P-332/2025-13

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari tužiteljice NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., koju zastupa punomoćnik mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru, protiv I. tuženika RV, [adresa], i II. tuženice ĆV, oboje odsutni i nepoznatog boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Braco Kušeta, odvjetnik u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 24. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice mr.sc. Deana Rahana, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave presude 30. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je NV rođ. HV, iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik za cijelo, nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća, Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], pa se temeljem ove presude ovlašćuje da zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini na svoje ime za cijelo, uz istovremeni izbris s imena svih zk vlasnika/tuženika.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 27. siječnja 2025. podnijela ovom sudu tužbu protiv I. i II. tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća, Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

2. U tužbi tužiteljica navodi da je stvarna vlasnica nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća, Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], međutim da su na predmetnoj nekretnini upisani tuženici za cijelo, a koji upis da je pogrešan te je posljedica neusklađenog zk stanja sa onim stvarnim, budući da je tužiteljica kvalificirani posjednik predmetne nekretnine već dulje od 60 godina ni od koga ometana. Također, navodi se da predmetna nekretnina dijelom u naravi predstavlja staru tužiteljevu štalu u mjestu [adresa]. U tužbi se dalje ističe da je tužiteljica istu nekretninu stekla nasljeđivanjem i dosjelošću, i to iza svog pok. barbe/ujaka OV pok. N, koji da je preminuo bez djece, te ga je naslijedila njegova sestra pok. HV, a nju pak njena kći ovdje tužiteljica, pri čemu da rješenje o nasljeđivanju iza pok. OV da prileži spisu Z-1906/19, koji da je upisan i u katastru kao posjednik predmetne nekretnine za cijelo. Dalje se navodi kako je tužiteljica predmetnu nekretninu stekla nasljeđivanjem odnosno dosjelošću i diobom unutar obitelji, da se nalazi u samostalnom –zakonitom, istinitom i poštenom posjedu predmetnih nekretnina preko pedeset godina, a putem svojih prednika i preko osamdeset godina, te da ista predstavlja izvanknjižno vlasništvo i posjed tužitelja, a koju nekretninu tužitelj mirno i nesmetano koristi s uočljivom voljom da ju drži kao svoju, dok da su tuženici samo formalno upisani kao vlasnici za cijelo. Stoga tužiteljica predlaže kao u tužbenom zahtjevu, a kako je to navedeno u izreci presude.

3. Budući da su I i II. tuženici označeni u tužbi kao odsutni i nepoznatog boravišta, sud je izvršio provjeru kroz Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i utvrdio da I. i II. tuženici nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], niti postoje drugi podaci o istima. Polazeći od navedenih utvrđenja sud je rješenjem od 14. veljače 2025. temeljem odredbi članka 84. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP-a) I. i II. tuženicima postavio privremenog zastupnika u osobi Brace Kušete, odvjetnika u Supetru. O postavljanju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim Novinama.

4. Privremeni zastupnik tuženika se na ročištu od 22. siječnja 2026. opreza radi usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te predložio da se izvedu svi dokazi koji su predloženi u tužbi i na pripremnom ročištu.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, posjedovnog lista broj 71 Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Split, Ispostava Supetar, rješenja o naknadno pronađenoj imovini poslovnog broja O.61/82 od 25. ožujka 1982., Rješenja Općinskog suda u Splitu poslovnog bora O-1070/89 od 3. lipnja 1989., rješenja Općinskog suda u Supetru poslovnog broja Rz-14/10 od 22. svibnja 2013., pregledom i čitanjem spisa ovog suda pod poslovnim brojem Z-1596/13, saslušanjem svjedoka ĐV, MV i ŠV, te saslušanjem tužiteljice kao parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužiteljice da se utvrdi vlasnicom nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], stojna kuća, Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo, temeljem instituta dosjelosti.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da su kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani tuženici, i to svaki za ½ dijela, dok je pregledom posjedovnog lista za predmetnu nekretninu utvrđeno kako je kao posjednik iste upisan PV, pok. N.

9. Čitanjem rješenja o naknadno pronađenoj imovini poslovnog broja O.61/82 od 25. ožujka 1982. utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena sestra HV rođ. PV za cijelo, dok je čitanjem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovnog broj O-1070/89 od 3. lipnja 1989. utvrđeno da je njezinom nasljednicom proglašena tužiteljica za cijelo.

