REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Splitu - Stalna služba u Trogiru

Obala Bana Berislavića 1

21220 Trogir

Poslovni broj: Pn-507/2025-9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Trogiru, po sucu Divna Ivančev, u pravnoj stvari tužitelja: AČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Mislav Balić, odvjetnik u Splitu; protiv tuženika: ADRIATIC OSIGURANJE dioničko društvo, OIB 94472454976, Listopadska 2, 10000 Zagreb, zastupan po punomoćniku Ilija Krivić, odvjetnik u Splitu; radi: Naknada štete, nakon zaključene glavne rasprave od 16.veljače 2026.godine a objavljene na ročištu dana 30. ožujka 2026.godine

p r e s u d i o  j e

1.Djelomično se usvaja tužbeni zahtjev tužiteljice sadržan u točkama I i III koji glasi:

I.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u iznosu od 3.550,00 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na pojedinačne mjesečne iznose teče od dana dospijeća pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od 04.10.2019.g. pa do isplate.

III.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime imovinske štete na vozilu isplatiti tužitelju iznos od 670,50 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na pojedinačne mjesečne iznose teče od dana dospijeća pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od presuđenja pa do isplate.

2.S viškom tužbenog traženja na ime isplate neimovinske štete za iznos od 11.450,00 eura i na ime isplate imovinske štete za iznos od 829,50 Eura tužiteljica se odbija.

3.Odbija se točka II tužbenog zahtjeva tužiteljice koji glasi:

"II.Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe na ime imovinske štete s osnove tuđe njege i pomoći isplatiti tužitelju iznos od 1.000,00 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na pojedinačne mjesečne iznose teče od dana dospijeća pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od presuđenja pa do isplate."

4.Dužna je tužiteljica u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.665,93 eura uvećano za zakonsku zateznu kamatu koja na pojedinačne mjesečne iznose teče od dana dospijeća pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena od presuđenja do isplate.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi tvrdi da je dana 01.listopda 2017.godine dok je upravljala lijevom trakom svojim vozilom Opel Vectra reg. oznake [registarska oznaka] na području Solina,prilikom prestrojavanja iz lijeve u desnu traku udario u zadnju kraj njenog vozila, GČ, osiguranik tuženika vozilom Audi A4 reg. [registarska oznaka]. Naime, osiguranik tuženika je velikom brzinom na istoj kolničkoj traci se približio tužiteljici, te joj svjetlosnim signalima upozoravao da se ukloni iz lijeve trake,kako bi je prestigao,jer se znatno brže kretao. Poduzimajući radnju prestrojavanjem dok je tužiteljica još uvijek bila u lijevoj traci osiguranik tuženika ne držeći potrebno rastojanje je udario u zadnji lijevi kraj vozila, što je uzrokovalo zanošenje vozila tužiteljice, gubitak nadzora nad vozilom,te nekontrolirano kretanje vozila,udaranje u zaštitnu ogradu slijeve i desne strane kolnika uslijed čega je zadobila teške tjelesne ozljede. Osiguranik tužene se udaljio dok je policija prekršajno procesuirala tužiteljicu, da bi Prekršajni sud u Trogiru u postupku Pp P-1199/18 donio oslobađajuću presudu od 04.lipnja 2018.godine. Tužiteljica je kritične prigode zadobila teške tjelesne ozljede u vidu desne zigomatične kosti, zbog čega je bila hospitalizirana i podvrgnuta operativnom zahvatu te su joj ugrađene dvije pločice. Nadalje,pretrpjela je fokalnu ozljedu mozga kao i trzajnu ozljedu vrata. Posljedica pretrpljene ozljede ogleda se u tome da je desno oko zatvorenije, fizički je pomaknuto, projicira se dupla slika, ne može voziti noću,vid je na desno oko oštećen za 80%, osjeća konstantu bol desnog oka, vrtoglavicu, glavobolju i poremećaj sna. Tuženik je svojim dopisom od 15.siječnja 2019.godine otklonio svoju odgovornost u mirnom postupku. Tužiteljica stoga potražuje na ime pravične novčane naknade s osnova povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 40.000,00 kuna da bi u podnesku od 23.09.2020.godine zatražila naknadu štete na osobnom vozilu marke Opel Vectra reg. oznake [registarska oznaka] koje je kritične prigode totalno uništeno te potražuje tržišnu cijenu od 10,000.00 kuna koliko je isto vrijedilo u trenutku nezgode.

2.Nakon provedenih medicinskih vještačenja i vještaka za Cestovni promet, u podnesku tužitelja od 28.01.2025.godine ista je uredila tužbeni zahtjev na način da je na ime neimovinske štete potraživala iznos od 15.000,00 eura, na ime imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći iznos od 1.000,00 eura, na ime imovinske štete na vozilu iznos od 1.500,00 eura a koju preinaku je po članku 191. stavak 1. ZPP-a dozvolio jer je tužiteljica tek nakon provedenih vještačenja mogla utvrditi posljedice štetnog događaja, odnosno odrediti po tužiteljici iznose naknade nematerijalne i materijalne štete iz štetnog događaja.

