REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Čakovcu

Ruđera Boškovića 18

40000 Čakovec

Poslovni broj: Ovr-234/2026-12

(ranije Ovr-1037/2025)

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Čakovcu po sutkinji toga suda Valentini Varga Gombar, a na prijedlog sudskog savjetnika Emanuela Melnjaka u pravnoj stvari ovrhovoditelja Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. za uzgoj i prodaju pilića, OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranića 9, 42202 Trnovec zastupanog po punomoćniku Valentinu Jakovcu, odvjetniku u Zagrebu, protiv ovršenika JANČEC društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju, usluge i trgovinu, OIB 62462855194, Donji Pustakovec 117, 40323 Donji Pustakovec zastupanog po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu, radi ovrhe, 27. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika JANČEC d.o.o., OIB 62462855194, Donji Pustakovec 117, Donji Pustakovec, i to temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu ovrhovoditelja Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. za uzgoj i prodaju pilića, OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranića 9, 42202 Trnovec, podnesenog kod Financijske agencije dana 30. listopada 2025. Financijskoj agenciji na temelju zadužnice koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025.

II. Nalaže se Financijskoj agenciji (FINA) da nastavi s provedbom ovrhe po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. za uzgoj i prodaju pilića, OIB 50999331798, Ulica Ivana Mažuranića 9, 42202 Trnovec podnesenog kod Financijske agencije dana 30. listopada 2025. Financijskoj agenciji na temelju zadužnice koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025.

III. Odluka o naknadi troška ovog ovršnog postupka donijet će se naknadno pismenim putem.

Obrazloženje

1. Ovršenik je podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava, a u kojem, u dijelu koji se tiče odgode ovrhe navodi da će mu provedbom izravne naplate koju je ovrhovoditelj pokrenuo kod Financijske agencije (dalje u tekstu: FINA) dana 31. listopada 2025. na temelju bjanko zadužnice OV-7433/2025, nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, i to prvenstveno zbog toga što mu zaplijenjena uzrokuje poremećaje u planiranom poslovanju i razvoju, dok mu s druge strane prijeti opasnost da neće moći izvršiti povrat zaplijenjenih sredstava jer da je ovrhovoditelj očigledno sklon zloupotrebi prava budući da pokušava naplatiti potraživanje putem bjanko zadužnice.

2. U privitku prijedloga ovršenik dostavlja Zahtjev za izravnu naplatu od 30. listopada 2025. zajedno s prilozima (bjanko zadužnica i ostala dokumentacija) koje je ovrhovoditelj podnio FINA-i dana 30. listopada 2025., Ugovor o kreditu br. 24318010154 kod Raiffeisenbank Austria d.d., Prilog 2 Ugovoru o kreditu br. 24318010154, Službeni e-mail od Raiffeisenbank Austria d.d. od 12.11.2025. godine, Ugovor o financijskom leasingu broj 200-01190 i plan otplate, Popis plaće po RJ za 09/2025 iznos od 19.279,45 EUR, Popis plaće po RJ za 09/2025 iznos od 1.203,29 EUR, Popis plaće po RJ za 09/2025 iznos od 13.768,84 EUR, Valipile d.o.o. - račun 4217/UP1/1 od 01.10.2025. u iznosu od 8.143,59 EUR, Valipile d.o.o. - račun 4280/UP1/1 od 08.10.2025. u iznosu od 9.363,48 EUR, Valipile d.o.o. - račun 4362/UP1/1 od 15.10.2025. u iznosu od 7.945,77, Steelmont d.o.o. - račun br. 168/01/251 u iznosu od 5.872,43 EUR, Recruitment spot d.o.o., račun br. 47/01/521 u iznosu od 6.491,20 EUR, Pravi ritam d.o.o., račun br. 1270/3/4 u iznosu od 9.276,75 EUR, S-Moto team d.o.o. – ponuda za Iveco Daily hladnjača, Potvrda pretraživanje popisa nekretnina za ovrhovoditelja, Dopis punomoćnika ovršenika od dana 16.10.2025. godine, Dopis punomoćnika ovršenika od dana 27.10.2025. godine, Evidencija ovršenika – utovari 2025. godine, Vagarski list od dana 17.06.2025. godine, Vagarski listovi rukom pisani, otvorene stavke, kartica partnera, SMS korespondencija ovršenika i zaposlenika ovršenika.

3. Prijedlog ovršenika zajedno s dokumentacijom otpremljen je ovrhovoditelju na očitovanje, međutim kako ovrhovoditelj do dana kada je FINA trebala izvršiti prijenos novčanih sredstava nije uredno zaprimio prijedlog, a niti se zbog navedenog očitovao, sud je o prijedlogu za odgodu ovrhe odlučio prije nego što je ovrhovoditelju omogućio da se o njemu očituje, a sve zbog postojanja osobito hitnih okolnosti koje su zahtijevale da se postupi upravo na takav način. Naime, zahtjev za izravnu naplatu FINA je zaprimila dana 31. listopada 2025. te se sredstva čuvaju na posebnom računu 60 dana, odnosno do dana 30. prosinca 2025. Prijedlog za odgodu kod ovoga suda je zaprimljen dana 23. prosinca 2025. te je istog tog dana prijedlog otpremljen ovrhovoditelju na hitno očitovanje u roku 3 dana. Kako do dana pisanja rješenja posl. br. Ovr-1037/2025-3 od 30. prosinca 2025, a koji dan je zadnji dan prije negoli FINA izvrši prijenos, ovrhovoditelj nije uredno zaprimio dopis kojim se poziva hitno očitovati o prijedlogu, to je sud rješenje posl. br. Ovr-1037/2025-3 od 30. prosinca 2025 donio prije nego li je ovrhovoditelju omogućeno da se o istome izjasni.

