 2020. (ls. 37- 39), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 30. rujna 2025. (l.s. 73-78).

4. Tužbeni zahtjev tužiteljica u cijelosti je osnovan.

5. Predmet ovog spora zahtjev je tužiteljica da se utvrdi da su suvlasnice predmetne nekretnine kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] svaka za ½ dijela. Vlasništvo predmetne nekretnine su stekle na način da je ĐN predmetnu nekretninu koja je činila sastavni dio kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kupila zajedno sa svojim suprugom FN od prijašnjeg vlasnika RN, a tuženica ad. 1. da je isto stekla darovanjem 2014. godine od svog oca HN. Navedenu nekretninu da drže u nesmetanom i poštenom posjedu od kupnje 1980. godine, na kojoj se ranije nalazila drvena šupa, a naknadno da je na istom mjestu ista betonirana, te je i legalizirana.

6. Tako, uvidom u izvatke iz zemljišne knjige zemljišnoknjižnog odjela Obrovac , zk. uložak broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kat. čest. [katastarska čestica] XVIII. Ulica, dvorište, pomoćna zgrada ukupne površine 23 m2, te da su kao suvlasnici iste svaki za 1/3 dijela upisani tuženik i tužiteljice.

6.1. Uvidom u zk. izvadak broj 3907 k. o. [katastarska općina] upisana je kat. čest. [katastarska čestica], kuća, pomoćna zgrada i dvorište površine 307 m2 u suvlasništvu tužiteljica.

6.2. Uvidom u posjedovni list broj 4454 k. o. [katastarska općina] za predmetnu kat. čest, pomoćna zgrada dvorište površine 23 m2, upisani su kao posjednici upravo tuženik i tužiteljice.

6.3. Nadalje, uvidom u kupoprodajni ugovor sklopljen između RN kao prodavatelja te HN FN i ĐN, ovdje tužiteljice ad. 2. kao kupaca je vidljivo da su isti kupili kat. čest.. 1655/192 zk. uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ,opisana kao kuća za odmor u izgradnji, a predmetni ugovor je sklopljen 9. listopada 1980.

6.4. Iz pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju Zadarske Županije, Ispostava Obrovac, od 24. kolovoza 2015., razvidno je da je izgrađen objekt na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ozakonjen kao slobodnostojeća pomoćna zgrada u kojoj se nalazi spremište.

6.5. Iz Zapisnika povodom preoblikovanja zemljišne knjige broj Z- 751/2012-1454 od 29. travnja 2016. je razvidno da je kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dvorište izgrađeno zem. pomoćna zgrada površine 23 m2, nastala dijelom od kat. čest. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica], stare izmjere, a na istoj su kao suvlasnici upisani upravo tuženik i tužiteljice svaki za 1/3 dijela.

6.6. Nadalje, iz izvatka zk. uloška broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] je razvidno da je IN odnosno tuženik vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] (stare izmjere), pašnjak, površine 238 m2, nove izmjere 5768 k. o. [katastarska općina].

7. Radi identifikacije predmeta spora održan je očevid na licu mjesta i to na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je izrađen nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka građevinske struke VN, sa skicom sudskog očevida, skicom uklopa planova stare i nove izmjere na koji stranke nisu imale primjedbi.

8. Također, na okolnost stjecanja prava vlasništva tužiteljica na predmetnoj nekretnini izvedeni su i dokazi saslušanjem svjedoka i to UN i ČN na očevidu, te EN i LN, a koje iskaze je sud cijenio pojedinačno i u međusobnoj svezi.

9. Tako, iz iskaza svjedokinje UN, saslušane na očevidu proizlazi da u [adresa] dolazi svake godine ljeti otprilike po dva tjedna i boravi ovdje u stambenom objektu tužiteljica, s tim da na taj način tu boravi više od 20 godina skoro i 30 godina. Navodi da predmetni pomoćni objekt i dio oko njega koji ulazi u predmet spora isključivo koriste DN, ON, TN i njegova supruga D, a da nije spomenula tužiteljicu ĐN, jer da je ona starija žena, pa je zato nije navela, ali da je vidjela i da ona koristi taj objekt. Navodi da joj nije poznato da bi itko tužiteljicu i ostale ometao u korištenju predmeta spora odnosno da joj to nije poznato, a da tužiteljice koriste isto već dugo, a to joj je poznato od kad ona dolazi kod njih i to zadnjih 30 godina. Tvrdi da je predmetni pomoćni objekt gradila ĐN i to na mjestu gdje je ranije bila drvena šupa koja je bila također u njezinu vlasništvu, niti je ona ikad čula za ikakve prigovore ĐN na navedeni objekt, a kojeg je ona izgradila nakon završetka Domovinskog rata ne zna precizno kada. Svjedokinja nadalje navodi da je osobno vidjela drvenu šupu o kojoj je govorila i koju je izgradila ĐN, te da je ulazila u istu, jer da su tu ranije pekli roštilj, a da se u istu moglo pristupiti samo s nekretnine u vlasništvu tužiteljica.