3.Tuženik u odgovoru na tužbu se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti te osporio sve činjenične tvrdnje i navode tužbe, navodeći da u navedenom predmetu za tuženika nije sporna samo jedna jedina stvar a to je da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] bilo osigurano kod tuženika. Tuženik je osporio osnov tužbenog zahtjeva te istakao prigovor isključive odgovornosti na strani tužiteljice jer je do štetnog događaja došlo isključivo protupravnom radnjom tužiteljice. Naime , ista je vršila protupravnu radnju mijenjanja prometne trake ( čime je postupila protivno odredbi članka 43 Zakona o sigurnosti prometa na cestama) a da se prethodno sa sigurnošću nije uvjerila da radnju mijenjanja prometne trake automobilom na cesti može započeti i izvršiti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, zbog čega je u nekontroliranom zanošenju udarila u metalnu zaštitnu ogradu. Nadalje iz modemskog izvješća, te iz Zapisnika o očevidu osiguranik tuženika uopće nije ni evidentiran kao sudionik predmetne prometne nezgode. Također nisu naveden niti ikakva oštećenja na vozilu osiguranika tuženika što jasno ukazuje kako tvrdnje tužiteljice da ju je osiguranik tuženika udario nisu istinite. Modemsko izvješće sastavlja Policijska postaja koja je vršila očevid prometne nezgode i sastavila Zapisnik o očevidu. U navedenom izvješću je opisan način i okolnosti nastanka same nezgode,dok zapisnik o očevidu navodi podatke o sudionicima, vlasnicima vozila, nastalim oštećenjima i slično. Upravo zbog navedenog modemsko izvješće predstavlja službenu ispravu te dokazuje istinitost navedenog, odnosno u ovom slučaju činjenicu kako je tužiteljica isključivo odgovorna za nastanak prometne nezgode i iz nje proizašle štete. Te predlaže odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan. Međutim iako je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan, isključivo opreza radi, tuženik ističe da povrede prava osobnosti i okolnosti slučaja ne opravdavaju dosudu pravične novčane naknade u zatraženom iznosu te kao što je već navedeno isključivo opreza radi,osporava visinu zatražene naknade štete. Također,isključivo opreza radi, temeljem odredbe članka 1902 i 1106 ZOO-a ističe se prigovor suodgovornosti nastanku, odnosno povećanju štete. Naime, kako se u medicinskoj dokumentaciji spominju opsežne ozljede u području lica, što sugerira direktan sraz lica s dijelovima instrument ploče ili vjetrobranskog stakla, nesporno proizlazi da tužitelj nije koristio sigurnosni pojas. U odredbi članka 1106 ZOO-a je propisano:

-kada je nemoguće utvrditi koji dio štete potječe od oštečenikove radnje ili propusta, sud će dosuditi naknadu vodeći računa o okolnostima slučaja." S prijedlogom da ukoliko se bude izvodio dokaz liječničkim vještačenjem na okolnost posljedica ozljeđivanja tužitelja, tuženik je predložio i pribavu zdravstvenog kartona tužiteljice u izvorniku te još jednom, a slijedom svega iznijetog, predložio odbijanje tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti.

4.I uređenom tužbenom zahtjevu tužiteljice od 28.01.2025.godine se protivio budući da je tužitelj preinačio i povisio tužbeni zahtjev na način da umjesto dosadašnjih 9.290,60 eura potražuje ukupnu štetu od 17.500,00 eura pa na takvu preinaku ne pristaje jer je preinaka zatražena nakon zaključenja prethodnog postupka i ista se ne može ni tražiti ni ako iznimka prema članku 299 stavak 2. Zakona o parničnom postupku, ističući i prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev za traženje naknade štete, budući je taj zahtjev podnesen u podnesku od 17.01.2025.godine a tužba podnesena 04.10.2019.godine za štetni događaj od 01.10.2017.godine jasno je da je protekao trogodišnji zastarni rok u odnosu na zatraženu naknadu štete.

5.Nadalje, imajući u vidu dan nastanka nezgode, 01.10.2017.godine istaknut je prigovor zastare potraživanja u odnosu na podnesak tužitelja od 27.01.2025.godine gdje je prvi put postavljen zahtjev za traženje imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.000,00 eura, budući je isti istaknut po proteku zastarnog roka potraživanja naknade štete.