4. Nakon što je doneseno rješenje posl. br. Ovr-1037/2025-3 od 30. prosinca 2025. ovrhovoditelj je podneskom od 31. prosinca 2025. predložio odbacivanje prijedloga ovršenika jer je isti podnesen nenadležnom sudu, čime naslovni sud nema zakonsku ovlast za postupanje. Nadalje, isti prijedlog je ranije podnesen Općinskom sudu u Varaždinu, gdje je odbijen, te se predlaže provjera ranijeg postupka radi primjene instituta litispendencije ili ne bis in idem. Ovrhovoditelj ističe da prijedlog ovršenika sadrži neistine i da je konstruiran isključivo radi odugovlačenja postupka i sprječavanja naplate dospjelog duga koji je osiguran urednom bjanko zadužnicom. Dug ovršenika je stvaran, nastao iz urednog pravnog odnosa, a ovršenik je svjestan svog dugovanja, no pokušava izbjeći plaćanje, diskreditirati ovrhovoditelja i umanjiti svoju imovinu, uključujući otuđenje jedine nekretnine iz društva na ime direktorice, čime se stvara rizik da će izbjegavati izvršenje obveza prema vjerovnicima. Ovršenik također nije dokazao da bi mu eventualnom provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta, dok su njegovi prigovori na račune i poslovne evidencije ovrhovoditelja neosnovani i neistiniti. S obzirom na malafidno postupanje ovršenika, pokušaje odugovlačenja i prijevarno otuđivanje imovine, ovrhovoditelj predlaže da se prijedlog za odgodu ovrhe odbaci, a ovršenik obveže na plaćanje troškova podneska.

5. U podnesku od 2. siječnja 2025. ovrhovoditelj je u otvorenom roku, radi nadopune činjeničnog stanja, dostavio dodatnu dokumentaciju i očitovanje kojim osporava navode ovršenika iz prijedloga za odgodu ovrhe. Navodi da iz dostavljenih izvadaka iz knjige ulaznih faktura proizlazi da je ovršenik u Poreznoj upravi evidentirao ukupno deset faktura ovrhovoditelja za lipanj i kolovoz 2025. te na temelju istih koristio pretporez, čime ukazuje na neistinitost navoda ovršenika da računi ne postoje i nisu knjiženi. Nadalje, upozorava sud na prijevarno i nesavjesno postupanje ovršenika nakon izdavanja bjanko zadužnice, uključujući otuđenje jedine nekretnine društva na ime direktorice ŽOZ, zbog čega je pokrenuta tužba radi proboja pravne osobnosti. Ističe i da postoji realna opasnost daljnjeg otuđenja imovine i oštećenja vjerovnika u slučaju odgode ovrhe, te predlaže sudu da odbaci, odnosno podredno da odbije prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe i obveže ovršenika na naknadu troškova postupka.

6. Podneskom od 9. siječnja 2026. ovrhovoditelj navodi kako je u ostavljenom roku dostavio očitovanja 31. prosinca 2025. i 2. siječnja 2026., pri čemu u cijelosti ostaje kod navedenih navoda, dok u prilogu dostavlja preslike spisa Općinskog suda u Varaždinu koji se vodi pod posl. br. Ovr-2848/2025, iz kojih proizlazi da je između istih stranaka i po istom prijedlogu već ranije pokrenut istovjetan ovršni postupak, zbog čega je u ovome predmetu prijedlog ovršenika radi litispendencije trebalo odbaciti kao nedopušten, na što je sud bio upozoren i usmeno i pisanim putem. Unatoč tome, odluka je donesena 30. prosinca 2025., prije isteka roka ostavljenog ovrhovoditelju za očitovanje i bez razmatranja dostavljenih činjenica. Slijedom navedenog predlaže hitno i jednostrano ukidanje odluke o odgodi prijenosa sredstava s FINA-e te odbacivanje prijedloga za odgodu ovrhe, uz napomenu da ovrhovoditelju zbog nezakonitih radnji ovršenika i postupanja suda nastaje znatna šteta, a kamate na iznos koji je već trebao biti prenesen ovrhovoditelju su već sada značajne.

7. U privitku tih podnesaka je dostavio otvorene stavke salda konti ovrhovoditelja, povijesni zemljišnoknjižni izvadak za nekretninu, neispunjenu bjanko zadužnica, potvrda zaprimanja obrasca Porezna uprava, Izvadak iz knjige primljenih (ulaznih računa) za razdoblje od 1. lipnja 2025. do 30. lipnja 2025. za ovršenika, tužba s dokazom o slanju predmetne tužbe putem sustava e-Komunikacije, prijedlog ovršenika u spisu Općinskog suda u Varaždinu koji se vodi pod posl. br. Ovr- 2848/2025.

