REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U BJELOVARU
Bjelovar, Trg Eugena Kvaternika 8
Poslovni broj: Pp – 1544/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Bjelovaru, po sucu mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje više sudske savjetnice-specijalista Anite Zelda, u prekršajnom predmetu protiv I-okrivljene pravne osobe "TUTEK USLUGE" d.o.o. i II-okrivljene odgovorne osobe ŠT, kojeg brani Zajedničko odvjetnički ured Milenko Ščetar i Vesna Rajić, odvjetnici iz Križevaca, radi prekršaja iz članka 127. stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu, članka 172. stavka 2. i 3. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 228. stavak 1. i 2. točke 1. Zakona o radu, članka 229. stavak 1. i 2. točke 47. Zakona o radu, članka 10. stavak 1. točke a i e Zakona o minimalnoj plaći i članka 229. stavak 1. i 2. točke 46. Zakona o radu, povodom prigovora na prekršajni nalog Državnog inspektorata, Ispostava Koprivnica broj Klasa: 116-02/25-01/1750, Urbroj: 443-02-04-15-25-9 od 16. svibnja 2025., nakon održane, zaključene, usmene, javne i glavne rasprave dana 27. ožujka 2026. u prisutnosti branitelja okrivljenika, a u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, te proglašene dana 30. ožujka 2026. u odsutnosti svih stranaka, temeljem čl. 183. i članka 182. točke 1. u vezi čl. 160. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18),
p r e s u d i o j e
I.
I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA "TUTEK USLUGE d.o.o.",
OIB: 47732694320, sa sjedištem u [adresa], prekršajno neosuđivana kao pravna osoba,
II-OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1971., s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan,
o d g o v o r n i s u
I. što kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnicu ŠTČ prijavili nadležnom tijelu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada odnosno 09. siječnja 2025., već su to učinili 14. siječnja 2025. i za radnika ŽT prije 01. travnja 2025., već su to učinili 02. travnja 2025.,
dakle kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnike najranije osam dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada prijavili nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja,
II. što su kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca s radnicom ŠTČ **.**.2025. sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, a nisu naveli objektivan razloga za sklapanje takvog ugovora,
dakle kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu sklopili ugovor o radu na određeno vrijeme, a nisu naveli objektivan razloga za sklapanje takvog ugovora,
III. što kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici kao pod točkom II. dostavili pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu, a ista je kod I. okr. radila do 12. veljače 2025.,
dakle kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici dostavili pisani i obrazloženi otkaz ugovora o radu,
IV. što kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici kao pod točkom II. plaću za veljaču 2025. isplatili do 15. ožujka 2025.,
dakle kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici u zakonskom roku isplatili dospjelu a ne isplaćenu plaću,
V. što kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici kao pod točkom II. u zakonskom roku uručili obračun u kojem će biti iskazan ukupan iznos plaće za veljaču 2025., što su trebali učiniti do 31. ožujka 2025. i obračun iznosa dijela plaće koji su bili dužni isplatiti radniku, a nisu isplatili za veljaču 2025., što su trebali učiniti do 31. ožujka 2025.
dakle kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu poslodavca nisu radnici uručili obračun dugovane, a ne isplaćene plaće,
pa su time počinili prekršaj iz članka 172. stavka 2. i 3. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju, članka 228. stavak 1. i 2. točke 1. Zakona o radu, članka 229. stavak 1. i 2. točke 47. Zakona o radu, članka 10. stavak 1. točke a i e Zakona o minimalnoj plaći i članka 229. stavak 1. i 2. točke 46. Zakona o radu, te im se uz primjenu članka 37. stavak 3. točke 1. u odnosu na svaki prekršaj i čl. 39. Prekršajnog zakona
i z r i č e
I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 300,00 € (tristo eura),
I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 1.000,00 € (tisuću eura),
I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 1.000,00 € (tisuću eura),
I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom IV. novčana kazna u iznosu od 1.000,00 € (tisuću eura),
I-okr. pravnoj osobi za prekršaj pod točkom V. novčana kazna u iznosu od 1.000,00 € (tisuću eura),
II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom I. novčana kazna u iznosu od 60,00 € (šeststo eura),
II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom II. novčana kazna u iznosu od 150,00 € (šeststo eura),
II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 150,00 € (šeststo eura),
II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 150,00 € (šeststo eura),
II-okr. odgovornoj osobi za prekršaj pod točkom III. novčana kazna u iznosu od 150,00 € (šeststo eura),
te im se za sva djela prekršaja izriče ukupna novčana kazna i to:
I-OKRIVLJENOJ PRAVNOJ OSOBI U IZNOSU OD 4.300,00 € (četiri tisuće tristo eura),
II-OKRIVLJENOJ ODGOVORNOJ OSOBI U IZNOSU OD 660,00 € (šesto šezdeset eura).