10. Sud je u postupku saslušao svjedoke ČV, MV i ŠV. Iz iskaza svjedoka ĐV proizlazi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata budući da je čitav svoj život od djetinjstva živio u [adresa]. Naveo je kako se inače radi o malom mjestu u kojem se stanovnici jako dobro poznaju, pa tako jako dobro znaju što je čije. Sjeća se da je predmetna nekretnina u naravi štala koju je nekoć držao, koristio TV, a on da je otac od MV, također svjedoka u ovom predmetu. Naveo je da je TV odmah u bloku sa ovom štalom imao svoju kuću, tako da se sjeća da je u ovoj štali držao ovce, koze, kunce, a također da je imao i rasplodnog jarca, pa da je ta njegova štala bila poznata destinacija za sve u [adresa] i [adresa]. Također da se znalo da je vlasnik ove štale NVŽ, a on da je još kao dijete znao i doći kod njega, međutim to da je bilo jako davno pa da se ne bi mogao ni sjetiti kako je taj čovjek izgledao. Sjeća se da je NVŽ dao TV ovu štalu na korištenje, a on da bi znao navratiti tu. Posebno upitan naveo je da je DV Jurin stric, barba ili ujak tužiteljice, a ne zna je li on imao potomaka niti je li bio oženjen, i pretpostavlja da je tužiteljica upravo njega naslijedila. Naveo je da je tužiteljicu inače viđao na groblju u [adresa], a da ju je viđao i kod ove štale. Posebno je naveo da nikad nije čuo za RV i ĆV, takvog prezimena da nema u [adresa], a nikada nije čuo da bi tužiteljicu ili LV OV netko ometao u vlasništvu odnosno korištenju ove nekretnine. Svjedoku nije poznato je li DV imao braće ili sestara.

11. Iz iskaza svjedoka MV, star šezdeset godina, proizlazi da se njegova obiteljska kuća nalazi u bloku s predmetnom nekretninom te da ista u naravi predstavlja štalu. Tu štalu da je za vrijeme svog života koristio njegov otac TV, međutim ona da nije bila njegovo vlasništvo, već vlasništvo jednog čovjeka iz [adresa]. On da je tada bio mlad pa da ga nikada nije interesiralo ime tog čovjeka, tako da ne zna kako se on zvao, a ne može se sjetiti ni je li ga ikada vidio. Njegov otac da je tu štalu koristio na način da je tu držao životinje i to koze, ovce, a imao je i rasplodnog jarca, međutim ne zna je li na neki način plaćao vlasniku korištenje te štale. Kad je njegov otac umro da se to prestalo koristiti tako da je štala danas u potpunosti zapuštena, pa čak i ruševna. Naveo je da je tužiteljicu viđao u [adresa], ali ne zna ima li ona ikakve veze sa ovim čovjekom koji je bio vlasnik ove štale. Nikada nije čuo da bi netko tvrdio da to nije vlasništvo ovog čovjeka koji je njegovom ocu dopustio da koristi ovu štalu, dok za imena RV i ĆV nikada nije čuo, to prezime da nije iz [adresa].

12. Iz iskaza svjedoka ŠV proizlazi da isti o predmetnoj nekretnini ima samo saznanja od vremena kada je 2000. godine kupovao svoju kuću u [adresa], Tada da je bio zainteresiran za predmetnu nekretninu, htio ju je kupiti, pa kako je znao da pok. TV u njoj drži životinje njega da je pitao bi li mu to prodao, međutim on da mu je rekao da on nije vlasnik te kućice već neki ljudi iz [adresa]. On se nakon toga više nije interesirao za ovu kuću već je kupio kuću odmah do TV, sa druge strane. Naveo je da tužiteljicu ne poznaje, možda da ju je vidio jednom na groblju, nije mu poznato kakve ona ima veze sa ovom nekretninom.

