REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Marine Ulamec kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenika VŠ, radi djela prekršaja iz članka 43. stavka 2. u vezi članka 293. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.), a povodom prigovora okrivljenika protiv obaveznog prekršajnog naloga PUZ-a, I. postaje prometne policije Zagreb, Klasa: 211-07/25-4/57195, Urbroj: 511-19-44-25-1 od 6. lipnja 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 30. ožujka 2026., objavio je i

p r e s u d i o  j e

I)

Okrivljenik: VŠ, sin VŠ i ŠŠ, r. V, rođen **.**.1978. u [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], tehnički tajnik u Zagrebačkom plivačkom savezu, neoženjen, otac dvoje djece, pismen, VSS, 1.300,00 eura, drž. RH, neosuđivan, s prebivalištem u [adresa],

k r i v  j e

što je:

dana 9. svibnja 2025. u 15,20 sati, upravljajući osobnim automobilom marke Opel, reg. oznake [registarska oznaka] zapadnim kolnikom Avenije Gojka Šuška u smjeru juga u Zagrebu, dolaskom do stupa javne rasvjete broj 0071-013, vršio prestrojavanje u lijevu prometnu traku, pri čemu se nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu, ne vodeći pritom računa o položaju svog vozila i vozila drugih sudionika u prometu, uslijed čega je na stražnji lijevi bočni dio njegova vozila, prednjim desnim bočnim dijelom naletio osobni automobil [registarska oznaka] kojim je upravljao ĐŠ istim kolnikom, lijevom prometnom trakom u istom smjeru, a u izbjegavanju prometne nesreće osobni automobil [registarska oznaka] skrenuo je ulijevo gdje je prednjim lijevim kotačem okrznuo istočni rub kolnika, a prometnom nesrećom prouzročena je materijalna šteta,

dakle, kao vozač koji je na cesti namjeravao obaviti neku radnju vozilom, propustio prije započinjanja te radnje uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, a takvim postupkom izazvana je prometna nesreća s materijalnom štetom

čime je počinio prekršaj iz članka 43. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22., 114/22., 133/23. i 145/24.)

pa mu se temeljem odredbe članka 43. stavka 3. u vezi članka 293. stavka 1. istog Zakona, izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 260,00 eura (dvjesto šezdeset eura).

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenik je obvezan platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

II) Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1., 2. i 3. Prekršajnog zakona okrivljeni je obvezan naknaditi troškove prekršajnog postupka nastale utvrđivanjem prekršaja u iznosu od 39,82 eura (trideset devet eura i osamdeset dva centa), troškove vještačenja u iznosu od 210,00 eura (dvjesto deset eura) te troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 120,00 eura (sto dvadeset eura) u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a.

Obrazloženje

1. PU zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb, pod Klasom: 211-07/25-4/57195, Urbroj: 511-19-44-25-1 dana 6. lipnja 2025., izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja činjenično opisanog i pravno označenog u izreci ove presude.

2. Protiv spomenutog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenik je pravodobno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja pa je Sud nalog stavio izvan snage i proveo žurni prekršajni postupak.

3. Braneći se okrivljenik je porekao krivnju te izjavio da je 9. svibnja 2025. u 15,20 sati upravljao osobnim vozilom marke Opel, reg. oznake [registarska oznaka] zapadnim kolnikom Avenije Gojka Šuška u smjeru juga u Zagrebu. Dolaskom do stupa javne rasvjete navedene u nalogu doista se prestrojavao u lijevu prometnu traku i kada se već nalazio u toj traci osjetio je najprije jedan udarac u stražnji dio vozila, potom drugi udarac u stražnji dio vozila u trenutku kada se počeo zaustavljati, a budući nije znao što se zbiva, počeo se izmicati udesno i tada je dobio treći udarac u stražnji lijevi bočni dio. Sva tri udarca zadalo mu je isto vozilo. Zatražio je intervenciju policije. Kada se krenuo prestrojavati, vozilo koje ga je udarilo nije bilo u blizini niti ga je primijetio. Na upit sutkinje izjavio je da nije siguran je li u trenutku prvog udarca bio već u potpunosti poravnat u lijevoj prometnoj traci, ali se u cijelosti vozilom nalazio u njoj. Kretao se brzinom od možda 40-50 km/h.

4. U žurnom postupku sutkinja je pročitala spis, a posebice izvješće o počinjenom prekršaju, zapisnik o očevidu, zahtjev za naknadu troškova utvrđivanja prekršaja i izvadak iz prekršajne evidencije za okrivljenika, razgledala skicu mjesta događaja i fotografije priležeće spisu, kao svjedoka ispitala ĐŠ te provela prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet Županijskog suda u Velikoj Gorici, dipl. ing. Srećku Hlišću.