VI. Na temelju članka 33. stavka 10. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti novčanu kaznu u roku od 90 dana od dana pravomoćnosti presude.
Ako okrivljenici u određenom roku u cijelosti ili djelomično ne plate izrečenu novčanu kaznu ista će se na temelju članka 34. stavka 2. Prekršajnog zakona naplatiti prisilnim putem.
Ako okrivljenici plate 2/3 izrečene novčane kazne i to I-okr. iznos od 2.866,67 € (dvije tisuće osamsto šezdeset šest eura i šezdeset sedam centi), a II-okr. u iznosu od 440,00 € (četiristo četrdeset eura), u gore navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cjelini.
II.
I-OKRIVLJENA PRAVNA OSOBA "TUTEK USLUGE d.o.o.",
OIB: 47732694320, sa sjedištem u [adresa], prekršajno neosuđivana kao pravna osoba,
II-OKRIVLJENA ODGOVORNA OSOBA TT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1971., s prebivalištem u [adresa], prekršajno neosuđivan,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
VII. da kao pravna i odgovorna osoba u svojstvu tijekom inspekcijskog nadzora nisu pristupili u službene prostorije Državnog inspektorata u Koprivnici u skladu s obvezom prema dogovoru od 17. travnja 2025. i 29. travnja 2025.,
pa da bi time počinili prekršaj iz članka 127. stavak 2. Zakona o državnom inspektoratu.
VIII. Na temelju čl.138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni platiti trošak prekršajnog postupka s naslova paušala u iznosu od 15,00 eura (petnaest eura) SVAKI, u gore navedenom roku, od dana primitka presude.
Obrazloženje
1. Državni inspektorat, Ispostave Koprivnica podnio je optužni prijedlog protiv I i II okrivljenika i to broj Klasa: 116-02/25-01/1750, Urbroj: 443-02-04-15-25-9 od 16. svibnja 2025., radi prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude.
2. Okrivljenici su se o navodima iz optužbe očitovali na način da se ne smatraju odgovornima za prekršaje koji im se stavljaju na teret.
3. Okrivljenici su u zajedničkoj pisanoj obrani naveli da je ovako podnijeti prekršajni nalog prema činjeničnom stanju zbog svoje nepreciznosti o vremenu počinjenja prekršaja te mjestu počinjenja prekršaja nepodoban za raspravljanje. Što se tiče prekršaja opisanih pod točkama I. do V. nije dovoljno okrivljenicima staviti na teret da nisu podatke o početku osiguranja podnijeli nadležnom tijelu. Sam inspektor nije podnio nikakve dokaze saslušanjem djelatnika zbog kojeg bi okrivljenici počinili prekršaj, pa smatraju da takav nalog treba odbaciti. Radnici ŠTČ su greškom u veljači uplatili dvije plaće što inspektor nije uzeo u obzir, a kako djelatnica nije htjela napraviti povrat smatraju da na taj način nisu počinili prekršaj. Dostavu otkaza ugovora o radu su pokušali izvršiti na njenu adresu međutim vraćena je s naznakom obaviještena nije podigla pošiljku. Predlažu sudu donijeti oslobađajuću presudu.
4. U tijeku postupka nije bilo nespornih okolnosti pa je sud radi potpunog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u preslik ugovora o radu na određeno vrijeme koji je s radnicom ŠTČ sklopljen 08. siječnja 2025., a u navedenom ugovoru nije naveden razlog sklapanja takvog ugovora iako u tiskanici stoji napomena (zamjena privremeno nenazočnog radnika), obavljanje posla čije je trajanje ograničeno rokom ili nastupanjem određenog događaja čime je jasno utvrđeno da su okrivljenici takvim postupanjem ostvarili biće djela prekršaja opisanog pod točkom II. Isto tako je sud izvršio uvid u prijavu o početku osiguranja Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za radnike ŠTČ i ŽT na kojoj prijavi je navedeno da je ista dostavljena 14. siječnja 2025. s datumom stjecanja svojstva osiguranika 09. siječnja 2025., a za VT **.**.2025. s datumom stjecanja svojstva osiguranika 01. travnja 2025. čime su ostvarili biće djela prekršaja opisnog pod točkom I. U tijeku dokaznog postupka je u svojstvu svjedoka ispitan viši inspektor rada KT.