8. Međuvremenu je sud donio rješenje i zaključak posl. br. Ovr-1037/2025-7 od 14. siječnja 2026. kojim je rješenjem odbio prijedlog za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa novčanih sredstava ovršenika zatraženih zahtjevom za izravnu naplatu podnesenim dana 30. listopada 2025. Financijskoj agenciji po ovrhovoditelju na temelju zadužnice koju koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025., kao neosnovan, dok je zaključkom uputio ovršenika da u roku od 15 dana od dostave zaključka pokrene parnicu protiv ovrhovoditelja radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koja se vodi temeljem postupka izravne naplate pokrenutog kod Financijske agencije dana 30. listopada 2025. na temelju zadužnice koju je potvrdio javni bilježnik Sandra Marodi iz Čakovca, pod poslovnim brojem OV-7433/2025, dana 26. kolovoza 2025., iz razloga što ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno što nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika (čl. 50. st. 1. toč. 7. Ovršnog zakona) te iz razloga što je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave (čl. 50. st. 1. toč. 9. Ovršnog zakona).

9. Ovrhovoditelj je dana 19. siječnja 2026. pravovremeno podnio žalbu protiv rješenja posl. br. Ovr-1037/2025-3 od 30. prosinca 2025. u kojoj u bitnome navodi kakoj e prvostupanjski sud nezakonito donio rješenje o odgodi ovrhe, povrijedivši mu temeljna prava i postupajući jednostrano, bez dopuštanja njegova očitovanja. Navodi da su prigovori ovršenika lažni i konstruirani isključivo radi odugovlačenja postupka, te da je ovršenik prethodno otuđio imovinu i pokušava spriječiti naplatu dospjelog duga koji je osiguran urednom bjanko zadužnicom. Također ističe da posjeduje jamstvo treće osobe koje eliminira rizik od eventualne štete ovršenika, te predlaže da se pobijano rješenje ukine ili preinači i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

10. Dana 20. siječnja 2026. zaprimljena je bjanko zadužnica treće osobe Conty Illusion d.o.o. posl. br. OV-167/2026 potvrđena od strane javnog bilježnika Ivana Vuljanića iz Zagreba dana 19. siječnja 2026. izdana na iznos do 150.000,00 EUR (stopedesettisuća eura) te izjava treće osobe Conty Illusion d.o.o. o deponiranju bjanko zadužnice i pristup eventualnom budućem dugu kojom ista obavještava sud da je izdalo bjanko zadužnicu kao dužnik do 150.000,00 EUR potvrđenu dana 19. siječnja 2026. kod javnog bilježnika pod posl. br. OV-167/2026, a koju dostavlja u prilogu u izvorniku. Navodi da je bjanko zadužnica izdana u svrhu pristupa osiguranja eventualnom budućem dugu izdavatelja kao jamca, odnosno novog dužnika uz ovrhovoditelj, a u korist osiguranja eventualnog i budućeg potraživanja kojeg bi ovršenik mogao eventualno imati prema ovrhovoditelju. Svojim potpisom daje neopozivu suglasnost da se navedena bjanko zadužnica deponira u predmetnom spisu kao sredstvo osiguranja – jamstvo povrata eventualnog budućeg duga sve do pravomoćnosti odluke nadležnog suda u parnici u koju je ovršenik upućen te ukoliko ovršenik eventualno uspije u navedenoj parnici te se isti slobodno može naplatiti bilo od ovrhovoditelja solidarno na način da sud slobodno može ovršeniku predati iz sudskog spisa deponiranu bjanko zadužnicu radni naplate po traženju ovršenika.

11. Dopisom posl. br. Ovr-1037/2025-10 od 23. siječnja 2026. sud je pozvao Poreznu upravu da u roku od tri dana u spis dostavi predmetne račune između stranaka za 2025., te podatak kada su predani, u kojim iznosima i da li su proknjiženi.

12. Porezna uprava je podneskom od 19. veljače 2026. obavijestila sud da ne raspolaže zatraženim podacima budući nije proveden postupak poreznog nazora poslovanja kod ovršenika.

13. Županijski sud u Rijeci posl. br. Gž Ovr-79/2026-2 od 3. ožujka 2026. prihvatio je žalbu ovrhovoditelja te je ukinuo rješenje Općinskog suda u Čakovcu posl. br. Ovr- 1037/2025-3 od 30. prosinca 2025. i predmet vratio ovome sudu na ponovan postupak, a iz razloga što nisu postojale okolnosti koje su zahtijevale da sud odluku o prijedlogu ovršenika, odnosno pobijano rješenje donese prije nego li se ovrhovoditelj o prijedlogu očitovao, dok je očitovanje na prijedlog ovrhovoditelj podnio u roku koji mu je odredio sud i to već 31. prosinca 2025. prosinca 2025. Dodatno je dana uputa ovome sudu da u nastavku postupka donese novu zakonitu odluku imajući u vidu sadržaj očitovanja ovrhovoditelja, kao i okolnost da je rješenjem ovoga suda posl. br. Ovr-1037/2025 od 14. siječnja 2026. odbijen prijedlog ovršenika za proglašenje nedopuštenim pljenidbe i prijenosa.

14. Sud je drugostupanjsku odluku dostavio ovrhovoditelj koji je istu zaprimio dana 10. ožujka 2026. te ovršeniku koji je istu zaprimio dana 24. ožujka 2026.

