Zakon.hr

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

OIB: 77561654785

Poslovni broj: Pn-89/2025-31

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĐD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Korneliji Krizmanić, odvjetnici u Vinkovcima, protiv tuženika Đ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 12. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Kornelije Krizmanić, odvjetnika u Vinkovcima, te punomoćnika tuženika Krunoslava Glokovića, odvjetnika u Županji, a koja presuda je donesena i objavljena 27. ožujka 2026.,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku E iz [adresa], OIB: ' I

15519110499, da tužitelju ED iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 645,33 eura (slovima: šeststotinačetrdesetpeteuraitridesettricenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od 18. kolovoza 2020. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate, a po kamatnoj stopi do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinancirania koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako poluqodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo poluqodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2024., a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa kojaje na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za

! .

'. !.

,1 •

drugo polugodište referentna stopa koja je na snaziod 1. srpnja 2025., a po kamatnoj

I • l • /

[

stopi koja se određuje za svako poluqodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje' referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2026., a za drugo poluqodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2026., u roku od 15 dana.' · ·

· ·. '

li. Nalaže se tuženiku, E iz [adresa], 01B:

15519110499, da tužitelju ; ED iz . S, [adresa], 01B: 15360637032, naknadi trošak .parničnog postupka u iznosu od 954,64 EUR (slovima: devetstotinapedesetčetirieuraišezqesetčetiricenta), zajedno sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 27. ožujka:io26. kao dana presuđenja do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo poluqodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2026., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2026., u roku od 15 dana, dok s~ tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenoq iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 1.029,64 EUR.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je bio u posjedu nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to k. č. br: [katastarska čestica] oranica Stara sela sa 27866 m2, da je u posjedu iste bio preko 1 O godina. Nadalje navodi da je posjed vršio na način da je ovu oraničnu površinu obrađivao i ubirao plodove. Tako je i početkom 2018. ovu oranicu obradio na način da je istu poorao, bacio umjetno gnojivo, posijao sjeme soje, istu poprskao i učinio i druge agrotehničke radove koji 'su potrebni za kulturu soje, da ga je 30. travnja 2018. tuženik smetao u posjedu 'ove oranice na način da je traktorom i sjetvospremačem ušao u njivu i potanjurao soju koja je bila posijana i iznikla, da je potom protiv tuženika podnio tužbu radi smetanja posjeda, da je Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji donle rješenje poslovni broj Psp-4/2019-14 28. veljače 2019. kojim je utvrđeno smetanje tuženja u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Tužitelj dalje navodi da tužbu podnosi iz razloga što mu je takvim postupanjem tuženika nastala šteta, a koja se sastoji u troškovima koje je imao za obradu ove oranične površine na kojoj je posijao soju, (i to: oranje 4 kj x 400,00 kn = 1.600,00 kn, priprema tla 4 kj x 400,00 kn = 1.600,00 kn, gnojivo 15:15:15, 4 kj x 1000 kn x 2,60 kn= 2.600,00 kn, prskanje herbicidom 4 kj x 2 kg x 170 kn = 340,00 kn, sjeme soje 4 kj x 250 kg x 650,00 kn = 1 .625,00 kn, bacanje gnojiva 4 kj x 100,00 kn = 400,00 kn, .prskanje 4 kj x 100,00 kn = 400,00 kn), u ukupnom iznosu od 8.565,00 kn. Radi svega naprijed navedenog predlaže da sud po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati iznos od 8.565,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom počevši od podnošenja tužbe do isplate, kao i da naloži tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak. Na raspravnom ročištu od 29. veljače 2024. tužitelj je uredio i postavio tužbeni zahtjev u pogledu visine, a imajući u vidu promjenu valute iz kune u euro, tako da istim potražuje iznos od 645,33 eura, dok je u ostalom dijelu tužbeni zahtjev ostao neizmijenjen.