. j

. ii

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: Pn-66/2025-63

U  IME  REPUBLIKE  HRVATSKE

P R E S U D A  I  R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, 018: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽV iz [adresa], 018: 33138348299, zastupanog po punomoćniku Marku Drnasinu, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d. iz Zagreba, Ulica grada Vukovara 282, 018: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 17. veljače 2026., u nazočnosti tužitelja ŽV osobno uz punomoćnika Marka Drnasina, odvjetnika u Vinkovcima, te u nazočnosti punomoćnika tuženika Ive Kaselj Šabić, odvjetniku u OD Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Pisarnica Osijek, a koja presuda je donesena i objavljena 27. ožujka 2026.,

presudio  je

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranJe d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, 018 22694857747 da tužitelju ŽV, 018 33138348299 iz [adresa], s osnova izgubljene zarade za period od 31. ožujka 2012. do 7. studeni 2019. isplati ukupni iznos od 17.662,20 EUR (slovima:sedamnaesttisućašeststotinašezdesetdvaeuraidvadesetcenti)/133.075,81 kn (slovima:stotinutridesettritisućesedamdesetpetkun;:iiosamdesetjednulipu),sa zakonskom zateznom kamatom od 7. studenog 2019. do isplate, a po kamatnoj stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako poluqodište ,uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje' dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, za tri postotn~ poena, a od .1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju[1] je· Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije' refin_anciranja: kcje jJ. obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta· za· tri· postotna · poena, a 'od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi· koja. se 'određuje za svako "poluqodište uvećanjem referentne stope za tri postotng'i~oen[1] ~. pri: čemu se za prvo' poluqodište primjenjuje referentna stopa koja je na' shaz!' na 'dan f[1] siječnja1 202,f, 'I a za drugo polugodište

2.

referentna stopa koja[1] je

na, snazi od 1. srpnja 2P24.' i:a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećapj~rn refererithe stope za trj postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište: prirrij~nj4je.· referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja 2025., a za· drugo polugodište: r~ferentna stopa. koja je na snazi od 1. srpnja 2025., a po kamatnoj stopi· koja ~Yr cdređuje z~ svako _polugodi~vte u~e~anj_e~ referentne stope z~ tri 'postotna poena, .pri cernu se za prvo pol ugodiste primjenjuje referentna stopa koja j~ na snazi na 'dan. f. siječ~ja; 2;0?6,., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 'od 1. srpr:iJa 2026'.. ,:'.·u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija sa preostalim, dijelom ovog tu;ž~enog zahtje~a 'preko dosuđenog ukupnog iznosa, a do zatraženog ukupnog iznosa· od 21,0:000,00 kn, te se odbija i sa zahtjevom za dosudu zakonske zatezne kamate na' ovu štetu od dana podnošenja odštetnog zahtieva. · · li. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, 01B 22694857747 da tužitelju ŽV, 01B 33138348299 iz [adresa], s osnova rente zbog izgubljene zarade isplati od 27. ožujka 2026. pa nadalje, sve dok za to postoje zakonski uvjeti iznos od

267,44 EUR (slovima:dvijestotinešezdesets,edam~uraičetrdesetčetiricenta) / 2.015,00 kn (dvijetisućepetnaestkuna) mjesečno, sa.zakonskom zateznom kamatom od 10.-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate: a po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište. primjenjuje .referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja \ 2026., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja 2026., .. I

·t •  !  '

sve u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa, a do zatraženoq mjesečnog iznosa rente od 351,72 EUR / 2.650,00 kn, te se odbija i sa zahtjevom za dosudu zakonske zatezne kamate na ovu štetu od dana podnošenja odštetnoq zahtjeva. . l ,  !  , I  , , Ili. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, 01B 22694857747 da tužitelju ŽV, 01B 33138348299 iz [adresa] - Ž [adresa] €?3 na ime troškova parničnog postupka isplati iznos od 6.066,39 EUR (slovima: šesttisućašezdesetšesteuraitridesetdevetcenti) u roku od 15 dana, dok se tužitelj obija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 6.240,39 EUR.

riješio  je

I. Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva kako je to učinio tužitelj podneskom od 8. prosinca 2014. (list 138 spisa) na način da pored ranije zatražene neimovinske i imovinske štete sada potražuje i izgubljenu zaradu za period od 31. ožujka 2012. do 1. prosinca 2014. u iznosu od 530,89 EUR / 4.000,00 kn mjesečno odnosno ukupno 16.988,52 EUR / 128.000,00 kn.

li. Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva kako je to učinio tužitelj podneskom od 29. travnja 2015. (list 166 spisa) na način da potražuje i rentu na ime izgubljene zarade od donošenja presude, dok za to postoje zakonski uvjeti u iznosu od 530,89 EUR / 4.000,00 kn mjesečno.

Ili. Utvrđuje se da je tužitelj podneskom od 7. studenog 2019. (list 562 spisa) povukao:

- dio tužbenog zahtjeva iz točke I. izreke ovoga rješenja, na način da umjesto izgubljene zarade za period od 31. ožujka 2012. do 1. prosinca 2014. u iznosu od 530,89 EUR / 4.000,00 kn mjesečno, odnosno ukupno 16.988,52 EUR / 128.000,00 kn, sada potražuje izgubljenu zaradu za period od 31. ožujka 2012. do 7. studenog 2019. u ukupnom iznosu od 27.871,79 EUR / 210.000,00 kn, te

- dio tužbenog zahtjeva iz točke li. izreke ovoga rješenja na način da umjesto rente na ime izgubljene zarade od donošenja presude, dok za to postoje uvjeti u iznosu od 530,89 EUR / 4.000,00 kn mjesečno, sada potražuje rentu na ime izgubljene zarade od donošenja presude, dok za to postoje uvjeti u iznosu od 351,72 EUR / 2.650,00 kn mjesečno.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 31. ožujka 2012., kao suvozač u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka] sudjelovao u prometnoj nezgodi u mjestu [adresa], te zadobio tjelesne ozljede. Dalje navodi da je prometnu nezgodu prouzročio FV iz [adresa] kao vozač osobnog automobila reg. oznake [registarska oznaka] na način da je dolaskom do zavoja u desno izgubio kontrolu nad upravljačem vozila i pri izlasku iz navedenog zavoja je vozilo izletjela s kolnika niz zemljanu površinu. Tužitelj je u tužbi predložio sudu da po provedenom postupku donese presudu kojom će se naložiti tuženiku da mu isplati iznos od 158.125,00 kn navodeći da se iznos od 20.000,00 kn odnosi na kvallfikatornu okolnost pretrpljenih fizič~ih' bolova, iznos od 15.000,00 kn na kvalifikatornu okolnost pretrpljenog straha, iznos od 100.000,00 kn na kvalifikatornu okolnost smanjenja životnih aktivnosti, iznos od 10.000,00 kn za tuđu pomoć i njegu i iznos od 3.125,00 kn za sastav odštetnog zahtjeva, sve[1] s kamatom od podnošenja tužbe i uz naknadu parničnog troška. ' ; :

·

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu učinio nespornim aktivnu i pasivnu legitimaciju, s tim da je osporio svoju odgovornost da tužitelju nadoknadi nastalu štetu za izgubljenu zaradu i rentu za izgubljenu zaradu odnosno osporio je osnov i visinu ovog potraživanja smatrajući da je tužitelju preostala radna sposobnost s kojom može zasnovati radni odnos. Nadalje tuženik ističe prigovor zastare na ročištu 7. studenoga 2019. (list 561 sudskog spisa) za potraživanje s osnova izgubljene zarade za period od 1. prosinca 2014. do 7. studenoga 2016., te osporava tijek zatražene zakonske zatezne kamate. Nadalje uz to tuženik ističe prigovor podijeljene odgovornosti na strani tužitelja' jer je pristad na vožnju s vozačem pod utjecajem alkohola, te nije bio vezan sigurnosnim pojasom, na koji način je pridonio nastanku štete u omjeru od 50%, također tuženik navodi da je tužitelj prije tri' godine imao ozljedu glave, a· s obzirom ri'a priloženu medlcinsku dokumentaciiu tužbu smatra preuranjenom, ujedno je predložio da se I od. HZZO-a zatraži podatak da li je tužiteljeva liječe'nje provedene nateret HZZO~~- . :

. .

.· 3. Tijekom ponovnog suđenja tužitelj j~ ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva predlažući da se na okolnostizgubljene zarade tužitelja koju je ostvarivao izvozom drva iz šume sa pokojnim očem sasluša svjedok :: F koJeg svjedoka je ranije predložio podneskom od :4. siječnja 2017. Naoafje tužitelj navodi' da je prigovor zastare neosnovan budući da rok za podnošenje. zahtjeva za izg'ubljenu zaradu i rentu teče od dana saznanja da tužitelju pripada izgubljena zarada i, renta, a to je rok kada je provedeno vještačenje- i utvrđen postotak smanjene životne aktivnosti kod tužitelja. Tuženik je ostao u daljnjem tijeku postupka kod odgovora na tužbu, kod svih navoda, te se usprotivio da se uovo] fazi postupka sasluša svjedok UV iz [adresa] što ije; tužitelj predložio ~· trenutku k~da predlaganje •  C  •[1]

I .I; .

;, 1: f i

I  !

. ' i

''  '  ! . 1: i

'' ,, i : .il.

,I: , 4

1 ; '

' Poslovni 'broj: Pn-66/2025-63 I  l  I  J ' I:· ~ .  1' 1:' ' . '  . . '' '  .' ' takvog dokaza sud rie treba : prihvatiti · terneljem. 'odredaba čl. 299., Zakona o parničnom. postupku (''Naro~ne n9virf .~roj 53/~,1: '9,1/92,, 112/99, 88/01, 117/03,_ 88/05, 2/07, 96/08, 1~3/0,8„ 57/11, ,· 114,8/11, 25/13, 28/13, 891,14, 70/19, 80/22 I • ' • . •• I I

1..,, ,,l. l I V • ' J •

V  '

114/22; dalie: iZPP) koji dokaz tužiteli predlaže skoro -~ gqdina nakon podnošenja , .• •' I

,  ,, ,  , , tužbe za izgubljenu zaradu. ;, . . 4. Pisanim podneskom od 8. prosirica.žu lc. (list 138 spisa) tužitelj je preinačio tužbu na način da 'je zatražio: naknadu štete zbog izqubfjene zarade počev od 31. ožujka 2012. do. 1. prosinca 2014.,; te rentu 'zbog iz~j'ubljene zarade, navodeći da za ovaj period · izgubljena zarada mjesečno · iznosi[1] 4.000,00 kn, što ukupno iznosi . ,  I.

,

128.000,00 kn, te predlažući da se putem financijsko-knjigovodstvenog vještačenja utvrdi točan iznos izgubljene zarade kao i visina rente. . 5. Pisanim podneskom o,d 29. travnja 2015. (list 166 spis) tužitelj je preinačio tužbu na način da za duševne boli zbog, smanjenja životne .aktivnosti potražuje 292.500,00 kn umjesto ranije zatraženih 100.000,00' kn, te potražuje rentu za izgubljene zaradu u iznosu od 4.000,00.kn, mjesečno i to od dana donošenja presude • '  '  I !

~ '  I

I  '  '

pa sve dok za to postoje zakonski uvjeti.

.  ,  •

6. Navedeni podnesci smatraju se povećaojem tužbenog, zahtjeva, budući da je tužitelj istim pored već ranije' zatražene imovinske i' neirnovinske štete· zatražio i dosuđenje izqubliene zarade i rente.zboq 'i?gubljene zarade, što ranije nije tražio.

7. Tuženik se ovim preinakama-protivio, no. sukladno članku 190. stavku ·3. u vezi sa člankom 191. stavak 2: .ZPP, iako se tuženik ovim preinakama protivio, ' ' I  I  .  . .  . I budući da su ove preinake , svrsishodne za konačno rješenje odnosa među strankama, stoga je odlučene kao u točkil. i li. izreke ovoga rješen]a.

