REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski prekršajni sud u Splitu
Stalna služba u Sinju
Broj: Pp-1021/2025-11
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Sinju po sutkinji ovog Suda Ombreti Bareza uz sudjelovanje Emilje Plazibat kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenice JĐ, zbog prekršaja iz čl. 57. st.7. a u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11,80/13, 92/14,64/15, 108/17, 70/19,42/20, 85/22, 114/22, 145/24), po prigovoru na obavezni prekršajni nalog Policijske postaje Sinj, broj klasa: 211-07/24-2/50270, ur. broj: 511-12-31-24-1 od 12. studenog 2024., temeljem čl.183. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13 ,157/13, 110/15,118/18, 114/22), u žurnom postupku u odsutnosti okrivljenice,
p r e s u d i o j e
Okrivljenica: JĐ J i H, iz [adresa], rođena **.**.1984. u [adresa], prodavačica, SSS, udata, troje djece, srednjeg imovnog stanja, zaposlena, OIB: [osobni identifikacijski broj], drž. RH, nekažnjavana,
kriva je
što je 30. listopada 2024. u 17,00 sati u mjestu Sinj, Ulica Alkarsko trkalište 9 upravljala osobnim vozilom marke Peugeot, reg. oznake [registarska oznaka] i izazvala prometnu nesreću s ozlijeđenom osobom na način da se kretala iz smjera sjevera u smjeru istoka zapadnom prometnom trakom i dolaskom do mjesta događaja odnosno do raskrižja nije propustila motocikl koji zadržava smjer kretanja već vozilom skreće ulijevo prilikom čega prednjem dijelom svog vozila udara u lijevu bočnu stranu motocikla marke Honda, reg. oznake [registarska oznaka] kojim je iz smjera juga u smjeru sjevera, istočnom prometnom trakom upravljao HĐ koji je od posljedice prometne nesreće zadobio lakše tjelesne ozljede,
čime je počinila prekršaj iz čl. 57. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/08, 48/10, 74/11,80/13 ,92/14,64/15, 108/17, 70/19,42/20, 85/22, 114/22, 145/24), a kažnjivo po čl. 57.st.7. a u vezi čl. 293.st. 2. istog Zakona,
pa temeljem iste odredbe, a primjenom čl. 33. i čl. 37. st. 3. t. 1. Prekršajnog zakona okrivljenici se,
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 350,00 (tristo pedeset) eura.
Izrečenu novčanu kaznu okrivljenica je dužna platiti u roku od 30 dana od dana primitka presude, a u protivnom ista će se izvršiti u skladu sa čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenica u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
Temeljem čl.139.st.3. i čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je obvezna platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, na ime paušalnih troškova prekršajnog postupka a sve u roku od 30 dana od dana primitka ove odluke pod prijetnjom prisilnog izvršenja.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Sinj, podnijela je 22. siječnja 2025. ovom Sudu optužni prijedlog po prigovoru na obavezni prekršajni nalog okrivljenice JĐ zbog prekršaja iz čl. 57.st. 7. a u vezi čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, činjenično i pravno opisanog u izreci presude.