5. Ispitani svjedok KT u svom iskazu naveo je da je temeljem predstavke koju je Državni inspektorat zaprimio od radnice NT VT izvršen inspekcijski nadzor na okolnost primjene radno pravnih propisa, on je prilikom inspekcijskog nadzora pozvao II okrivljenika u službene prostorije Državnog inspektorata. Koliko mu je poznato on je u sudskom registru jedni ovlašteni predstavnik I okrivljenika, tom prilikom je donio određenu radno pravnu dokumentaciju, međutim nije donio svu, pa su se dogovorili da mu je dostavi naknadno. II okrivljenik je u nekoliko navrata odgađao dolazak on je nakon toga izdao prekršajni nalog za prekršaj opisan pod točkom I. Ostale prekršaje je utvrdio temeljem radno pravne dokumentacije koja je dostavljena od strane II okrivljenika, a priložena je na spis predmeta. Radnicu ŠTČ tijekom nadzora nije ispitao u svojstvu svjedoka jer je ista navela da nema kako doći, a oni nemaju praksu ispitivati svjedoke u mjestu njihovog prebivališta. On je radnicu zvao 16. travnja 2025. Može reći da mu je II okrivljenik rekao kako je odluku o otkazu pokušavao dostaviti u mjesto prebivališta radnice, međutim ista se je vraćala kao neuručena budući je radnica promijenila adresu a nije je nikada prijavila, isto se je događalo i sa pismenima Državnog inspektorata. Čak je II okrivljeniku savjetovao da ode osobno kod radnice kući. II okrivljenik mu je rekao da se je radnica izgovarala da je na bolovanju međutim nikada nije dostavljala doznake.
6. Odredbom članka 120. Zakona o radu propisano je da otkaz mora biti u pisanom obliku. Poslodavac mora u pisanom obliku obrazložiti otkaz. Otkaz se mora dostaviti osobi kojoj se otkazuje. Odredom članka 229. stavak 1. točke 47. istog zakona a koji prekršaj je u Zakonu o radu označen kao najteži prekršaj poslodavca propisano da će se novčanom kaznom u iznosu od 8.090,00 eura do 13.270,00 eura kazniti poslodavac pravna osoba, te novčanom kaznom u iznosu od 920,00 do 1.320,00 eura odgovorna osoba ako otkaz nije u pisanom obliku, nije obrazložen ili ako nije dostavljen radniku.
7. Iz preslike dostavnice od 23. travnja 2025. sud je utvrdio da je od strane okrivljenika radnici poslana preporučena pošiljka koja je vraćena s naznakom obaviještena nije podigla pošiljku. Otkaz ugovora o radu je sastavljen 10. veljače 2025. kao sporazum o prestanku ugovora o radu. Izvršenim uvidom u vanjski uvid u podatke JRO MUP RH sud je utvrdio da je navedena radnica prijavljena na adresi [adresa] od 30. rujna 2020., a ista je imala prijavljeno boravište u [adresa] od 21. kolovoza 2024. do 21. kolovoza 2025. te od 25. kolovoza 2025. do 25. kolovoza 2026. ima prijavljeno boravište na adresi [adresa]. Temeljem navedenog je nesporno utvrđeno da je dostava otkaza ugovora o radu pokušano samo jednom na adresu prebivališta radnice dok nema dokaza da bi u više navrata pokušavao izvršiti dostavu niti da je dostavu pokušao na adresu boravišta, pa je time nesporno utvrđeno da je i u tom dijelu ostvareno biće djela prekršaja koji se okrivljenicima stavlja na teret.
8. U odnosu na prekršaj opisan pod točkom IV. iz obrane okrivljenika proizlazi da su greškom isplatili radnici plaću u veljači za veljaču u duplom iznosu, no međutim temeljem izvoda prometa po računu vidljivo je da je radnici isplaćena 12. veljače 2025. plaća za siječanj 2025. budući su vidljive dvije uplate na iznos od 484,60 eura, dok je minimalna neto plaća u 2025. iznosila prosječno oko 760,00 eura čime uplaćeni iznos ni u kom slučaju ne pokriva iznos od dvije minimalne plaće, pa je time nesporno utvrđeno da su okrivljenici i u tom dijelu ostvarili biće djela prekršaja koji im se stavlja na teret.
9. U odnosu na prekršaj opisan pod točkom V. spornim se pokazalo da li su radnici do 31. ožujka 2025. dostavili obračun dospjele, a ne isplaćene plaće, a iz svih priloženih dokaza u spisu ne proizlazi da bi okrivljenici radnici dostavili obračun dospjele, a ne isplaćene plaće jer joj je radni odnos prestao 10. veljače 2025. i nema nikakvih dokaza da bi prema radnici na bilo koji način bio dostavljen obračun dugovane, a ne isplaćene plaće, dok isto tako iz zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 09. travnja 2025. kojom prilikom je ispitan i upozoren okrivljenik proizlazi da joj obračun plaće nije dostavljen jer okrivljenici nisu smatrali da to moraju učiniti.