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da smatra da je tužiteljev zahtjev za naknadom štete u cijelosti neosnovan. Da je opće poznato da se u posjedovnim parnicama dokazivanje ograničava isključivo na činjenicu dokazivanja posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, dok je pri tome isključeno svako raspravljanje u pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda, ili o zahtjevima za naknadom štete (čl. 441. Zakona o parničnom postupku), da je čl. 22. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima izrijekom propisano da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom i hitnom sudskom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira o pravu na posjed, pravnom temelju posjeda, poštenju posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Suprotno tome, da bi tužitelj mogao ostvariti zahtjev za naknadom štete mora se ispuniti odredba čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima koja propisuje da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezinog povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska štete). Tuženik je priložio u spis isprave (dopis Ministarstva poljoprivrede, Klasa: 740-04/20-01/02, Ur. broj: 525-07/0188-20-2 od 28. siječnja 2020., dopis ODO Vinkovci poslovni broj R-D0-41/2019 od 27. siječnja 2020. i dopis Općine Cerna Klasa: 701-01/20-01/1, Ur. broj: 2122/04-01-20/1 od 24. siječnja 2020.) temeljem kojih tvrdi da proizlazi utvrđenim odnosno dokazanim da tužitelj nije imao ovlaštenje za posjedovanje predmetne čestice, odnosno da nije prema evidencijama imao sklopljen ugovor o zakupu ili privremenom korištenju. Nadalje, tuženik ističe da je iz priložene odluke o davanju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH (Klasa: 320- 01/15-0719/1, Ur. broj: 370-04-15-1 od 29. svibnja 2015.) vidljivo da je predmetno zemljište dano u zakup tuženiku na 1 O godina, pa je jedino tuženiku, a ne tužitelju, mogla nastati šteta na predmetnom zemljištu, koje po valjanom pravnom osnovu pripada tuženiku, a ne tužitelju. Da je čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku propisano da isprava koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjerena zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onoqašto se u njoj potvrđuje ili utvrđuje. Nadalje, navodi da je sud već po prijedlogu tuženika u predmetu Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji, u predmetu poslovni broj Psp-4/2019, zatražio (i dobio) od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podatak koje je poljoprivredno gospodarstvo odnosnd osoba (fizička ilipravna) bilo u sastavu ARKOD registrirano kao korisnik predmetriog poljoprivredno zernlitšta, te je kao neprijepornim dokazano da je u ARKOD ev,idenciji k.č. · br.'.1998/2·, k. o. [katastarska općina], kao njezinim posjednikom upisan tuženik PG lvanković Ž,:MIBPG: 204618 i do od 12. lipnja 2015. Također je predložio da se kad umješač na strani tuženika pozove ODO u Vinkovcima jer se radi o posjedovanju :.zemljišta. u.: državnom. vlasništvu bez odobrenja vlasnika, a koji prijedlog je odbijen pravomoćnim rješenjem ovoga suda poslovni broj 16 Pn-143/2020--11 odtž. siječnja 2021. Radi sveqa naprijed navedenog tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev kao neosnovane, te obvezati tužitelja na naknadu prouzročenih troškova.tužitelju ,·,

3. Presudom Općinskog suda u Vinkovcima, Stalna služba u Županji poslovni broj Pn-143/2020-20 od 12. travnja 2024.' odbijen je tužitelj: u ·cijelosti[1] s tužbenim zahtjevom te je naložena tužitelju da tuženiku naknadi.pamičnntrošak. , .

4. U povodu žalbe tužitelja Županijsku sud u Puli .:. Pola rješenjem poslovni broj Gž-876/2024-2 od 20. kolovoza 2025. ukinuo je prvostupanjsku presudu, te je u obveznoj uputi naveo da je sporno da li je tužitelju u visini utuženoq iznosa uzrokovana ; '•,•,• i ; •, •: : ,· ::f I

• ,' I

·1 I

I 1i.

,/. '(

11· .