6.U tijeku dokaznog postupka ovaj sud je izvršio uvid u Presudu Prekršajnog suda u Trogiru pod posl. br. Pp P-1199/18 od 04.lipnja 2018.godine, odnosno izvršio uvid u kompletan spis Pp P-1199/18, pregledao medicinsku dokumentaciju za tužiteljicu, pregledao podatke o prometnoj nezgodi od 01.10.2017.godine, pregledao zapisnik o očevidu Postaje prometne policije broj 511-12-36-03-1261/2017 Split 01.listopada 2017.godine, pregledao izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće, pregledao prometno tehničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za strojarstvo, promet i motorna vozila, brodove i brodske havarije dipl. ing. Neven Kralj od 22.03.2022.godine, pregledao nalaz i mišljenje vještaka neurokirurga dr. Miro Jurinović od 03.02.2023.godine, pregledao Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka oftalmolog dr. Suzana Konjevoda od 20.11.2023.godine, pregledao Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka maksilofacijalne kirurgije dr. Emila Dediol od 06.12.2024.godine,pregledao Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za psihijatriju dr. Nikole Sikirica od 04.02.2025.godine te saslušao svjedoke ĐČ, ĆČ te tužiteljicu kao stranku.

7.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te zahtjev za naknadu imovinske štete s osnova tuđe njege i pomoći i naknadu štete za uništeno vozilo a koja šteta je posljedica prometne nezgode od 01.listopada 2017.godine kada je tužiteljicu koja je upravljala svojim vozilom Opel Vectra reg. oznake [registarska oznaka] prilikom prestrojavanja iz lijeve u desnu traku na području Solina u zadnji kraj njenog vozila udario svojim vozilom osiguranik tuženika a kojom prigodom je tužiteljica zadobila teške tjelesne ozljede a na vozilu nastala totalna šteta.

8.Budući da je tuženik u odgovoru na tužbu priznao pasivnu legitimaciju na strani tuženika ali je osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva ističući prigovor suodgovornosti na strani tužiteljice zbog protupravnog mijenjanja prometne trake a da se prethodno sa sigurnošću nije uvjerila da takvu radnju može započeti i izvršiti bez opasnosti za sebe i druge sudionike u prometu, ovaj sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka te tužiteljice kao stranke i proveo prometno-tehničko vještačenje.

9. Iz iskaza svjedoka ĐČ utvrđeno je da se kritične prigode kretao iz Kaštel Sučurca ka Splitu vozeći desnom kolničkom stranom a na lijevoj strani da se desila nezgoda na način da je vozilo tamne boje čijeg modela i marke se ne može sjetiti i koje je na toj lijevoj kolničkoj traci udarilo u vozilo Kadet u njegov lijevi kraj. Sjeća se da je vidio dim te da od tog dima nije mogao kazati ništa više nego što je kazao a da se sjeća kočenja i da zna da je to vozilo udarilo u njenu lijevu zadnju stranu,ne zna zašto je ovo vozilo blendovalo ali da mu se čini da se tužiteljica vračala na sredinu lijeve trake te da nakon tog udarca da je zatekao samo vozilo tužiteljice uz ogradu.

10. Iz iskaza saslušanog svjedoka ĆČ koji je kritične prigode bio suvozač u vozilu tužiteljice i gdje je u krilu držao kćerku tužiteljice, da se sjeća da je odjednom pored njih projurilo vozilo koje ih je zarotiralo i zbog čega su udarili u ogradu, odnosno plesali po cesti,tako da je bilo oštećenja i sprijeda i straga na vozilu tužiteljice a da je do zarotiranja vozila tužiteljice došlo jer je to vozilo malo taklo branik. Naveo je također i da to vozilo koje je dotaklo tužiteljicu se kasnije zaustavilo na sekunda i nakon toga napustilo mjesto nesreće.

11.Iz iskaza pak tužiteljice kao stranke utvrđeno je da je kritične prigode svojim vozilom Opel Vectra se kretala iz pravca Trogira put Splita i u Solinu u blizini Ininog postrojenja se vozila lijevom trakom jer je prije toga obilazila vozila u desnoj traci a brzina da je bila od 80-100km/h, nikako preko i da je u jednom trenutku u retrovizoru je primijetila crno vozilo marke Audi koje je brzo vozilo i koji joj je blicao da se makne i u trenutku njenog prelaska iz lijeve u desnu traku je osjetila udarac u zadnji lijevi kraj njenog vozila,koji udarac je zarotirao, nije mogla uspostaviti kontrolu nad vozilom te je udarala od jedne do druge ograde i zaustavila se na braniku s njene desne strane, te da ne zna kako je izašla iz vozila bila je dezorijentirana,ali da joj je ĆČ rekao da je GČ vozač Audia pozvao vučnu službu "Kovčo" s njenog mobitela da se hitno makne vozilo kako ne bi došla policija. Na upit pun tuženika da što točnije opiše položaj njenog vozila u trenutku sraza iskazala je da kako joj je gospodin GČ ( vozač tamnog vozila, odnosno vozila Audi) blicao joj da se makne, u trenutku kada je prelazila iz lijeve u desnu traku GČ se nije mogao zaustaviti niti prikočiti te ju je udario u lijevi kantun branika, odnosno žmigavca, zbog čega ona udara u lijevu zaštitnu ogradu pa zatim u desnu na kojoj se i zaustavila u autu koje je totalno uništeno. Također je kazala da je došla policija, sačinila očevid, na kojem očevidu nije zatekla vozilo Audi koje je otišlo nakon što je s njezinog mobitela zvalo vučnu službu ali da se sjeća da je policiji pristupila jedna žena koja je dala sliku Audia jer je kroz Kaštela jurio velikom brzinom i koja je odbila svjedočiti kako njoj tako bilo kome, ali da na kamerama koje postoje uz cestu se može potvrditi ovo što je kazala.