8. U, tužitelj je pisanim podneskom od 7. studenog 2019. (list 5q2 spisa) zatražio na ime izgubljene zarade za vremenski period od 31. ožujka 2012. do 7. studenoga 2019. ukupni iznos od 210,000,00 kn, te na ime rente zbog izgubljene zarade od donošenja presude pa dok za to postoje zakonski uvjeti mjesečni iznos od 2.650,00 kn, sve s kamatom od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (23. ožujka 2012.) do isplate, navodeći da je do tog iznosa došao kada je štetu umanjio za svoj doprinos od 15%. · 9. Tuženik se ovom povlačenju nije izričito protivio, nego je na raspravnom ročištu od 7. studenog 2019. na veo da se i nadalje protivi tužbenom zahtjevu s osnova izgubljene zarade i rente u cijelosti, jer tužitelj nije dokazao, ni osnov, ni visinu iste.

1 O. Budući da je tužitelj podnescima od 8. prosinca 2014. najprije potraživao izgubljenu zaradu od 31. ožujka 2012. do 1. prosinca 2014. u mjesečnom iznosu od 4.000,00 kn bez kamata, a u podnesku od 29. travnja 2015. rentu zbog izgubljene zarade od donošenja presude dok za to postoje zakonski uvjeti u iznosu 4.000,00 kn mjesečno, a podneskom od 7. studenog 2019. potražuje izgubljenu zaradu za period od 31. ožujka 2012. do 7. studenog 2019. u ukupnom iznosu od 210.000,00 kn, te rentu od presuđenja pa nadalje, dok za to postoje zakonski uvjeti umjesto mjesečnog iznosa od 4.000,00 kn sada u iznosu od 2.650,00 kn, ovaj se podnesak smatra djelomičnim povlačenjem tužbenog zahtjeva, kojem se tuženik nije izričito protivio, pa je sukladno čl. 193. st.2. Zakona o parničnom postupku odlučene kao pod točkom Ili. izreke ovoga rješenja.

. 11. U ovoj pravnoj stvari donesena ·je pravomoćna presuda poslovni broj 15 Pn-1/2019-143 od 24. travnja 2019. b dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na neimovinsku štetu i imovinsku štetu s osnova tuđe pomoći i njege i troškova liječenja, te je naložene tuženiku da tužitelju isplati pravičnu novčanu naknadu s naslova neimovinske štete povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 152.400,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom počev od 29. ožujka 2013. godine i imovinsku štetu u iznosu od 10.660,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom od 24. travnja 2019. do isplate, tako da se u ovom postupku odlučuje jedino o izgubljenoj zaradi.

12. U ovoj pravnoj stvari donesena je i presuda pasi. br. Pn-69/2022-45 od 31. listopada 2022. kojom je naložena tuženiku da tužitelju isplati izgubljenu zaradu za period od travnja 2012. do studenog 2019. sa zakonskom zateznom kamatom od 10.-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, te da s osnova rente zbog izgubljene zarade isplaćuje tužitelju od 31. listopada 2022. pa nadalje, sve dok za to postoje zakonski uvjeti iznos od 2.015,00 kn / 267,44 EUR mjesečno, sa zakonskom zateznom kamatom od 10.-og u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, dok je tužitelj s preostalim dijelom tužbenog zahtjeva odbijen.

13. Gore navedena prvostupanjska presuda ukinuta je rješenjem Županijskog suda u Dubrovniku posl. br. Gž-266/2020-7 od 11. svibnja 2022. te je predmet vraćen na ponovno suđenje.

14. U ukidbenom rješenju drugostupanjski sud navodi da je ostvaren žalbeni razlog bitne povrede procesnog prava iz članka 354. stavka 2. točka 12. ZPP-a, jer je sud prekoračio tužbeni zahtjev, a ostvaren je i žalbeni razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a, jer se Zaključak prvostupanjskog suda da tužitelju pripada naknada štete zbog izgubljene zarade u dosuđenom iznosu i pripadajućom. zateznom . kamatom, za sada se ne može prihvatiti. Da zaključak suda da bi tužitelj ostvarivao zaradu radeći i za druge (osim za svoga oca) je doveden u sumnju, jer tužitelj je predložio dokaz saslušanjem oca kao svjedoka i sebe kao parnične stranke, a radi utvrđenja odlučnih činjenica da je ostvarivao zaradu ne samo radom kod oca nego i kod drugih osoba, nije predložio svjedoke koji bi potvrdili da je ostvarivao zaradu radom kod drugih osoba. Da se ne može prihvatiti, da se tužitelj pokušao zaposliti' s preostalom radnom sposobnošću, jer zaključak prvostupanjskog suda da s obzjrorn na stanje na tržištu rada od ožujka 2012. nadalje u malom mjestu gdje tužitefj živ, u okolici [adresa] ne postoji mogućnost zasnivanja radnog: odnosa, a kakve 'informacije je tužitelj dobio u Zavodu za zapošljavanje kada se interesirao za prijavu kod Zavoda za zapošljavanje, nemaju uporišta u stanju· procesne građe. Da je sam tužitelj iskazao da posao nije mogao naći, jedino eventualno bi rnoqao raditi kao konobar; što je i probao i radio na crno oko 3 mjeseca i shvatio da to ·nije posao za njega, da nije prijavlien kod Zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je potpuno radno nesposoban, a da je takvu informaciju dobio upravo u Zavodu za zapošljavanje,, nakon stradavanja da ne može raditi tako da mu je jedina zanimacija odlasci u ribolov: Dakle, tužitelj je u iskazu naveo da je radio 3 mjeseca kao konobar.' ali ~~ mu tai posao ne odgovara', pa nije jasno je li mu posao ne odgovara za to što: zbo~ preostale radne sposobnosti, ni te poslove ne može raditi ili zato što taj posao ne ,•želi raditi; a u· spisu na stranici 480 prileži potvrda Hrvatskog zavoda za zapošfjavanje; Područnoq ureda Vinkovci od 14. svibnja 2019. iz koje proizlazi da se tužiteljvodiou evidenciji nezaposfenih osoba u razdoblju od 20. siječnja: 2014. do 5. sjječnja 201_5. i da tuži~~lj za prethodnu, dakle 2018. i tekuću 2019., nije 'primao novčanu riaknadu, što je' Sud je propustio ocijeniti i. na temelju izvedenih dokaza utvrditi odl~?nu čin)e~i_c;~, \'~e

_ li se \užit Ij: p;~_kuš,ao[1] zaposliti -~ preostalom radnom sposobnoscu, a 'koja cmjentca Je odlucna za ocjenu osnovanosti 1 visine ovog zahtjeva. Imajući u vidu sve navedeno drugostupanjs~l·sud daje uputu da će u nastavku postupka prvostupanjski sud utvrditi: je li s~ tužitelf,.~ok_ušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću, a' koja je činjenica odlučna ~a, '.ocj~n~. osnovanosti ovog zahtjeva, te utvrditi zašto tužitelj kao konobar u kafiću n_ij~,:m

I i !.  ;,  t,,.' '  . i1  I :.i', . '.'

. I

1  1 J  1°, !r ]'

'.! ~

... ! : ·,ii' '' !  .: : ; '; I I : t : ,!  ; - • ' • ' l : ~ I I' ·I

' I'

6  '  ! ;,

:· :·  1 r

,.:: i ·

Poslovni broj: Pn-66/2025-63

pravilnost zakjjučka prv,o~t~panj~kog :sudq:

da

'se t~žitelj nije mogao zaposliti tj. da je tražio posao _i, d~ se ~i_i~ :m~.g~o za·p~s:lit_i, · bar ~a. s·a.~a ne proi~lazi iz r~_zultata procesne građe. Da tuz1telj nije. predloženim dokazima dao dovoljno materilala za utvrđenje njegov.ih napor~; ~a se· 'iaposli,,.a ovo kod činjenice da je ozljeđivanje bilo u njegovoj 27.• godin'i', da je po' iskaku 11je_g9vog oca. kod :njega radio 7 mjeseci prije ozljeđivanja, da nema nije,dnog dana radnog staža, da j~ sve poslove obavljao "na crno". Da se tužitelj treba potruditi uvjeriti sud da je- prije samoq ozljeđivanja radio i ostvarivao dohodak odnosno da se· nakon ozljeđivanja, naravno kada je to dopuštalo njegovo zdravstveno stanje, pokušao zaposliti. Da· .je tužiteliev zahtjev za naknadu štete - izgubljene zarade i rente zbog izgubljene zarade činjenično, opisna i matematički (brojčano) r~zliči~i. o:a je ,tužitelj podnio zahtiev za naknadu izgubljene zarade za period od 31. ož_ujka, ~,q12 • do 07. ~~udeno~ 2019., u ukupnoj svoti od 210.000,00 kn, a ne mjesečne svote[1] kako je. to naveo sudu u prvostupanjskoj ,I  '  '  '  I'  '  '  '

presudi, čime je, prekoračio tužbeni , zahtiev, Da je prvostupanjski sud pogrešno zaključio da je zastara počela teci tek' kad· je tužitelj primio nalaz i mišljenje vještaka medicine rada, pa , su zbog pogrešnog, pravnog ,Pristupa glede 'početka tijeka zastarnog roka, izostali 'su i vahani ;i ·wi~va,tl)ivi[1] razloziza odbijanje priqovora zastare.

15. Drugostupanjski sud daq je , uputu; da će u nastavku postupka prvostupanjski sud utvrditi: pod :~ .) je .li se .tužitef] bezuspješno pokušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću. Po9 2.). Ukoliko, iz. provedenih dokaza sud utvrdi da je tužitelj makar i "na crno" ·,os~va'rivao zaradu. prije· ozljeđivanja, utvrdit će je li zaradu ostvarivao cijelu godinu)li samo dok su trajali poslovi izvoza drva iz šume. Pod 3.) Ukoliko se utvrdi da je tužitef zaista učinio sv« da bi šteta bila manja tj. da se bezuspješno pokušao· zaposliti. na poslovima s preostalom radnom sposobnošću, tada će pod 4.) ocijeniti prigovor zastare, pri čemu .će imati u vidu i shvaćanje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj 2/24., -od 27. svibnja .2024. (SU-IV- 123/2024-5, od 27. svibnja 2Q24.) u kojem se navodi da će u slučaju kad je preinaka tužbe povećanjem postojećeg tužbenoq zahtjeva iz iste činjenične osnove, (neprava preinaka) moguća i dopuštena (čl. , 190., i 191 .. ZPP-a), zastara se prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, 'odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva, kao i da će pravilno i u okviru ukupno postavljenog tužbenog zahtjeva za naknadu izgubljene zarade za period od 31. ožujka 2012. do 7. studenog 2019., po podnesku tužitelja od 7. studenog 2019. odlučiti o postavljenom zahtjevu.