Poslovni broj: Pn-89/2025-31 )'"

I šteta i da li mu je ovu u obvezi i naknaditi tuženik, da je· sud prvog stupnja o tomu pitanju, za sada .sarno" pravnog. 'značaja.: odlučio osnovom pogrešnog zaključka - ,,Nije sporno da tužitelju zboq smetanja posjeda od strane tuženika nastupila šteta, dakle nesporne je.da tuženikova radnja-smetanja posjeda predstavlja štetnu radnju, te da postoji uzročno-posljedična veza između protupravne štetne radnje i štete, no po mišljenju ovoga suda tužitelj. nije dokazao da je osnova po kojem bi šteta bila ostvarena dopuštena, ovo iz razloga što tužitelj nije dokazao da je u trenutku smetanja posjeda imao valjanu pravnu osnovu svoqposjedovan]a, nego upravo suprotno, sud je tijekom ovog postupka , utvrdio da je tuženik imao valjanu pravnu osnovu posjedovanja nekretnine na· kojoj j.e šteta nastala, pa shodno tome i jače pravo na posjed.", da je u konkretnom slučaju radnja tuženika kada je traktorom i sjetvospremačem ušao u njivu i potanjurao soju koja je bila posijana i iznikla, kako to tužitelj navodi, dovela do štete i da nje nije bilo, 'ne bi bilo ni te štete pa stoga tuženikova radnja ima značaj štetne rad rije, a Zakon o ·obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23, dalje: ZOO) obvezu naknade štete nameće onomu tko ju je prouzročio (članak 1045. stavak 1 ), a to je u ovomu slučaju tuženik. Kako je sud prvog stupnja imao drugi pristup, takav u kojemu se ograničio pogrešnim stavom - da u, 'konkretnomu slučaju tužitelj nije dokazao da je u trenutku smetanja posjeda imao valjanu 'pravnu osnovu svog posjedovanja, obzirom da je, u okviru· toga, pravno irelevantno za odluku u ovomu sporu to je li tužitelj imao valjanu pravnu osnovu svog posjedovanja, jer se to ne može uzročno-posljedične vezati sa imovinskom štetom koju je pretrpio tužitelj pa stoga tuženika u ovoj parnici ne može dovesti u povollnfji pravni položaj (samo) njegovo pozivanje da tužitelj u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja nije imao pravo na posjed predmetne nekretnine, jer mu ta činjenica, sama po sebi, nije davala (i) „ovlaštenje" na protupravno smetanje posjeda tužitelja. Da je taj propust suda prvog stupnja u primjeni materijalnog prava, prouzrokovao i daljnji. propust da valjano i savjesno raspravi sve činjenice odlučne za „sudbinu" zahtjeva tužitelja, one na koje se može podvesti spomenuti pravilan pravni stav tako da, posljedične tomu, pobijana presuda u tomu dijelu ima nedostataka zbog kojih se ona ne može pravilno ispitati, jer nema razloga o odlučnim činjenicama u pogledu visine predmetne utužene tražbine. Da će u nastavku postupka prvostupanjski sud otklonit ovu ukazanu bitnu povredu odredaba parničnog postupka i provest dokaz po tužitelju predloženim poljoprivrednim vještačenjem, ukoliko tuženik i nadalje bude osporavao visinu tužbenog zahtjeva, te da će nakon toga pravilnom ocjenom provedenih dokaza donijeti novu presudu.

5. U ponovljenom postupku provedeni su dokazi uvidom u rješenje Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji poslovni broj 15 Psp-4/19-14 od 28. veljače 2019. s lista 4 do 11 spisa, račune - otpremnice s lista 12 do 17, pročitan je dopis Ministarstva poljoprivrede od 28. siječnja 2020. s lista 27, dopis ODO Vinkovci od 27. siječnja 2020. s lista 28, dopis Općinskog načelnika Općine Cerna od 24. siječnja 2020. s lista 29, izvršenje uvid u Odluku o davanju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH u zakup od 29. svibnja 2015. s lista 30 do 33, obrazloženje odluke s lista 34 i 35, te je izvršen uvid u spise Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji poslovni broj Pn-384/19 i Psp-4/19, saslušanjem tužitelja i tuženika kao parničnih stranaka, a sud nije izvodio dokaz poljoprivrednim vještačenjem na okolnost utvrđenja visine štete kako je to predložio tužitelj, dok drugih dokaza nije bilo.