2. Po prigovoru, obavezni prekršajni nalog stavlja se izvan snage te se nastavlja redovni prekršajni postupak.
3. Okrivljenica ispitana pred ovim Sudom iskazuje da se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret premda da je sporne prigode upravljala označenim vozilom, da se kretala ulicom Alkarsko trkalište i na mjestu gdje je trebala skrenuti lijevo da se doslovno ukopala jer da je vidjela da joj iz suprotnog smjera dolazi motocikl koji je jurio. U trenutku kad da je bio blizu njenog vozila da je prelazio preko ležećeg policajca što da ga je zanijelo i da je doslovno strišao njeno vozilo i pao. Da je odmah izišla iz vozila, rekla da će zvati policiju , a on da je tražio da se ne zove policija jer da nema pravo upravljati motociklom. Da mu je na nozi vidjela krv i da je inzistirala da ga odveze na hitnu pomoć što da je i učinila i da je pomakla vozilo sa mjesta događaja , a prije toga da je i on podigao motocikl i pomakao ga. Da je drugi vozač inzistirao da ne zovu policiju i na hitnoj da je čak rekao da je pao niz stepenice kako ne bi dolazila policija, a onda sutradan da je rekao njoj da najprije dođe u osiguranje, a potom u policiju jer da je ona izazvala nesreću. Da ponavlja da nije započela skretanje nego se zaustavila na samoj liniji prije skretanja , a njega da je brzina kojom se kretao preko ležećeg policajca zanijela i da je udario u njeno vozilo jer da mu je ona oduzela prednost da bi njeno vozilom barem dijelom prešlo na lijevu kolničku traku i da bi on pri udaru naletio na njeno vozilo i preletio je, a da se ne srušio samo na pod.
4. U dokaznom postupku svjedokinja policijska službenica PĐ iskazuje da sporne prigode nije bila na mjestu događaja istog dana kad je bila prometna nesreće već da su učesnici nesreće istu prijavili sutradan. Da na mjestu događaja nije pronašla nikakvih tragova koji bi upućivali da je došlo do bilo kakve nesreće odnosno da nije bilo tragova kočenja, da nije bilo tragova stakla ili plastike i da je zaključak o nesreći donijela temeljem snimljenih oštećenja na vozilima i iskaza učesnika. Naime, da je okrivljenica na prvom razgovoru rekla da je malim dijelom prešla središnju liniju ali da ju je motocikl mogao zaobići međutim da je sutradan već promijenila priču i svaki slijedeći susret da je bio promjena njene priče sa dodavanjem detalja. Upravo oštećenja na vozilima odnosno na njenom vozilu da upućuju na zaključak da je ona udarila motocikl jer da je vidljivo na njenom vozilu da je odvojen blatobran, a da se radilo samo o "strišavanju" , kako ističe okrivljenica da bi na njenom vozilu bilo samo očešanje, a da je vidljivo da nije bilo tako, a uz to da je upravo ona rekla da je malim dijelom vozila prešla središnju liniju.
5. U dokaznom postupku pročitani su zapisnik o očevidu, situacijski plan, fotodokumentacija oštećenih vozila i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije.
6. Na temelju ovako provedenog postupka a cijeneći izvedene dokaze po slobodnom uvjerenju sud smatra dokazanim da je okrivljenica počinila djelo prekršaja upravo na način kako je to činjenično opisano i pravno označeno u izreci presude.
7. Sud je ovako odlučio ocjenjujući obranu okrivljenice i iskaz svjedokinje policijske službenice PĐ, kao i čitanjem izvedene dokaze. Naime, okrivljenica negira počinjenje prekršaja tvrdeći da je na navedenom mjestu zaustavila svoje vozilo došavši do raskrižja i kad da je vidjela da iz suprotnog smjera juri motocikl da je doslovno ukopala svoje vozilo, a drugi vozač da je zbog svoje brzine, prelazeći preko ležećeg policajca zanio motocikl i doslovno strišao njeno vozilo te pao. Da je ona inzistirala da ga odveze na hitnu pa da su vozila pomaknuta sa mjesta događaja. Obrana okrivljenice nije prihvaćena jer je neuvjerljiva i nelogična. Naime, okrivljenica ističe da je ukopala vozilo na središnjoj liniji prije skretanja ulijevo, a drugi