5. Svjedok ĐŠ, propisno upozoren, izjavio je da je 9. svibnja 2025. u 15,20 sati upravljao osobnim vozilom [registarska oznaka] Avenijom Gojka Šuška prema jugu u Zagrebu, lijevom prometnom trakom za ravno. Bila je gužva u prometu, odnosno bilo je vozila i ispred i iza njega u obje prometne trake. U jednom trenutku vozač osobnog vozila [registarska oznaka] stao se na silu prestrojavati iz desne u njegovu prometnu traku i to na način da je nekoliko puta vozilom dotaknuo njegovo vozilo, i on je svojim vozilom skrenuo skroz lijevo, gdje je lijevim kotačima okrznuo rubnjak i na njega se popeo. Kada se okrivljenik nije vozilom uspio ubaciti ispred njega, a kretali su se paralelno, pokušao se prestrojiti iza njegovog vozila, ali mu to vozač koji se kretao prometnom trakom kao i on nije dozvolio jer se skroz približio njegovom vozilu i nije usporio. Okrivljenik je dao gas i ponovno se pokušao prestrojiti ispred njega. Dok se on vozio uz rubnjak, okrivljenik se vozio paralelno dijelom u njegovoj traci te ga "pritiskao" i dalje nastojeći se ubaciti. Naposljetku, dok on još uvijek nije znao da li ga može pustiti iza ili ispred sebe, odnosno da li da koči ili dodaje gas, a budući ga vozač iza njega nije puštao, dok ispred njega više nije bilo mjesta, okrivljenik se ponovno, a udarajući u sam prednji desni rub njegovog vozila, ubacio ispred njega i tada je naglo zakočio, pokušavajući inscenirati da je on skrivio nesreću. Međutim, s njim su u vozilu bila djeca, koja su, kada je vozilo zaustavio, istrčala iz auta i počela se "bacati" po cesti, odnosno travi, dok je okrivljenik počeo galamiti na njega pa je pozvao policiju. Napomenuo je da je on u nekoliko momenata izbjegavao nalet na svoje vozilo dok su se kretali paralelno i nekoliko puta je doticao rubnjak. Kretao se prosječnom brzinom kao i svi drugi, pretpostavlja između 55-60 km/h. Smatra da je tom prilikom on bio žrtva jer se nalazio između tri vozila. Njegovo vozilo je imalo kružnu ogrebotinu od ranije, a tom prilikom na njegovom vozilu je oštećen desni retrovizor u vidu oguljotine, prednji desni dio blatobrana s prednje strane i prednji branik s desne bočne strane i ugao branika.

5a. Na prigovor okrivljenika u dijelu u kojem je naveo da su djeca izašla i bacala se po livadi i da je vikao na njega, izjavio je da se on s djecom na livadi "zezao dok su čekali policiju".

5b. Okrivljenik je ostao kod svog iskaza, navodeći da je svjedok tri puta njega udario svojim vozilom.

5c. Svjedok je dodao da je okrivljenik, kada se naposljetku ubacio ispred njega, više puta kočio i dodavao gas naizmjenično, ali da ga on nijedanput nije udario, premda je morao paziti na vozača iza sebe.

6. Nakon brižljivog proučavanja spisa, prometni vještak dipl. ing. Srećko Hlišć, iznio je nalaz i mišljenje u kojemu je naveo da je do nesreće je došlo 9. svibnja 2025. u 15,20 sati na zapadnom kolniku Avenije Gojka Šuška u Zagrebu. U nesreći je sudjelovao okrivljenik koji je upravljao osobnim vozilom Opel Astra reg. oznake [registarska oznaka] i oštećenik ĐŠ koji je upravljao osobnim vozilom Peugeot 207 reg. oznake [registarska oznaka]. Na osobnom vozilu okrivljenika u sudaru je oštećen stražnji lijevi kut prema stražnjem lijevom kotaču, a na vozilu oštećenika prednji desni kut prema prednjem desnom kotaču, pri čemu je sudarni preklop iznosio oko 0,4 m. Karakteristike oštećenja dozvoljavaju mogućnost postojanja višestrukih kontakata. Osim toga, na vozilu oštećenika ostrugan je prednji lijevi kotač, s time da je na mjestu nesreće pronađen trag naleta na rubnjaku mekog terena razdijeljenog pojasa. Iz oštećenja na vozilima proizlazi da se desio nalet prednjeg krajnje desnog dijela osobnog vozila oštećenika na stražnji krajnje lijevi dio vozila okrivljenika, pri čemu je osobno vozilo oštećenika bilo u kontaktu prednjim lijevim kotačem s rubnjakom s lijeve strane kolnika. Na kolniku mjesta nesreće nisu pronađeni materijalni tragovi iz kojih bi se moglo utvrditi mjesto kontakta, kao i brzine kretanja osobnih vozila koja su nakon sudara maknuta.