15. U nastavku postupka sud je zaključkom posl. br. Ovr-234/2026-4 od 11. ožujka 2026. pozvao Financijsku agenciju da za potrebe ovog postupka što skorije, a najkasnije u roku 3 (tri) dana dostavi podatak koji iznos novčanih sredstava je zaplijenjen po bjanko zadužnici poslovni broj OV-7433/2025 izdana 26. kolovoza 2025. ovjerena od strane javnog bilježnika Sandre Marodi iz Čakovca dana 26. kolovoza 2025. te da dostavi kopiju zadužnice te i svu ostalu dokumentaciju koja je predana uz Zahtjev za izravnu naplatu od 30. listopada 2025., dok je zaključcima posl. br. Ovr-234/2026-5 od 11. ožujka 2026. i posl. br. Ovr-234/2026-9 od 17. ožujka 2026. pozvao Poreznu upravu da za potrebe ovog postupka što skorije, a najkasnije u roku 3 (tri) dana dostavi predmetne račune između stranaka (ovrhovoditelja i ovršenika) za 2025., te kopije Knjiga URA za ovršenika za razdoblje od 1. siječnja do 31. listopada 2025. kao i detaljno obrazloženje kada su predani, u kojim iznosima i da li su i kada proknjiženi.

16. Financijska agencija je dana 12. ožujka 2026. u spis dostavila zahtjev za izravnu naplatu te cjelokupnu dokumentaciju koja je predana uz sam zahtjev, kao i specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje.

17. Podneskom od 13. ožujka 2026. ovrhovoditelj navodi da je društvo Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. u razdoblju od 1. siječnja do 31. listopada 2025. izdalo društvu Jančec d.o.o. fakture u ukupnom iznosu od 217.290,82 EUR, koje su uredno dostavljene, evidentirane u poslovnim knjigama i uključene u obračune PDV-a. Nadalje, ističe kako je potraživanje u iznosu od 19.000,00 EUR stekao temeljem ugovora o cesiji od društva Conty illusion d.o.o. koje je ovršeniku pozajmilo novčana sredstava, a o čemu je ovršenik uredno obaviješten. Ukazuje da je ovršenik bio obvezan sve navedene račune evidentirati kao ulazne, a što je prema dostupnim informacijama i učinio, čime ih priznaje kao vjerodostojne obveze. Navodi da, nakon uračunatih plaćanja, preostali dug iznosi 120.470,76 EUR te da pokušaj usklađenja nije uspio zbog neosnovanog osporavanja dijela računa od strane ovršenika. Predlaže pribavu evidencija Porezne uprave radi potvrde duga te ostaje pri svim ostalim navodima i dokazima. U privitku dostavlja račune za 2025., knjige izlaznih računa za 2025., PDV obrasce, listu potraživanja stečenih cesijom, otvorene stavke – potraživanje po cesiji, otvorene stavke – izlazni računi, listu izdanih faktura, obavijest dužniku te Ugovor o cesiji.

18. Podneskom od 13. ožujka 2026. ovršenik je predložio sudu da hitno naloži Financijskoj agenciji odgodu daljnjih naloga za prijenos zaplijenjenih sredstava, kao što je već bilo određeno ranijim rješenjem suda. Ističe da bi u protivnom pretrpio tešku i nenadoknadivu štetu jer bi mu bila ugrožena financijska stabilnost i poslovanje. Također navodi da je pokrenuo parnični postupak radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te smatra da je odgoda nužna do donošenja odluke u tom postupku. Ovršenik u ovom ponovljenom postupku nije u spis dostavio nikakvu dodatnu dokumentaciju kojom bi dokazao svoje navode.

19. Podneskom od 19. ožujka 2026. Porezna uprava obavijestila je sud obavijestila sud da ne raspolaže zatraženim podacima budući nije proveden postupak poreznog nazora poslovanja kod ovršenika.

20. Prije svega, a u odnosu na ovrhovoditelj prigovor litispendencije valja napomenuti kako je odredbom čl. 194. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP-a) propisano da parnica počinje teći dostavom tužbe tuženiku, a odredbom stavka 3. da se, dok parnica teče, ne može u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica među istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud će tužbu odbaciti.

21. Dok je odredbom čl. 185. st. 1. ZPP-a propisano da se parnični postupak pokreće tužbom, odredbom čl. 3. st. 1. OZ-a propisano je kako se ovršni postupak pokreće prijedlogom ovrhovoditelja.

22. Nadalje, odredbom čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. istoga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe istoga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. istoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Ovršnog zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i čl. 53. OZ-a).

23. Ovaj sud je izvršio uvid u predmet koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr-2848/2025 te utvrdio kako je ovršenik pokrenuo postupak dana 4. prosinca 2025. i kako je ovršenik podneskom od 17. prosinca 2025. požurivao sud da donese odluku obzirom da se radi o hitnom postupku. Sud je u tom predmetu poduzeo prvu radnju tek dana 30. prosinca 2025., dakle posljednji dan prije nego li istječe 60 dana nakon kojih bi FINA trebala izvršiti prijenos, i donio rješenje posl. br. Ovr-2848/2025-3 kojim se u toč I. izreke oglasio mjesno nenadležnim, a u toč II. izreke odredio da će se spis po pravomoćnosti ustupiti mjesno nadležnom Općinskom sudu u Čakovcu. Dana 9. siječnja 2026. ovršenik je povukao prijedlog u tom postupku, te je Općinski sud u Varaždinu dana 11. ožujka 2026. donio deklaratorno rješenje posl. br. Ovr-2848/2025-5 kojim je utvrdio da je prijedlog povučen.