12. Iz prometno-tehničkog vještačenja sudskog vještaka Nevena Kralj, je utvrđeno da se mjesto prometne nezgode nalazilo u Solinu, na kolniku ceste D8 kod benzinske pumpe Ina. Neposredno prije početka vidljivih tragova zanošenja na kolničkoj površini osobno vozilo Opel Vectra reg. oznake i broja ST9638-G kreće se sjevernim prometnim trakom navedene dionice iz pravca zapada u pravcu istoka i neposredno prije početka vidljivih tragova zanošenja kreće se brzinom od oko 85,14 km/h ili 23,6m/s. Nakon vidljivih tragova kočenja i zanošenja u ukupnoj dužini od oko 14 m osobno vozilo Opel Vectra ostvaruje primarni sraz sa svojim prednjim dijelom sa zaštitnom metalnom ogradom na udaljenosti od oko 33 m od početne točke mjerenja u pravcu istoka i oko 1 metra od južnog ruba kolnika u pravcu juga. Nakon primarnog sraza osobno vozilo Opel Vectra rotira se i ostvaruje sekundarni nalet stražnjim više lijevim dijelom sa zaštitnom metalnom ogradom izvan južnog ruba kolnika na udaljenosti od oko 44m od početne točke mjerenja u pravcu istoka i oko 1 m od južnog ruba kolnika u pravcu juga, nakon čega se ponovno zanaša na putu od oko 8m do mjesta konačnog smirivanja na udaljenosti od oko 52 m od početne točke mjerenja u pravcu istoka i oko 2 m od južnog ruba kolnika u pravcu juga. Vremenski gledano sekundu prije sraza, a prije početka vidljivih tragova zanošenja osobno vozilo Vectra nalazilo se položeno na sjevernom prometnom traku na udaljenosti od oko 23,6m od početka vidljivih tragova zanošenja. Da li je došlo do kontakta između osobnog vozila Audi A4 reg. oznake i broja ST6298-I i stražnjeg dijela osobnog vozila Opel Vectra neposredno prije početka vidljivih tragova zanošenja. O tome ne postoje materijalni dokazi na kolničkoj površini niti su policijskim očevidom utvrđena ikakva oštećenja na osobnom vozilu Audi A4 tako da vještak ne može povezati kinematsku međuovisnost između predmetna dva vozila niti može analizirati iskaze sudionika u ovoj prometnoj nezgodi koju su potpuno kontradiktorni jer na kolniku ne postoje vidljivi tragovi koji bi omogućili analizu kinematike kretanja osobnog vozila Audi A4 i isto vozilo dovelo u svezu sa početkom zanošenja osobnog vozila Opel Vectra.

13.U dopuni nalaza i mišljenja s ročišta od 16.02.2026.godine ostao je kod nalaza i mišljenja u kojem je jasno obrazložio putanju kretanja vozila tužiteljice neposredno prije primarnog i sekundarnog udara, te položaj tužiteljice u trenutku destabilizacije njenog vozila. Odnos i kinematička međuovisnost vozila tužiteljice i osobnog vozila Audi gledajući predmetni spis i zapisnik policije, a posljedično i njegov nalaz i mišljenje, ne može se dovesti u vezu jer nije moguće tehničkim putem utvrditi da li je, na koji način i u kojem trenutku osobno vozilo Audi utjecalo na kinematiku kretanja osobnog vozila Opel Vectra, a što bi po iskazu tužiteljice izazvalo destabilizaciju Opel Vectre i njeno kretanje do mjesta konačnog smirivanja, te kazao da ukoliko se ostvario sraz između vozila tužiteljice i osobnog vozila Audi potrebno je na vozilima da budu vidljiva oštećenja, nadalje kazao je da je nepoznata kimenatika kretanja Audia, a s obzirom na iskaz tužiteljice sa zadnje rasprave, kada je kazala da je brzina kretanja Audia po tužiteljici bila viša od 150 km/h, istakao da bi u slučaju da je došlo do bilo kakvog udara vozila Audi i Opel, da bi tada osim destabilizacije Opela sasvim sigurno došlo i do destabilizacije Audia i njegovog zanošenja do mjesta konačnog zaustavljanja, i u kojem slučaju oštećenja na Audiu bi bila vidljiva, dok je na upit suda da li je moguće da nastupi oštećenje na vozilu tužiteljice a da je Audi samo proletio pored nje kazao da ne bi, odnosno da je to obrazložio u nalazu i mišljenju, da su to samo hipotetske naravi bez stvarnih uporišta u tragovima i zapisniku policije, te da je Audi pregledan dva dana nakon nezgode i u kojem roku od dva dana nije moguće popraviti vozilo da je bilo oštećeno u sudaru sa vozilom tužiteljice.