13. Sud je u postupku saslušao i tužiteljicu koja je u svom iskazu navela da predmetna nekretnina u naravi predstavlja staru štalu koja je nekoć bila vlasništvo njezinog ujaka OV. Njezina majka HV da je bila sestra OV, a da su imali i sestru CV, za koju zna da se kao cura udala za R te su zajedno odselili u Ameriku i nikada se nisu vratili. Njezina majka da se cijeli život brinula za OV, na način da mu je pomagala u radovima koje je on izvodio, a inače DV da nije imao potomstva niti je imao suprugu. Sva njegova imovina na Braču da je pripala njezinoj majci nakon njegove smrti 1974. godine, dok se njezina sestra odrekla svega toga u njezinu korist. Navela je da je njezin ujak imao jako puno nekretnina na području Brača, a ova da mu nije bila toliko ni potrebna pa nije toliko često ni svraćao. navela je da inače dolazi na Brač jer ima i druge nekretnine u Ložišćima i okolo, a u [adresa] do ove štale da svrati kada ode prijateljima pokopanima na groblje u [adresa]. Što se tiče vlasništva navela je da nitko drugi nikada nije tvrdio da je to njegovo s tim da nije imala nikada problema.

14. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP-a) propisano je da se pravo vlasništva može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

15. Odredbom članka 159. ZVDSP-a, i to stavkom 1. propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisan je rok od 10 godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 godina za poštenog posjednika.

16. Odredbom članka 160. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok je u stavku 2. propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Dakle, u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja koje je potrebno da bi se pravo vlasništva steklo dosjelošću.

17. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, i to prvenstveno iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku, sud je utvrdio da je vlasnik predmetne nekretnine nekoć bio NVŽ koji je tu nekretninu dao na korištene TV, inače ocu svjedoka MV, koji je u toj štali držao životinje, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka ĐV. OV je nkon smrti naslijedila HV, majka tužiteljice, a istu je naslijedila tužiteljica nakon njezine smrti, kako to proizlazi iz pročitanih rješenja o naknadno pronađenoj imovini poslovnog broja O.61/82 od 25. ožujka 1982. te rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu poslovnog broj O-1070/89 od 3. lipnja 1989. Također, svi svjedoci suglasno su iskazivali u postupku da im osobe upisane u zemljišnim knjigama nisu poznate, niti da bi one imale ikakve veze s predmetnom nekretninom, kao i da nikada nisu čuli da bi netko tvrdio da predmetna nekretnina nije vlasništvo OV, pravnog prednika tužiteljice. Stoga, a kako su svi svjedoci suglasno iskazivali o bitnim činjenicama za ovaj spor, pri čemu je svjedok MV sin TV koji je bio neposredni posjednik predmetne nekretnine, dok je svjedok ĐV susjed predmetnoj nekretnini, pa isti imaju neposredna saznanja o načinu korištenja predmetna nekretnine i stjecanju iste, to je sud u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, te na istima utemeljio odluku o bitnim činjenicama koje ukazuju na osnovanost tužbenog zahtjeva. Osim toga, iskazi svjedoka su u cijelosti u skladu s navodima tužiteljice iznesenima u tijeku postupka, odnosno tužbi, te općenito preostalim materijalnim dokazima u spisu. Stoga je na temelju iskaza saslušanih svjedoka te materijalnih dokaza, konkretno rješenja o nasljeđivanju kojima tužiteljica dokazuje pravni slijed stjecanja predmetne nekretnine od ranijeg vlasnika OV do sebe, bilo moguće zaključiti da je tužiteljica bila u posjedu predmetne nekretnine, pri čemu je po ocjeni ovog suda takav posjed tužiteljice, osim što je trajao zakonom određeno vrijeme, uzimajući u obzir i posjed njezinih pravnih prednika, bio i pošten jer je tužiteljica posjedovala i koristila predmetnu nekretninu s uvjerenjem da je ista njezino vlasništvo, te da nitko treći ne polaže prava na nju.

18. Slijedom navedenog, a cijeneći sve gore izvedene dokaze, posebno iskaze svjedoka te pisanu dokumentaciju u spisu, ovaj sud zaključuje da je tužiteljica nedvojbeno u posjedu predmetne nekretnine zasigurno preko 20 godina, te joj nitko posjed, a niti vlasnička prava glede iste nikada nije osporavao, zbog čega takav posjed tužiteljice ima kvalitetu kontinuiranog, poštenog i nesmetanog posjeda, pa su samim time ispunjene pretpostavke iz članka 159. i 160. ZVDSP-a za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem izvanredne dosjelosti.

19. Stoga je tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo usvojiti pozivom na odredbe čl. 156. i 160. ZVDSP-a, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

U Supetru, 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužiteljici po punomoćniku, mr.sc. Dean Rahan, odvjetnik u Supetru

- I. i II. tuženicima, putem privremenog zastupnika Brace Kušete, odvjetnika u Supetru

- u spis