REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž-270/2026-3
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović- Terzić, predsjednice vijeća, Mirjane Šebalj Meglajec, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije-Klašnja Petrović, članice vijeća, u izvanparničnom predmetu prisilnog smještaja u psihijatrijsku ustanovu PĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Damiru Hećimoviću, odvjetniku u Slavonskom Brodu, odlučujući o žalbi PĆ, protiv rješenja o prisilnom smještaju Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, od 11. ožujka 2026., poslovni broj: R1-4/2026-10, u sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba PĆ, kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje o prisilnom smještaju Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, od 11. ožujka 2026., poslovni broj: R1-4/2026-10.
Obrazloženje
1. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, od 11. ožujka 2026., poslovni broj: R1-4/2026-10, odlučeno je:
„Određuje se prisilni smještaj ČĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenom **.**.1994., iz [adresa], u Općoj bolnici "Dr. Josip Benčević" u Slav. Brodu, Odjel psihijatrije, koji može trajati do 7. travnja 2026.“
2. Protiv navedenog rješenja, PĆ po punomoćniku, pravovremeno je podnio žalbu zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz članka 353. stavka 1. točke 1.-3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23; - dalje: ZPP).
2.1. U žalbi navodi da smatra da u konkretnom slučaju zakonske pretpostavke za prisilni smještaj nisu utvrđene na siguran, jasan i nedvojben način, da iz zapisnika o usmenoj raspravi proizlazi da je sudski vještak na upit punomoćnika izrijekom naveo da ne postoje pouzdani podaci da je imenovani sigurno opasan za sebe ili okolinu, nego tek da su obzirom na oblik duševnog poremećaja, moguće autoagresivne i heteroagresivne radnje, a da takvo očitovanje nije dostatno za zaključak da su ispunjene pretpostavke iz članka 27. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, jer da zakon zahtijeva ozbiljno i izravno ugrožavanje, a ne samo mogućnost buduće opasnosti. Nadalje, da iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se zaključak o potrebi prisilne hospitalizacije u bitnome temelji na ocjeni da prisilno zadržana osoba nema uvid u svoje stanje, da odbija liječenje i da se protivi hospitalizaciji, ali da takve okolnosti same po sebi nisu dostatne za određivanje prisilnog smještaja, ako nije jasno utvrđeno da osoba zbog težih duševnih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, pa kako taj odlučni element nije dostatno obrazložen, pobijano rješenje nije pravilno ni zakonito, ističe proturječje između pisanog nalaza i usmenog očitovanja vještaka koje da sud nije dostatno obrazložio, zbog čega da je počinjena bitna povreda. Navodi i da pobijano rješenje ne sadrži dostatne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama, te da je sud pogrešno primijenio materijalno pravo obzirom da iz provedenih dokaza ne proizlazi na siguran način da su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za prisilni smještaj.
2.2. Predlaže da se žalba uvaži te pobijano rješenje preinači i odredi otpust prisilno zadržane osobe iz psihijatrijske ustanove, podredno da se ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba je neosnovana.
4. Ispitujući pobijano rješenje i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, ovaj sud nije utvrdio da su počinjene bitne povrede postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a na koje pazi po službenoj dužnosti primjenom članka 365. stavka 2. ZPP-a, u vezi s člankom 34. stavka 8. Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama („Narodne novine” broj 76/14; - dalje: ZZODS), te člankom 43. stavka 1. i 44. stavka 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine” broj 59/23; - dalje: ZIP). Rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, sadrži razloge o odlučnim činjenicama koje nisu proturječne sa sadržajem isprava iz spisa i nalazom vještaka, pa nije počinjena apsolutno bitna povreda iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a na koju se u žalbi sadržajno ukazuje. Prvostupanjski sud je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje na kojem je utemeljio pobijano rješenje, proveo je sve predložene dokaze koji je pravilno ocijenio, tako da nisu osnovani ni žalbeni navodi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i da je pogrešno primijenio materijalno pravo.