10. Tijekom postupka spornim se pokazalo da li su okrivljenici svojim postupanjem ostvarili biće djela prekršaja opisanog pod točkom VI. budući je odredbom članka 63. Zakona o državnom inspektoratu propisano da pravne i fizičke osobe koje podliježu inspekcijskom nadzoru dužne su inspektoru omogućiti obavljanje nadzora sukladno odredbi članka 61. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona i osigurati mu uvjete za neometan rad.
Smatra se da nadzirana pravna ili fizička osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka i ako se ne odazove pozivu za saslušanje u zakazano vrijeme odnosno ako u roku određenom u zapisniku inspektora ili roku određenom u pozivu za saslušanje stranke ne osigura uvid u proizvode, traženu poslovnu dokumentaciju i druge isprave potrebne za utvrđivanje činjeničnog stanja u započetu nadzoru. Smatra se da fizička ili pravna osoba nije omogućila obavljanje inspekcijskog nadzora iz stavka 1. ovoga članka kada nije, u skladu s propisima zaštite na radu, obavijestila inspektora rada o ozljedi radnika ili osobe na radu odnosno kada nije sačuvala prostor, sredstva i okolnosti u stanju u kakvom su bili u trenutku događaja koji je uzrokovao ozljedu, osim promjena koje su bile nužne za sprječavanje daljnjih rizika i za spašavanje ozlijeđene osobe. Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka dužne su na traženje inspektora privremeno obustaviti poslovanje nadziranog objekta za vrijeme inspekcijskog nadzora ako inspektor ne bi mogao na drugi način obaviti inspekcijski nadzor ili utvrditi činjenično stanje. Zahtjev za privremenu obustavu poslovanja inspektor je dužan unijeti u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru.
Inspektor može od nadzirane pravne i fizičke osobe tražiti izvršenje pojedine radnje u postupku radi potpunog utvrđivanja činjeničnog stanja i odrediti rok izvršenja te radnje.
11. U činjeničnom opisu prekršaja opisanog pod točkom VI. navodi se da okrivljenici nisu postupili u skladu s obvezama prema dogovoru iz čega ne proizlazi da bi ostvarili biće djela prekršaja koji im se stavlja na teret jer nije navedeno u čemu se sastoji njihovo protupravno postupanje, dok sam činjenični opis čak ne sadrži ni zakonski opis prekršaja, pa su okrivljenici u odnosu na prekršaj opisan pod točkom VI. uz primjenu odredbe članka 182. točke 1. Prekršajnog zakona oslobođeni od optužbe.
12. Prilikom odmjeravanja kazne sud na strani okrivljenika nije cijenio obiteljske i imovinske prilike kao niti poslovne prilike pravne osobe jer se tijekom postupka o navedenim okolnostima nisu izjašnjavali, dok je sud uzeo u obzir da do sada nisu prekršajno kažnjavani pa sud smatra da su se stekli uvjeti za primjenu instituta ublažavanja novčane kazne i da će se ovako izrečenom ukupnom novčanom kaznom u odnosu na svaki prekršaj postići svrha kažnjavanja.
16. Također, odredbom čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona izričito je propisano da okrivljenici u roku koji im je određen u presudi mogu platiti i dvije trećine izrečene novčane kazne u kojem slučaju se smatra da je novčana kazna plaćena u cjelini, dok protekom tog roka ipak moraju platiti cjelokupan iznos izrečene novčane kazne.
17.
Na temelju čl.138. Prekršajnog zakona okrivljenici su dužni svaki platiti trošak prekršajnog postupka u navedenom iznosu jer sud smatra kako plaćanjem navedenog troška neće biti ugroženo poslovanje I-okrivljenika te uzdržavanje II-okrivljenika.
U Bjelovaru, 30. ožujka 2026.
Zapisničar
Nacrt odluke izradila:
Marina Makar Božović, v. r.
viša sudska savjetnica- specijalista
Anita Zelda, v. r.
SUDAC-MENTOR:
mr. sc. Petar Malivuk – Jovanović, v. r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljenici i tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu, u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, a ista se podnosi putem ovog suda, u dva istovjetna primjerka bez naplate takse.
Dostaviti:
• okrivljenicima I i II
• branitelju
• tužitelju