16. U ponovljenom postupku provedeni su dokazi uvidom u presudu Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj K-355/12-30 od 23. listopada 2012. (list 6-10 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 11-27 spisa), odštetni zahtjev (list 28-29 spisa), uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz svjedoka FV i tužitelja s raspravnog zapisnika od 23. rujna 2013. (list 45-47 spisa), dopis HZZO (list 57-58 spisa), nalaz i mišljenje prometno-strojarskog vještaka Marina Antona od 31. listopada 2013. te rnedicinskoq vještaka dr. Ante Blažanović od 22. studenog 2013. (list 73-79 spisa), iskaz medicinskog vještaka dr. Ante Blažanović i prometnog vještaka Antena Marina s raspravnog zapisnika od 11. ožujka 2014. (list 84-88 spisa), izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju (list 110-117 spisa), uz suglasnost prisutnih pročitan je nalaz i mišljenje psihijatrijskog vještaka dr. Pave Filaković od 20. listopada 2014. (list 12.7-137 spisa), uz suglasnost prisutnih čita se iskaz medicinskog vještaka dr. Ante Blažanović i psihijatrijskog vještaka dr. Pave Filaković sa raspravnog zapisnika od 11. prosinca 2014 (list 148-150 spisa), izvršen je uvid u dopis Doma zdravlja Županja (list 156 spisa), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 158-159 spisa), uz suglasnost prisutnih pročitan je iskaz medicinskog vještaka dr. Ante Blažanović i psihijatrijskog vještaka dr. Pave Filaković sa raspravnog zapisnika od 29. travnja 2015. (list 261-267 spisa), uz suglasnost prisutnih čita se nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u Osijeku od 18. travnja 2016. (list 286-291 spisa), uz suglasnost stranaka pročitani su iskazi medicinskog vještaka dr. Ante Blažanović, psihijatrijskog vještaka dr. Pave Filaković, te medicinskih vještaka dr. KV i dr. ŠV s raspravnog zapisnika od 26. rujna 2016. (list 304-310 spisa), dopis Hrvatske liječničke komore od 29. travnja 2016. (list 314-315 spisa), dopis Medicinskog fakulteta Osijek od 29. studenog 2016. (list 345-346 spisa), dopis Medicinskog fakulteta u Rijeci od 1 O. travnja 2017. (list 382 spisa) i od 29. lipnja 2017. (list 396 spisa), i od 25. rujna 2017. (list 401 spisa), čita se dopis s lista 41 O spisa, uz suglasnost prisutnih pročitan je nalaz i mišljenje Medicinskog fakulteta u Splitu od 4. lipnja 2018. (list 418-433 spisa), čita se očitovanje vještaka Medicinskog fakulteta u Splitu od 11. veljače 2019. (list 460-465 spisa), uz suglasnost prisutnih čita se iskaz svjedoka SV i tužitelja s raspravnog zapisnika od 8. svibnja 2019. (list 476-477 spisa), izvršen je uvid u potvrdu Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, PU Županja od 14. svibnja 2019. (list 480 spisa), pročitan je dopis HZZO, PS Vinkovci od 14. svibnja 2019 (list 481), izvršen je uvid u potvrdu HZMO, PU Vukovar s lista 482 spisa, pročitan je dopis Porezne uprave, Područni ured Vukovar, Ispostava Županja o d14. svibnja 2019· (list 483-501 spisa), dopis Centra za socijalnu skrb Županja od 21. svibnja 2019. (list 502 spisa), izvršen je uvid u karticu korisnika'. novčane pomoći (list 503-505 spisa), pročitan je dopis načelnika Općine Drenovci od 24. svibnja 2019. (list 506), uz suglasnost prisutnih pročitan je nalaz i mišljenje 'vještaka · medicine rada dr. HV od 7. listopada 2019 (list 510-546 spisa), uz suglasnost prisutnih čita se očitovanje medicinskog vještaka dr> HV od 29. listopada 2019. (list 551- 553 spisa), izvršenje uvid u presliku spisa 'Općinskoq suda u Vinkovcima poslovni broj K-355/12 koji prileži ovome spisu, 'presliku osobnog zdravstvenog kartona r , •  ·I  · tužitelja, uz.suqlasnost prisutnih pročitan je iskaz tužitelja saslušanog na raspravnom , I

zapisniku od 14. rujna 2022. '(list 545.:547 'spisa), a sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka ČV, kako je to predložio tužitelj, niti je proveo dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem na. okolnost utvrđenja visine izgubljene zarade i rente, dok đrugih dokaza nije bilo.

17. Na temelju ovako prove~enih dokaza i utvrđenoq činjeničnog stanja sud tužbu smatra osnovanom, stoga je· tužbenorn zahtjevu djelomično udovoljena na način kako je to pobliže navedeno u točkama I.. i li. izreke ove presude.

18. Nesporna je da je tužitelj u svojstvu 'suvozača u vozilu reg. oznake [registarska oznaka] bio sudionik prometne nezgode 31. ožujka 2012., da 'je zadobio ozlijede, te da mu je tuženik dužan nadoknaditi štetu iz ovog štetnog događaja s obzirom da je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] na dan štetnog d:ogađaja 'bilo osigurano kod tuženika od odgovornosti za naknadu štete trećim osobama zbog tjelesne ~;djede.

19. Sporno je da li je tužeHik dužan: fužltelju nadoknaditi izg~oljenu zaradu, te plaćati rentu zbog izgubljene ·zaratje, ujedno; je sporna visina štete, te. je sporno u kojoj mjeri je tužitelj pridonio na~ta'n!~u i visi.~i :štete, s obzirom da je vozač vozila reg. oznake ŽU 77 4-AG upravliao vozilom pod ·utjecaj~m 'alkohola f s obzirom da tužitelj 1[1] kritične zgode nije koristio •sigJ'rriosni pojas. ' ·

·  :  :  :

: 20. Sudski vještak JV liJečnik, spec, · patolog .i spec. sudske :-nedicirie u svom nalazu I i mišljenju navodi' da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio višestruke 6zljede: izraž1r;ia·[1] je· surrmia na prijelom poprečnog nastavka sedmog vratnog kralješka, zadobio je 'složeni prijelom donje čeljusti,

prijelom gornje čeljusti, višesfruki 'prijelom: g6rnjeg[1] dijela' desne' bedrene kosti i I I : I '

I  I. : ' ' C  'I

I; : .• :. I:

::i,

., ,: ·1  i  1 ,

8·

1 ,. ,,

,. .

'Poslovni broj: Pn-66/2025-63

prijelom donjeg dije/a 1/Jev~ potkoljerikii~ ... Na9alje riavod: da je od 1. travnja 2012. do 4. lipnja 2012. godirm .tužitelj liječ~n na, traurnatološkom odjelu KBC Osijek kada je premješten na kliri',i.ku· ·za, tr'au~atolqgiJu. u Zagrebu, sa slijedećim dijagnozama: postatraurnatska g\~.vo_bolja, · nedostatnost funkcije'. na~on traume vertebrobazilarno, stanje nakon naqnječenia glave u predje,lu čela, prijelom poprečnog n~stavka šestog i sedmog vratnog kralieška, iščašen]e ii srnicanie put naprijed između šestog i sedmog vratnog kralješka, oštećenie koriiepa šestog i sedmog kralieška obostrano izraženije desno i' hip.atrofija mi~ica · obje ruke jače desno, potom muje na odjelu za ,,, ,,

.,!

I  '

,I  ,

fizikalnu medicinu. i rehabilitaciju ustanovliena 9!j~gn9za kqn!aktura kuka i koljena desno, stanje poslije osteosinteze, desn~; natkclienične kosti, prijelom poprečnog nastavka sedmog vratnog kralješka· 'i ošt~qenja kqriJena petog vratnog i prvog prsnog obostrano, te se razvilo niz ,korriplikadj~ .kao K:1 ASIA D., tako da je tužitelj , I  I,.,· ,

. .  .  ..

zadobio osobito tešku tielesnu ozljed~·::.! .

.. .

.

21. U svom iskazu na ročištu pd 11. ožujka .. ?014. vještak JV navodi da bi konačnu ocjenu p-iogao dati nakon izvršenoq uvida u liječnički karton tužitelja, te nakon što tužitelj obavi pregled po neurologu i ortopedu, s obzirom da je tužitelj i prije predrnetnoq štetnog događaja imao· stradavanje, također radi stvaranja cjelokupne slike o nastaloj šteti,' smatra potrebnim obradu tužitelja po psihijatru, s obzirom na brojnost i težinu zadobivenih. ozljeda i duljinu liječenja, s obzirom da mu je iz iskustva poznato da u ovakvo] situaciiije moguće da se razvije PTSP, tako da je potrebno utvrditi da li je došlo do. razvoja istog, a to što eventualno se tužitelj nije javljao psihijatru ne znači da posljedice. nisu nastale.

22: Sudski vještak medicinske.struke prof. ,dr. se. Pavo Filaković psihijatar u svom nalazu i mišljenju od 26. rujna 20~.4. godine navodi da je tužitelj prije prometne nesreće bio tjelesno i psihički zdrava· osoba kao jednostavno strukturirana ličnost bez specijalnih znanja i vještina, tak:° ?a jEr životno samopouzdanje crpio iz svog tjelesnog zdravlja, spretnosti i tjelesne: snage, te se uzdržavao od uslužnih fizičkih poslova, najčešće kao šumski radnik. _Nadalje je naveo da je u predmetnom štetnom događaju tužitelj doživio· višestruke, tes~e · tjelesne ozljede praćene jakim primarnim i sekundarnim strahom, da je zbog· ozljeda više puta operiran što je kod njega ponovno pobuđivalo pogoršanje straha pračenog nesanicom, nemirom i anksioznošću, radi čega je za vrijeme liječenja na traumatologiji konzultiran psihijatar, a dodatni teški emocionalni stres su mu bile tjelesne posljedice, koje su ga onesposobile u socijalnim i radnim funkcijama u kojima je jedinio bio uspješan, što je teško poremetilo njegovu psihofizičku ravnotežu i dovelo do prilagodbenog sloma s razvojem kroničnog težeg anksioznog-depresivnog poremećaja, što je evidentirana u priloženim psihijatrijskim nalazima, a što je i ovaj sudski vještak našao pregledom tužitelja u sklopu vještačenja, kada je utvrdio da kod tužitelja dominiraju neraspoloženje, tjeskoba, nihilizam, bezvoljnost, rezignacija i suicidalnost, koje psihička stanje je kronično i definitivno.

23. Medicinski fakultet u Osijeku u svom nalazu i mišljenju od 18. travnja 2016. godine u sastavu sudskih vještaka prof. dr. se. EV, prim. dr. med. spec. ortopeda i prof. dr. se. MV, neurologa, navodi tužiteljeve zadobivene ozljede identična i kao gore navedeni vještak JV koje također kvalificira kao osobitu tešku tjelesnu ozljedu. Nadalje navode da je tužitelj otežana pokretan uz pomoć jedne dolakatne štake, ograničene su mu kretnje desnog kuka za 1/3 normalnog opsega pokreta, desna noga je kraća za 5 cm, ograničeno mu je savijanje slabinske kralježnice, lijevi nožni zglob je deformiran, ograničene su kretnje za ½ normalnog opsega pokreta, ograničene su kretnje vratne kralježnice, rotacija je ograničena za ½ opsega pokreta, desna šaka mu je deformirana, ima hipotrofiju mrsica desne podlaktice, jaku atrofiju mišića desne šake, te mu je smanjenja gruba motorna snaga desne šake, čučanj ne izvodi, otežana savladava stepenice uz pridržavanje, hod na prstima ne izvodi, nadalje stoji u nalazu i mišljenju da je tužitelj zbog posljedica predmetnog štetnog događaja trajno radno nesposoban.

24. Medicinski fakultet u Splitu u svom nalazu i mišljenju od 4. lipnja 2018. navodi da su određeni vještaci prof. dr. se. RV dr. med. specijalist neurologije, doc. dr. se. GV dr. med. specijalist kirurgije-traumatolog i prof. dr. se. ŽVZ dr. med. specijalist sudske medicine, te da nalaz daju temeljem dokumentacije iz spisa, na temelju čega utvrđuju da je tužitelj zadobio iste one ozljede koje je utvrdio Medicinski fakultet u Osijeku i sudski vještak JV. Nadalje iz mišljenja Medicinskog fakulteta u Splitu vidljivo je da je tužitelj 2. lipnja 2013. godine pri hodu pao kada je dijagnosticiran periprostetički prijelom desne bedrene kosti. U navedenom nalazu i mišljenju stoji da su kod tužitelja nastupila značajna oštećenja s neurološke strane, te će tužitelj imati stalne smetnje tijekom života s mogućnošću pogoršanja tegoba, nadalje je navedeno da je kod tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja preostala radna nesposobnost.

25. Sudski vještak medicine rada dr. HV u svom nalazu i mišljenju kao i dopuni navodi da je nalaz i mišljenje napravila temeljem uvida u sudski spis iako je pismenim putem pozvala tužitelja da dođe na pregled, tužitelj se nije odazvao. Nadalje navodi da temeljem medicinske dokumentacije proizlazi da nakon zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju tužitelj nije sposoban za teži fizički rad, za pomoćnog radnika u šumi, dizanje' i prenošenje tereta preko 5 kg, za dugotrajno hodanje, za često uspinjanje i silaženje po stepenicama, za hodanje po neravnom terenu, za penjanja po ljestvama, hodanje uzbrdo i nizbrdo, za čučanje, klečanje, za rad na visini, dok pretpostavlja da je kod tužitelja preostala radna sposobnost za druge poslove· uz naprijed navedene kontraindikacije, kao što su poslovi slaganja poštanskih pošiljaka (pisama) u 'pretince, rad uz fotokopirni aparat, rad portira, rad uz računalo, a za koje poslove[1] nije potrebno doškolovanje.

26. Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1;. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41 /08, 125/11- u daljem tekstu ZOO) propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan rnu[e naknaditi troškove liječenja i druge troškove s tim u svezi, a i zaradu izqublienu' zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, dok je u smislu st. 2 istog članka propisano, ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu iii su mu potrebe trajno povećane ili su mogućnosti njegovog daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili smanjenje, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlije~'enom I određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

27. S obzirom na gore navedene zakonske odredbe i 'posljedice preostale iz štetnog događaja kod tužitelja, tužitelj ostvaruje pravo na naknadu štete temeljem odredbe čl. 1095. ZOO-a. : ' '  .  ,

'

28. U vezi s izgubljenom 'zaradom · tužitelja', svjedok SV, otac tužitelja, u svom iskazu navodi da se oko 20'[1] gddina bavi izvozom drva iz šume od čega se on i obitelj uzdržavaju, način rada j·~)akav da se ode u· šumariju te dobije nalog temeljem kojeg smije izvoziti drva iz 'šume koja su' prethodno 'radnici Sumarije porušili i izrezali, te označili što srfi'ije izveštL Za taj posao 'naveo je 'da treba još jednog radnika, tako da )e _tužitelj ;o~~ 7 mjes~'d prije. strada.van ja počeo radit! sa njim taj posao, te su izvozili drva iz yi~~i·~umarija :.~[1] ao npr. 'Otok, 'Vrbanja,' ~'unja, lupanja, Strošinci odnosno u ciieloj okolicl. N:adalje je: naveo' da poslom izvoza drva iz šume se ne može baviti jedino· u zimskim mje:s~~ima,· 'kada je velik snijeg, tako da ove poslove godišnje mogu raditi okh 8 n1jesec(·)er\r šumu mogu ići otprilike do Božića, : J  '

•  •[1] ' \'  I:  I  '  :

I : ' I

/,

•  l  ,  ;  •  :

a potom ponovno krenuti negdje u travnju, ,tužitelju je za njegov rad mjesečno davao 4.000,00 kn, a napomenuo je da je, to izrazito težak posao. Također ovaj svjedok navodi da unazad 4-5 godina šumariJe prednost

u'

izvozu, drva daju reqistriranirn obrtnicima, a oi;, n:em~ obrt, s tim d ·i nadalje. ima : moqućnost da dobije nalog temeljem kojeg izvozi drva, tako d~ ukoli~o ima poslai sada on kao i do sada može zaraditi do 5.000,00 kn mjesečno čiste.zarade, s tim da broj mjeseci u kojima može izvoziti drva varira tako da je to. nekada Š~eca_,u gpdini, a. nekada i 8 mjeseci, sve ovisi o sječi koju prethodno izvrše radnici.šurnariie; a ovisi i o vremenskim prilikama, jer u šumu se ne. može ići ako pada kiša ili ako je)~la.tq. .

29. Tužitelj '.u svom 'iskazu navodi, da je def predrnetnoq štetnog događaja bio radno sp_oso~.~~-· t~ mo~ao napraviti pps8i9 koj~ je:.Jijetk_o tko mogao u njegovoj generacIJI,, najvise Je radio poslove ,uto,vara drva, sto Je radio za oca, a kada kod oca nije bilo posla, tada je radio kod druglh ljudi koji se također bave izvozom drva iz šume za daljnju prodaju, oni su ga, zvali jer u znali da je dobar u tim poslovima, da rukuje motornom. pilom, 'da zna složiti drva, te mu nisu morali davati nikakve upute, jer je znao sve što treba· raditi. Nadalje je naveo da je također išao tovariti drva koja su već izvezena iz šume radi dostave do. kupca, te bi ta ista drva i istovarao kod kupca, tako da je bio sposoban utovariti 20 metara drva na tzv. čezu, a poslije to , .

,  I

., presložiti na kamion, tako da u vrijeme kad je mogao raditi imao je novaca i nije mu • • I

ništa nedostajalo. Kada bi s ocem i,šao u šumu, on bi mu za svaki radni dan dao 200,00 kn, a kada bi išao kod dr4gih 'ljudi ori i bi mu davali npr. 250,00 do 300,00 kn, ako bi bilo riječ o utovaru 15 metara drva i. istovar istih tih drva. Na upit punomoćnika tuženika tužitelj je naveo da ima završenu 'osnovnu.školu, s tim da se ne sjeća koje je godine završio osnovnu · školu, te da, prijavljenog radnog staža nema, posao nije . I . ,

mogao naći, jedino eventualno bi mogao raditi kao konobar, što je i probao i radio na crno oko 3 mjeseca i shvatio da to nije posao za njega. Nadalje je naveo da je do stradavanja svaki dan radio fizičke poslove.. posao nije birao, radio je i na utovaru stajnjaka, cijepanju drva, t,e uvoženju i Šlagc;mju drva, za ovaj rad nije plaćao porez i doprinos, sada jedino što prima je; 420,00 kn mjesečno od Centra za socijalnu skrb Županja, nije prijavljen kod Zavoda za zapošljavanje, s obzirom da je potpuno radno nesposoban, a 'takvu informaciju je dobio upravo u Zavodu za zapošljavanje, nakon stradavanja ne može raditi, tako da mu je jedina zanimacija koju ima su odlasci u ribolov.

30. Prilikom ponovnog saslušanja tužitelj je naveo da ostaje u cijelosti kod ranije danog iskaza iz kojeg proizlazi da se do stradavanja uzdržavao radom kod svog oca na izvozu drva iz šume, da je do stradavanja kratko vrijeme radio u kafiću kao konobar a da je nakon stradavanja pokuša naći posao, međutim zbog svojih zdravstvenih ograničenja u sredini u kojoj živi nije mogao naći posao.

31. Na raspravnom ročištu od 17. veljače 2026. (list 784-789 spisa) tužitelj je naveo da je prije ozljeđivanja radio ne samo za oca nego i za druge osobe i to kada ga je netko zvao, ako kod oca nije imao posla. Radio je kod BV, S, H, svi iz [adresa], kod osobe iz Č pod nadimkom " J", a kod ovih osoba je također radio na poslovima izvoza drva iz šume, dakle na istim poslovima koje je radio kod oca. Odgovara da je posao koji se obavlja na izvozu drva iz šume posao koji se mogao takorekuć obavljati cijele godine, osim kada je bio snijeg ili veća kiša. Kod BV je radio najprije godinu dana s prekidom, a potom još pola godine, a kod ostalih navedenih je radio po potrebi kada ga tko zove, odnosno kada su imali potrebu za dodatnom radnom snagom. Navodi da je posla bilo gotovo svaki dan, da se u šumu išlo u vremenu od 7 do 17 sati, dakle radilo se dok ne padne mrak. Naveo je 'da je kod oca radio gotovo do ozljeđivanja, a poslije ozljeđivanja više nije mogao raditi na poslovima izvoza drva iz šume, on je to pokušao, ali mu nije išlo, jer je osjećao jake bolove u desnoj ruci koja ga i sada boli, s time da se njegov otac nastavio baviti ovim poslom do svoje smrti, odnosno do 2022. Navodi da više ne zna koliko je radio na poslovima konobara, da li je to bilo 3 mjeseca ili 15 dana, jer je od tada prošlo puno vremena, ne zna točno koje godine je radio na poslovima konobara, no zna točno da je to pokušao raditi nakon što se osjećao bolje, da je radio u caffe baru koji je tada bio u vlasništvu osobe pod prezimenom E ili VV, ne zna točno tko je od njih dvojice bio vlasnik, a i to je radio na "crno", odnosno bez prijave, no budući da je njemu nakon ozljeđivanja u spornoj prometnoj nezgodi jedna noga ostala kraća, on to nije mogao raditi dugo jer je imao bolove u nozi, a posebno je dodao da ga od prometne nesreće boli apsolutno sve, dakle cijelo tijelo, figurativno govoreći da ga ne bole jedino trepavice. Naveo je da nije imao sredstava za uzdržavanje i želio je nastaviti posao konobara, ali to mu je bilo jednostavno nemoguće zbog bolova koje je osjetio. Naveo je da prije ozljeđivanja nije bio prijavljen na Zavodu za zapošljavanje, a primao je "socijalnu pomoć" kao nezaposlena osoba. Vezano za prijave kod Zavoda za zapošljavanje nakon ozljeđivanja, nije više siguran da li se tamo ikada vodio kao nezaposlena osoba, a nakon što mu je predočeno da u spisu postoji podatak da se na Zavodu vodio od 20. siječnja 2014. do 5. siječnja 2015., dopustio je da je to tako, no naveo je da od Zavoda nije primao bilo kakvu novčanu naknadu. Ponovio je da je on osoba sa završenom osnovnom školom, da je stoga neuk, pa je zbog svoje neukosti smatrao da se ne treba javljati ha Zavod za zapošljavanje. Također je naveo da mu Zavod za zapošljavanje nikada nije ponudio bilo kakav posao, niti mu je nudio eventualne prekvalifikacije, a smatra da ne može raditi, iako bi to stvarno htio. Smatra da niti ne treba pokušavati tražiti posao, a upravo iz razloga jer ne može raditi. Dakle, što se tiče pronalaska posla s preostalom radnom sposobnošću on te poslove nije tražio jer imao je, a i dan danas ima, velike bolove, dakle boli ga cijelo tijelo čak i kada ništa ne radi. Navodi da se uzdržava uz pomoć supruge koja je zaposlena u Kanfanaru u Puli, ali naglašava da je njihova financijska situacija loša jer jejako teško uzdržavati se od jedne plaće, a međuvremenu je dobio i jedno dijete koje je sada staro nepune dvije godine. Naveo je da trenutno živ, ·u Puli, u nekretnini u suvlasništvu njegove supruge, da je trenutno korisnik inkluzivnoq dodatka J' iznosu 162,00 EUR mjesečno i da ne ostvaruje bilo kakve druge ~n~kn.i3de, da 'n'1)e' pokušavao ostvarivati bilo kakvu naknadu od 'Hrvatskog zavoda' za mirovinsko osiguranje ili bilo kakvih drugih državnih službi, da se raspitivao o tome, atije' čuo' da na to nema pravo, pa takve zahtjeve nije, niti podnosio. Naveo 'Je- da vezano' za odlazak u šumu radi izvoza drva zna da se taj posao odvijao tako ~a se zakupi određena parcela i koliko se može sjetiti misli da je otac dobivao nekakvu dokumentaciju u vidu naloga, ali oca o tome ništa nije pitao,, a poznato mu je da se u šumu, niti ne može ući, ako nemaš određenu dokumentaciju i ako to ne odobri nadležm šumar, da je on radio za oca i za druge i bio je samo pomoćni radnik i kao takav nije dobivao nikakve naloge, ovo stoga što nije samostalno obavljao poslove izvoza drva iz šume. Naveo je da je povremeno i prije radio kod svoga oca na izvozu drva iz šume, a sedam mjeseci prije ozljeđivanja u spornoj prometnoj · nesreći radio' kod svog oca u kontinuitetu i intenzivno na poslovima izvoza drva iz šume, ali da'se do tada više[1] tim bavio njegov mlađi brat, pa je stoga i radio povremeno, 'a· intenzivno je počeo raditi na ovim poslovima dakle sedam mjeseci prije stradavanja; iz. razlcqa što[1] se njegov mlađi brat zaposlio u šumariji. Pojašnjava da oni koji $~/imall obrtmoqli su raditi na izvlačenju drva iz šume cijelu godinu, a njegov otac to nij'e[1] 1.mog~o,"jer niie'irnao ,obrt pa je on taj posao obavljao između četiri i, osarri mjeseci ·~ije,~ort,' godine, n9 kada nije radio kod ' . , '  I  ,  '

'. I  , . i.:.