24. Stoga ovaj sud nije prihvatio prigovor da o istoj pravnoj stvari teče „parnica“ u tom smislu jer je prijedlog u predmetu koji se vodi kod Općinskog suda u Varaždinu pod posl. br. Ovr-2848/2025 povučen pa se smatra da takav prijedlog nikada nije ni bio podnesen (čl. 193. st. 9. ZPP-a), slijedom čega nema procesne zapreke za donošenje ovog rješenja (isto Županijski sud u Rijeci Gž-1303/2019-3).

25. Upravo stoga, ovrhovoditeljev prigovor dvostruke litispendencije u ovoj pravoj stvari i njegov prijedlog za odbacivanje prijedloga u ovom predmetu sud je ocijenio neosnovanim.

26. U čl. 210. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24; dalje u tekstu: OZ ) u st. 1. je određeno da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju ovršne odluke i nagodbe domaćeg suda ili upravnog tijela, odnosno obračuna poslodavca, prema odredbi članka 209. stavka 4. OZ-a ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji, između ostalog, da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a u st. 2. da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ-a o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe OZ- a o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

27. Odredbom čl. 65. st. 1. u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a propisano je da se prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred FINA-om može prihvatiti u potpunosti ili djelomice samo ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. -10. OZ-a) te ako uz to ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, da bi se dopustila odgoda, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

28. Iz citirane zakonske odredbe proizlazi da je sud ovlašten, u iznimnim okolnostima, donijeti rješenje o odgodi provedbe ovrhe kada ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe bio doveden u osobito nepovoljan položaj. Istodobno, primjena instituta odgode ne smije dovesti do narušavanja pravne sigurnosti ovrhovoditelja niti do dovođenja u pitanje mogućnosti namirenja njegove ovršne tražbine. Prilikom donošenja odluke potrebno je, uz pravne interese ovrhovoditelja i ovršenika voditi računa i o imovinskim prilikama koje postoje na strani ovrhovoditelja, odnosno mogućnost ovršenika da u postupku eventualne protuovrhe, odnosno uspjeha u parnici radi proglašenja nedopuštenosti ovrhe, koja je u tijeku, namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

29. Nadalje, odredbom čl. 65. st. 2. OZ-a propisano je da će sud odluku o prijedlogu za odgodu donijeti nakon što ovrhovoditelju omogući da se o njemu očituje, osim ako okolnosti slučaja ne zahtijevaju da se postupi drukčije.

30. Sud smatra kako je prijedlog ovršenika za odgodu nije osnovan.

31. Prijedlogom od 23. prosinca 2025. ovršenik je ujedno podnio i prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu ovrhe i to onaj iz čl. 65. st. 1. toč. 5. OZ-a.

32. Zaključkom posl. br. Ovr-1037/2025-7 od 14. siječnja 2026. ovršenik je upućen da pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, što je ovršenik i učinio i pokrenuo parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom koja se vodi kod Trgovačkog suda u Varaždinu pod posl. br. P-12/2026 te je ista prema podacima iz e-predmeta, trenutno u fazi u kojoj slijedi dostava tužbe na odgovor.

33. Dakle, nije sporno da je podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom ispunjena prva pretpostavka iz odredbe čl. 65. st. 1. OZ-a koja mora biti ispunjena da bi se udovoljilo tom prijedlogu.

34. Sporno je je li ispunjena i druga pretpostavka koja kumulativno treba biti ispunjena, a na koju se poziva ovršenik, je li ovršenik učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu, ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pri čemu samo postojanje pretpostavi za odgodu ovrhe ne obavezuje sud, već je istom prepušteno da o tome odluči, nakon što utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke ispunjene.

35. Uvidom u dokumentaciju koju dostavlja ovrhovoditelj uz podneske od 31. prosinca 2025., 2. i 9. siječnja 2026. te od 13. ožujka 2026. proizlazi kako je ovrhovoditelj u 2025. izdao nekoliko računa, a koji računi su zavedeni u poslovnim knjigama ovršenika te da je ovršenik otuđio nekretninu koju je imao u vlasništvu na direktoricu ovršenika nakon što je izdana bjanko zadužnica.

36. Iz dokumentacije koju je dostavila FINA-a, prije svega specifikacije izvršenja osnove za plaćanje razvidno je da je FINA zaplijenila iznos od 124.450,63 EUR te da još nije izvršen prijenos.

37. Prije svega gleda odgode ovrhe treba kazati da se za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Kada se govori o šteti, pod time se podrazumijeva šteta koju ovršenik, neovisno o visini štete koja bi mogla nastati, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao, ali uz iznimne i nerazmjerne teškoće.

38. Vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete u tom smislu primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno da li je imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen i koji će bit prenesen ovrhovoditelju. Ovršenik je pritom dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovine ili da je njegova imovina nedostatna za naknadno namirenje ovršenika.

