Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: K-1056/2021-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, po sutkinji toga suda Tini Ružić Škrobonja kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivone Datković kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv 1. okrivljenika HA i dr. zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17. i 118/18., dalje u tekstu: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci posl. br. K-DO-862/19 od 14. lipnja 2019. nakon održane javne rasprave zaključene 24. ožujka 2026. u nazočnosti 1. okrivljenika HA i zamjenice njegova branitelja Veronike Baćani, odvjetnice iz Zagreba, 2. okrivljenika Borisa Dojčića, te zamjenice Općinske državne odvjetnice u Rijeci ZA, **.**.2026. izrekao je i javno objavivši

p r e s u d i o  j e

I.1. Okrivljenik HA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i Z, rođ. P, rođen **.**.1996. u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom obrtničkom i industrijskom graditeljskom školom u trogodišnjem trajanju, po zanimanju instalater centralnog grijanja, zaposlen kao vozač u međunarodnom prometu s mjesečnim primanjima u iznosu od 2.000,00 eura, oženjen, otac jednog djeteta u dobi od 6 godina, nije vlasnik nekretnina, nije vlasnik vrjednijih pokretnina, vojsku nije služio, s prebivalištem u [adresa], osuđivan: presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-197/18 od 02. lipnja 2018., pravomoćnom 02. lipnja 2018. zbog kaznenog djela iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11 na uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci uz rok kušnje u trajanju od 3 godine i presudom Općinskog suda u Sisku poslovni broj K-246/21 od 23. lipnja 2021., pravomoćnom 27. srpnja 2021. zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 2. KZ/11 na djelomično uvjetnu osudu - bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mjeseci i uvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 10 mj. uz rok kušnje u trajanju od 4 godine,

i

2. Okrivljenik Boris Dojčić, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Č i F, rođ. O, rođen **.**.1974. u [adresa], državljanin RH, sa završenom srednjom strojarsko – tehničkom školom u četverogodišnjem trajanju, strojarski tehničar, zaposlen s mjesečnim primanjima u iznosu od 1.000,00 eura, otac jednog djeteta u dobi od 20 godina, živi u izvanbračnoj zajednici, nije vlasnik nekretnina, nije vlasnik vrjednijih pokretnina, sudionik Domovinskog rata, s prebivalištem u [adresa], neosuđivan,

k r i v i s u

što su

1) 05. lipnja 2019., oko 20,00 sati, zajedno i dogovorno, nakon što je 1. okrivljenik HA prethodno angažiran od osobe po imenu S, za novčani iznos od sveukupno 1.000,00 eura, 2. okrivljenik Boris Dojčić u Rijeci, na području Kozale u vozilo „VW Caddy“ reg. oznake [registarska oznaka], preuzeo četiri državljana Turske i to PA, ČA, FA i OA, da bi ih potom prevezli do mjesta Brest u neposrednu blizinu državne granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem da državljani Turske van graničnog prijelaza izbjegavajući graničnu kontrolu izađu iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju, za koje vrijeme je 1. okrivljenik HA upravljajući vozilom „Renault Megane“ reg. oznake [registarska oznaka] se kretao ispred njega osiguravajući mu trasu kretanja upozoravajući ga na eventualni nailazak policijskih službenika, u kojoj daljnjoj nakani su oko 22,00 sati na ŽC 5012,5 km prije mjesta Žejane spriječeni i zaustavljeni po policijskim službenicima PGP Rupa,

dakle, iz koristoljublja omogućili drugim osobama nedozvoljeno se kretati i boraviti u [adresa],

1.okrivljenik HA

k r i v  j e

što je

2) 08. svibnja 2019., nakon što je prethodno angažiran od osobe imena S, za novčani iznos od 935,00 eura, u Rijeci na području Kozale u osobno vozilo „Renault Megane“ reg. oznake [registarska oznaka] smjestio četiri ilegalna migranta i prevezao ih do mjesta Brest u neposrednu blizinu državne granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem da ilegalni migranti van graničnog prijelaza izbjegavajući graničnu kontrolu izađu iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju,

dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati i boraviti u [adresa],

3) 23. svibnja 2019., nakon što je prethodno angažiran od strane osobe imena S, za novčani iznos od 1. 200,00 eura, na parkirališnom prostoru u Rijeci, na području Kozale u svoje vozilo „Renault Megane“ reg. oznake [registarska oznaka] smjestio četiri ilegalna migranta koja je prevezao do državne granice u mjestu Brest, u neposrednu blizinu državne granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem da ilegalni migranti van graničnog prijelaza izbjegavajući graničnu kontrolu izađu iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju,

dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati i boraviti u [adresa],

4) 27. svibnja 2019. u Rijeci, nakon što je prethodno telefonom angažiran od osobe po imenu S, za novčani iznos od 800,00 eura, u Rijeci na području Kozale u osobno vozilo „Renault Megane“ reg. oznake [registarska oznaka] smjestio četiri ilegalna migranta koja je prevezao do državne granice u mjestu Brest, u neposrednu blizinu državne granice Republike Hrvatske i Republike Slovenije s ciljem da ilegalni migranti van graničnog prijelaza izbjegavajući graničnu kontrolu izađu iz Republike Hrvatske u Republiku Sloveniju,

dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati i boraviti u [adresa],

čime je 1. okrivljenik HA radnjama pod toč. I. 1), 2), 3) i 4) počinio jedno produljeno kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravakom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po odredbi čl. 326. st. 1. KZ/11 u svezi s čl. 52. KZ, a 2. okrivljenik Boris Dojčić radnjom opisanom pod toč. I. 1) počinio jedno kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po odredbi čl. 326. st. 1. KZ/11.

II. 1. okrivljeniku HA se za produljeno kazneno djelo iz čl. 326. st. 1. KZ/11, u vezi s čl. 52. st. 1. KZ/11

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA

u trajanju od 2 (dvije) godine

III. Na temelju čl. 58. st. 1. KZ/11, 1. okrivljeniku HA se opoziva uvjetna osuda izrečena:

- presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-197/18 od 04. svibnja 2018. pravomoćnom 02. lipnja 2018., zbog počinjenja kaznenog djela krađe iz čl. 228. st. 1. i 3. KZ/11, te se kazna zatvora u trajanju od 10 (deset) mjeseci smatra utvrđenom.

IV. 1. okrivljenik HA se na temelju čl. 326. st. 1. KZ/11, a uz primjenu čl. 51. st. 1. i 2., čl. 53. st. 1. i čl. 58. st. 3. KZ/11,

o s u đ u j e

na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine i 2 (dva) mjeseca

V. Na temelju čl. 54. KZ/11, 1. okrivljeniku HA se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme koje je proveo lišen slobode tijekom njegova uhićenja 05. i 06. lipnja 2019.

VI. Na temelju čl. 326. st. 1. KZ/11, 2. okrivljenik Boris Dojčić se

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine

VII. Na temelju čl. 56. st. 1., 2. i 3. KZ/11 prema 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću

se primjenjuje UVJETNA OSUDA pa se kazna na koju je osuđen neće izvršiti ako 2. okrivljenik Boris Dojčić u roku od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

VIII. Na temelju čl. 54. KZ/11, 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću se u izrečenu kaznu zatvora za slučaj opoziva uvjetne osude ima uračunati vrijeme uhićenja 05. i 06. lipnja 2019.

IX. Na temelju čl. 40. st. 5. i čl. 42. st. 1. KZ/11, 1. okrivljeniku HA i 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću se

i z r i č u

SPOREDNE NOVČANE KAZNE

i to 1. okrivljeniku HA u iznosu od 50 (pedeset) dnevnih iznosa okrivljenika, od kojih jedan dnevni iznos iznosi 60,00 eura (šezdeset eura) što ukupno iznosi 3.000,00 eura (tri tisuće eura), a 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću u iznosu od 30 (trideset) dnevnih iznosa okrivljenika, od kojih jedan dnevni iznos iznosi 60,00 eura (šezdeset eura) što ukupno iznosi 1.800,00 eura (tisuću osamsto eura).

X. Na temelju čl. 42. st. 6. KZ/11, 1. okrivljenik HA i 2. okrivljenik Boris Dojčić su dužni platiti sporednu novčanu kaznu u roku od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude.

XI. Na temelju čl. 42. st. 7. KZ/11, ukoliko 1. okrivljenik HA i 2. okrivljenik Boris Dojčić u cijelosti ili djelomično ne isplate novčanu kaznu u roku koji je određen presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojeg je došlo bez njihove krivnje nakon donošenja presude, sud može na njihov zahtjev produljiti rok plaćanja novčane kazne do dvadeset četiri mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku.