·1  ;· j ·:  ';•' ! • , , ,, ..  1: 112

1 ): Poslovni broj; Pn-66/2025-63

,;. oca radio je kod 'ostalih gore n'av~,d~nih.~s,o~~ koji' su' ratji,!i djelu godinu i kod kojih je radio za dnevnicu koja je tada.Iznosila ?P0,0~ i~n. po, danu, Naveo je da _nema položen vozački ispit, da od pecanja ne, ostvaruje bilo: kakvu zaradu, a pecanje mu dođe kao relaksacija nakon stradav#nja;: Nakon što ,se, preselio u Pulu interesirao se za posao koji može eventualno raditi sjeq~~i ili od. k~g~, no to je ostalo bezuspješno zbog velike količine radne snage koja.je u Pulu prispjela iz Nepala, o svom pokušaju 'I '  '  .  .

'·  .

'  . V , • •

zapošljavanja nema bilo kakav papir odnp~no dokaz, a posao Je pokusavao naci 1 na internetu gdje je shvatio da je, velika potražnja posla u građevini za građevinskog radnika što on nije u mogućnosti obavliati zbog sv9g zdravstvenog stanja. Ne zna da li kao invalidna osoba ima od strane Repub,like Hrvatske prednost pri zapošljavanju, te smatra da mu nije bila obveza prijavljivanja na Zavod za zapošljavanje kao eventualno invalidnoj osobe, iako je tamo išao rečeno mu je da ja on invalid i da nema što tražiti. · , · 32. Dosuda izgubljene zarade i, rente zbog izgubljene zarade oštećeniku koji ne može raditi s preostalom radnom sposobnošću. temelji se na načelu da preostala radna sposobnost 'mora biti iskoristiva na tržištu rada kako bi isključila ili umanjila pravo na rentu. Prema sudskoj praksi i ZOO preostala radna sposobnost označava ' I ' smanjenje radne sposobnosti, ali ne i potpuni gubitak pri čemu se oštećenik može I '  ' j '

profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad na. drugim poslovima., No, ako oštećenik zbog posljedica štetnog događaja, ~ konkretnom slučaju prometne nesreće nije u mogućnosti obavljati, niti lakš~ poslove, niti se takav. posao ne može naći u mjestu njegova prebivališta, ipak mu se dosuđuje izgubljenu zaradu i rentu zbog izgubljene zarade; pri čemu oštećenik odnosno tužitelj mora dokazati da je preostala radna sposobnost neiskoristiva, odnosno da unatoč · pokušajima ili objektivnim okolnostima ne može ostvariti zaradu. Dakle, ako s 'preostalom radnom sposobnošću oštećenik zbog objektivne nernoqućnosti ·ne može naći posao ili bi rad s preostalom radnom sposobnošću zahtjeva napor koji oštećenik ne može izdržati, renta se ipak dosuđuje. (Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-114/2020 od 16. rujna 2021.) Ukratko, ako se dokaže da se preostala radna sposobnost ne može realizirati na tržištu rada oštećenik ima pravo na dosudu izgubljene zarade i rente na izgubljenu zaradu.

33. Iz iskaza tužitelja utvrđeno je da on zbog posljedica štetnog događaja, u konkretnom slučaju prometne nesreće nije u mogućnosti obavljati, niti lakše poslove za koje mu je preostala radna sposobnost, a notorno je da se takav posao nije mogao naći u mjestu njegova ranija prebivališta ([adresa]) iz razloga što ne postoji potreba za takvim poslovima, a tako je i u mjestu njegova sadašnjeg prebivališta ([adresa]), jer je notorno da na području Pule, kao što je to gotovo na području cijele Republike Hrvatske, prispio veći broj stranih radnika iz "trećih zemalja"(Nepala, lndije, Filipina, pa čak i iz zemalja u okruženju Srbija i BiH) koji rade na svim vrstama poslova od poslova u poljoprivredi, građevini, turizmu i hotelijerstvu, ugostiteljstvu i dostavi. Dakle, tužitelj je dokazao da je njegova preostala radna sposobnost neiskoristiva, odnosno da unatoč pokušajima ili objektivnim okolnostima ne može ostvariti zaradu, ovdje se misli na posao konobara koji je pokušao raditi, ali to nije mogao uslijed bolova odnosno svog zdravstvenog stanja koje mu je preostalo kao posljedica sporne prometne nesreće. Iz navedenog sud zaključuje da zbog objektivne nemogućnosti (loše zdravstveno stanje) tužitelj ne može naći posao, jer rad tužitelja s preostalom radnom sposobnošću zahtjeva od njega napor koji on ne može izdržati. Ovo sve kod činjenice da je iz iskaza tužitelja s ročišta od 7. veljače 2026. utvrđeno ne samo da je tužitelj bezuspješno pokušao raditi na poslovima konobara, a stav je ovog prvostupanjskog suda da, bez obzira što on nije prijavljen na Zavodu za zapošljavanje, osim što je to bio jedno kratko vrijeme, nepunu godinu dana, od 2014, do 2015. ipak postoji proaktivno sudjelovanje tužitelja u traženju posla, koje se ogleda u tome da je (iz iskaza tužitelja) utvrđeno da je on posao pokušavao naći i preko oglasa na internetu, te da je to ostalo bezuspješno. Imajući u vidu navedeno, stav je suda da je tužitelj dokazao da se bezuspješno pokušao zaposliti s preostalom radnom sposobnošću.

34. Sud je iz iskaza tužitelja, posebno danog na raspravnom ročištu od 17. veljače 2026. kojem je u cijelosti poklonio vjeru, jer je on iscrpan, logičan i životno uvjerljiv, zaključio da je on radom na "crno" prije prometne nezgode ostvarivao zaradu cijelu godinu, i to kod svog oca koji se nije bavio izvozom drva iz šume cijelu godinu nego samo par mjeseci u godini od 4 do 8 mjeseci, dok je u preostalom dijelu godine tužitelj radio kod drugih osoba koje su se bavile istim poslom kao i njegov otac, ali koje su to radile kao obrtnici koji su drva iz šume mogli izvoziti tijekom cijele godine, osim iznimno, kada je bio snijeg ili veća kiša.

35. Ovaj sud prihvaća kao istinit uvjerljiv i logičan iskaz tužitelja i iskaz svjedoka IV, oca tužitelja, jer je logična i uvjerljivo da se tužitelj do stradavanja morao uzdržavati, a kao nekvalificirani radnik mogao je raditi na izvozu drva iz šume, a notorno je da se veliki broj stanovništva u istočnom dijelu Slavonije na području bivše Općine Županja, sada Općine Drenovci u koju pripada mjesto Posavski Podgajci bavi izvozom drva iz šume. Također je notorno da postoji velika zastupljenost i uobičajenost da' nekvalificirani radnici koji se uzdržavaju od svog fizičkog rada osim izvoza drva iz šume bave u svojoj sredini i drugim fizičkim poslovima.

36. Imajući u vidu sve navedeno sud utvrđuje da je tužitelj učinio sve što je u njegovoj mogućnosti kako bi mu šteta bila manja, odnosno da se pokušao zaposliti na poslovima s preostalom radnom sposobnošću što je ostalo bezuspješno.

37. Nesporna je da je tužitelj tijekom postupka predlagao saslušanje svjedoka ČV na okolnost da je tužitelj radio kod svog oca na izvozu drva iz šume. U svezi sa navedenim ukazuje se da je tužitelj prvi puta predložio saslušanje ovog svjedoka 5. siječnja 2017. iako je zahtjev 'za izgubljenu zaradu podnio 9. prosinca 2014. tako da sud ne bi, niti mogao uzeti u obzir temeljem odredaba čl. 299. ZPP-a ovaj dokaz.

38. S obzirom na navedeno proizlazi' da se saslušanjem svjedoka ČV ne bi · u većoj mjeri · utvrdilo ~injenično stanje nego što je utvrđeno saslušanjem tužitelja i svjedoka IV, jer je saslušanje svjedoka ČV predloženo na iste okolnosti, a Županijski sud u ranijoj ukidbenoj odluci ukazuje da nisu saslušani svjedoci r{a okol°noš{ da je ,t4žitelj radio i kod drugih ljudi, te da je pokušao raditi s preostalom radnom sp_qsqbnoš:9u.. . 39. S obzirom da je tužitelj do 'straciavanja• bio radno sposoban kako to proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka Pave Filakovića, te s obzirom da nakon stradavanja je radno nesposoban za poslove koje je obavljao do stradavanja, proizlazi da je• kod tužitelja nastupila radna 'nesposobnost za poslove od kojih se uzdržavao do stradavanja.

40. Navod sudskog vještaka· medicine r~da HV da je postotak smanjenja radne sposobnosti za poslove pomoćnog radnika u šumi 50%, a da mu je preostala radna : sposobnost 50% za dru_ge. poslove kao što su poslovi slaganja pisama u pretince, rad uz fotokopirni aparat, rad portira, rad uz računalo za koje poslove je sposoban ·u punom radnom vremenu, proizilazi zaključak, a kako je to naveden u nalazu i mišljenju ovog sudskog \Jještakapd 7. listopada 2019., da tužitelj nije sposoban za teški fizički rad za pomoćn6g.'radnika u šumi, dizanie i prenošenje

I  ,· '!

I: "  Poslovni broj: Pn-66/2025-63

tereta preko 5 kg, za duqotrajrio hodanje. za čest~ uspinjanje i silaženje po stepenicama, za hodanje po· neravnom .. terenu i za penjanje po ljestvama, hodanje uzbrdo i nizbrdo, za čučanje, klečanje i, za rac na visini.

41. S obzirom na· kvalifikaciju tužitelja koji je NKV radnik i koji je do stradavanja ostvarivao zaradu isključivo radeći teške fizičke poslove na izvozu drva iz šume, utovaru i istovaru drva, cijepanju drva, utovaru i istovaru stajnaka, za poslove u poljoprivredi, proizlazi da je tužitelj radno nesposoban, a za poslove koje bi prema nalazu i mišljenju sudskog· vještaka medicine rada HV tužitelj mogao obavljati proizlazi da s obzirom da stanje ria tržištu rada od ožujka 2012. na dalje u malom mjestu gdje tužitelj živi . ne postoji mogućnost zasnivanja radnog odnosa. U prilog ovakvim tvrdnjama i~e · i notorna činjenica o npr. zatvaranju poštanskih ureda u manjim mjestima istočnog dijela Hrvatske, te propast industrije tako da se ne bi mogao npr. zaposliti na slaganJu koverti ili na poslovima portira. Posao konobara kojeg je kako to tužitelj. navodi kratko vrijeme radio, on prema . I

nalazu i mišljenju sudskog vještaka ne može, niti raditi s obzirom da ne može '  I'

podizati teret teži od 5 kg, te ne može duže hodati, a čime se i potvrđuje iskaz samog tužitelja da on poslove konobara· nije mogao raditi zboq bolova koje je imao uslijed sporne prometne nesreće.

.  · ·  ·

42. Sud je poklonio vjeru iskazu saslušanoq svjedoka i tužitelja iz čega proizlazi da je tužitelj radio sa svojim ocerp na izvozu drva iz šume, a kada nije radio te poslove, radio je druge fizičke poslove za druge ljude kao što su također izvoz drva iz šume, utovar i istovar drva, sječa drva, te ostali drugi fizički poslovi u poljoprivredi kao npr. utovar i istovar stajnaka, tako da je radeći ove poslove na crno mogao zaraditi svaki mjesec kroz godinu potraživani iznos od cca 2.750,00 kn/364,99 EUR u periodu do studenog 2019., a od prosinca 2019. iznos od cca 3.100,00 kn/411,44 EUR, koji iznos je umanjio za 15% s obzirom da smatra da je njegova suodgovornost za štetni događaj 15%, tako da za period od 31. ožujka 2012. do 7. studenog 2019. potražuje 21p.ooo,oo kn odnosno mjesečno 2.307,70 kn, a od prosinca 2019. potražuje 2.650,00 kn.