39. Prije svega valja ukazati kako svaka provedba ovrhe radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja, predstavlja umanjenje imovine ovršenika, dakle svojevrsnu štetu.

40. Pri tome valja istaknuti da mogućnost otvaranja stečajnog postupka protiv ovršenika, kao ni eventualni poremećaji u poslovanju koje ovršenik povezuje s pljenidbom novčanih sredstava (blokada računa), ne utječu na procjenu nastanka teško nadoknadive štete u smislu čl. 65. st. 1. u vezi s čl. 210. st. 2. OZ-a. Naime, odredbom čl. 210. OZ-a predviđena je isključivo mogućnost traženja odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a ne odgode same pljenidbe ili blokade računa. Čak i ukoliko bi sud prihvatio prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava, ovršenik ne bi mogao raspolagati tim sredstvima niti ih koristiti u poslovanju. Stoga odgoda ovrhe ne može poboljšati materijalni položaj ovršenika, jer blokada računa, premda utječe na poslovanje, ne mijenja činjenicu da ovršenik sa zaplijenjenim sredstvima ne može raspolagati, već se samo odgađa njihov prijenos.

41. Ovršenik, kako sam navodi, ima više dospjelih financijskih obveza koje su trenutno ugrožene zbog protupravne blokade računa nastale aktivacijom bjanko zadužnice. To uključuje dospjeli dug po kreditu kod Raiffeisenbank Austria d.d. u iznosu od 8.251,67 EUR, obveze prema PBZ Leasing za leasing vozila u iznosu od 792,91 EUR mjesečno, dospjele račune dobavljača poput Valipile d.o.o. u iznosu od 34.046,04 EUR te redovite troškove poslovanja, uključujući plaće zaposlenika u iznosu od 34.251,58 EUR, usluge pakiranja kod Steel Mont d.o.o. u iznosu od 5.872,43 EUR, agencijske radnike preko Recruitment Spot d.o.o. u iznosu od 6.491,20 EUR i isporuke živih brojlera prema Pravi Ritam d.o.o. u iznosu od 9.276,75 EUR. Sve ove obveze smatra nužnim za održavanje operativnog poslovanja, distribucije i financijske stabilnosti društva, a blokada računa ih onemogućava, što predstavlja ozbiljnu prijetnju opstanku poslovanja i likvidnosti. No kako je to već ranije navedeno odgoda ovrhe ne bi omogućila ovršeniku da slobodno raspolaže zaplijenjenim sredstvima.

42. Uvidom u eSpis sud je utvrdio i kako su neki vjerovnici (Steel Mont d.o.o., Recruitment Spot d.o.o.) već pokrenuli ovršne postupke protiv ovršenika, a koje tražbine ovršenik osporava u cijelosti, slijedom čega se vode postupci radi prigovora protiv rješenja o ovrsi javnog bilježnika na temelju vjerodostojne isprave.

43. Logično je da svaka prisilna naplata izravno ili neizravno utječe na poslovanje ovršenika, ali isto ne pretpostavlja da je utjecaj iste takav da ovršenik ne može poslovati ili toliko otežano posluje da mu nastaje nenadoknadiva ili teško nadoknadiva štete. Naime, provedba ovrhe mora omogućiti ostvarenje prava vjerovnika (ovrhovoditelja) u razumnom roku ostvariti svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom, a okolnost što će provedba ovrhe negativno utjecati na poslovanje ovršenika ne predstavlja razlog zbog kojeg ovrhovoditelj ne bi trebao ostvariti svoju tražbinu u razumnom roku. Jasno je da će provedbom ovrhe imovina ovršenika biti umanjena i da će se provedba ovrhe negativno odraziti na poslovanje ovršenika. Međutim, način na koji će se provedba ovrhe odraziti na poslovanje ovršenika nije šteta u smislu čl. 65. st. 1 OZ-a, obzirom na činjenicu da provedba ovrhe uvijek ima negativan učinak na poslovanje ovršenika, pa kad bi se to smatralo štetom prema čl. 65. st. 1. OZ-a, onda se ovrha nikada ne bi mogla provesti, tj. onda ovrhovoditelj nikada ne bi mogao naplatiti svoje potraživanje jer bi svaki ovršenik koji posluje tada imao razlog za odgodu ovrhe.

44. U konkretnom slučaju ovršenik smatra i da neće biti u mogućnosti izvršiti povrat, odnosno protuovrhu, upravo zbog činjenice jer je ovrhovoditelj, očito spreman na poduzimanje daljnjih nezakonitih aktivnosti kojima će osujećivati ovršenikova prava. Pri tome ovršenik ukazuje kako postoji sumnja na počinjenje kaznenog djela zlouporabe sredstva osiguranja ili pak prijevare u gospodarskom poslovanju, međutim ne navodi nikakve dokaze, osim paušalnih navoda, koji bi ukazivali na tu sumnju, a uvidom u eSpis je utvrđeno kako se protiv ovrhovoditelja ne vodi nikakav kazneni postupak.

45. Ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi način mora dokazati ovrhovoditeljevu vjerojatnu insolventnost.

46. Ovršenik je u spis dostavio potvrdu iz koje proizlazi kako ovrhovoditelj prema OIB [osobni identifikacijski broj]u nije evidentiran kao vlasnik nekretnina na području Republike Hrvatske.