14.S obzirom da je tužiteljica i kod dopunskog saslušanja ostala kod svog iskaza a čiji iskaz je kao iskaz saslušanog svjedoka ĐČ i ĆČ, su u suprotnosti sa modemskim izvješćem i sa zapisnikom o očevidu, kao i prometno tehničkim vještačenjem provedenim po nalogu suda i zapisnikom o očevidu PZ Splitsko dalmatinske Postaje prometne policije od 01.listopada 2017.g, a u kojima je dokumentima opisan način i okolnost nastanka same nezgode u kojima su navedeni podaci o sudionicima, vlasnicima vozila, nastalim oštećenjima a modemsko izvješće i zapisnik o očevidu predstavljaju službene isprave koje dokazuju istinitost onoga što je u njima navedeno, da iz modemskog izvješća i zapisnika o očevidu sačinjenog od strane policije, osiguranik tuženika uopće nije ni evidentiran kao sudionik predmetne prometne nezgode, da na vozilo osiguranika tuženika koji je pregledan dva dana nakon nezgode ne postoje nikakva oštećenja, pobijaju tvrdnje tužiteljice i svjedoka o načinu nastanka nezgode. Naime sve ovo potvrđeno je i Prometno tehničkim vještačenjem i dopuni prometno tehničkog vještačenja provedeno po Nevenu Kralj dipl. ing. stalnom sudskom vještaku za strojarstvo,promet i motorna vozila, iz kojih proizlazi da ne postoje nikakvi materijalni tragovi je li došlo do kontakta između osobnog vozila osiguranog kod tuženika i osobnog vozila u vlasništvu tužiteljice, da policijskim očevidom nisu utvrđena bilo kakva oštećenja na osobnom vozilu osiguranom kod tuženika, da se ne može povezati kinematska međuovisnost između vozila tužiteljice i vozila osiguranog kod tuženika, da bi se vozilo osigurano kod tuženika moglo dovesti u svezu sa početkom zanošenja vozila u vlasništvu tužiteljice.

15.S obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje ovaj sud je utvrdio da bi za nastanak prometne nezgode bila odgovorna tužiteljica i to za 50%, s obzirom da je kočenje na brzoj cesti ( a o kojim tragovima kočenja je vještak Neven Kralj pisao), dovelo do rotacije vozila tužiteljice,i udaranje prvo u lijevi pa u desni branik i koje činjenice potvrđuju da je tužiteljica suodgovorna nastanku ove nezgode od 50% jer je ponašanje osiguranika tuženika, brza vožnja iza tužiteljice, blendanje i pretjecanje prouzročilo ovakvu reakciju tužiteljice.

16. S obzirom da je vještak Neven Kralj utvrdio da je šteta na vozilu tužiteljice 1.341,00 Eura a uzimajući u obzir doprinos tužiteljice od 50%, po članku 1092. Zakona o obveznim odnosima, to je za štetu na vozilu tužiteljice dosuđeno 670,50 Eura, pola zatraženog iznosa, točno onako kao što stoji u točci III izreke presude, a ujedno i razlog da se sa viškom tužbenog tražena za iznos od 829,50 Eura tužiteljica odbije ( točka 2.izreke presude).