6. Cijeneći ovako izvedene dokaze, te na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu tužitelja smatra osnovanom, te je stoga tužbeni zahtjev u cijelosti prihvaćen.

7. Među strankama je nesporna:

- da je predmet ovoga postupka naknada štete koju tužitelj zahtjeva od tuženika iz razloga što ga je tuženik 30. travnja 2018. smetao u posjedu k. č. br. [katastarska čestica] oranica Stara sela sa 27866 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to na način da je sa traktorom i sjetvospremačem ušao u njivu te je potanjurao soju koja je bila posijana na navedenoj čestici, što je utvrđeno rješenja Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji poslovni broj Psp-4/2019-14 od 28. veljače 2019.,

- da je navedena čestica u vlasništvu Republike Hrvatske,

- da je rješenjem Općinskog suda u Vinkovcima, Stalne službe u Županji poslovi broj Psp-4/2019-14 od 28. veljače 2019. utvrđeno da je tuženik Ž smetao tužitelja ED u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu k. č. br. [katastarska čestica] oranica Stara sela sa 27866 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da je dana 30. travnja 2018. ovu oranicu na kojoj je prethodno bila posijana i iznikla poljoprivredna kultura soja, potanjurao sjetvospramčem, te je istom tuženiku E naložena da uspostavi ranije posjedovna· stanje koje je bilo prije smetanja posjeda, a zabranjena mu je buduće takvo ili slično smetanje,

- da je tuženik na raspravnom ročištu od 12. veljače 2026. naveo da ne osporava visinu tužbenog zahtjeva.

8. Među strankama je sporno da li tužitelj može zahtijevati od tuženika naknadu štete odnosno da li su ispunjene zakonske pretpostavke za ostvarenje naknade štete.

9. U svom iskazu tužitelj ĐD naveo je da je tijekom 2011. njegov djed koji se isto zove ĐD u postupku povrata oduzete privatne imovine dobio jedan dio k. č. br. [katastarska čestica] površine 5,92 ha, da je drugi dio u površini od 5 ha kupljen i to

V I

tijekom 2013./2014 od prodavatelja SD iz [adresa] i od jednog čovjeka iz [adresa] čijeg imena se ne sjeća, a ovo su kupili njegov otac i djed, dok je preostali odnosno treći dio čestice bio zakorovljen. Odmah po dobivanju rješenja o povratu, stupilo se u posjed onog dijela čestice koju su dobili tijekom navedenog postupka povrata, a također i u ovaj dio koji su kupili njegov otac i djed, oni su stupili u posjed odmah po kupovini. Iduće godine, odnosno 2015. tužitelj je otišao u Općinu Cerna, te je tamo htio da mu oni ovaj preostali dio čestice, koji je sada sporan i za koji se traži naknada štete, daju u zakup, no oni su mu rekli 'da mu to ne mogu dati u zakup, jer se radilo o nerazvrstanom zemljištu za koje Općina nijer znala šta te· biti sa istim, a on je tada u Općini dobio informaciju da slobodno obrađuje ovaj diozemljišta, jer je Općini tada bilo u interesu da zemljište ne bude zakorovlieno. Nadalje; . naveo je da njega nitko nije uveo u posjed ovog dijela nekretnine, nego je 01:1 sam stupio u posjed na način da je uklonio korov i pripremio česticu za obradu.i uzqoj, a za korištenje ovog dijela čestice nije platio nikakvu naknadu. Nadalje, je naveo da je'· on na ovaj dio čestice posijao kulture koje su bile i na ostalom dijelu te čestice ( koji. je dodijeljene i koji je kupljen), da je mirno, užive i ovaj sporni dio ,čestic'e do 2018. .~te da ga je u jednom trenutku obavijestila policija da su oni po pozivu tuženika došli. na sporni dio čestice koji je tuženik preorao i zvao policiju da bude prisutna, a kada je došao na lice mjesta uvjerio se da na tom dijelu čestice nema više soje koju je on bio zasijao. Nadalje je naveo da l : · ,