47. Nadalje, ovršenik je u spis dostavio preslike javno dostupnih podataka bonitetnih stranica te javno dostupnih izvještaja – GFI za ovrhovoditelja, a sud je uz to izvršio uvid u eSpis te u izvadak iz sudskog registra za ovrhovoditelja.

48. Iz dostavljenih financijskih podataka proizlazi da ovrhovoditelj u 2022. nije ostvario nikakve poslovne prihode, dok poslovna aktivnost započinje tek u 2023. a u kojoj su ostvareni prihodi od 211.330,00 EUR, dok u 2024. prihodi rastu na 483.170,00 EUR. Ukupni poslovni rashodi u 2024. iznose 429.779,00 EUR, od čega materijalni troškovi i troškovi prodane robe iznose 393.074,00 EUR, odnosno više od 91 % ukupnih rashoda, dok troškovi osoblja iznose svega 14.190,00 EUR, što upućuje na poslovni model bez zaposlenih, bez stalne organizacijske strukture i bez vlastitih proizvodnih kapaciteta. Unatoč značajnom rastu prihoda, neto dobit ostaje ograničena i gotovo nepromijenjena (u 2023. 50.056,00 EUR. i u 2024. 47.478,00 EUR), što ukazuje na nisku operativnu učinkovitost i izostanak stvarne akumulacije kapitala. U 2024. god EBITDA (dobit prije kamata, poreza, amortizacije) iznosi 53.391,00 EUR, uz izostanak amortizacije te ulaganja u dugotrajnu imovinu.

49. Iz Povijesti blokada dostavljene u spis razvidno je kako je ovrhovoditelj u promatranom razdoblju, odnosno od dana osnivanja imao ukupno 196 dana blokade (dakle od ukupno 1095 dana poslovanja). Od toga, najdulja blokada trajala je 168 dana (od 17. lipnja 2024. do 2. prosinca 2024.), dok su ostale blokade bile kraćeg trajanja. U posljednjih 90 i 180 dana nije bilo blokada, dok je u posljednjih 365 dana zabilježen samo jedan dan blokade (22. travnja 2025.). Subjekt ima otvorena dva aktivna računa (Addiko Bank d.d. i Erste & Steiermärkische Bank d.d.), koji u vrijeme izrade preslike nisu blokirani.

50. Uvidom u eSpis proizlazi kako je FINA dana 15. listopada 2024. podnijela Trgovačkom sudu u Varaždinu prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom, navodeći da je ovrhovoditelj na dan 14. listopada 2024. imao evidentirane neizvršene osnove za plaćanje u ukupnom iznosu od 10.974,95 EUR te kako je rješenjem istog tog suda posl. br. St-308/2024-3 od 6. studenog 2024. pokrenut prethodni postupak radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnog postupka. Postupak je okončan 2. siječnja 2025. rješenjem o obustavi posl. br. St-308/2024-11 budući da je ovrhovoditelj podmirio sva do tad nepodmirena dugovanja. Iz priloga koje je FINA dostavila proizlazi kako nema ovrhovoditelja nema značajnije imovine, međutim radi se o razdoblju od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. Naknadni stečajni ili slični postupci nad ovrhovoditeljem nisu vođeni.

51. Iz izvatka iz sudskog registra proizlazi kako je ovrhovoditelj trgovačko društvo osnovano 2. veljače 2022. u obliku društva s ograničenom odgovornošću s temeljnim kapitalom u iznosu od 2.500,00 EUR, čija je pretežita djelatnost uzgoj brojlera. Trgovački sud u Varaždinu je dana 11. veljače 2026. po zahtjevu ovrhovoditelja upisao u sudski registar promjenu djelatnosti na način da su proširene evidencijske djelatnosti.

52. Sud je nadalje izvršio uvid u financijske podatke na stranicama sudskog registra za ovrhovoditelja. Međuvremenu, za razliku od pisanja ranijeg rješenja, na stranicama sudskog registra za ovrhovoditelja, dana 11. ožujka 2026. objavljeni su financijski izvještaji za ovrhovoditelj u 2024. Iz istih proizlazi kako ovrhovoditelj u 2024. bilježi značajan rast poslovnih prihoda s 211.330,04 EUR na 483.170,06 EUR, što ukazuje na širenje poslovanja. Istovremeno, rashodi su porasli još snažnije s 155.704,40 EUR na 429.778,94 EUR, zbog čega je dobit blago smanjena s 50.055,78 EUR na 47.478,32 EUR. Tijekom godine ovrhovoditelj je uložio 124.000,00 EUR u dugotrajnu imovinu od toga 100.000,00 EUR materijalne i 24.000,00 EUR nematerijalne, dok su kratkotrajna sredstva i novčana likvidnost znatno smanjeni (novac u banci s 400,00 na 27,72 EUR). Kratkoročne obveze ostale su gotovo nepromijenjene, što znači da je financijska stabilnost zadržana, a ukupni kapital porastao je na 106.034,10 EUR zahvaljujući zadržanoj dobiti, što potvrđuje snažnu kapitalnu poziciju i reinvestiranje profita. Zaključno, iz prethodnog je razvidno kako se ovrhovoditelj razvija i jača svoju imovinsku strukturu, ali visina novca u banci naglašava važnost praćenja priljeva novca kako bi se osigurala likvidnost za svakodnevno poslovanje.

53. Treba istaknuti i da sama činjenica da ovršenik zapošljava veći broj radnika kojima isplaćuje plaće i uplaćuje doprinose, sama po sebi nije dovoljan razlog za odgodu ovrhe. Za odgodu nije ni odlučno bi li ovrhovoditelj odgodom ovrhe pretrpio ikakvu štetu, jer je pretpostavka za odgodu ovrhe da ovršenik učini vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala teško nadoknadiva šteta, a ne da ovrhovoditelju zbog odgode ne bi nastala nikakva šteta. Uz to navodi koji se odnose na nedopustivost ovrhe nisu od utjecaja na pitanje postojanje pretpostavki za odgodu ovrhe, već takve navode razmatra sud u povodu prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim.

54. Dostava bjanko zadužnice od strane treće osobe Conty Illusion d.o.o. u ovom kontekstu služi kao dodatno osiguranje koje bi trebalo otkloniti razloge za eventualnu odgodu ovrhe i omogućiti njezino neometano provođenje. Pristupanjem dugu i deponiranjem zadužnice u iznosu do 150.000,00 EUR, treća osoba jamči sudu da je potraživanje ovršenika u slučaju njegova uspjeha u parnici u potpunosti osigurano, neovisno o ishodu same ovrhe nad ovrhovoditeljem. Ovime se neutralizira ključni argument za odgodu, opasnost od nastanka nenadoknadive štete za ovršenika jer se jamči da će on, čak i ako se ovrha sada provede, imati od koga naplatiti povrat sredstava bude li presuđeno u njegovu korist.

55. Sud prihvaća deponiranu bjanko zadužnicu u visini koja pokriva cjelokupno potraživanje kao adekvatno sredstvo osiguranja, oslanjajući se na ustaljenu sudsku praksu te imajući u vidu odredbu čl. 214. OZ-a prema kojoj potvrđena zadužnica ima snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi, čime se omogućuje brza i jednostavna naplata. Kako je treća osoba Conty Illusion d.o.o. neopozivo pristupila eventualnom budućem dugu i deponirala izvornik zadužnice u sudski spis, osigurana je potpuna zaštita imovinskih interesa ovršenika u slučaju njegova uspjeha u parnici.

56. Pored instrumenata osiguranja iz Ovršnog zakona, sud je pri ocjeni osnovanosti nastavka postupka uzeo u obzir i dostavljenu izjavu o pristupanju dugu treće osobe Conty Illusion d.o.o. sukladno članku 101. Zakona o obveznim odnosima. Prema navedenoj odredbi, treća osoba koja s vjerovnikom sklopi ugovor o pristupanju dugu stupa u obvezu pored dotadašnjeg dužnika, čime oni postaju solidarni sudužnici. U konkretnom procesnom kontekstu, to znači da ovršenik, u slučaju uspjeha u parnici radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, stječe pravo zahtijevati povrat sredstava solidarno od ovrhovoditelja i od treće osobe Conty Illusion d.o.o. S obzirom na to da je uz pristupanje dugu deponirana i bjanko zadužnica, koja prema članku 214. OZ-a ima snagu pravomoćnog rješenja o ovrsi protiv novog sudužnika, sud smatra da je ovršeniku pružena maksimalna pravna sigurnost. Ovakvim kumuliranjem jamstava u potpunosti je obesnažen prigovor o mogućem nastanku nenadoknadive štete, čime se otklanjaju sve zakonske zapreke za nastavak ovršnog postupka sukladno načelu dispozicije i učinkovitosti.

57. Slijedom navedenoga, a imajući u vidu financijsko stanje ovrhovoditelja koje je prema posljednjim dostupnim podacima poboljšano u odnosu na podatke koje je ovršenik dostavio, posebno što se tiče dugotrajne imovine, kao i da je davanjem bjanko zadužnice te izjave o pristupanju dugu otklonjena mogućnost nastanka nenadoknadive i teško nadoknadive štete na strani ovršenika, to je sud, temeljem čl. 65. OZ-a, odlučio kao u izreci ovog rješenja.

58. Sukladno čl. 14. st. 5. OZ-a ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Sukladno čl. 14. st. 6. OZ-a zahtjev za naknadu troškova podnosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana završetka postupka.

59. Sud će odluku o istome donijeti naknadno, sukladno recentnoj sudskoj praksi, nakon što se utvrdi da li je ovrhovoditelj zaista neosnovano prouzročio te nastale troškove ovršeniku, a o čemu se za sada odluka ne može donijeti.

60. Stoga je odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

U Čakovcu, 27. ožujka 2026.

Sutkinja:

Valentina Varga Gombar

Sudski savjetnik:

Emanuel Melnjak

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave istog. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u Rijeci sukladno čl. 5. st. 2. Zakona o područjima i sjedištima sudova, pismeno u 3 istovjetna primjerka.

DNA:

1. Gospodarstvo Žnidarić Valentina d.o.o. po punomoćniku Valentinu Jakovcu, odvjetniku u Zagrebu

2. JANČEC d.o.o. po punomoćniku Bojanu Bacingeru, odvjetniku u Čakovcu

3. Financijska agencija - odmah i po pravomoćnosti