6a. S obzirom na širinu osobnih vozila od zaokruženo 1,7 m te sudarni preklop od 0,4 m, proizlazi da su gabariti vozila zauzimali prostor od 3 m, što odgovara širini vozne trake. Navedeno znači da je vozilo okrivljenika u trenutku naleta straga moralo biti bočno izmaknuto desnim bokom za oko 1,3 m u odnosu na desni bok vozila oštećenika. S obzirom na navedenu okolnost širine gabarita oba vozila i širine vozne trake, osobno vozilo okrivljenika moralo je biti kod naleta u nekom položaju koji nije na lijevoj voznoj traci na kojoj se već nalazilo vozilo oštećenika, već je bilo u nekom položaju gdje je zahvaćalo desnim kotačima desnu voznu traku pa moguće u pomaku na desnu stranu lijeve vozne trake, u kojem trenutku bi vozilo oštećenika lijevim bokom i kotačem već dolazilo do rubnjaka. S obzirom na navedeno, moguće je da je okrivljenik izvodio prestrojavanje u lijevu prometnu traku kako se navodi u obveznom prekršajnom nalogu, a da se prethodno nije uvjerio da to može učiniti bez opasnosti za oštećenog vozača.

6b. Na navod okrivljenika da je na njegovom vozilu oštećen i središnji dio stražnjeg branika, a ne samo lijevi bočni dio, vještak je kazao da prema fotografijama policijskog očevida koje je imao na uvidu, najveća oštećenja nastala su na prednjem desnom kutu vozila oštećenika i stražnjem lijevom kutu vozila okrivljenika pa je, dakle, u ovom kontaktu nastalo najveće i najznačajnije oštećenje, dok ne isključuje mogućnost postojanja i drugih oštećenja. Ovakva oštećenja pokazuju da je glavni udar vozila oštećenika bio prednjim desnim kutom u stražnji lijevi kut vozila okrivljenika. S obzirom na nastala oštećenja, vještak je kazao da ne može izvoditi zaključke o eventualnim manjim oštećenjima koja bi nastala u međusobnom kontaktu vozila okrivljenika i oštećenika središnjim čelnim dijelovima. S obzirom na navedeno ograničen je u zaključivanju s obzirom na mogućnost višestrukih kontakata na onaj najznačajniji po svojim karakteristikama. Vještak je pojasnio da može dozvoliti mogućnost višestrukih udaraca no ne može utvrditi kako su se isti vremenski događali. Jedino može reći da je najsnažniji kontakt bio između prednjeg desnog kuta vozila oštećenika i stražnjeg lijevog kuta vozila okrivljenika. Pri tome se s obzirom na zaobljenost površina ne može s preciznošću utvrditi sudarni kut, zato jer zaobljenja karoserije pri tako malim sudarnim preklopima onemogućavaju takvo zaključivanje.

7. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka, koji ga je dao po pravilima struke, na osnovu svog stručnog znanja i materijalnih tragova te pročitanu dokumentaciju koja je valjano sačinjena i propisno ovjerena pa nije bilo razloga u nju posumnjati. Samim tim Sud je prihvatio i iskaz svjedoka ĐŠ, jer je isti logičan, uvjerljiv i utemeljen na neposrednom opažanju, slijedom čega nije povjerovao obrani okrivljenika, smatrajući ju neuvjerljivom i upravljenom isključivo na otklanjanje prekršajne odgovornosti. Naime, provedenim postupku dokazano je da je predmetnom zgodom okrivljenik, kao vozač koji je na cesti namjeravao obaviti neku radnju vozilom, propustio prije započinjanja te radnje uvjeriti se da to može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu ili imovinu, a takvim postupkom izazvao je prometnu nesreću s materijalnom štetom.

8. Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s obranom, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenik doista počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u izreci presude te da je prekršajno odgovoran, pa ga je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivim i kazniti.

9. Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenika, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, ranije ponašanje počinitelja, njegovo ponašanje nakon počinjenog prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

10. Kao olakotno Sud je okrivljeniku cijenio njegovu neosuđivanost, dok mu od otegotnih okolnosti nije našao ništa.

11. Cijeneći sve okolnosti koje se tiču prekršaja i počinitelja, Sud je okrivljeniku izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se upravo takvom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenika od kojega se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenika primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da mu je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenog prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti sankcioniranja njihovih počinitelja.

12. Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a trošak se sastoji od troška utvrđivanja prekršaja, troška vještačenja i paušalnog iznosa koji je odmjeren kako prema trajanju i složenosti postupka, tako i prema imovinskim prilikama okrivljenika.

U Zagrebu 30. ožujka 2026.

zapisničarka

sutkinja

Marina Ulamec

Vesna Bestić

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. Okrivljenik VŠ, [adresa]

2. Tužitelj I. postaja prometne policije Zagreb

3. Pismohrana, ovdje.