vozač da je zbog brzine zanesen i da je udario u njeno vozilo odnosno da ga je "strišao". Međutim svjedokinja policijska službenica PĐ ističe da su učesnici nesreće istu prijavili sutradan i da na mjestu događaja nije pronašla tragova kočenja niti tragova stakla i plastike ali prema oštećenjima na vozilima ,a pogotovu na vozilu okrivljenice da je zaključila da je ona prešla središnju liniju jer da je na prvom razgovoru s njom i priznala da je malim dijelom vozila prešla središnju liniju ali svaki slijedeći razgovor da je mijenjala priču dodavanjem detalja. Kako da je na vozilu okrivljenice odvojen blatobran da to upućuje na udarac , a ne "strišavanje". Naime, strišavanje da bi značilo očešanje, a o tome da se nije radilo. Dakle, iz iskaza svjedokinje policijske službenice PĐ i čitanjem priloženih dokaza te posebno pregledom priložene fotodokumentacije oštećenih vozila da je vidljivo ono o čemu govori svjedokinja policijska službenica jer da je ona svojim vozilom bila na središnjoj liniji ili bi je motocikl udario sprijeda ili bi je očešao po bočnom dijelu , a nikako joj je bi odvalio prednji blatobran i to u cijelosti započevši na lijevoj strani vozila pa je zaključiti da je okrivljenica izazvala prometnu nesreću upravo na način kako je opisano u izreci presude. Iskaz svjedokinje policijske službenice prihvaćen je u cijelosti kao uvjerljiv, vjerodostojan i jasan te njen iskaz ne ostavlja nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica, pa analizirajući i ocjenjujući svaki dokaz pojedinačno kao i dovodeći ih u međusobnu vezu, cijeneći provedene dokaze po slobodnom sudačkom uvjerenju temeljem odredbe čl. 88.st.2. Prekršajnog zakona zaključeno je da su se u ponašanju okrivljenice stekla sva zakonska obilježja prekršaja koji joj se stavlja na teret, a u provedenom dokaznom postupku nema dokaza koji bi upućivali suprotno te je donesena odluka kao u izreci.
8. Prilikom odmjeravanja kazne sud je uzeo u obzir postojeće okolnosti, težinu prekršaja, način počinjenja, nastale posljedice, imovno i obiteljsko stanje,držanje nakon djela, te je izrečena novčana kazna primjenom čl. 37. st. 3. t.1. PZ-a odnosno ista je ublažena uzevši kao olakotno dosadašnje nekažnjavanje okrivljenice i njene imovne prilike, premda je zaprijećena novčana kazna od 650,00 do 1.180,00 eura, a sutkinja smatra da je kazna primjerena počinjenom prekršaju, stupnju odgovornosti i vrsti prekršaja, očekujući da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja, kako okrivljenica više ne bi bila počiniteljica ovakvih ili sličnih prekršaja, a temeljem čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona određen je rok plaćanja novčane kazne te ukoliko dvije trećine izrečene novčane kazne okrivljenica uplati u predviđenom roku smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
9. Pri odlučivanju o odluci o zaštitnoj mjeri ista nije izrečena jer je olakotnim uzeto da okrivljenica do sada nije kažnjavana za prekršaje za koje se može izreći zaštitna mjera pa se ne smatra opravdanim za prvi prekršaj izreći mjeru jer ista nije u razmjeru s težinom počinjenog prekršaja i prekršaja koji se mogu očekivati, kao i sa stupnjem počiniteljičine opasnosti (prema podacima o identitetu okrivljenice, u izreci presude, te priloženim izvodom iz prekršajne evidencije, ista do sada nije bila prekršajno kažnjavana za istovjetne prekršaje), pa je odlučeno da se zaštitna mjera neće izreći.
10. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl.139.st.3. a u vezi čl.138.st. 2. t.1. i t. 3.PZ-a a sve obzirom na složenost i trajanje prekršajnog postupka te imovno stanje okrivljenice .
11. Na temelju iznesenih razloga presuđeno je kao u izreci.
U Sinju 30. ožujka 2026.
Zapisničarka:
Sutkinja :
Emilja Plazibat v.r.
Ombreta Bareza v.r.
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nije dopuštena žalba.
DN-a: okrivljenici, tužitelju, ovdje