je imao saznanja da je ovaj dio čestice netko dobio u zakup, budući da se radi o državnom_ z~mljištu koje s_e d?djeljiva_l_o stočarima, _no n_ije z_na? 9a [~ to ~io baš t_už~nik, a naveo Je I da se tuženik njemu prue preoravanja, nI na: koji način ~IJe obratio I dao 1 ; !, " J ·;1; !: ·1 t ·'' , I .,,, i;• ll . •:I, • '". 1,

. I.

I, ii· -'. i I 1 : ··.•:I· ·: . 6' ,

' i: ~ '

Poslovni broj: Pn-89/2025-31

' ; 1 I (. 1' l

do znanja da bi or,i polaqao pravo na posjed ovog d,ijela čestice. Sjeća se, a misli da je to bilo u rujnu 2018.; daje došao pqljop,rivredni inspektor koji ga je informirao da je ova čestica nekome.dodijeljena i da pri treba napustiti posjed, odnosno da ne smije više ulaziti u posjed, "naveo je da on nije koristio pravo na poticaje od Ministarstva poljoprivrede vezano za posjedovanje ,'ove čestice, da ne zna da li je tuženik nekada bio uveden u posjed ovog cfijela čestice, da on nije vidio da bi netko to učinio, naveo je da mu je poznatp da tada nitko od .osoba ,koje su dobile u Općini Cerna poljoprivredno zemljište nisu bile uveden e u posjed, nego je samo postojala odluka o davanju zemljišta u zakup, 'da' kada je ušao. u posjed sporn9g dijela čestice on nije dobilo bilo kakvu odluku o korlšteriju iste, niti u vidu bilokakve privremene odluke o korištenju, da je informaciju 9 tome da on može obraditi zakorovljeni dio čestice dobio od gospođe I.