XII. Na temelju čl. 43. KZ/11 ako novčana kazna ne bude plaćena u cijelosti ili djelomično u roku koji je određen ovom presudom naplatit će se prisilno, a ako se ne može niti prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, uz pristanak osuđenika zamijenit će se radom za opće dobro na način da se 1 (jedan) dnevni iznos zamijeni sa 2 (dva) sata rada, a ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna zamijenit će se kaznom zatvora tako da se 1 (jedan) dnevni iznos novčane kazne zamijeni sa 1 (jednim) danom zatvora. Isplati li osuđenik novčanu kaznu nakon pravomoćnosti odluke o zamjeni, izvršenje kazne zatvora ili rada za opće dobro će se obustaviti. U slučaju djelomične isplate, izvršit će se samo preostali dio navedene kazne.

XIII. Na temelju čl. 560. st. 1. i st. 2. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 80/22. i 36/24. i 72/25. - dalje u tekstu: ZKP/08) u vezi čl. 77. st. 1. KZ/11, utvrđuje se da novčani iznos od 2.935,00 eura (dvije tisuće devetsto trideset pet eura) predstavlja imovinsku korist koju je 1. okrivljenik HA ostvario kaznenim djelom iz čl. 326. st. 1. KZ/11, opisanim pod točkom I. 2), 3) i 4) izreke pa se od 1. okrivljenika HA oduzima novčani iznos 2.935,00 eura (dvije tisuće devetsto trideset pet eura) i isti postaje imovina Republike Hrvatske, te se nalaže 1. okrivljeniku HA da navedeni novčani iznos uplati u korist državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti

presude.

XIV. Na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 nalaže se 1. okrivljeniku HA podmiriti trošak kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 500,00 eura (petsto eura), dok se 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću nalaže podmiriti troška kaznenog postupka i to paušalnu svotu u iznosu od 300,00 eura (tristo eura), koje troškove su dužni podmiriti u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom teretilo je 1. okrivljenika HA i 2. okrivljenika Borisa Dojčića zbog učina kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po čl. 326. st.1. KZ/11, a u odnosu na 1. okrivljenika HA i uz primjenu čl. 51. KZ/11, u svemu činjenično pobliže opisanim u toč. I. izreke presude.

2. Pozvani da se očituju o optužbi 1. i 2. okrivljenik su izjavili da se smatraju krivim.

3. Nakon toga poučeni da mogu iskazivati o svim okolnostima koje ih terete i iznijeti sve činjenice koje im idu u korist, naveli su kako slijedi.

3.1. 1. Okrivljenik HA naveo je da je on učinio ovo za što ga se tereti iz razloga što da je bio glup i mlad. Da je ovo rezultat jedne njegove nepromišljenosti; da je svjestan što je učinio jer da je za ovo već i osuđen na sudu u Sisku. On da se kaje i da mu je žao za ovo što da je učinio i on da više nikada neće činiti ovakva, pa ni slična kaznena djela. Da je točno ovo što mu se stavlja na teret.

Na upit zamj. branitelja odgovorio je da je on zaposlen u firmi 2 i pol godine i da on nije nakon učina ovih djela zarađivao za život na način da bi činio kaznena djela. Da živi sa suprugom, djetetom, puncem i punicom, a 2. okrivljenik da je očuh od njegove supruge. Da je spreman u državni proračun isplatiti novčani iznos po odluci suda. Ukoliko bi mu sud odredio zatvorsku kaznu, to da bi se reflektiralo na život njegove obitelji, a misli na to što bi izgubio posao; njegov šestogodišnji sin da bi trebao na jesen krenuti u školu, a kako istog onda treba i opremiti, to da bi za suprugu predstavljalo poteškoću.

3.2. 2. okrivljenik Boris Dojčić istaknuo je da je on ovo djelo za koje ga se tereti počinio iz nepromišljenosti i gluposti i da ne namjerava počiniti nikada više kaznena djela. Da je točno ovo što se navodi u optužnici.

