REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Zagreb
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Jasne Momirović kao predsjednice vijeća te Katice Lučić i Ivane Bosnić-Kovačić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ivane Vorel Mikša kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene pravne osobe STANIĆ d.o.o. i okrivljene odgovorne osobe MD, zbog prekršaja iz članka 127. stavka 1. i 2. podstavka 4. (ispravno stavka 1. podstavka 4. i stavka 2.) Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“ broj: 115/18. i 117/21.), odlučujući o žalbi tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, broj: 54. Pp-13133/2022 od 14. rujna 2022., na sjednici vijeća održanoj 27. ožujka 2026.
r i j e š i o j e :
Prihvaća se kao osnovana žalba tužitelja, Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Zagreb, Službe za nadzor trgovine, usluga i zaštite potrošača, te se ukida pobijana presuda i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom okrivljena pravna osoba STANIĆ d.o.o. i okrivljena odgovorna osoba MD su, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona, oslobođeni od optužbe, da bi počinili prekršaj iz članka 127. stavka 1. i 2. podstavka 4. (ispravno stavka 1. podstavka 4. i stavka 2.) Zakona o Državnom inspektoratu, s obrazloženjem da djelo, kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu, po propisu nije prekršaj.
2. Istom presudom određeno je da, na temelju članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava suda.
3. Protiv prvostupanjske presude tužitelj je pravodobno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, žaleći se zbog oslobođenja od optužbe te navodeći kako se okrivljenici optužnim prijedlogom optužuju da nisu izvršili izvršno rješenje, odnosno biće djela je neizvršenje izvršnog rješenja.
4. Žalitelj predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, ista prihvati.
5. Žalba je osnovana.
6. Rješavajući predmet te ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je ocijenio da je pogrešno prvostupanjski sud u ovoj fazi postupka oslobodio okrivljenike od optužbe, na što osnovano ukazuje žalitelj.
7. Naime, prvostupanjski sud svoju odluku o oslobađanju okrivljenika od optužbe obrazlaže time da se u konkretnom slučaju radi o manjkavom činjeničnom opisu djela, odnosno da djelo koje se okrivljenicima stavlja na teret, na način kako je opisano u optužnom prijedlogu, nije prekršaj jer nisu identificirani proizvodi, odnosno roba, za koju su okrivljenici zavaravajuće oglašavali akcijsku prodaju, nego je paušalno označena takva roba kao „pojedini proizvodi“, odnosno „pojedina roba“.
8. Međutim, ovaj sud smatra da je prvostupanjski sud, donošenjem presude kojom je okrivljenike oslobodio od optužbe, donio pogrešan zaključak i odluku koja okrivljenicima (preuranjeno) ide u korist jer nije bilo osnove za oslobađanje okrivljenika od optužbe, s razlozima i obrazloženjem koje je dao, budući da je konkretan činjenični opis djela, za koje se okrivljenici optužnim prijedlogom terete, sastavljen u skladu s člankom 160. stavkom 2. Prekršajnog zakona, i sadržavao je sve podatke potrebne za vođenje postupka, jer su sve odlučne činjenice i konstitutivni elementi bića prekršaja za koje je optužni prijedlog podnesen navedeni u činjeničnom opisu prekršaja, a činjenično stanje u odnosu na prekršaj koji se okrivljenicima stavlja na teret, odnosno jesu li okrivljenici opisanom radnjom počinili prekršaj za koji se terete, kao i u odnosu na krivnju okrivljenika za terećeni prekršaj, prvostupanjski sud treba potpuno i pravilno utvrditi u prekršajnom postupku. Naime, okrivljenici se ne terete za obavljanje zavaravajuće poslovne prakse, čime bi počinili prekršaj iz Zakona o zaštiti potrošača, već da nisu izvršili izvršno rješenje inspektora te su sva bitna obilježja terećenog prekršaja navedena u optužnom prijedlogu.
9. Slijedom navedenog, trebalo je prihvatiti kao osnovanu žalbu ovlaštenog tužitelja, te ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu, koji će provesti prekršajni postupak i ocijeniti pravno relevantne činjenice, od kojih ovisi pravilna primjena materijalnog prava, na osnovu kojih će nesumnjivo utvrditi jesu li okrivljenici počinili prekršaj koji im se optužnim prijedlogom stavlja na teret, te će, uzevši u obzir razloge ovog rješenja, donijeti novu, na zakonu osnovanu i valjano obrazloženu odluku.
10. Iz izloženih razloga, riješeno je kao u izreci.
U Zagrebu 27. ožujka 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Ivana Vorel Mikša, v.r.
Jasna Momirović, v.r.
Rješenje se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, u 5 otpravaka: za spis, okrivljenike i tužitelja.