43. Gore navedeni iznosi su prihvatljivi s obzirom da iz Publikacije prema statističkim područjima koju objavljuje Državni zavod za statistiku proizlazi da je plaća u Vukovarska-srijemskoj županiji za NKV radnika za područje poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosila u 2012. godini 3.581,00 kn/475,28 EUR neto, u 2013. godini 3.162,00 kn/419,67 EUR neto, u 2014. godini 3.611,00 kn7479,26 EUR neto, u 2015. godini 3.626,00 kn/481,25 EUR neto, u 2016. godini 3.914,00 kn/519,48 EUR neto, te u 2017. godini što je posljednja do sada objavljena godina u gore navedenoj Publikaciji 3.902,00 kn/517,88 EUR neto.

44. S obzirom na gore navedene podatke, tužitelj zasigurno nakon stradavanja gubi na zaradi 2.750,00 kn/364,99 EUR mjesečno do studenog 2019. kako to navodi u podnesku od 7. studenog 2019., te 3.100,00 kn/411,44 od prosinca 2019.

45. Imajući u vidu da je visina tražbine utvrđena iz podataka Državnog zavoda za statistiku, stoga sud nije izvodio dokaz predloženim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem, te se isti dokaz ukazao nepotrebnim.

46. Radi ocjene prigovora podijeljene odgovornosti odnosno doprinosa tužitelja štetnom događaju i visini štete izvršen je uvid u spis Općinskog suda u Vinkovcima poslovni broj K-355/12, te je utvrđeno je da je FV proglašen krivim što je 31. ožujka 2012. godine oko 22,45 sati u Posavskim Podgajcima, iako svjestan da je konzumirao alkoholna pića unatoč tome s koncentracijom od najmanje 0,84 g/kg apsolutno alkohola u krvi, upravljao osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka] brzinom od oko 116 km/h iako je upozoren prometnim znakom da je brzina ograničena 40 km/h, radi čega je dolaskom do zavoja udesno izgubio nadzor nad upravljačem vozila i pri izlasku iz navedenog zavoja sletio niz istočnu zemljanu površinu, kojom prilikom je putnik u tom automobilu ŽV zadobio teške tjelesne ozljede, te je FV izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine, s tim da mu je izrečena uvjetna osuda tako da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 godine neće izvršiti ako u roku od 3,5 godine ne počini novo kazneno djelo, te mu je izrečena sigurnosna zabrana upravljanjem motornim vozilom B kategorije u trajanju od 1 godine.

47. Nadalje uvidom u gore navedeni kazneni spis utvrđenoj je da je Odjel kemijsko-fizikalnih i toksikoloških vještačenja Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja M ustanovio slijedeću koncentraciju apsolutno alkohola u krvi Gorana Perkovića 0,56 g/kg i u mokraću 1,32 g/kg, na temelju čega zaključuju da je u trenutku prometne nezgode isti bio pod utjecajem alkohola obzirom da je koncentracija u krvi bila najmanja 0,84 g/kg.

48. Svjedok FV, vozač vozila reg. oznake [registarska oznaka], u svom iskazu navodi da je na dan štetnog događaja otišao kod prijatelja AV u [adresa] negdje oko 18,00 sati, sjedio je kod njega na terasi, a negdje oko 21,20 sati pridružio im se i ŽV, te su ubrzo nakon što im se ŽV pridružio odlučili otići u "kafić" u centru Posavskih Podgajaca, tako da je u prisutnosti tužitelja mogao popiti 6-7 decilitara piva. Nadalje navodi da je po dolasku u TV se sjetio da mu je mobitel ostao kod kuće, te je zamolio njega i tužitelja da mu odu pb mobitel, tako da u kafiću nisu konzumirali ništa, s tim da je tužitelj dok su sjedili na terasi kod AV pio bijelo vino, nije siguran da li je popio jednu ili dvije čaše vina, odnosno siguran je da je popio jednu čašu, a da li je drugu ne sjeća se, čaša je bila oko 2,5 dcl.

·

49. Tužitelj u svom iskazu navodi da je· nesporne da se pridružio u kući AV, AV, FV i LV s obzirom da je tog dana s AV cijeli dan radio, te ga je on pozvao da navečer naiđe kod njega i da zajedno odu u "centar", kada je došao koci AV vidio je da su oni pili pivo, jer su' na stolu bile boce s pivom od 2 I, da ii su boce bile prazne ili ne, ne sjeća se, odnosno sjeća se da su boce bile prazne a koliko je bio praznih a koliko punih boca ne zna. Dok je on sjedio na terasi, FV je popio 4 čaše piva, koje veličine ne zna. Nadalje je naveo da od raniie poznaje FV, koji je bio mirnije naravi, te večeri nije zaključio da je te večeri FV bio pijan. Suglasno je iskazao kao svjedok FV, da on i FV iako su naručili piće u ugostiteljskom objektu, to piće nisu konzumirali jer su otišli po mobitel AV. U svezi s nastankom prometne'[1] nezgode, tužitelj je naveo da nakon što su uzeli mobitel i kada su se vraćali, on 'je na svom mobitelu pisac poruke i nije t·  '  t  '

pratio vožnju ali osjetio je da se nešto čudno događa i podigao pogled, te vidio da se kreću brzinom preko 140 km/h, dalje se ne· šjebi, za sebe je naveo da je kod AV popio jednu čašu gemišta..

· ·::_. : . ·

50. Sudski vještak prometne: .struke R u svom nalazu i mišljenju navodi da je brzina kretanja vozlla r~g.[1] oznak~ ž:u 774~AG kritične zgode neposredno prije pojave vidljivih tragova 'zanošenja bilal[1] 6k:~ 121 km/h, a neposredno prije ulaska u zavoj vjerojatno je brzina mogla biti i veća, dok je brzina kretanja na mjestu ulaska u zavoj bila ograničena na 40 · km/h.' Nadalje .sudski vještak Anton Marin navodi da prilagođena . brzina kretanja vozila na mjestu gubitka kontrole na mjestu gubitka kontrole nad uptavljanjem[1] je mogla imati vrijednost do 69 km/h, kada se ne bi dogodila ostvarena nestabilnost vozila, te do prometne nezgode ne bi došlo. Također .·:16 ·I,

. 'I

sudski vještak prometne struke navodi da· ozlijede, koje je zadobio tužitelj nastaju u slučajevima nevezivanja sigurnosnim pojasom i to ozljede glave u 70% slučajeva, prijelom vratnog kralješka u 100% slučajeva, tako da ozlijede koje je zadobio tužitelj upućuje da tužitelj nije koristio. siqurnosni pojas, s čime se suglasio sudski vještak medicinske struke JV, koji u svom nalazu i mišljenju od 22. studenog I , 2013. navodi da je tužitelj zadobio nagnječenje glave u području čela, složeni prijelom donje čeljusti, prijelom gornje če)j~~ti, višeptr~kilprijel0ljll gornjeg dijela desne bedrene kosti, prijelom donjeg diiela lijeve potkoljenice, subluksaciju vratne kralježnice C6/7, te je zadobio prijelom .poprečnih .~·asta,v~k.a desno vratne kralježnice na C5, C6 i C7 prije dva mjeseca, te se vratilo .niz komplikacija kao i. Tetraplegija ASIJA D, tako da je tužitelj zadobio osobito tešku' tjelesnu. ozljedu, jer sve gore ,  ' '.I ,  .

,

navedene ozlijede čine jednu cjelinu.,.. :, .. : , : , •

• •

51. U odnosu na koncentraciju alkohola 6d. "9,84 g/kg sudski vještak JV je naveo da pri koncentraciji alkohola od 0,84 g/kg pa sve. do 1,2 g/kg je teško okolini primijetiti da je čovjek pod .utjecajem . alkohola, takav čovjek može ostaviti dojam veselije osobe ,ili manje, kritične osobe, s'. tim da je relativno nesposoban za vožnju. '  : ,  · · 52. Sudski vještak prometne struke Anton Marin u svom iskazu navodi da više elemenata ukazuje da tužitelj nije koristio sigurnosni pojas, da je osnovna funkcija sigurnosnog pojasa sprečavanje slobodnog kretanja tijela, te. da umanji nastale ozljede do određenih granica u potpunosti, a iznad određenih granica ih značajno smanjuje. U odnosu na konkretan slučaj sudski vještak prometne struke je naveo da brzina vozila u trenutku sudara s betonskim zidom je iznosila oko 80 km/h, vezanost pojasom i u takvoj prometnoj situaciji ne garantira potpuno izostajanje ozljeda, ali ih u principu u značajnoj mjeri smanjuje, tako da se ne može reći da putnik na mjestu suvozača i tada ne bi pretrpio ozljede.

.

, .

,

53. Sudski vještak JV vezano za korištenje sigurnosnog pojasa navodi da bi tada vjerojatno ozljede bile drugačije, s tim da je teško govoriti o intenzitetu ozljeda, jer su one u svakoj prometnoj nezgodi, pa i u ovoj individualne, uz naglasak da vezivanje pojasom sprečava određene ozljede poglavito glave, a također se može reći, a što ovisi od jačine djelovanja sile da pojas može djelovati na prsni koš na način da izazove prijelom prsne kosti i rebara, te dovede do razdora aorte i srca i izazove smrt. Nadalje sudski vještak medicinske struke JV navodi da u situaciji da je tužitelj koristio sigurnosni pojas ne bi zadobio ozljedu glave koju je zadobio i čeljusti, s tim da se ne može isključiti da bi i u situaciji korištenja sigurnosnog pojasa također zadobio ozljede uključujući i ozlijede glave, koje bi mogle biti sa smrtnim ishodom. Nadalje je naveo da u ovakvim slučajevima u pravilu nastaju oštećenja glave, te nije za očekivati prijelome donjih udova, a ukoliko sila djeluje pod određenim kutom može doći i do ozljeda glave i do ozljeda ekstremiteta kada se ne koristi sigurnosni pojas, a nakon što je tužitelj izjavio da je automobil pao na njega s obzirom da je tužitelj prethodno ispao iz automobila, sudski vještak odgovara kako je moguće da je prijelom bedrene kosti nastao uslijed pada automobila na tijelo tužitelja.

54. Sudski vještaci prometne struke Anton Marin i medicinske struke JV suglasili su se da bi tužitelj u danim okolnostima i u slučaju da je koristio sigurnosni pojas zadobio ozljede, ali se nisu mogli izjasniti koje ozljede, jer je to složena pitanje.

55. Iz gore navedenih nalaza i mišljenja sudskog vještaka medicinske struke patologa i vještaka sudske medicine, te vještaka prometne struke proizlazi zaključak da bi kod tužitelja u situaciji da je koristio sigurnosni pojas izostale neke od zadobivenih ozljeda ili da bi neke od ozljeda bile manje, međutim također proizilazi da je moguće da bi i uz korištenje sigurnosnog pojasa kod tužitelja nastale ozljede od koje neke bi mogle imati i smrtni ishod, stoga doprinos tužitelja iznosi 25%.

56. Doprinos tužitelja proizlazi u činjenici da je pristao na vožnju s osobom za koju je znao da je prethodno konzumirao alkohol, jer sam tužitelj navodi da je FV pred njim popio 4 čaše piva pri tom se nije znao očitovati o veličini čaše, ali je uobičajeno da se pivo ne pije iz čaše manje od 2 decilitra, što znači da je pred tužiteljem popio do 8 decilitra piva, međutim prema nalazu i mišljenju sudskog vještaka Ante Blažanovića za osobu s koncentracijom alkohola od 0,84 g/kg je teško okolini primijetiti da je pod utjecajem alkohola. S obzirom na navedeno tužitelj nije pristao na vožnju s osobom koja je pod utjecajem alkohola, nego na vožnju s osobom koja je prethodno konzumirala pivo, stoga se ovaj tužiteljev doprinos cijeni na 10%. Ocijenjeni doprinos prihvaća i Županijski sud u Dubrovniku u odluci kojom je ukinuta ranija presuda.