4. Sud je utvrdio je da je priznanje 1. i 2. okrivljenika potkrijepljeno spisu priležećom materijalnom dokumentacijom i to: službenom bilješkom policijskih službenika o zaticanju izuzev dijela koji glasi "U razgovoru…po imenu S,…" (list 11 spisa), potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta broj 01266260, 01266261, 01266263 (list 12-14 spisa), izlistom i fotografijama izvršenih uplata preko Western Union usluge (list 15-21 spisa), zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta od 06. lipnja 2019. (list 22 spisa), potvrdom o privremenom oduzimanju predmeta broj: 01266259, 01266262 (list 23-24 spisa), računima Hrvatskih autocesta (list 25-26 spisa), zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta od 06. lipnja 2019. (list 27 spisa), preslikom prometne dozvole broj: [broj prometne dozvole] (list 28 spisa) i preslikom prometne dozvole broj: [broj prometne dozvole] (list 29 spisa).

5. Ocjenjujući sve provedene dokaze, kako svakog pojedinačno, tako i u njihovoj ukupnosti, te ih dovodeći u vezu s obranom 1. i 2. okrivljenika, sud je nedvojbeno utvrdio da su isti počinili kazneno djelo za koje ih se tereti optužnicom. Naime, obranu 1. i 2. okrivljenika kojom oni priznaju počinjenje terećenog im kaznenog djela potvrđuje materijalna dokumentacija iz spisa predmeta koju je sud u cijelosti prihvatio, zbog čega sud zaključno utvrđuje da su 1. i 2. okrivljenik "tempore criminis" postupali na inkriminirani način odnosno proizlazi da su počinili kazneno djelo protiv javnog reda - protuzakonito ulaženje, kretanje i boravak u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma, opisano i kažnjivo po čl. 326.st.1. KZ/11 i to upravo na način kako ih se za isto tereti optužbom odnosno radi ostvarivanja novčane naknade, dakle, iz koristoljublja, pa su time 1. i 2. okrivljenik ostvarili subjektivna i objektivna obilježja tog kaznenog djela. Iz obrane 1. i 2. okrivljenika proizlazi da su isti bili svjesni zabranjenosti i protupravnosti postupanja, pa su kazneno djelo počinili s oblikom krivnje – izravna namjera.

U odnosu na 1. okrivljenika HA sud je utvrdio da su radnje opisane u toč. I. 1) do I. 4) izreke presude počinjene na bitno istovrstan način i da između njih postoji vremenska povezanost, budući su počinjena u vremenskom razdoblju od 08. svibnja 2019. do 05. lipnja 2019., dakle u relativno kratkom vremenskom periodu, kao i prostorna povezanost jer su sva djela počinjena na području Republike Hrvatske i to u Rijeci na području Kozale i u mjestu Brest, a istovremeno sve inkriminacije povezuje i tzv. produljeni dolus kao ponovljena odluka o namjeri počinjenja identičnog djela u kratkom vremenskom razmaku i na istom mjestu. Drugim riječima, sve ove okolnosti upućuju da predmetne inkriminacije u ovom slučaju predstavljaju jedinstvenu cjelinu u pravnom smislu, odnosno da su ostvareni svi objektivni i subjektivni elementi zakonske konstrukcije produljenog kaznenog djela protiv javnog reda. Dakle, iako ovlašteni tužitelj 1. okrivljenika HA nije teretio za učin produljenog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11, već ga je teretio za učin kaznenih djela iz čl. 326. st. 1. KZ/11 koja su počinjena u stjecaju, tom pravnom kvalifikacijom sud nije vezan, pa je utoliko sud istu izmijenio na način koji je za 1. okrivljenika HA povoljniji jer se ne osuđuje zbog veće količine kriminalne količine postupanja nego što mu je optužnicom stavljeno na teret.

6. U skladu s odredbom čl. 459. st. 6. i 7. ZKP/08, kako su 1. i 2. okrivljenik priznali počinjenje kaznenog djela stavljenog im na teret, u nastavku presude sud će obrazložiti odluku o kazni na koju su isti osuđeni, odnosno okolnosti kojima se sud vodio prilikom odluke o vrsti i visini kazne za sve okrivljenike.