7.2. Svjedok ČN također saslušan na očevidu navodi da on nema tu nikakvu nekretninu, ali da je dolazio kod tužiteljica pri put 1997. te od tada do očevida da je povremeno dolazio kao njihov gost, te da uglavnom dolazi ljeti, ponekad i u proljeće. Tvrdi da je viđao DN , ĐN i pokojnog FN , sina ON i Marijinog supruga s djecom da koriste predmet spora , te da samo oni imaju ključ spornog objekta. Nije mu poznato da bi itko navedene osobe koje su koristile taj objekt njih ometao ili im prigovarao u korištenja istoga, a da je predmetni objekt koji predstavlja predmet spora izgrađen 1998. te da su ga izgradili ĐN i njezin sad pok. Suprug HN i da je isti izgrađen na mjestu ranije postojeće drvene šupe s tim da je ta drvena šupa bila u približno istim gabaritima kao i sada betonski objekt. Nadalje ističe da je drvena šupa bila vlasništvo ĐN i njezina supruga, a da je ulaz u šupu bio otprilike na mjestu ulaza u sadašnji objekt, a da šupa nije nikada imala drugi ulaz osim na vrata koja sada postoje, a da su ĐN i HN izgradili zid kakav je danas. Navodi da samo tužiteljice koriste predmetni objekt odnosno članovi njihove obitelji, te da je nekretnina u vlasništvu tužiteljica bila uvijek ograđena na isti način, a da je znao da je njihova jer je ista bila u njihovom ograđenom prostoru , pa da je tako zaključio da pripada tužiteljicama. Navodi da mu je poznato da je vlasnik zemljišta koje se nalazi izvan predmeta spora osoba koja živi u [adresa], a da je to saznao jer je bio zainteresiran kupiti predmetno zemljište.

7.3. Iz iskaza svjedokinje EN proizlazi da u neposrednoj blizini predmeta spora ima svoju nekretninu i to stambeni objekt u kojem povremeno boravi i to uglavnom ljeti u periodu od tri i pol mjeseca a to traje od 2011. godine s pauzom od godinu dana. U odnosu na predmet spora navodi da se radi o stambenom objektu i parkirnom mjestu. U odnosu na predočene fotografije lica mjesta, navodi da iste ne vidi jasno jer da nije ponijela pomagalo u vidu naočala. Navodi da je predmetni objekt izgradio ŽN, ali da ne zna kad je on to učinio, te da poznaje tužiteljice. Svjedokinja navodi da poznaje tužiteljice, te da zna da je njima poznato da je predmetni objekt na tom zemljištu pripada ŽN, a on da je isto ranije kupio od Laze Oluića 1980. godine, te da su na toj nekretnini nalazili temelji od kuće na kojima je ŽN izgradio kuću. Na predmetnoj nekretnini da je bila i drvena šupica ali ne zna tko ju je gradio. Navodi da joj je poznato da se tuženik i tužiteljica u ovoj pravnoj stvari spore oko te nove čestice od puta 12 m2 i 21 m2 zgrade i dva metra kvadratna dvorišta.

7.4. Svjedok LN iskazao je da vrlo dobro poznaje stranke postupka, jer da su oni susjedi međaši, i to od 2000. godine a da dolazi uglavnom samo ljeti. Tvrdi da predmet spora predstavlja državni put kojeg je njemu i njegovu djedu zatvorio tada HN, a da se predmet spora sastoji od zidane šupe površine 33 m2 i još 32 m2 dvorišta koje pripada IN. Predmet spora dvorište od 23 m2 da pripada IN, a da se zidana šupa nalazi u suvlasništvu i to 1/3 dijela ovdje stranaka, a da dodatak dvorište od 2 m2 pripada IN ovdje tuženiku. Nije mu poznato tko je gradio zidanu šupu , a da mu nije poznato ni to kako bi IN, DN i ĐN stekli zidanu šupu i dvorište, a da obitelj ĐN i obitelj DN koristi zidanu šupu i dvorište za ulaz u tu šupu. Nadalje svjedok navodi da po njegovu saznanju objekt postoji od sredine 2000-tih i to u obliku kakav danas izgleda. Prije da su tu DN i njezin suprug HN imali drvenu šupu, odnosno kokošinjak gdje su držali kokoši, a da objekt kakav je u današnjim gabaritima je u većim gabaritima u odnosu na drveni objekt koji sada iznosi 33 m2, a da Đ nije nitko prigovarao u pogledu zidane šupe, ali da mu je tuženik gospodin ZN rekao da su mu I prodrli 23 m2 u njegov posjed. Na koncu ističe da on nije podnio prijavu inspekciji, jer da je pravni laik i nije se u to upuštao.

10. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio slijedeće:

- da je prednik tužiteljice ad. 1. pok. HN zajedno sa suprugom ovdje tužiteljicom ad. 2. kupio spornu kat. česticu koja zajedno sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nova izmjera kat. čest. [katastarska čestica]) čini jedinstvenu ograđenu cjelinu i to od ranijeg vlasnika i posjednika ĆN još 1980.godine,

- da je tužiteljica ad. 1. suvlasništvo sporne nekretnine stekla darovanjem od oca CN,

- da je u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] sporna kat. čestica dobila numeraciju kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] , a da je nastala dijelom od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te većim dijelom od kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da su u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], 2016., tužiteljice i tuženik upisani kao suvlasnici na spornoj kat. čestici, i to svaki za 1/3 dijela,

- da se na spornoj čestici ranije nalazila drvena šupa- koju su također koristile tužiteljice odnosno njihov prednik, a kasnije da je izgrađen stambeni objekt, koji je legaliziran 2015. od strane tužiteljica,

- da su tužiteljice odnosno njihovi prednici u posjedu predmetne nekretnine od kupnje 1980. godine, pa sve do preoblikovana zemljišne knjige za k.o. Gornji Karini 2016.

- da je tuženik vlasnik kat. čest. [katastarska čestica] (ranije 1660/39) k. o. [katastarska općina], koja međi sa kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju je stekao od nasljeđivanjem iza smrti supruge 2009.,

- da tuženik nikad nije bio u posjedu sporne kat. čestice.

11.Tako, nakon ovako provedenog dokaznog postupka, u kojem je sud cijenio svaki dokaz savjesno i brižljivo kako zasebno tako i u međusobnoj svezi, našao je utvrđenim da su tužiteljice mirne i savjesne posjednice sporne kat. čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] više od 35 godina, odnosno od 1980. godine kada je otac tužiteljice ad. 1. te suprug tužiteljice ad. 2. HN istu kupio od prijašnje posjednika i vlasnika ĆN, a da ista čini jedinstveni ograđeni posjed tužiteljica od kupnje, te ih nitko nikada nije smetao u posjedu iste, pa niti sam tuženik, sve do njegova upisa kao suvlasnika 2016. u postupku preoblikovanja zemljišne knjige. Na ovaj način tužiteljice su osim sjecanja vlasništva i to darovanjem i kupnjom od prijašnjih vlasnika isto stekle i kroz miran, pošten i istinit posjed kroz vrijeme od preko 35 godina- odnosno dosjelošću. Činjenica da je sporna nekretnina u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] nastala većim dijelom od nekretnine u vlasništvu tuženika ne daje mu pravo da se upiše kao vlasnik iste jer katastarsko stanje ne održava stvarno zemljišnoknjižno stanje, a pored toga tuženik nema pravnog osnova da bi se upisao kao vlasnik sporne nekretnine.

9. Naime, odredbom čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. Nov. broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje ZV), propisano je da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

12.1. Odredbom čl. 159. ZV-a, je propisano stjecanje vlasništva dosjelošću, tako dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. (2) Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. (3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

13. Sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Nar. Nov. broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP), te temeljem navedenih odredbi ZV- a, usvojiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao osnovan i odlučio je kao u izreci ove presude.

12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Nar. nov. br: 138/23), slijedom čega su tužiteljice kao stranke koja su u cijelosti uspjela u ovom postupku, priznat trošak parničnog postupka na ime zastupanja po punomoćniku – odvjetniku i to trošak sastava tužbe 23.3.2022.– 100 bodova, trošak sastava obrazloženih podnesaka od 15.10.25., i 26.11.25. od po 100 bodova, te trošak zastupanja na ročištima dana 17. 3.25., 26.9.25., 20.11.205., 22. 1.26., 24.3.26., od po 100 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 EUR, uvećano za pripadajući PDV, ukupno iznosi 2.000,00 EUR, uvećano za trošak vještačenja od 600,00 eura, te iznos sudske pristojbe od 53,80 eura, stoga ukupan trošak tužiteljica iznosi 2.653,08 Eura, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove Presude.

Benkovac, 30. ožujka 2026.

S u t k i nj a

Danijela Števanja

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od petnaest (15) dana. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje sud drugog stupnja.

DNA:

1. Tužiteljicama po pun.,

2. Tuženiku po pun.