57. S obzirom na utvrđeno, priznate iznose štete (izgubljena zarada mjesečno u periodu do 7. studenog 2019., 2.750,00 kn), valjalo je umanjiti za 35%, a potom dobiveni iznos umanjiti za ostale primitke tužitelja, a to su prema podacima Porezne uprave, Zavoda za zapošljavanje, HZMO-a, Centra za socijalnu skrb Županja i Općine Drenovci, jedino primitci evidentirani od strane Porezne uprave u 2013. u iznosu od 1.250,77 kn, što je umanjena od izgubljene zarade za siječanj 2013., za 2014. je izgubljena zarada umanjena za socijalnu potporu koju je tužitelj počeo primati od 6. veljače 2014., te je za veljaču 2014. primio 287,50 kn za koji iznos mu je umanjena zarada, a od ožujka 2014. na dalje do ožujka 2018. mu je socijalna potpora iznosila 350,00 kn mjesečno, stoga mu je izgubljena zarada za ovaj period umanjena za 350,00 kn mjesečno. Od travnja 2018. socijalna potpora tužitelju iznosi 420,00 kn mjesečno, s tim da je pored socijalne potpore primio za srpanj 2016. jednokratnu naknadu u iznosu od 600,00 kn, za listopada 2016. jednokratnu naknadu u iznosu od 600,00 kn i za ožujak 2017. jedndkratnu naknadu u iznosu od 600,00 kn, što mu je također umanjena za· izgubljenu zaradu u mjesecu isplate navedene jednokratne naknade. U odnosu na 7 dana u studenom 2019. valjalo je tužitelju dosuditi izgubljenu zaradu s razmjernom broju 'dana ..

58. Imajući u vidu navedeno sud je utvrdilo da je u periodu: od travnja 2012. do listopada 2012°. tužitelj gubio zaradu· u iznos·[1] dd 1.787,50 kn/ 237,24 eura mjesečno; od studenog 2012. do prosinca 2012. iznos od 1.787,50 kn/ 237,24 eura mjesečno; u siječanju 2013. iznos od 536,73 kn/ 71,24 eura; od veljače 2013. do siječnja 2014. iznos od 1.787,50 kn/ 237,24 eura miesečno; u veljači 2014. iznos od 1.500,00 kn/ 199,08 eura; od ožujka 2014. do lipnja 2016. iznos od 1.437,50 kn/ 190,79 eura mjesečno; u srpnju 2016. iznos od 837 ,50 kn/ ·111, 16 eura mjesečno; od kolovoza 2016. do rujna 2016. iznos od1.437,50/ kn'rnjesečno.u listopadu 2016. iznos od 837,50 kn/ 111,16 eura mjesečno; od studenoq 2016. do veljače 2017. iznos od 1.437,50 kn/ 190,79 eura mjesečno; u ožujku 2017. iznos od 837,50 kn/ 111,16 eura mjesečno; od travnja 2017. do ožujka 2018.· iznos od 1.437,50 kn/ 190,79 eura mjesečno; od travnja 2018. do listopada 201·9_··izn.os·od 1.367,50 kn/ 181,50 eura mjesečno; od 1. studenoga 2019 do 7. studenoga·~619. iznos 319,0'8 kn/ 42,35 eura, što čini ukupan iznos od 133.075,81 kuna. . . . . 59. Budući da tužitelj potražuje rentu od presuđenja valjalo mu je istu dosuditi od presuđenja odnosno od 27. ož4jk,a, 2026. ~a. .~a·~il1 da izgubljena zarada mjesečno iznosi 3.100,00 kn, što umanjeno 'za doprinos: tužitelja iznosi '2.015,00 kn/267,44 eura, s tim da ovako dobiveni izrosniie umanjen' z~ 'socijalnu potporu iz razloga što tužitelj kada !.m~j pravomoćnom presudom" ~~~e utvrđeno pravo . na rentu zbog izgubljene zarade,· neće ostvarivati. pravo na socijalnu potporu, niti pravo na jednokratne na~nade od Centra za socij_a·~n_u ~krb. Nesporne je iz i~kaza tužitelja sa posljednjeg ročišta utvrđeno da je on korisnik inkluzivnoq dodatka u iznosu od 162,00 EUR, no kako se prema Zakonu o inKl~z1~~om dodatku i načelima obveznog prava inkluzivni dodatak u pravilu ne bi trebao odbijati od rente zbog izgubljene zarade, jer on nema karakter plaće, nego je socijalna potpora narniienjena pokrivanju povećanih troškova života zbog invaliditeta, .odn~sn.9 .socijallJ.~:pom,oć za osobe sa invaliditetom, a od rente za izgubljenu zaradu. odbij~ju,_'.s'e[1] supsfltucije (zamjene) za plaću, poput npr. invalidske mirovine. · · . ..,

. · · : · .

60. Prigovor zastare istaknut je na ročištu 17. studenoga 2019. (list 561 spisa) za potraživanja izgubljene zarade u razdobliu od· 1 .. prosinca 2014. do 7. studenog 2016. Prilikom isticanja prigovora zastare tuženik se· poziva na odredbu članka 230. stavak 1. ZOO u kojem stoji da tražbina naknade štete .zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila.

61. Člankom 230. stavak 1. ZOO propisano· je da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila (subjektivni rok), dok je stavkom 2. citirane zakonske odredbe propisano da u svakom slučaju tražbina naknade štete zastarijeva za pet godina otkad je šteta nastala (objektivni rok).

62. Zastara zahtjeva za naknadu štete na ime izgubljene zarade i rente zbog izgubljene zarade u smislu članka 230. stavak 1. ZOO bez obzira na to zahtjeva li se naknada za već nastalu štetu ili za štetu za koju je po redovnom tijeku stvari izgledna da će sukcesivno nastajati u budućnosti, kao i bez obzira na to zahtjeva li se naknada buduće štete u obliku novčane rente ili u jednokratnom iznosu, ne predstavlja povremeno potraživanje, pa u ovom slučaju ne dolazi do zastare samog prava u smislu članka 227. ZOO.

63. U konkretnom slučaju vrijeme zastare potraživanja naknade štete (subjektivni rok) počinje teći od kada je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila, za buduće štete rok zastare počet će teći od dana kada u budućnosti ta šteta bude nastala. Međutim, ako se buduća šteta već može zajedno sa sadašnjom sagledati, ako je ona već sada po redovnom tijeku stvari izvjesna, riječ je o šteti za koju je oštećenik već saznao, a ne o šteti za koju će on doznati tek u vrijeme kada bude izložen izdacima za taj oblik štete. U konkretnom sporu to znači da je rok zastarjelosti zahtijevati naknadu štete za izgubljenu zaradu počeo teći već saznanjem tužitelja da on gubi i da će i u budućnosti gubiti zaradu.

64. Dakle, po stavu ovoga prvostupanjskog suda tužitelj je za štetu saznao tek završetkom liječenja, a iz nalaza i mišljenje Medicinskog fakulteta u Splitu utvrđeno je da je liječenje trajalo neprekidno od 31. ožujka 2012. do 21. kolovoza 2012., dakle liječenje je završeno 21. kolovoza 2012. (list 430 spisa). Tek završetkom liječenja i stabilizacijom zdravstvenog stanja tužitelja su kao oštećeniku poznate posljedice zbog kojih će mu ta šteta nastajati i u budućnosti.

65. S obzirom na navedeno subjektivni rok zastare je počeo teći od 21. kolovoza 2012.

66. Nesporna je da se štetni događaj zbio 31. ožujka 2012., stoga bi po članku 230. stavku 2. ZOO zastara naknade štete nastupila 31. ožujka 2017.(objektivni rok), a subjektivni zastarni rok ističe 21. kolovoza 2015. Objektivni zastarni rok se primjenjuje kada subjektivni zastarni rok istječe izvan petogodišnjeg roka, što ovdje nije slučaj. Kako je tužba u ovom predmetu podnesena 29. ožujka 2013., podnesena je u okviru subjektivnog roka koji se primjenjuje, pa nije, nastupila zastara naknade štete po citiranom članku.

67. U situaciji kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom o nastupanju zastare može se odlučiti ili primjenom odredbe članka 230. ZOO ili odredbe članka 231. ZOO, ovisno o tome primjena kojeg propisa je za oštećenika povoljnija, te u tom smislu treba primijeniti onu odredbu prema kojoj nije nastupila zastara, odnosno koja je povoljnjija. Dakle, duži zastarni rok propisan člankom 231. ZOO primjenjuje se kada je kazneni postupak dovršen osuđujućom presudom, jer se radi o privilegiranom roku zastare koji se primjenjuje samo u slučajevima kada je šteta uzrokovana kaznenim djelom, te kada je počinitelj kaznenog djela u kaznenom postupku koji je dovršen proglašen krivim osuđujućom pravomoćnom presudom kaznenog suda.

68. Stoga je u konkretnom slučaju zastaru potrebno analizirati i kroz članak 231. ZOO, budući da je šteta počinjena kaznenim djelom, te da je protiv štetnika kao okrivljenika proveden kazneni postupak i da je isti pravomoćno proglašen krivim.

69. Člankom 231. stavak 1. ZOO propisano je kada je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kada istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona, dok je stavkom 2. i 3. citirane zakonske odredbe propisano da prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete, a isto vrijedi i za zastoj zastare. Ova odredba primjenjuje se u slučaju kada je kazneni postupak završen osuđujućom presudom, a zastarijevanje ponovno počinje teći od pravomoćnosti osuđujuće kaznene presude. Dakle, pokretanjem i' vođenjem kaznenog postupka protiv štetnika prekinuto je zastarijevanje, te ono počinje teći kada je postala pravomoćna kaznena presuda kojom je štetnik proglašen krivim. Dakle, prekid zastarijevanja kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete, pa zastarijevanje koje je bilo prekinuto pokretanjem i vođenjem kaznenog postupka počinje ponovno teći pravomoćnošću osuđujuće kaznene presude, bez obzira na to je li oštećenik u kaznenom postupku postavio imovinskopravni zahtjev. '(Ovakav stav zauzet je odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-1472/2014-3 od 20. rujna 2020. kao i u drugim brojnim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske npr. Rev- 2679/11 od 22. travnja 2015., Rev-230/12 od 6. srpnja 2016., Rev2038/2016 od 26. siječnja 2022., Rev-226/2022 od 4. listopada: 2022. i Rev-365/23 od 24. travnja 2024.)

. :: : . .  •·. I  , . 70. Ukoliko je kazneni progon poduzet ·i završen unutar roka relativne zastare kaznenog progona donošenjem · p[1] f.yostup;ahjske osuđujuće presude, tada nema mjesta primjeni roka određenog zaapsolutnu zastaru kaznenog progona. (Ovakav stav zauzet je u- odluci Vrhovnog 'suda Republike Hrvatske 'Rev-313/23-2 od 15. svibnja 2024.) ·

!  ::

: : ·,[1]  •

71. Nesporna je da je u ovom predmetu šteta prouzročena kaznenim djelom­ izazivanjem prometne nesreće iz članka 272 .. stavak 1,. KZ/97.

72. Uvidom u ispis Općinskog suda· u· Vinkovcirna poslovni broj K-355/12 utvrđeno je da je u tom postupku· osuđujuća 'presuda postala pravomoćna 19. studenog 2012., pa relativna zastara (koja nastupa u roku od 5 godina) za kazneno djelo za koje je tuženik pravomoćno osuđen nastupa 19. studenog 2017., a sve imajući u vidu da je kazneni progon poduzet i završen unutar roka relativne zastare kaznenog progona donošenjem prvostupanjske, osuđujuće presude, pa tada nema mjesta primjeni roka određenog za apsolutnu zastaru kaznenog progona.