7. Prilikom izbora kaznenopravne sankcije sud je cijenio sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža, pa je sud u odnosu na 1. i 2. okrivljenika kao olakotnim cijenio njihovo jasno i okolnosno priznanje djela, a 1. okrivljeniku HA dodatno i izraženo kajanje zbog počinjenog djela. Okrivljenici su priznanjem počinjenja kaznenog djela u znatnoj mjeri doprinijeli utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku, bez kojeg priznanja bi utvrđivanje odlučnih činjenica bilo teže, a sam postupak dužeg trajanja. Nastavno je sud 1. okrivljeniku HA cijenio kao olakotnu okolnost činjenicu mlade životne dobe te činjenicu da je roditelj jednog mlt. djeteta o kojem je dužan skrbiti, dok je 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću kao olakotno sud cijenio i okolnost neosuđivanosti iz čega slijedi da je ovo jedan izolirani događaj u njegovom inače neporočnom životu u kojem nije dolazio u sukob sa zakonom. No, sud im je obojici cijenio kao otegotnim činjenice: da su počinili kazneno djelo koje ima međunarodni značaj, koje je u porastu i kojim se narušava teritorijalni integritet Republike Hrvatske (sigurnost RH, njezinih građana i imovine i pravnog poretka), a kojim se vrlo često iskorištava teška životna situacija ljudi koji na ovakav način putuju željeći se domoći boljeg života, te im se nerijetko zaračunavaju za uslugu prijevoza značajni novčani iznosi ; da su djelo počinili s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom koja, iako je sastavni element kaznenog djela, ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni, a 1. okrivljeniku HA sud je nastavno kao otegotno cijenio da je produljeno kazneno djelo počinio u relativno kratkom vremenskom periodu (unutar cca mjesec dana 4 radnje izvršenja kaznenog djela) što ukazuje na njegovu upornost, drskost i značajnu kriminalnu volju u počinjenju djela na što ukazuje i 1. okrivljenikova daljnja otegotna okolnost, a to je njegova dosadašnja osuđivanost zbog istovrsnog djela koja ukazuje da je 1. okrivljenik HA specijalni recidivist. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kao i težinu počinjenog kaznenog djela, stupanj krivnje s kojim je djelo počinjeno kao i težinu povrijeđenog zaštićenog dobra, 1. i 2. okrivljenika proglasio krivima za učin kaznenog djela čl. 326. st. 1. KZ/11 i izrekao kaznu kao u izreci presude.

7.1. S obzirom da je 1. okrivljenik HA predmetno produljeno kazneno djelo počinio u roku kušnje od 3 godine po pravomoćnom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu poslvni broj K-197/18 od 04. svibnja 2018., to je sud prvotno u odnosu na njega temeljem čl. 326. st. 1. u vezi s čl. 52. st. 1. KZ/11 utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 2 godine, a potom mu temeljem čl. 58. st. 1. KZ/11 opozvao uvjetnu osudu izrečenu citiranom presudom Općinskog suda u Novom Zagrebu te uvjetovanu kaznu zatvora prema toj presudi u trajanju od 10 mjeseci smatrao utvrđenom.

7.2. Potom, sud je primjenom odredbi o stjecaju kaznenih djela, izricanju jedinstvene osude osuđenoj osobi i opozivu uvjetne osude, osudio 1. okrivljenika HA na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 2 mjeseca, smatrajući da će se jedino ovako izrečenom jedinstvenom kaznom zatvora koju sud smatra primjerenom pobudama iz kojih je djelo počinjeno, stupnju krivnje 1. okrivljenika HA i povredi kaznenim djelom zaštićenog dobra u dovoljnoj mjeri utjecati na 1. okrivljenika HA da više ne čini kaznena djela, ali i da se ostvari utjecaj i na sve druge da ne čine ista ili slična djela. Dakle, osim što izrečenu kaznu 1. okrivljeniku HA ovaj sud smatra primjerenom i prikladnom izraziti potrebnu društvenu osudu prema počinitelju zbog počinjenog kaznenog djela, sud je cijenio adekvatnim da, osim specijalne prevencije, poluči i rezultate generalne prevencije, odnosno utječe pored 1. okrivljenika HA i na ostale građane da ne čine kaznena djela, a istom se vraća povjerenje građana u pravni poredak i svijest ljudi o pogibeljnosti i društvenoj neprihvatljivosti vršenja kaznenog djela i o pravednosti kažnjavanje njegovih počinitelja.

8. Kako je 1. okrivljenik HA glede inkriminiranog djela bio u vremenu uhićenja od 05. i 06. lipnja 2019., to mu je valjalo na temelju čl. 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunati to vrijeme lišenja slobode.