17.Za utvrditi koliku stvarnu štetu tužiteljica trpi kao posljedicu ove prometne nezgode ovaj sud je proveo medicinsko vještačenje. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka neurokirurga dr. Mira Jurinović je utvrđeno da je tužiteljica 01. listopada 2017.godine u prometnoj nesreći kao vozačica osobnog vozila zadobila teške tjelesne ozljede gdje je prevezena na Hitni kirurški prijem KBC Split i gdje je prvi medicinski nalaz s HPP-a istog dana u dva navrata gdje je u jutarnjim satima tužiteljica odbila predloženu pretragu MSCT mozga i lubanjskih kostiju a koja pretraga je izvršena navečer istog dana 01.10.2017.godine. S obzirom da se žalila na glavobolju u popodnevnim satima i povraćala i kod kojeg drugog pregleda joj je dijagnosticiran udarac u lice, prijelom kosti orbitalnog područja desno ( koštani okvir očne šupljine) i krvni podljev područja orbite desno. Tužiteljica nije čekala očitovanje nalaza CT-a od strane radiologa već na vlastiti zahtjev i svoju odgovornost uz potpis napušta HTP. Ponovno dolazi na hitni prijem 02.listopada 2017. godine jer se žali na vrtoglavicu ikojoj je na temelju kliničke slike i rezultata neuroradioloških pretraga predložena hospitalizacija koju je odbila na vlastitu odgovornost. MSCT mozga i orbita višeslojna ( kompjutorizirana tomografija) pretraga učinjena 01.10.2017.godine ukazala je da nema vidljivih traumatskih promjena kostiju neurokranija kao niti mozga, već su uočljivi prijelomi vanjskog zida desne orbite i stražnjeg dijela baze ( osnovice) desne orbite. Prijelom zida desne orbite se produžuje na zigomatičnu ( jagodičnu) kost. Vidljive su i frakture stražnje i lateralno vanjskog zida desnog maksilarnog sinusa ( šupljina gorenje čeljusti desno). RTG snimci vratne kralježnice, srca i pluća bez traumatskih koštanih promjena. 02.listopad 2017.godine je pregledao tužiteljicu maksilofacijalni kirurg koji je predložio operacijsko liječenje a koje je tužiteljica odbila i kazala da će doći za dva dana. Od strane neurokirurške i od strane maksifacijalnog kirurga zabilježene su dijagnoze prijelom jagodične kosti desno i prijelom orbite desno, tako da je u vremenu od 04.10.2017. do 06.10.2017.godine tužiteljica bila hospitalizirana u odjelu za maksilofacijalnu kirurgiju i gdje je 05.10.2017.godine operirana a što je sve opisano u otpusnom pismu. O pretrpljenim bolovima,trajni posljedicama, tuđoj njezi i pomoći kod kuće kao i naruženosti može iskazati u vještvu maksilofacijalni kirurg a u svezi dvoslika mišljenje će dati oftalmolog u pogledu eventualne trajne posljedice. S obzirom na nalaz s HKP od 02.10.2017.godine i ispisanu dijagnozu natučenje,nagnječenje mozga nema osnove za postavljenu dijagnozu nagnječenja mozga jer na CT mozga nije bilo traumatskih promjena, neurološki status je bio uredan. Hiperdenzna tvorba uz stražnju stjenku velikog krila sfenoidne kosti diferencijalno dijagnostički u prvom redu mirna ekspanzivna tvorba za koju je kontrolni CT od 24.svibnja 2018.godine opisuje kao tvorbu iste veličine i karakteristika. Kontrolni neurokirurški pregled tužiteljica je obavila dana 26.10.2017.godine kada se žalila na vrtoglavicu i glavobolju te utrnuće kože lica kao i bolnost područja vratne kralježnice. Zato je tužiteljica doživjela povredu osobnog prava na tjelesno i duševno zdravlje a koja povreda se ispoljila u trpljenju bolova privremeno u punom obimu a potom privremeno u polovičnom obimu, bile su reducirane životne aktivnosti u kojem vremenu je bilo i reduciranih radnih sposobnosti. Trajno joj je oštećeno tjelesno zdravlje, imala je potrebu pomoći i njege kod kuće od strane treće osobe. Vještak zaključuje da s neurokirurškog gledišta nema uporišta za ocjenu oštećenja tjelesnog zdravlja prema postavljenoj dijagnozi nagnječenja mozga. Međutim tužiteljica je povraćala,višekratno se žalila na glavobolju i vrtoglavice što su klinički simptomi potresa mozga ( commotio cerebri). Tužiteljica nije odlazila na kontrolne specijalističke preglede osim neurokirurškog pregleda 26.10.2017.godine, u spisu nema niti neuroloških niti psihijatrijskih nalaza, te se opravdano dozvoljava vještačka neurokirurška procjena zadobivenog potresa mozga. Udarac glavom i zadobivena fraktura kod tužiteljice ukazuje posve pouzdano da su se dogodile akceleracijske – deceleracijske kretnje moždane mase što je prouzročilo blaža oštećenja retikularne formacije u moždanom deblu. S neurološke strane procjenjuje da je zaostala trajna posljedica za 3%, zbog čega preostaje mogućnost nadalje povremenih glavobolja i vrtoglavica u blažem stupnju kao i ostalih kliničkih znakova iz kruga organskog poslijetraumatskog sindroma u blagom stupnju što joj umanjuje životnu aktivnost za 3%. Pretrpljene bolove po intenzitetu i trajanju treba uvažiti prema procjeni vještaka maksifacijalnog kirurga koji će zajedno sa vještakom oftalmologom procijeniti trajno oštećenje tjelesnog zdravlja dok povredu osobnog prava na duševno zdravlje i pretrpljeni strah procijeniti će vještak psihijatar.