H koja je zaposlena u Općini Cerna. ,

1 O. U svom iskazu tuženik, Z naveo je da je tijekom 2015. pozvan u Agenciju za poljoprivredno zemljište Vukovar, kako bi u okviru programa u kojem se dodjeljivala poljoprivredno zemljište u zakup stočarima pogledao koje zemljišne čestice stoje na raspolaganju i koje su slobodne, tejetamoIzmeđu ostalih čestica izabrao ovaj dio čestice na kojem se sada vodi postupak, da mu j~ u toj Agenciji rečeno da odmah može istu obrađivati, a službenik u Agenciji mu je pokazao na karti na kompjuteru i točno opisao koji dio čestice može obrađivati, sjeća se da se radilo o čestici širine 34 m pod šumom, ·.a 36 m u prednjem dijelu,: i tamo: mu je rečeno da to može odmah obrađivati, te da je on potpisao nekakvu dokumentaciju vezano za zakup ovog dijela čestice i odmah je prvu godinu od Republike Hrvatske dobio i poljoprivredni poticaje na ovaj dio čestice, te je prve godine zasiiao djetelinu, nakon čega je utvrdio da iste više nema, te da je istu netko rnaknuo, potom je posijale zob te je također utvrdio i da toga više nema, da je i to maknuto, nakon toga pšenicu, a također i pšenica je doživjela istu sudbinu, a tijekom 2017. na lice mjesta došao je poljoprivredni inspektor kako bi pregledao da li je na tom dijelu čestice: zasijao ono za što je tražio poticaje, jer je tada on zasijao pšenicu, a kada su inspektori došli na lice mjesta pšenice više nije bilo, nego je na licu mjesta bilo vidljivo da je tamo bila zasijana repa, koje je bila povađena, poljoprivredni mu je inspektor rekao da će izgubiti poticaje, jer tu nema one kulture zbog koje poticaje traži, te je on njemu rekao za situaciju da mu netko poorava, a inspektor mu je rekao da će on ipak razgovarati sa Zagrebom, te da će tuženik dobiti poticaje. Također je naveo da je tijekom 2018. napravio tzv. ćupriju koja je isto bila srušena, a da je odmah 2015. otišao u Općinu Cerna, te mu je rečeno da je u posjedu te čestice tužitelj ED, te da se njih dvojica moraju dogovoriti oko posjedovanja. Da se on nakon toga obratio tužitelju telefonom, kako bi se dogovorili vezano za posjedovanje navedene čestice, da u tom razgovoru nije ništa dogovorene oko posjedovanja, nego je on tuženika optužio da mu je prijetio, iako tuženik to nije učinio. Nadalje je naveo da je nakon što je u Vukovaru u Agenciji za poljoprivredno zemljište potpisao dokumentaciju, iz te Agencije došao je jedan čovjek, oni su zajedno otišli na lice mjesta odnosno na spornu česticu, te je njemu taj čovjek iz Agencije pokazao granice zemljišta koje ima pravo obrađivati, jer tu nisu postojale nikakve međaške oznake tzv. humke i upravo mu je on pokazao da se ovaj dio čestice sužava na jednom dijelu, a u Agenciji prigodom potpisivanja dokumentacije bio je upoznat da će taj čovjek doći i izvršiti mu predaju u posjed. Da je nakon što mu je predočena dokumentacija koja prileži na listovima 1 O do 43 spisa, Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pu P-855/19, potvrdio da mu je nakon potpisivanja uručena Odluka o davanju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske u zakup bez javnog poziva prema registriranom zemljištu poljoprivrednog gospodarstva na području Vukovarska-srijemske županije od 29. svibnja 2015. (s lista 1 O do 15 spisa Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pu P-855/19), Zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta od 6. travnja 2018. (s lista 16 do 18 spisa Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pu P-855/19) i Zahtjevi potporu za period od 2015. do 2018. (s lista 19 do 43 spisa Općinskog suda u Vinkovcima, poslovni broj Pu P-855/19)., no da ugovor o zakupu ovog dijela čestice nikada nije sklopljen, da tuženik zakupninu nije plaćao, iako se obraćao Agenciji i rekao da želi platiti zakupninu, jer ostvaruje pravo na poticaje, da je na ime ovog dijela čestice ukupno 5 godina primao poticaje, a kada je išao radi predaje ovog dijela čestice u posjed, tvrdi da na istom nije bilo nikakve zasijane kulture, da je dio uz kanal bio zakorovljen i bila je šikara, a na ostalom dijelu čestice bila je suha trava, a da je njemu Agencija ovaj dio čestice prezentirala kao "slobodno zemljište", što je bilo očito i vidljivo na karti koja mu je pokazana u Agenciji u Vukovaru, a radilo se o državnom zemljištu s kojim Općina Cerna nije imala nikakve veze. Tvrdi da soja koja se spominje u tužbi, nije ni postojala kada je on zasijao kukuruz, a da je netko od tužitelja ili tužitelj pošpricao taj kukuruz, koji je tada uginuo i da od tada nije bilo više "natezanja" oko posjedovanja ovog dijela čestice.

11. U konkretnom slučaju tužitelj potražuje naknadu štete koju ima zato što ga je tuženik smetao u posjedu sporne čestice, a do koje ne bi došlo da ga tuženik nije smetao u njegovom neovlaštenom posjedu. Dakle, sa stajališta odgovornosti za naknadu štete potrebno je da se ispune zakonom predviđene pretpostavke. Da bi postojala odgovornost za štetu moraju se ispuniti opće pretpostavke odgovornosti za štetu propisane čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (NN 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01), a to su: šteta, subjekti odgovornosti za štetu, štetna radnja štetnika i uzročna veza i protupravnost štetne radnje.