9. Nadalje, sud je 2. okrivljenika Borisa Dojčića, a cijeneći naprijed utvrđene olakotne i otegotne okolnosti na strani istoga, kao i težinu i društvenu opasnost počinjenog kaznenog djela te stupanj krivnje 2. okrivljenika Borisa Dojčića, pobude iz koje je kazneno djelo počinjeno, ulogu 2. okrivljenika Borisa Dojčića u počinjenju djela, 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću izrekao kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te mu potom primijenio uvjetnu osudu i odredio da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti ukoliko tijekom provjeravanja od 4 (četiri) godine ne počini novo kazneno djelo.

10. S obzirom da je u pogledu 2. okrivljenika Borisa Dojčića glede inkriminiranog kaznenog djela mjera uhićenja trajala 05. i 06. lipnja 2019., valjalo mu je na temelju čl. 54. KZ/11 u izrečenu kaznu zatvora uračunati navedeno vrijeme uhićenja.

11. Sud je također 1. i 2. okrivljeniku izrekao sporednu novčanu kaznu imajući u vidu odredbu čl. 40. st. KZ/11 i da je ovo kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja, tj. da bi se ostvarila imovinska korist. Iako izricanje sporedne novčane kazne u ovom slučaju nije obavezno, sud je bio mišljenja da ju treba izreći prvenstveno zbog općepoznate situacije migrantske krize, a sporedna novčana kazna je izrečena imajući u vidu odredbu čl. 42. KZ-a da se novčana kazna za kaznena djela počinjena iz koristoljublja može izreći i do 500 dnevnih iznosa. Odlučujući o visini iznosa sporedne novčane kazne, sud je vodio računa o svim već ranije navedenim okolnostima na strani 1. i 2. okrivljenika te njihovim imovinskim prilikama, kao i najmanjem i najvećem broju dnevnih iznosa koje je moguće izreći, pa je stoga 1. okrivljeniku HA određena novčana kazna od 50 dnevnih iznosa, a 2. okrivljeniku Borisu Dojčiću od 30 dnevnih iznosa, koju visinu sud smatra primjerenom težini djela koje se 1. i 2. okrivljeniku stavlja na teret. Kao jedan dnevni iznos kod oba okrivljenika je uzet iznos od 60,00 eura, tako da u konačnici sporedna novčana kazna za 1. okrivljenika HA iznosi 3.000,00 eura, a za 2. okrivljenika Borisa Dojčića 1.800,00 eura. Rok za plaćanje sporedne novčane kazne od 6 (šest) mjeseci od dana pravomoćnosti ove presude, određen je vodeći računa o broju izrečenih dnevnih iznosa te najkraćem i najduljem roku za plaćanje propisanom zakonom, dok je istovremeno određeno i da će se u slučaju neplaćanja sporedna novčana kazna naplatiti prisilno, a ako se ne može niti prisilno naplatiti u roku od 3 (tri) mjeseca, uz pristanak osuđenika zamijenit će se radom za opće dobro, a u suprotnom će biti zamijenjena kaznom zatvora, sukladno u izreci ove presude citiranim zakonskim odredbama.

12. Primjenom odredbe čl. 560. st. 1. i 2. ZKP/08 utvrđeno je da novčani iznos od 2.935,00 eura koji je kritične zgode 1. okrivljenik HA ostvario kaznenim djelom iz čl. 326. st. 1. KZ/11 postaje imovina Republike Hrvatske, te je naloženo 1. okrivljeniku HA da taj iznos uplati u korist državnog proračuna RH u roku od 15 (petnaest) dana od dana pravomoćnosti presude .

13. Odlučujući o troškovima postupka, a kako su 1. okrivljenik HA i 2. okrivljenik Boris Dojčić proglašeni krivim, to im je na temelju čl. 148. st. 1. ZKP/08 naloženo podmiriti troškove kaznenog postupka, i to paušalnu svotu utvrđenu s obzirom na njihove imovinske prilike (ostvaruju mjesečna primanja), složenost i trajanje izvida i kaznenog postupka.

U Rijeci, 27. ožujka 2026.

Sutkinja

Tina Ružić Škrobonja

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude žalba se može podnijeti u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje drugostupanjski sud.

DNA:

- ODO u Rijeci uz zapisnik od 24. ožujka 2026.

- 1. okrivljenik HA i 2. okrivljenik Boris Dojčić

- branitelj 1. okrivljenika uz zapisnik od 24. ožujka 2026.