18.Iz nalaza i mišljenja oftalmologa dr. IČ a s obzirom na dijagnoze i tijek kako je ista liječena i hospitalizirana na odjelu za maksifacijalnu kirurgiju,kada je pregledana od strane oftalmologa i u nalazu naglašena dvoslika u smjeru desno i dolje, desni bulbus u kondergentnom položaju na kontrolnom pregledu 11.10.2017.godine napravljen Hess-Lancaster test utvrđena hypofunkcija m. rectus inferiora lijevo, a na kontrolnom pregledu od 24.05.2018.godine vidna oštrina na oba oka je 0,4-0,5 te kontrolni Hess-Lancaster test hypofukcija m. rectus inferiora lijevo,a koja dijagnoza i dalje zaostaje i nakon pregleda od 20.09.2023.godine. Iz dostupne medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužiteljice utvrđuje da je vidljivo da je kod tužiteljice zaostala hypofinkcija m. rectus inferiora i m.obliqus superiora lijevoga oka što stvara probleme u vidu dvoslika te otežava svakodnevno funkcioniranje. Navedene smetnje nisu uzročno posljedično vezane uz graktutu desne orbite ali mogu biti posljedica centralnih zbivanja eventualno vezane za traumu mozga.

19. Iz nalaz i mišljenja stalnog sudskog vještaka maksifacijalne kirurgije dr. FČ, temeljem pregledane medicinske dokumentacije i vlastitog pregleda tužiteljice od 29.11.2024.godine je uočio da je lice izvana simetrično, odnosno simetrične projekcije jagodičnih kostiju s jedva vidljivi postoperativnim ožiljcima desno na donjem i gornjem kapku, da oko pomiče uredno u svim smjerovima, da se dvoslika javlja pri krajnjem pogledu prema desno te krajnjem pogledu prema gore i dolje i da na dodir javlja slabiju osjetljivost desne polovice lica ( nosnog krila desno, gornje usne desno i zubnog mesa gornje čeljusti desno) nego lijevo po vlastitom iskazu navodi 20% osjeta kože desno, vještak je zaključio da je tužiteljica zbog ozljeda maksilofacijalne regije zadobivene u predmetnom događaju trpjela povremen bolove jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, povremene bolove srednjeg intenziteta u trajanju od 14 dana te povremene bolove slabog intenziteta u trajanju od 14 dana. Tužiteljici je zbog ozljede maksilofacijalne regije i operacije bila potrebna tuđa pomoć i njega u periodu od 3 tjedna po 2 sata dnevno za pomoć pri obavljanju svakodnevnih kućanskih poslova. Kao posljedica ozljede maksilofacijalne regije nije došlo do naruženja ali je zbog te ozljede u predmetnom događaju, kod tužiteljice došlo do smanjenja životne aktivnosti u iznosu od 2 % što je posljedica utrnutosti desne polovice lica.

20.Iz Nalaza i mišljenja vještaka dr. Nikola Sikirica utvrđeno je da je tužiteljica doživjela prometnu nezgodu 01.10.2017.godine i da je tom prilikom zadobila ozljede čija je narav i njihovo dijagnostičko-terapijsko zbrinjavanje detaljno opisano u vještačenju specijalista neurokirurga, oftalmologa i specijalista maksilofacijalne kirurgije. U spisu se ne pronalazi dokumentacija koja bi govorila u prilog da je navedeni traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice dovele do razvoja simptoma koji bi bili dostatni za postavljanje dijagnoze nekog specifičnog psihijatrijskog poremećaja. Imajući u vidu normalno i psihološki razumljivo reagiranje prosječne osobe na traumatski događaj i njegove zdravstvene posljedice mišljenja je da je tužiteljica trpjela primarni strah u trajanju od 10 sekundi, nastavio se sekundarni strah jakog intenziteta u trajanju od tjedan dana, zatim sekundarni strah umjerenog intenziteta u trajanju 2-3 tjedna te sekundarni strah blažeg intenziteta u trajanju 2-3 tjedna.

21.Kako na ovakve nalaze i mišljenja stranke nisu imale primjedbi, te je ovaj sud iste nalaze prihvatio kao stručne i sukladno pravilima struke a iz kojih je utvrđeno da je kod tužiteljice došlo do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlja s obzirom na štetni događaj koji se desio dana 01. listopada 2017.godine,sve sukladno članku 19. Zakona o obveznim odnosima ( N.N. broj: 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99,88/01, 35/05, 132/06, 41/08, 125/11, 25/13, 78/15, 29/18, 126/21).