5. Uvidom u spis predmeta utvrđeno je:
- da je Opća bolnica "Dr. Josip Benčević", Odjel psihijatrije iz [adresa], ovome sudu dostavila odluku od 8. ožujka 2026., sukladno članku 33. stavka 1. ZZODS-a, o prisilnom zadržavanju PĆ, kao osobe s težim duševnim smetnjama,
- da je rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Požegi, od 9. ožujka 2026., poslovni broj: R1-4/2026-3, pokrenut postupak radi donošenja odluke o prisilnom smještaju u psihijatrijsku ustanovu PĆ,
- da je rješenjem od 9. ožujka 2026., poslovni broj: R1-4/2026-6, određeno da se nastavlja prisilno zadržavanje određeno odlukom o prisilnom zadržavanju od 8. ožujka 2026., koje može trajati najduže do 16. ožujka 2026.,
- da je o potrebi daljnje hospitalizacije prvostupanjski sud odlučio na temelju uvida u medicinsku dokumentaciju PĆ, iskaza zamjenice voditeljice odjela IĆ, dr.med.spec.psih., te nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Dušana Mamule, dr.med.spec.psih. koji je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju prisilno zadržane osobe te obavio razgovor s istim,
- da iz nalaza i mišljenja liječnika vještaka Dušana Mamule, dr.med.spec.psih. proizlazi da je PĆ osoba koja je oboljela od teškog duševnog poremećaja iz grupe psihoza odnosno od paranoidne shizofrenije, da od te bolesti boluje više godina, no do sada nije bio liječen, da je posljednju godinu dana stanje u pogoršanju, dominiraju paranoidni simptomi (prvenstveno prema majci i sestri), s pojavom sumanutih ideja, halucinacija, uz poremećena raspoloženja i izloženost neprimjerenim afektivnim stanjima koja nije u stanju kontrolirati te dezorganiziranim ponašanjem, da se u odnosu na svoje psihičke poteškoće nije u stanju distancirati, vjeruje da je njegovo ponašanje njegov slobodan izbor i da svoje ponašanje može kontrolirati uz gubitak osjećaja učinka svog ponašanja na osjećaje drugih osoba iz svoje blizine, da je to jasno pogoršanje teškog duševnog poremećaja sa heteroagresivnim nakanama, vještak nije mogao odrediti kojim daljnjim putem će se poremećaj razvijati, odnosno u kojem opsegu će se moći liječiti i/ili držati pod kontrolom, međutim zaključuje da liječenje i dijagnostički postupci nužno moraju biti provedeni pošto može doći do teže ugroze zdravlja i života samog pacijenta kao i njegove okoline, posebno zbog toga što pacijent zbog prirode bolesti nema uvid u svoje stanje i ne shvaća nužnost daljnjeg liječenja i dijagnostike, te da je potrebno da pacijent dalje bude prisilno hospitaliziran i dijagnostički obrađen na odjelu psihijatrije s provođenjem liječenja psihofarmacima, u trajanju koliko sadašnji stupanj legalnog postupanja predviđa,
- da se prisilno zadržani protivio liječenju u zdravstvenoj ustanovi, iskazujući da namjerava ići raditi u Haag.
5.1. Vještak je i usmeno iznio nalaz i mišljenje pri čemu je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza, te je odgovorio na pitanja punomoćnika prisilno zadržane osobe iskazujući da pacijent smatra da nije bolestan i da ne treba uzimati terapiju, zbog čega da ambulantno liječenje izvan ustanove ne bi imalo smisla, da ne postoji prijašnja medicinska dokumentacija pacijenta (jer nije bio liječen), pa stoga nema pouzdanih podataka o opasnosti pacijenta za sebe ili okolinu, međutim da su kod utvrđenog oblika duševnog poremećaja moguće i autoagresivne i heteroagresivne radnje, što je detaljno i objasnio u pisanom nalazu.
6. Prema odredbi članka 27. ZZODS-a osoba s težim duševnim smetnjama koja zbog tih smetnji ozbiljno i izravno ugrožava vlastiti ili tuđi život, zdravlje ili sigurnost, smjestit će se u psihijatrijsku ustanovu po postupku za prisilno zadržavanje i prisilni smještaj propisanim tim Zakonom.
7. Uzimajući u obzir naprijed navedeno pravilno je prvostupanjski sud poklonio vjeru nalazu i mišljenju vještaka danom u skladu s utvrđenim činjenicama, posebno podacima iz socijalne anamneze, te je pravilno zaključio da PĆ zbog prirode bolesti nema uvid u svoje stanje i ne shvaća nužnost daljnjeg liječenja zbog čega ugrožava svoj život i zdravlje kao i život i zdravlje drugih osoba.
8. Ovaj sud zaključuje da nalaz vještaka nije proturječan, već naprotiv da je jasan i razumljiv, obzirom da je utemeljen na podacima iz socijalne anamneze te raspoložive medicinske dokumentacije pacijenta i na obavljenom pregledu istog od strane vještaka, pri čemu valja istaći da prisilno zadržana osoba nije predložila provođenje dokaza novim medicinskim vještačenjem po drugom vještaku tako da nije dokazala osnovanost prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, a time niti osnovanost žalbenih navoda, slijedom čega su u konkretnom slučaju ispunjene sve zakonske pretpostavke za prisilni smještaj UĆ u zdravstvenoj ustanovi, obzirom da je isti obolio od teškog duševnog poremećaja, odnosno od paranoidne shizofrenije, kojega nije svjestan, pa bi posljedica puštanja iz bolnice dovela do neuzimanja potrebne terapije, te je stoga nužno nastaviti započeto bolničko liječenje jer bez liječenja može doći do teže ugroze njegovog zdravlja i života, a moguće i drugih osoba.
9. Obzirom na navedeno pravilno je utvrđeno činjenično stanje, te su neosnovani žalbeni navodi da prisilno zadržana osoba nije opasna za svoj život i zdravlje jer iz nalaza vještaka proizlazi suprotno, konkretno da je potrebno da isti i dalje bude prisilno hospitaliziran i dijagnostički obrađen na odjelu psihijatrije s provođenjem liječenja, zbog čega je sud pravilno na temelju članka 37. i članka 39. stavka 1. u vezi sa člankom 27. ZZODS-a odlučio kao u izreci pobijanog rješenja.
10. Stoga je na temelju članka 43. stavka 3. ZZODS-a žalba odbijena kao neosnovana i potvrđeno pobijano rješenje.
Slavonski Brod, 27. ožujka 2026.
Predsjednica vijeća
Irena Dikanović-Terzić