73. Prema odredbama članka 230. :zoo da 'šteta nije prouzročena kaznenim djelom zastara bi nastupila 31. ožujka 2017., ()VO stopa što _se štetni ·d~gađaj zbio 31. ožujka 2012., pa je objektivni rok zastare istekao ~.1,: ožujka 2017., dok je subjektivni I

1'1 , · • · I' li

' '  '  •  ,, '  .,  :·1  '  !

rok počeo teći tri godine 'od završetkafiječenja odnosno.od 21. kolovoza 2012. te je tekao do 21. kolovoza, 201.5., (budući· da: subjektivni zastarni rok istječe u okviru '  '  ; ,(  ,,  •'  '.1,  "  ' : objektivnog primjenjuje se subjektivni zastarni.rok). . :'ilf'' •

7 4. Imajući u vidu navedeno, kao i nespornu .cinjenicu da je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare stoga u konkretnom slučaju .ne dolazi do primjen'e, članak 230. ZOO, nego članka 231. ZOO I '  •

kao privilegirani, odnosno povoljniJi, te zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva 19. studeni 2017.'Kako je tužba podnesena 29. ožujka 2013., dakle ista je podnesena u okviru zastarnoq roka iz članka 231. ZOO-a, pa je stoga valjalo kao neosnovan odbiti istaknuti prigovor zastare od strane tuženika, uz napomenu da čak i u trenutku podnošenja zahtjeva za izgubljenu zaradu 9. prosinca 2014. i za rentu zbog izgubljene zarade 29. travnja 2015. nije nastupila zastara prava u smislu odredbe čl. 227. st. 1. i 2. ZOO.

75. Čak i da tome nije tako, ovdje je potrebno. napomenutu da povećanje tužbenog zahtjeva kako je to učinio tužitef podnescima od 8. prosinca 2014. i 29. travnja 2015. u smislu članka 191. stavka 1. ZPP predstavljaju preinaku tužbe povećanjem postojećeg zahtjeva iz iste činjenične osnove (tzv. neprava preinaka) koja preinaka je utvrđena kao moquća i dopuštena u smislu članka 190. i 191. ZPP, pa se stoga zastara zahtjeva: . 2ia naknadu štete : po toj osnovi prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem . postojećeg tužbenog zahtjeva, nego se zastara prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, .odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem tužbenog zahtjeva. Ovakav stav zauzet je u mnogobrojnim presudama, a takav stav zauzeo je i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom pravnom shvaćanju broj 2/24 od 27. svibnja 2024. pod poslovnim brojem Su-lV-2024/5 od 27. svibnja 2024. Imajući u vidu navedeno u konkretnom slučaju nema zastare . povećanog dijela tužbenog zahtjeva u slučaju kada je tužitelj pravovremena podnio tužbu, pa je tijekom postupka povisio tužbeni zahtjev. U pogledu zastare takav povećani dio tuženog zahtjeva dijeli isti ishod kao i prvotna postavljeni tužbeni zahtjev u tužbi.

76. Imajući u vidu sve navedeno sud zaključuje da nije došlo do zastare u ovom predmetu.

77. Temeljem odredbe čl. 223. ZOO također nije nastupila zastara potraživanja zakonske zatezne kamate, iz istih razloga iz kojih nije nastupila zastara za glavnu tražbinu, budući da kamata predstavlja sporednu tražbinu uz glavnu tražbinu.

78. Prigovor tuženika na zatraženi tijek zakonske zatezne kamate na iznose izgubljene zarade je osnovan, s obzirom da je tužitelj zakonsku zateznu kamatu zatražio od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i to na ukupni iznos izgubljene zarade. Zakonska zatezna kamata se na izgubljenu zaradu i rentu može potraživati od dospijeća svakomjesečnog iznosa izgubljene zarade u konkretnom slučaju od 10.­ og u mjesecu za prethodni mjesec. Za izgubljenu zaradu koja je zatražena i dosuđena u ukupnom iznosu mogla se dosuditi zakonska zatezna kamata samo na ukupni iznos i stoga samo najranije od 7. studenog 2019. kao dana podnošenja zahtjeva za isplatu kamate (list 562).

79. Budući da je tužitelj potraživao izgubljenu zaradu u ukupnom iznosu, a kamatu na istu od podnošenja odštetnoq zahtjeva, po stavu ovoga suda kamatu ne može potraživati od podnošenja odštetnog zahtjeva, imajući u vidu da je istu tražio za period od 31. ožujka 2012. do 7. studenog 2019., dakle dio zahtjeva za period od 31. ožujka 2012. do 22. studenog 2012. je dospio i prije podnošenja odštetnog zahtjeva (odštetni zahtjev podnesen je 23. 11. 2012. -list 28 do 29), te bi za taj period tužitelj imao pravo na kamatu od podnošenja zahtjeva, obzirom na tijek dospijeća svakomjesečnog iznosa izgubljene zarade. Za ostali dio izgubljene zarade za period od 23. studenog 2012. do 7. studenog 2019. tužitelj bi imao pravo potraživati kamatu od svakomjesečnog dospijeća pojedinog iznosa, a koji iznosi izgubljene zarade dospijevaju nakon podnošenja odštetnog zahtjeva. Imajući u vidu sve navedeno, te da je odštetni zahtjev podnesen 23. studenog 2012. (list 28-29 spisa), da je tužitelj zatražio izgubljenu zaradu u ukupnom iznosu, a ne u pojedinačnim mjesečnim iznosima kamata mu se na tako zatraženi ukupni iznos mogla dosuditi najranije od podnošenja zahtjeva za isplatu ove štete, odnosno od 7. studenog 2019. kada je tužitelj prvi puta podnio zahtjev za isplatu kamate na ovu štetu, a sve sukladno članku 1086. ZOO.

80. Međutim iz podnesaka sa stranice 138-139, str. 166 i str. 562 sudskog spisa proizlazi da tužitelj podneskom od 8. prosinca 2014. potražuje izgubljenu zaradu za period od 31. ožujka 2012. do 1. prosinca 2014., da podneskom od 29. travnja 2015. potražuje rentu zbog izgubljene zarade od donošenja presude, a podneskom od 7. studenog 2019, potražuje izgubljenu zaradu od 31. ožujka 2012. do 7. studeni 2019. u ukupnom iznosu od 210.000,00 kuna, a rentu potražuje od donošenja prvostupanjske presude, te zateznu kamatu na izgubljenu zaradu i rentu zbog izgubljene zarade od podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate, iz čega proizlazi da tužitelj ne potražuje izgubljenu zaradu za period od 8. studenoga 2019. do presuđenia. Imajući u vidu sve navedeno, stoga je tužitelju radi izbjegavanja prekoračenja tužbenoq zahtjeva i suđenja u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, dosuđena izgubljena zarada u ukupnom iznosu, te renta u pojedinačnom iznosu, sve na način kako je to pobliže navedeno u točki :I. i 11. Izreke ove presude, dok je s

I preostalim dije'lom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog tužitelj odbijen, a na način kako je to pobliže označeno također u točki 'i.' i li. izreke ove presude.

81. Radi izloženog temeljem odredbe članka 1095. stavak 1. i 2. ZOO-a, presuđeno je kao u izreci.

82. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 2., a u s vezi s člankom 155 stavkom 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19), najprije je utvrđen postotak· u kojem je svaka stranka uspjela u postupku, te je utvrđeno da je tužitelj uspje u postupku 80%. S obzirom da je od zatraženog iznosa s osnova izgublJene zarade do 7. studenog 2019. mu dosuđen iznos od 63%, a od zatraženog iznosa s osnova rente zbog izgubljene zarade od presuđenja, dosuđen "mu je iznos '.od 76%: ;:omjer uspjeha u parnici ocijenjen je prema konačnom postavljenom tužbenorn zahtjevu, te se vadilo računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove: zahtjeva, s 09ii~om da je tuženik osporavao osnovu zahtjeva za izgubljenu' zaradu i rentu zbog\zgubljen·e zarade. Nakon što je utvrđen uspjeh u postupku tužitelja od 89%, usl?J~:t{ 'tuženika je 20%, potom je oduzet postotak uspjeha tuženika od· postotka uspleha tužitelja, te je utvrđeno da tužitelju treba dosuditi 60% njegovih troškova. ' '

83. U dvom postupku koji je' pokrenut' tijekom drugog parničnog postupka podneskom od 9. prosinca 2014. tužitelju se nije mogao priznati trošak sastava tužbe koji mu je priznat' u razdvojenom postupku ovog .~uda pasi. br. 15 Pn-1/2019 kao i trošak zastupanja na ročištima od 24. rujna[1] 2013., 11. ožujka 2014., trošak sastava podneska od 13. srpnja 2013. i od 29. sije6nja 2014.

84. Priznat trošak sastava podneska od 9. prosinca 2014. kojim vrši preinaku tužbe na način da povećava zahtjev s osnova duševnih bolova za smanjenje životne '  I

I,

:,•  ! .

> ' 22.

' ··

..  ·i  · .

I aktivnosti za 192.500,00 kn te potražuje rentu u iznosu od 2.650,00 kn (2.650,00x60 mj = 159.000,00 kn) što daje ukupnu vrijednost predmeta spora u to vrijeme od 640.670,00 kn za što se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12 u.daljem tekstu Tarifa) mogao priznati iznos od 641 bodova, trošak zastupanja na ročištima od 11. prosinca 2014. i od 29. travnja 2015., na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari, 'za što se temeljem Tbr. 9 toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 641 bocfova za svako ročište. Potom je priznat trošak zastupanja na ročištima od 15. prosinca 2015., 26.·rujna 2016., 14. veljače 2017., 27. veljače 2017., 20. ožujka 2019. na kojima se također raspravljalo o glavnoj stvari, za što se temeljem Tbr. 9 toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 641 bodova za svako ročište, te trošak sastava podneska od 7. .studenoqa 2019. u iznosu od .641 bodova. Iznos od 641 bodova za svaku radnju od 9. prosinca.2014. odmjeren je s obzirom na povećanje tužbenoq zahtjeva, s tim da se.za ovaj postupak može dosuditi po 320,50 bodova za radnje od 9. prosinca 2014. dok su preostali iznos priznati u razdvojenom postupku.

·  · . : i 85. Nakon što je ukinuta ranije donesenapresuda priznat je. tužitelju trošak I  I

,.  •• ,,  I

zastupanja na ročištima 8. svibnja 2019., 7. studenoqa :2019., J4. rujna 2022. i 17. veljače 2026. na kojima se raspravljalo .o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 500 bodova za svaku radnju s obzirom da je vrijednost predmeta spora za izgubljenu zaradu do 7. studeni 2019. iznosila 210.000,00 kn, a za rentu zbog izgubljene zarade 159.000,00 kn (ukupno 369.000,00 kn). , .

86. Nadalje tužitelju je priznat trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište od 17. kolovoza 2022. koje je odgođena prije upuštanja u raspravljanje za što se temeljem Tbr. 9. toč 5 .. Tarife, mogao priznati iznos od 50 bodova, te trošak pristupa njegovog punomoćnika na ročište za objavu i uručenje presude, za što se temeljem Tbr. 9 toč. 3. Tarife mogao priznati iznos od 50 bodova, također je priznat trošak sastava obrazloženog podneska od 26. kolovoza 2022. u kojem se očitovao na navode tuženika za što se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 500 bodova. · 87. Navedeni trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku s uključenim PDV-om iznosi 9.519,46 EUR / 71.724,37 kn od čega je tužitelju dosuđeno 60% iznosa odnosno 5.711,67 EUR / 43.034,58 kn.

88. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu koji je priznat u razdvojenom postupku, ali je priznat trošak sudske pristojbe na presude u ovom postupku u iznosu od 464,53 EUR, od čega mu je dosuđen iznos od 60% odnosno iznos od 278,72 EUR, te iznos od 76,00 EUR na ime putnog troška za dolazak tužitelja na ročište od 17. veljače 2026. radi saslušanja, a imajući u vidu visinu cijene autobusne putne karte od Pule do Županje i natrag, što daje ukupni parnični trošak u iznosu od 6.066,39 EUR.

89. Nadalje tužitelju nije priznat trošak vještačenja koji mu je dosuđen u cijelosti u razdvojenom postupku.

90. Tužitelju se nije mogao priznat trošak sastava odštetnog zahtjeva temeljem odredbe čl. 155. st. 1. ZPP-a, jer nije bio nužan za vođenje postupka, kao i sastav podnesaka od 9. studeni 2016., 14. studenog 2018., 22. ožujka 2014. i 29. travnja 2015., 24. lipnja 2016. i 12. studenog 2016.

91. Iskazivanje dosuđenoga iznosa tužitelju u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22).

U Županji, 27. ožujka 2026.

Sudac

Helytić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. ZPP-a).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku Marku Drnasinu, odvjetniku u Vinkovcima

2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba

,·.