22. Budući da je kod tužiteljice došlo do povrede prava na duševno i tjelesno zdravlje a temeljem nalaza mišljenja gore pobrojanih vještaka i u svezi člankom 1100 ZOO-a tužiteljici je ovaj sud na ime pretrpljenih bolova, s obzirom na dijagnoze udarac u lice, potres mozga, prijelom jagodične kosti desno, prijelom orbite desno, zbog kojih je imala i operativni zahvat 05.10.2017. godine i gdje je trpjela bolove jakog intenziteta ( 1 dana =74,00 eura) pet dana, srednjeg intenziteta ( 1 dan= 44,00 eura) 14 dana te bolove slabog intenziteta ( 1 dan =14,00 eura) 14 dana, a vodeći računa o životnoj dobi, zadobivenim ozljedama i posljedicama, poduzetom operativnom zahvatu te neugodnostima i nelagodama tijekom liječenja, rendgenskim snimanjima,istoj je dosudio na ime bolova 1.300,00 eura, za strah koji je pretrpjela tokom nezgode i liječenja je dosuđeno 1.300,00 eura dok je za umanjenje životne aktivnosti od 5 % ( 3% s neurokirurške strane i 2% zbog ozljede maksifacijalne regije), gdje će tužiteljica ulagati pojačane napore kod svakodnevnih životnih aktivnosti zbog dvoslike, glavobolje, vrtoglavica, utrnulosti desne polovice lica, istoj dosudio 4.500,00 eura, odnosno ukupno 7.100,00 eura. Budući da je doprinos nastanku štetnog događaja tužiteljice 50 % to je onda istoj umanjenjem tog postotka dosuđeno 3.550,00 Eura ( 7.100, 00 eura – 3.550,00 eura za 50%), a koji dosuđeni iznos bi predstavljao pravičnu naknadu tužiteljici za pretrpljenu štetu iz štetnog događaja a što je bio razlog sa se s viškom tužbenog zahtjeva za iznos od 11.450,00 Eura odbije kao neosnovano.

23.Kako je tužiteljica po provedenim vještačenjima u podnesku od 27.01.2025.godine zatražila imovinsku štetu na ime tuđe njege i pomoći u iznosu od 1.000,00 eura, ovaj sud je taj zahtjev tužiteljice odbio jer je podnesen po proteku zastarnog roka od 3 godine od dana kada se desila nezgoda 01.10.2017.godine, a sve sukladno članku 230. Zakona o obveznim odnosima.

24. Zbog svega rečenog odlučeno je kao u izreci presude.

25. Odluka o trošku donesena je sukladno čl. 154 st. 2 Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 ) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ( "Narodne Novine" broj: 142/12, a odnosi se na trošak punomoćnika tužitelja i to sastav tužbe 200,00 eura, zastupanje na ročištima od 24.09.2020., 26.11.2020., 25.01.2021., 04.03.2021., 24.05.2022., 03.10.2022., 01.07.2024., 24.09.2024., 24.10.2024., 13.01.2025., 05.02.2025.g., 19.11.2025.g., 16.01.2026.g., 16.02.2026.g svako po 200,00, eura te sastav dva podneska od 18.05.2022. i 27.01.2025., svako po 200,00 Eura, sastav žalbe od 04.04.2025.g 250,00 Eura, daje trošak punomoćnika tužitelja od 3.650,00 Eura. Kako je tužiteljici od traženih 17.500,00 Eura na ime štete koju je pretrpjela iz štetnog događaja dosuđeno 4.220,50 Eura to je punomoćniku tužitelja za uspjeh od 24% dosuđen parnični trošak u iznosu od 876,00 Eura za zastupanje, odnosno uvećano za 219,00 Eura koliko iznosi PDV od 25%, daje trošak punomoćnika tužitelja od 1.095,00 Eura. Kada se tim troškovima pridoda trošak vještačenja u iznosu od 1.538,74 Eura te pristojba tužbe i presude, svaka po 99,54 Eura, to je sveukupni trošak tužiteljice 2.832,82 Eura.

26.Kako je i tuženik popisao trošak to je istom na ime odgovora na tužbu i za zastupanje na 14 ročišta, svako po 200,00 eura, te sastav tri podneska od 14.04.2022.g., 18.05.2022.g., 19.12.2024.g., svaki po 200,00 Eura, te sastav podneska od 30.01.2025.g od 500,00 Eura, te sastav žalbe od 28.03.2025.g 625,00 Eura, daje trošak punomoćnika tuženika od 4.725,00 Eura, a s obzirom na uspjeh u parnici od 76% punomoćnika tuženika 3.591,00 Eura, a uvećano za iznos PDV od 897,75 Eura, daje trošak punomoćnika tuženika od 4.488,75 Eura. Međusobnim prebijanjem ovako dosuđenih troškova tužiteljici i tuženiku, tužiteljica je dužna naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 1.665,93 Eura koliko je i dosuđeno u točci 4 izreke presude.

U Trogiru, 30. ožujka 2026.

Sudac

Divna Ivančev

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude, putem ovog suda na nadležni Županijski sud pisanim podneskom u 3 primjerka.

DNA:

1. pun tužitelja

2. pun tuženika

3. spis