12. Nije sporno da je tužitelju zbog smetanja posjeda od strane tuženika nastupila šteta, dakle nesporne je da tuže_nikova radnja-smetanja posjeda predstavlja štetnu radnju, te da postoji uzročno-posljedična veza između protupravne štetne radnje i štete, također nije sporno, niti da je navedenom štetnom radnjom - smetanjem posjeda od strane tuženika tužitelju nastala šteta'u iznosu od 645,33 EUR.

13. Imajući u vidu sve navedeno, a 'napose stav izražen u ukidbenoj odluci drugostupanjskog suda, valjalo je stoga prihvatiti 'tužbeni zahtjev tužitelja za naknadu štete, te odlučiti kao pod točkom I. izreke ovf:1 presude. .

14. Na dosuđeni iznos imovinske štete tužite] ima pravo i na zakonsku zateznu kamatu od podnošenja tužbe do isplate sukladno članku 1103. ZOO.

15. Odluka o zakonskoj zateznoj kamati i stopi iste temelji se na članku 29. stavku 1. i 2. ZOO. ·[1] • 16. Budući da je sud utvrdio da je nesporna visina štete, jer je tuženik tijekom postupka učinio nespornim njenu visinu i opseg, k~ko je to navedeno ~ tužbi, stoga se izvođenje dokaza poljoprivrednim vještačerijern na okolnost utvrđenja visine štete ukazalo kao nepotrebno.

. · , · . . . , . ·. ·

17. O troškovima postupka odlučeno]e .temeliem .članka 1°54:, stavak 1. uz primjenu članka 155. ZPP, imajući u vidu yrijednost .predrneta . spora i Tarifu o

I nagradama i naknadi troškova z~ rad odvjetnika (NN_broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 1 ;38/23 - nastavno Q_T); ~-e je (u~itelju zastupanom po odvjetniku priznat kao osnovan i to: trošak: sastava tt:.1?P~J (Pf~rt:;ia .Tbr. 7. OT), trošak sastava jednog obrazloženog podneska, i to podnesak 0,9 29; r Lljr, 2020, (prema Tbr. 7. toč. 1 OT), trošak zastupanja na 3 ročišta na kojem, S\J.[1] se, (?vodili dokazi i raspravljalo o glavnoj stvari (prema Tbr. 9. toč. 1. OT i to, ročište.od 16i ožujka 2021.,: ročište od 29. veljače 2024. i ročište od 12. veliače 2026.), svaka radnia po 75 bodova što ukupno iznosi 375 bodova, trošak sastava žalbe (prema Tbr. 10. toč.1. OT u vezi sTbr. 7. toč. ;r.

,' I

! . '

Poslovni broj: Pn-89/2025-31

1. OT) u iznosu od 62,50 bodova, što ukupno čini 437,50 bodova, a što preračunate u eure imajući u vidu vrijednost odvjet~ičkog boda, čini iznos od 875,00 EUR.

18. Pored toga, 'tuženiku je još u cijelosti priznat trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 39,82 EUR, tesudske pristojbe na presudu u iznosu 39,82 EUR tako da ukupno priznati.troškovi tužitelju iznose 95.4,64 EUR.

t ' ! ,,, ' ' 19. lrnajući u vidu .navedeno odlučene; kao, u točki li. izreke ove presude, te je tužitelju dosuđen ukupni trošak od 954,64 E;UR.

20. Temeljem članka 1.,5f stavka 3r i ZPP-a, tužitelju je. na dosuđeni parnični trošak priznato pravo i na zakonsku zateznu kamatu od dana donošenja odluke, s

I I l

' ,. . .

I obzirom da je tužitelj postavio. ,zahtjev za. naknadu ove kamate.

