REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-236/2024-11

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu toga suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužiteljice ŽV, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik odvjetnik Filip Miličić iz Vukovara, K. A. Stepinca 58, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB: 95093210687, Zagreb, Republike Austrije 14, radi prava na stambeno zbrinjavanje, 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništavanja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-371-01/23-01/25, URBROJ: 531-03-4-23-2 od 18. prosinca 2023.

II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Vukovarsko-srijemske županije, Upravnog odjela za gospodarstvo i održivi razvoj, KLASA: UP/I-371-01/22-08/10, URBROJ: 2196-06-23-42 od 18. srpnja 2023., kojim je obustavljen postupak pokrenut po službenoj dužnosti na prijedlog Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, KLASA: 019-06/10-24/833, URBROJ: 510-10-01/04-10-22-13 od 1. ožujka 2022., radi utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana za ŽV iz [adresa].

2. Tužiteljica osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da je tijekom postupka dostavila dokaze o tome da je bila prijavljena na predmetnoj adresi te je navela razlog zbog kojeg je napustila stan. Iako nije prijavljena u evidenciji korisnika predmetne nekretnine, ona je prebivala dovoljno vremena da stekne pravo da nakon smrti oca ponovno koristi predmetnu nekretninu. Naime, tijekom postupka saslušani su svjedoci, stanari s predmetne adrese koji su potvrdili da tužiteljica boravi na toj adresi i da je koristila nekretninu zajedno sa svojim ocem. Međutim, javnopravna tijela nisu utvrdila odlučne činjenice, dok je ona putem svjedoka dokazala da evidencija o korisnicima stana nije točna, pa zbog svega navedenoga, predlaže sudu poništiti osporeno, kao i prvostupanjsko rješenje.

3. U odgovoru na tužbu tuženik u osnovi ostaje kod svih navoda iz osporenog rješenja te predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev.

4. Tijekom dokaznog postupka izvršen je uvid u dokumentaciju u spisu i isprave koje su priložene tom spisu. Ujedno je dana 26. veljače 2026. održana rasprava na koju je pristupio zamjenik opunomoćenika tužiteljice, koji je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva, dok na raspravu nije pristupio uredno pozvani tuženik.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Zakon o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima objavljen je u Narodnim novinama broj 106/18. i stupio je na snagu 1. siječnja 2019.

7. Prema članku 40. stavku 1. Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima (''Narodne novine'', br. 106/18. i 98/19. – dalje: Zakon) za osobe koje borave na temelju akata tijela državne uprave, drugih državnih tijela, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnih trgovačkih društava i dugih pravnih osoba u stanovima u državnom vlasništvu kojima upravlja Središnji državni ured, a koje nemaju utvrđeno pravo na stambeno zbrinjavanje od strane Središnjeg državnog ureda ili njegovih prednika niti im je to pravo regulirano posebnim zakonom, Središnji državni ured zatražit će od nadležnog upravnog tijela županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stambeno zbrinjavanje utvrđivanje prava po službenoj dužnosti prema ovom Zakonu.

8. Prema stavku 2. istog članka Zakona postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje po službenoj dužnosti provest će se i u odnosu na osobe koje u vrijeme stupanja na snagu ovoga Zakona borave ili prebivaju u stambenim jedinicama kojima upravlja Središnji državni ured, a koje su evidentirane kao korisnici tih stambenih jedinica u Središnjem državnom uredu najmanje pet godina prije stupanja ovoga Zakona na snagu.

9. U skladu sa stavkom 3. istog članka u slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na stambeno zbrinjavanje, iznimno od odredbi ovoga Zakona donijet će rješenje o pravu na stambeno zbrinjavanje prvenstveno u odnosu na stambenu jedinicu u kojoj borave ili prebivaju u kontinuitetu najmanje pet godina za osobe koje su evidentirane kao korisnici tih stambenih jedinica u Središnjem državnom uredu.

10. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da su na temelju suglasnosti za privremeno stambeno zbrinjavanje davanjem u najam stana na području državne skrbi od **.**.2005. IV i ČV upisani kao korisnici stambenog zbrinjavanja na adresi u [adresa]. Također iz spisa proizlazi kako su IV, kao najmoprimatelj, i ČV, kao članica kućanstva, dana 2. lipnja 2010. sklopili ugovor s Ministarstvom regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kao najmodavateljem, i to u odnosu na predmetni stan u [adresa]. Nadalje iz spisa proizlazi da još **.**.2003. IV u zamolbi za davanje u najam stana u državnom vlasništvu nije naveo kćerku ŽV (ovdje tužiteljicu) jer je ona zasnovala vlastitu obitelj i ne živi s ocem i majkom.

11. Polazeći od navedenih činjenica i mjerodavnih zakonski odredbi pravilno su javnopravna tijela zaključila da se ovaj postupak utvrđivanja prava na stambeno zbrinjavanje, pokrenut na inicijativu Središnjeg državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, ne može provesti i okončati utvrđivanjem prava na stambeno zbrinjavanje u odnosu na tužiteljicu i predmetni stan, jer tužiteljica nije evidentirana kao korisnica predmetnog stana, a što je zakonodavac izričito propisao kao uvjet.

12. U tužbi se navodi da je to tek puka formalnost koja se može dokazivati drugim sredstvima.

13. Evidencija pri nadležnom javnopravnom tijelu možda jest formalnost u smislu da je propisana, ali ta je formalnost važna, nužna, razumna i jamči predvidljivost, pogotovo ako država ima nekakve planove o načinu gospodarenja određenom imovinom u budućnosti. Tom se formalnosti izbjegavaju i postupci u kojima bi svjedoci (susjedi) u osnovi odlučivali o stambenom zbrinjavanju, svojim iskazima o tome kako su viđali određenu osobu na hodniku, kako baca smeće ispred zgrade, sjedi na balkonu i slično (premda ta osoba, poput tužiteljice, nije nikada ni evidentirana kao potrošač vode na predmetnoj adresi, a imala je prijavljeno boravište u nekoliko navrata u 1990., od 1998. do 2010., 2020. u Kraljevu, Republika Srbija i ne može sa sigurnošću reći je li prijavljivala boravište u [adresa] u razdoblju od 2010. do 2020.).

14. U tim okolnostima, sud je kao nepotreban odbio dokazni prijedlog za saslušanjem svjedoka TV, KV, RV i VV. Uostalom, ti su svjedoci dali svoje izjave tijekom upravnog postupka.

15. Tužiteljica u tužbi ukazuje na važnost faktičnog stanja. S time je i sud suglasan, ali ono što je ovdje stvarno važno nije jesu li svjedoci viđali tužiteljicu na hodniku predmetne zgrade, kako jedi na balkonu i slično, nego evidentiranje kao korisnika stana najmanje pet godina prije stupanja na snagu Zakona, a što ovdje nedvojbeno nije ostvareno.

16. Pritom je važno naglasiti da u ovom postupku nije odlučivano o pravu tužiteljice da boravi u predmetnom stanu i da ga eventualno smatra vlastitim domom.

17. Slijedom navedenoga, kako se ne nalaze povrede zakona tužiteljici na štetu, to je valjalo na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', br. 36/24.) odlučiti kao u izreci.

U Osijeku 26. ožujka 2026.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužiteljici, po opun.,

2. Tuženiku.