21. Iskazivanje dosuđe[1] noga iznosa.u eurima izvršeno Je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije I sukladno pravilima" za 'preračunavanie i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kaoslužbene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22 i 88/22). . . 22. Tužitelju nije priznat zahtjev za naknadu parničnog troška u iznosu od 75,00 EUR na ime zastupanja tužitelja na ročištu za objavu i uručenje presude ovo stoga što on nužno ne mora pristupiti na ovo ročište 'da bi saznao o sadržaju presude, a bez obzira da li na isto pristupi o sadržaju presude može saznati na e-oglasnoj ploči suda, pa se ovaj trošak ukazao kao trošak koji nije nužan i potreban za vođenje parnice. Trošak nagrade za 'pristup punomoćnika odvjetnika.na ročište za objavu presude nije trošak koji je potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP, u , I parničnim postupcima u kojima je presuda objavljenja na ročištu za objavu presude i . ,,

na e-oglasnoj ploči suda, te je stoga isključena primjena odredaba čl. 154. st. 1. i st. 2. ZPP, a u vezi sa čl. 155. st. ,2. ZPP i. odredbom Tbr. 9. toč. 3. OT na obvezu protivne strane da taj trošak nadoknadi. Obaveza je suda zakazati i održati ročište za objavu presude, međutim, ne postoji obveza stranaka da na to ročište pristupe. Navedeno ročište može se održati čak i ako dostava poziva strankama nije uredna, te će se stranci koja nije uredno pozvana presuda u tom slučaju dostaviti prema pravilima o dostavi pismena u parničnom postupku. Uredno pozvanim strankama koje ročištu nisu pristupile presuda se ne dostavlja, međutim, one se mogu upoznati sa sadržajem objavljene presude putem e-oqlasne ploče suda na kojoj se presuda u tom slučaju objavljuje. Budući da ne postoji procesno pravilo koje obvezuje stranke da ročištu za objavu presude pristupe, pa čak, ni procesna dužnost suda da obavi urednu dostavu poziva za to ročište prije dana održavanja ročišta za objavu presude, a propust uredno pozvane stranke da pristupi tom ročištu ne škodi stranci budući da se sa sadržajem presude može upoznati putem e-oglasne ploče suda, to trošak za objavu presude nije potreban za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. st. 1. ZPP. Odvjetnik koji ne pristupi na ročište za objavu presude, iako je uredno pozvan, ne trpi zbog toga nikakve procesno pravne posljedice, odnosno sankcije. Izostanak s tog ročišta ne utječe, ni na pravilnost dostave, jer se danom dostave presude smatra dan održavanja ročišta za objavu presude. Dakle, pravo na djelotvoran pravni lijek time nije narušena, čak ni stoga što žalbeni rok teče od dana održavanja ročišta za objavu presude, zato što se sa sadržajem presude i razlozima zbog kojih je donesena može upoznati putem e oglasne ploče, na koju se objavljuje cjelovit tekst presude. U ovom kontekstu potrebno je razlikovati troškove nagrade odvjetnika koja se može priznati na teret protivne strane, te koji su bili potrebni za vođenje parnice sukladno odredbi čl. 155. st. 1. ZPP, od onih koji nisu bili potrebni za vođenje parnice, te ih stoga odvjetnik može na temelju OT naplatiti samo od stranke koja mu je izdala punomoć.

U Županji, 27. ožujka 2026.

Sudac

HeJ;ć

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana prijema ovjerenog prijepisa iste. Žalba protiv presude kojom se završava spor u postupku u male vrijednosti može se podnijeti samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnoga postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, osim zbog povrede iz članka 354. stavak 2. točka. 3. ZPP-a. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (članak 335. stavak 9. ZPP-a).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude. Žalba se podnosi ovome sudu pisanim putem, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku Korneliji Krizmanić, odvjetniku u Vinkovcima

2. Tuženik po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji

, I

I:·;

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte