Posl. br. P-1032/2023-43

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U CRIKVENICI

Kralja Tomislava 85A, Crikvenica

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici, po sutkinji toga suda Mirti Tomac Podobnik, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svih zastupanih po pun Steliu Lapiću, odvjetniku iz Rovinja, protiv tuženika ČH, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Vukeliću, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon zaključene glavne rasprave održane 10. veljače 2026. u nazočnosti 1. i 2. tužitelja, punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, dana 26. ožujka 2026., javno objavivši,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da su tužitelji 1. EH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. GH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 3. PH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52210 Rovinj – Rovigno, vlasnici, svaki u 1/3 dijela, nekretnine k. č. [katastarska čestica] [adresa], oranica, sa 119 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa je tuženik ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan trpjeti da tužitelji, temeljem ove presude, ishode uknjižbu prava vlasništva nekretnine k. č. [katastarska čestica] [adresa], oranica, sa 119 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoje ime i vlasništvo, svaki u 1/3 dijela, u roku 15 dana."

II. Nalaže se tužiteljima nadoknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak u iznosu od 2.250,00 EUR-a, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. U tužbi zaprimljenoj kod ovoga suda dana 13. studenoga 2023. godine tužitelji, u bitnome, navode da su zakoniti i pošteni posjednici i vlasnici nekretnine k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji posjed vrše preko 70 godina, računajući i posjed njihovih pravnih prednika i to bake pok. TH koja je stanovala na adresi [adresa], a poslije nje njezina kći i majka tužitelja pok. ZH, koju su naslijedili tužitelji. Predmetna nekretnina oduvijek je u posjedu i vlasništvu tužitelja računajući i posjed njihovih pravnih prednika i nitko tužiteljima nije sporio posjed i vlasništvo te nesmetano uživanje predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina je većim djelom ograđena metalnom žičanom ogradom sa betonskim podzidom i na njoj se nalazi vrt i septička jama radi odvodnje otpadnih voda sa kuće tužitelja koja se nalazi preko puta ulice k. č. [katastarska čestica] kuća br.18 i dvorište u [adresa], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a kanalizacijski ispust (cijev) vodi od kuće tužitelja ispod ceste do predmetne nekretnine. Također tužitelji su po svojim pravnim precima prema potoku nekretninu ogradili tako da su izgradili potporni zid i podigli ogradu na kojoj se nalazi loza. Tuženik, znajući da je predmetna nekretnina vlasništvo tužitelja iste je kontaktirao da mu je prodaju, no kada su oni to odbili isti je ishodio upis svojega prava vlasništva na način da je sa tada formalno upisanim vlasnikom CH zaključio kupoprodajni ugovor i isti proveo kod Općinskog suda u Crikvenici; rješenjem posl.broj Z-15248/2023, iako je znao da ni CH nije istinski vlasnik te nekretnine. O upisu tuženika tuženi su saznali oko 01.11.2023.g. uvidom u zemljišne knjige kada su ostali iznenađeni da bi uopće CH bio upisan, obzirom da predmetna nekretnina oduvijek pripada obitelji tužitelja. Slijedom navedenog, predložili su da sud po provedenom postupku donese odluku na način pobliže opisan u izreci ove presude.

2. Tuženik u svome odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, te navodi da je potpuno iznenađen tvrdnjama tužitelja budući da osim što u zemljišnoj knjizi isti nisu nikada bili upisani kao vlasnici/suvlasnici predmetne nekretnine, isto tako nisu nikada bili upisani u katastarskom operatu kao posjednici iste nekretnine, štoviše kao posjednik nekretnine bio je upisan ŽH, [adresa] (osoba koja je navedenu nekretninu prodala ovdje tuženiku), dok je od 2023. godine kao posjednik u katastarskom operatu upisan ovdje tuženik . Naime, tuženik je dana 10.10.2023. godine sklopio Ugovor o kupoprodaji nekretnine sa prijašnjim vlasnikom nekretnine upisane pri Općinskom sudu u Crikvenici, ZK odjel Crikvenica, k. o. [katastarska općina], označene kao zk.č.br. 9397 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], te je na temelju istog upisan kao vlasnik u zemljišnu knjigu dana 10.10.2023.g. pod brojem Z - 15248/2023. Člankom 5. navedenog Ugovora o kupoprodaji nekretnine prodavatelj jamči kupcu da je isključivi vlasnik i posjednik nekretnine iz članka 2. ovog Ugovora, te da predmetna nekretnina nije opterećena nikakvim knjižnim ili izvanknjižnim teretima ili zabilježbama niti je nekretnina predmet ikakvog sudskog postupka. Tuženik ističe da članak 130. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. Predmetnom stavu tuženika korespondira i stav sudske prakse izražen u sudskim presudama Ustavnog suda Republike Hrvatske, posl.br. U-III/339/2014 od dana 10.07.2018. godine. Tuženik predlaže da sud po provedenom postupku odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti i obveže tužitelje da tuženiku naknade prouzročene troškove postupka.

3. Sud je tijekom postupka izvršio uvid u dokumentaciju priležeću spisu i to u : izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 4 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5 spisa), posjedovni list br. 544 k. o. [katastarska općina] (stranice 7 i 8 spis, 12 do 23 spisa), izvod iz katastarskog plana (list 9 spisa), fotografije (list 10 i 11 spisa), sudsku praksu (stranice 55 do 58 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama (stranice 59 do 60 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina (stranice 61 do 63 spisa, 84 do 86 spisa), fotografije (stranice 69 do 72 spisa), rješenje Z-15248/23 (stranice 88 i 89 spisa). Sud je tijekom postupka proveo i uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Jasmine Jurinčić. Nadalje, izvedeni su dokazi i saslušanjem svjedoka ŠH, IH, FH, MH, ĆH, UH, ĐH, RH, te su saslušani 1. i 2. tužitelji, te tuženik. Nije izvođen dokaz saslušanjem svjedoka ŽH obzirom je na ročištu od dana 26. ožujka 2026. godine pun tuženika izvijestio sud da je predmetni svjedok preminuo.

4. Tužitelji su podneskom od dana 06. veljače 2026. godine uredili tužbeni zahtjev na način pobliže opisan u izreci ove presude, a sve obzirom je sporna nekretnina sukladno odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina prevedena u Bazu zemljišnih podataka po službenoj dužnosti pa sada dolazi upisana kao k. č. br. [katastarska čestica] [adresa], oranica sa 119 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženik se protivio preinaci tuženog zahtjeva na ročištu od dana 10. veljače 2026. godine. Odredbom čl. 191 Zakona o parničnom postupku Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. – Odluka USRH, 84/08., 96/08. – Odluka USRH, 123/08. – ispr., 57/11., 148/11. – proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22., 114/22. i 155/23., dalje ZPP) je određeno da je preinaka promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Obzirom po mišljenju ovoga suda tužitelj nije promijenio istovjetnost tuženog zahtjeva već je isti samo uredio, to sud drži da se ne radi o preinaci tuženog zahtjeva.

5. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 4 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 33 čhv, te je na istoj kao vlasnik upisan ovdje tuženik.

6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (stranica 5 spisa) je utvrđeno da je u isti upisna k. č. br. [katastarska čestica], kuća br 18 i dvorište u [adresa], površine 24 čhv, kao vlasništvo 1., 2. i 3. tužitelja svakog u 1/3 dijela.

7. Uvidom u posjedovni list br. 544 k. o. [katastarska općina] (stranice 7 i 8 spis, 12 do 23 spisa) je utvrđeno da je u isti upisana između ostalog i čestica 9397 [adresa] oranica, na posjednika ZH, iz [adresa], dok je iz izvoda iz katastarskog plana (stranica 9 spisa) razvidan položaj i oblik prijepora.

8. Uvidom u fotografije (list 10 i 11 spisa, 69 do 72 spisa) je utvrđeno da se na istima nalazi ravna površina djelomično obrasla travom, ograđena ogradom, na kojoj se nalazi stup električne energije, a djelomično je betoniran prilaz garaži. Na fotografiji sa lista 72 spisa vidljiv je betonski potporni zid.

9. Uvidom u povijest promjena na katastarskim česticama (stranice 59 do 60 spisa) je utvrđeno da je k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] oranica površine 119 m2, upisana revizijom katastarskog operata 1955. godine u posjedovni list 554 na posjednicu TH, udova E, rođenja JH, [adresa]. Nadalje, popisom promjena 55/1997 u predmetu klasa UP/I 932-07/1997-01/413, a na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici Z-913/1992, od 08. rujna 1992. godine cijeli posjed upisan u posjedovni list 554 sa dosadašnje posjednice prelazi na novu ZH, [adresa]. Popisom promjena 224/22 u predmetu klasa UP/I 932-07/2022-03/223, a na temelju zahtjeva stranke (zk. ul. br. [broj ZK uloška] u k. o. [katastarska općina]) k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] oranica 119 m2, prelazi u novi posjedovni list 7105 na posjednika SH, [adresa]. Popisom promjena 187/2023 u predmetu klasa 932- 07/2023-05/640, a na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici posl. br Z- 15248/23 od 11. listopada 2023. cijeli posjed upisan u posjedovni list 7045 sa dosadašnjeg posjednika prelazi na ČH, [adresa].

10. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina (stranice 61 do 63 spisa, 84 do 86 spisa) je utvrđeno da su isti sklopili ŽH kao prodavatelj i ovdje tuženik kao kupac 10. listopada 2023. godine u Novom Vinodolskom. Čl. 1 utvrđeno je da je prodavatelj zemljišnoknjižni vlasnik i posjednik nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Čl. 2 određeno je da kupac kupuje predmetnu nekretninu u cijelosti i to za 1.300,00 EUR-a, čl. 5 predmetnog ugovora utvrđeno je da prodavatelj jamči kupcu da je isključivi vlasnik i posjednik predmetne nekretnina i da ista nije opterećena nikakvim knjižnim ili izvanknjižnim teretima niti je predmet nikakvog sudskog postupka, dok je čl. 7 utvrđeno da kupac stupa u posjed predmetne nekretnine isplatom kupoprodajne cijene u cijelosti. Predmetni ugovor ovjeren je po javnom bilježniku OH, dana 10. listopada 2023. godine broj OV- 7574/2023.

11. Uvidom u rješenje posl. br. Z-15248/23 (stranice 88 i 89 spisa) je utvrđeno da se u zemljišno knjižnom ulošku br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnine od 10. listopada 2023. godine, dopušta otpis k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 33 čhv sa vlasništva SH, iz [adresa], te prijenos u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], uz uknjižbu prava vlasništva za korist ČH, iz [adresa].

12. Saslušana kao svjedok ŠH u svome iskazu navodi da se radi o nekretnini koju je kupio njen sin, ovdje tuženik 2023. godine, a koja se nalazi u blizini kuće na adresi [adresa] u kojoj je stanovala od kada se udala 1980. godine do 1995. godine, a sada tamo živi tuženik. Da je prijepor je po prilici 20-ak metara udaljen, ranije je to bila livada, a sada je betonirano, s time da ne zna tko, ni kada je to betonirao, vjerojatno vlasnik CH jer je njega jedinog tamo viđala. Da SH nitko nije osporavao pravo vlasništva ili pravo posjeda prijepora, a još je njen svekar pokušao s SH dogovoriti kupoprodaju, međutim nisu se mogli dogovoriti oko novaca pa je sada tuženik to kupio. Da pretpostavlja da je vlasnik postavio željeznu ogradu na fotografiji s lista 10 spisa, ali nije vidjela samo postavljanje ograde. Da je ŽH ranije živio u [adresa], ali sada živi na ulazu u [adresa].

13. Saslušan kao svjedok IH u svome iskazu navodi da stanuje 10 m po prilici od prijepora i danas ima 73 godine, a posljednjih 60 godina zna čije je to bilo, tko je to radio, obrađivao, radio vrt, zidao zidove i postavljao ogradu i to su sve bili članovi obitelj ZH. Da su se kao mali tuda igrali, prvo je prijepor bio vrt koji se obrađivao, kasnije je napravljen zid i nasipano je, te je on znao pokositi kada mu je trava smetala, a prije 7-8 mjeseci je tuženik to izbetonirao kada su nastali problemi, porušio zidić i slično. Da je on kao i cijelo selo smatrao da je prijepor od obitelj ZH, to im nitko nije osporavao, niti je bilo sporova, svi su znali da je to njihovo. Da zna da je ŽH to prodao tuženiku, međutim drži da ni on sam nije znao da je to njegovo papirnato i on nije dolazio tamo do unazad zadnje vrijeme kada ga je tamo viđao, a nije prigovarao G. Prije puno godina je zidan zid na prijeporu koji je zidao sada pokojni VH, a željeznu ogradu radio je njegov sin DH i to su radili za Ivaniševiće. Da je prijepor bio vrt po prilici 10 godina, kasnije je bio nasut i to više nije bio vrt, danas je prijepor betoniran. Da je ŽH isto iz [adresa], ali trenutno je u Njemačkoj.

14. Saslušan kao svjedok FH u svome iskazu navodi da se radi o komadu zemlje koji je bio od tužitelja iako ne zna da li je bilo papirnato, ali oni su to koristili, a nalazi se nasuprot njihove kuće tj. preko puta. Do 1980. godine to je bio vrt tj. zemlja na kojoj su oni sijali i bio je po prilici metar niži nego danas, a onda su oni to nasuli. Da je njegov otac VH na traženje roditelja tužitelja izgradio tamo zid i na njemu je bio stavljen baras za lozu, a on je osobno na njihovo traženje 1989. godine stavio ogradu do puta. Da danas ne ide baš često dole međutim zadnji put kad je išao prije 3-4 mjeseca vidio je porušen baras i ogradu. Da je AH, baka tužitelja, tu živjela dugi niz godina, a kad je onemoćala preselila se kod kćeri u [adresa]. Da nikada nije čuo da bi netko G to osporavao, branio ili ih tužio i da ga netko pita rekao bi da je to od tužitelja, da je rođen 1950. i to je uvijek tako mislio. Da ŽH živi u [adresa], ali je u Njemačkoj i posljednji put ga je vidio prije 2 godine i on nije dolazio na prijepor.

15. Saslušan kao svjedok NH u svome iskazu navodi da je tamo rođen iako sada već 48 godina tu ne živi, dolazi često kod brata i ima psa tamo pa često prolazi. Sporna parcela nalazi se preko puta kuće tužitelja s time da ne zna čija je, tamo je prije bila željezna ograda koje sada više nema, prijepor je betoniran i na njemu viđa ovdje tuženika kako parkira svoje vozilo, isto tako tamo je nekakav čamac ili skuter za more, viđao je i njegovu suprugu da tamo parkira. Da se sjeća da su se igrali s loptom uz potok i da je vidio FH da je napravio ogradu na granici na te parcele. Da je ta ograda porušena prije par mjeseci.

16. Saslušana kao svjedok ĆH u svome iskazu navodi da je rođena u [adresa] i sada adaptira kuću tamo, a stanuje u [adresa]. Poznato joj je sve u vezi kuće o kojoj se radi i to je sve uživala pok. BH , baka ovdje tužitelja, koja je rođena 1902. godine i umrla 1992. godine i koja je cijelo vrijeme to uživala, a njezin suprug je došao u tu kuću iz Kičera. Vrt o kojem se radi je obrađivala BH, ogradni zid napravio je VH a ogradu FH, a to je vidjela jer je tamo živjela. Isto tako kada BH više nije mogla obrađivati predmetni vrt onda je za nju to radila HH, koja je bila njezina nećakinja odnosno kći njezine sestre OH. Isto tako roditelji tužitelja P i Č redovito su dolazili kod BH i kada više nije mogla samostalno živjeti uzeli su je kod sebe u [adresa]. Da nitko izuzev obitelji ZH nije koristio prijepor, oni su tamo izgradili septičku jamu, te su na to napravili zid i ogradu. Da je uvijek mislila da je vlasnik toga vrta BH i danas tako misli. Danas je srušen zid, izvađena ograda i sve je izbetonirano, a ne zna kada je to napravljeno, možda u proljeće. Da nikada nije čula da bi tko BH ili G branio korištenje toga vrta ili da je bilo kakvih sporova. Da je prošlo proljeće razgovarala sa ŽH kao i njen muž, on ne zna što je zapravo prodao, a tuženik je nasjeo, naime ona ne zna što je u gruntovnici i katastru, ali je rekla istinu, a ŽH je senilan i živi u [adresa] i ne vjeruje da će doći na sud. Da danas prijepor koristi tuženik. Da je to bio vrt dok tuženik to nije devastirao, ovo proljeće kada je betonirao, s time da se u zadnje vrijeme nije kopalo, nego je FH to znao pokositi. Da ne krivi tuženika nego onog tko je prodao. Da ne zna kad je BH otišla živjeti u [adresa], a nakon što je ona otišla u [adresa] to nije nitko koristio.

17. Saslušan kao svjedok KH u svome iskazu navodi da je sa susjed sa jednim i sa drugim te u dobrim odnosima i sa jednim i sa drugim. Njihova kuća se drži uz kuću tužitelja, a malo dalje je kuća tuženika. Za vrijeme njegove mladosti prijepor je bio zapušten prostor a on negdje 80 -tih – 90 tih godina radi potoka je napravljen zid, negdje 80 ili 90 cm, poravnato je sa putem obzirom jer je taj prostor ranije bio niži te je stavljena i ograda, a to je napravio netko iz obitelji tužitelja ali ne zna tko. Da sada tamo ne prolazi baš često jer je prodao staru kuću međutim vidio je da je jedan dio zida srušen i da je dio izbetoniran. Da ŽH nije koristio prijepor, on je negdje 70- tih godina došao u [adresa], a ranije nije živio u [adresa]. Da kada je obitelj tužitelja izvodila radove nitko im nije branio iste, niti je bilo spora oko toga. Da je mislio da je prijepor od tužitelja iako se ne sjeća da su to koristili prije nego što su napravili ogradu i zid, a u novu kuću odselio je na prijelazu između 1965 i 1966, a to je mislio iako ih nije vidio da isto koriste jer se nalazi ispred njihove kuće , a ne zna tko danas koristi prijepor.

18. Saslušan kao svjedok ĐH u svome iskazu navodi da je pozvan u vezi spora oko zemlje koju je tuženik kupio a što zna jer su cijeli život prijatelji. Da je on tu zemlju kupio od CH, a isti ga je uveo u posjed, a ne poznaje tužitelja iako tu živi 40 godina. Da je dolazio u [adresa] od kad zna za sebe i to relativno često, te nikada u kući koja se nalazi preko puta prijepora (na fotografiji sa list 111 spisa) nije nikoga vidio, niti zna čija je to kuća, niti je čuo da bi netko ŽH osporavao pravo na prijepor, a danas prijepor koristi tuženik. Da nije bio prisutan baš taj tren kada je ŽH uveo tuženika u posjed ali je viđao CH da tuženiku tamo nešto pokazuje, ne zna kako se drugačije izraziti.

19. Saslušan kao svjedok LH u svome iskazu navodi da tu dolazi od ranog djetinjstva dakle preko 50 godina i prijepor se nalazi ispod njegove kuće tj. ispred njegove terase. Da se susjedom T koji se doselio prije par godina i koji je kupio kuću od čovjeka imena Z imao plan kupiti prijepor od gospodina ŽH međutim tada su saznali da je ovdje tuženik prije njih kupio to zemljište. Da je to davno prije bila travnata površina te su kada su rušili kuću kamenje od te srušene kuće ugradili sa svake strane da bi se teren izravnao obzirom da je dolje potok. Kasnije je tamo stavljena nekakva ograda za koju nikome nije bilo jasno od kuda niti je baš obraćana pažnja na nju. Danas je prijepor zaravnana betonirana površina koja služi za parking a misli da je to izbetonirao ovdje tuženik. Da je prijepor udaljen od njegove terase tu je cestica širine 2,5 do 3 metra. Da nitko nije koristio prijepor isti je bio ogradom ograđen posljednjih 10 do 15 godina, a prije je to bila livada. Da je u par navrata vidio ŽH da tuda prolazi. Da nije viđao tužitelje na prijeporu oni su znali dolaziti u vrijeme kad su imali 25-30 godina u kuću ali inače od tada nije bilo nikoga. Nije mu poznato da bi tko g. ŽH osporavao posjed prijepora . Da se T doselio sa roditeljima te baš u to vrijeme su svi nekako počeli stavljati lance, ograde i sl. te više nije bilo mjesta za parking. Da su ostali bez parkinga a dali su to kamenje koje je spomenuo i tamo je bila ograda. T mu je rekao da nema toliko novaca međutim da zna čije je tj. da je to od ŽH i onda su išli sa njime razgovarati ali je to tuženik kupio prije, a to je bili po prilici 2024. godine. Da ne zna tko i kada postavio ogradu da tu dolaze na godišnji. Da ŽH ima kuću na [adresa], 1. kuća sa lijeve strane.

20. U svome iskazu 2. tužitelj GH navodi da se radi se o parceli preko puta kuće i tu je njegova baka BH sadila pomidore, salatu i sl. a kasnije je to nastavila činiti njegova majka ZH. Da je tu odrastao obzirom su živjeli sa bakom, a kasnije je povremeno dolazio kad se zaposlio, posljednjih 20 – 30 godina. Da nikada nije vidio niti čuo za ovdje tuženika kao niti za svjedoka koji je maloprije saslušan iako ih samo zid dijeli. Zna da je tamo prije stanovao čovjek KH, s time da ne zna kada je danas saslušani svjedok to od njega kupio. Da su 70- tih kao obitelj na prijeporu napravili septičku jamu i napravljena ograda i to je napravio otac od tog KH i još neki radnici. Da je Elektroprimorje tražilo od njih kao bakinih nasljednika suglasnost da mogu na teren postaviti stup za dovod električne energije koji je ranije bio na njihovoj kući. Nadalje čovjek imena Z koji se maloprije spominjao je tamo imao garažu i oni su mu dozvolili da može ulaziti sa donje strane. Da ne zna gdje je on nestao, zna da je radio u Elektroprimorju i živio u [adresa]. Da sada ne zna da li taj stup i dalje tamo stoji. Da njihovoj baki odnosno majci nitko nije branio korištenje te parcele kada je to bilo n jihovo. Da je baka umrla i sahranjena u [adresa] s time da ne zna točno kada, čini mu se 90-tih godina. Njegova majka je stanovala u [adresa] i dolazila u [adresa] obzirom se brinula za svoju majku međutim kako je radila nije stalno boravila u [adresa]. Posljednjih 20-30 godina dolazio je u Bribir 2 -3 puta godišnje, tamo je najveći problem parkiranje, zato se to i desilo. Da on i članovi njegove obitelji nisu bili upisani kao vlasnici prijepora, stekli su to automatizmom tj naslijedili su to, a ne zna zašto nisu pokretali sudske postupke za pravo vlasništva, odnosno nije znao da ta parcela nije upisana na njih.

21. 1. tužitelj EH u svome iskazu navodi da nakon što je saslušao iskaz svoga brata ovdje 2. tužitelja da se u cijelosti pridružuje njegovom iskazu te nadodaje da su naslijedili prijepor prema posjedovnom listu, a on nije pravnik po struci. Prema podacima kojima raspolaže to je oduvijek pripadalo obitelji JH i to od 1802. godine te je njegova baka JH, ud. BH, cijeli život živjela na toj adresi do svoje smrti 23. veljače 1992 . godine te je u konačnici i sahranjena u [adresa]. Drži da je ovdje tuženik uzurpirao prijepor iako su svi stariji stanovnici sela znali da je to njihovo vlasništvo. Da ga je ovdje tuženik osobno zvao u 7. mjesecu 2023. godine te ga pitao da li prodaje prijepor na što mu je rekao da ne obzirom se tamo nalazi i septička jama da bi ga nakon toga tuženik ponovno kontaktirao po prilici 7 dana kasnije i opet ga je pitao da mu treba to jer mu treba parking i da mu je to veliki problem. Da je 53. godište i od kad pamti da su prijepor od uvijek čistili, obrađivali. Sagradili su na prijeporu septičku jamu a isto tako sagradili su i potporni zid do potoka koji su betonirali, a da se sve to skupa ne bi urušilo, posadili su na prijeporu lozu i postavili baras. Da je 5. studenog 2023. godine fotografirao prijepor koje slike prilaže spisu, a kako bi utvrdio postojeće stanje a isto tako 2024. godine 26. listopada je ponovno slikao prijepor i tada je nestala ograda, baras i pola je bilo pobetonirano. Kada je sud izišao na lice mjesta 2025 . godine prijepor je bio gotovo kompletno betoniran. Da je tu manje više odrastao, išao i u predškolu i kada je otac dobio posao u [adresa] preselili su se ali je dolazio do svoje 22 godine svako ljeto i zimske praznike, a kasnije 5 – 6 dana godišnje. Da uredno podmiruju sve doprinose za predmetnu nekretninu. Inače poznaje tuženika i njegovu obitelj te mu je žao da je došlo do ovoga međutim zasmetao mu je agresivan pristup jer je isti po zabilježbi zabrane raspolaganja nekretninom drastično promijenio stanje prijepora. Isto tako na prijeporu je rastao veliki hrast koji su morali ispiliti da bi Elektroprimorje moglo staviti stup od struje, a što je spomenuo njegov brat u svom iskazu. Da ne zna kada su se preselili u [adresa], uvijek su živjeli u [adresa] i danas tamo stanuje jer ima to vlasništvo.

22. Tuženik ČH u svome iskazu navodi da ovdje tužitelje prvi put vidi i da ne zna zbog čega se vodi ovaj spor. Njegov otac koji je 55. godište cijeli život stanuje u [adresa] a i njegova majka koja se tamo udala te nitko od njih nije znao za tužitelje, odnosno nisu ih tamo vidjeli. Da je otkupio kuću do svoje i onda mu je trebao parking i tada su svi govorili da je prijepor od ŽH što je provjerio u gruntovnici i od njega kupio prijepor prije 5-6 godina. Da je vidio g. CH na prijeporu on je živio tamo i u niti jednom trenutku nije posumnjao da prijepor nije od ŽH. Da nikada nije kontaktirao telefonski tužitelje kada je to bilo od ŽH. Da mu je ŽH kada su pristupili pregovorima o kupoprodaji da je to prepisivao od majke, bake i ranije i da je to u obitelji od 1800. godine, a što on zna po pričama.

23. U svome pisanom nalazu i mišljenju vještakinja geodetske struke Jasmina Jurinčić navodi da je dana 11. srpnja 2025. godine sa sudom pristupila na lice mjesta. Identifikacija prijepora izvedena je GPS/GNSS uređajem STONEX S70G. Na skici lica mjesta plavom bojom označen je prijepor koji je pokazao tužitelj. Predmet postupka nalazi se u [adresa], u [adresa] između kućnih brojeva 36 i 29. Prema pokazivanju tužitelja prijepor se nalazi sjeveroistočno od kuće k.br. 36 i u naravi je betonirani plato između kuće k.br. 36 i asfaltirane [adresa] iz koje se i pristupa na pokazani prijepor. Na prijeporu je u vrijeme uviđaja bilo parkirano jedno vozilo i prikolica za barku. Na prijeporu se nalazi betonski stup nosač javne rasvjete i električne energije. Tužitelj je prilikom uviđaja pokazao i betonski podzid na jugoistočnoj strani prijepora na kojem su vidljivi ostaci metalne konstrukcije (stupova) i negdje na sredini betoniranog platoa mjesto na kojem je septička jama. Položaj ostataka metalne konstrukcije i septičke jame označen je na fotografijama u prilogu nalaza. Pokazani prijepor kao i betonski podzid na jugoistočnoj strani prijepora na kojem su vidljivi ostaci metalne konstrukcije (stupova) i septička jama nalaze se na katastarskoj čestici [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

24. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi čl. 8. ZPP-a, ovaj sud zaključuje da je tužbeni zahtjev neosnovan u cijelosti.

25. Među strankama nije sporno da je ovdje tuženik u trenutku podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari upisan kao vlasnik nekretnine k. č. [katastarska čestica], upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Međutim, među strankama je sporno je li tužen ik stvarni vlasnik iste, obzirom tužitelji tvrde da se nalaze u mirnom, poštenom i zakonitom posjedu prijepora koji posjed vrše preko 70 godina, računajući i posjed njihovih pravnih prednika i to bake pok. TH, te majke tužitelja pok. ZH. S druge strane tuženik ističe da tužitelji nisu nikada bili upisani kao vlasnici/suvlasnici predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama, niti kao posjednici prijepora, već ŽH koji je prijepor prodao tuženiku i da se pravo vlasništva nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano.

26. Prilikom razrješenja navedenih spornih pitanja cijenjene su okolnosti utvrđene provedenim dokaznim postupkom. Pritom je sud poklonio vjeru ispravama u koje je izvršio uvid jer njihovu vjerodostojnost niti jedna stranka nije osnovano dovela u sumnju, kao i stoga što su te isprave sukladne kako međusobno tako i sa ostalim izvedenim dokazima.

27. Sud je nalaz vještaka Jasmine Jurinčić prihvatio u cijelosti smatrajući ga izrađenim u skladu sa pravilima znanosti i vještine, dokumentiranim i logički izraženim, te potpuno i precizno obrazloženim, a uvjerenja je da nalaz vještaka nije proturječan sam sebi niti dokumentaciji priležećoj spisu, pa mu u cijelosti poklanja vjeru, ovo tim više što niti jedna od stranka u postupku nije imala primjedbi na isti.

28. Sud je prihvatio kao životne i istinite iskaze svjedoka IH, FH, MH, ĆH i KH svih dugogodišnijh stanovnika [adresa] iz čijih suglasnih su da je obitelj ZH još od bake JH koja je preminula 1992. godine koristila tu zemlju najprije kao vrt, a zatim je prijepor nasipala i izgradila potporni zid, septičku jamu, a postavili ogradu 1989. godine, a da im to nitko nikada nije branio niti osporavao. Sada je ograda uklonjena, a prijepor betoniran i sada to koristi tuženik za parkiranje. Sud je prihvatio kao istinit, uvjerljiv i logičan iskaz svjedoka RH dugogodišnjeg vlasnika nekretnine koja graniči sa nekretninom tužitelja koji je u iskazu naveo da je prijepor nekada bila t ravnata površina koja je zadnjih 10-15 godine bila ograđena, ali ju nitko nije aktivno koristio, tužitelje nije vidio od vremena kada su imali 25-30 godina. Da je imao namjeru sa susjedom T kupiti prijepor od ŽH ali su onda saznali da je tuženik već ranije kupio to zemljište. Sud je prihvatio kao istinit i iskaz svjedoka ĐH, dugogodišnjeg prijatelja tuženika, obzirom je istu suglasan sa ostalim izvedenim dokazima prije svega dokumentacijom priležom spisu ali iskazima samih tužitelja. Pa tako iz njegova iskaza proizlazi da je ne poznaje tužitelja iako tu živi 40 godina i dolazio je u [adresa] od kad zna za sebe i to relativno često, te nikada u kući koja se nalazi preko puta prijepora (na fotografiji sa list 111 spisa) nije nikoga vidio, niti zna čija je to kuća, niti je čuo da bi netko ŽH osporavao pravo na prijepor, a danas prijepor koristi tuženik kojeg je kupio od ŽH. Sud je djelomično prihvatio iskaz svjedokinje ŠH, majke tuženika u dijelu u kojem navodi da je tuženik kupio prijepor od ŽH, međutim preostali dio iskaza navedene svjedokinje sud drži usmjerenim u uvjeravanje suda da je ŽH koristio prijepor bitno češće, a što je u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima prije svega iskazima IH koji je naveo da ŽH nije dolazio tamo do unazad zadnje vrijeme kada ga je tamo viđao, te iskazom RH koji ga je viđao u prolazu.

29. Što se tiče iskaza 1. i 2. tužitelja, te tuženika valja naglasiti da ih je sud cijenio u kontekstu ostalih provedenih dokaza, pritom sud navode iskaza saslušanih stranaka nalazi upravljenim ka' subjektivnim težnjama i interesima, međutim kako je tuženika u skladu sa ostalim izvedenim dokazima prije svega spisu priležećom dokumentacijom, te iskazima svjedoka RH, ĐH, to je sud njegov iskaz prihvatio kao istinit, a iskaz 1. i 2. tužitelja koji je u suprotnosti sa ostalim izvedenim dokazima ali i samim sebi sud nije prihvatio kao istinite. Iskazi tužitelja međusobno kontradiktorni jer 2. tužitelj navodi nije nikada niti čuo za tuženika, dok istovremeno 1. tužitelj tvrdi da ga je tuženik osobno zvao telefonom u srpnju 2023. godine radi kupnje prijepora pa je sudu nelogično da 1. tužitelj ne bi brata obavijestio o namjerama tuženika. Nadalje, sudu je nelogičan dio njihova iskaza u kojem navode da su tu odrasli i da se prijepor oduvijek koristio i obrađivao, a njihova baka JH preminula je 1992. godine, dok su oni kao i njihova majka živjeli u [adresa] još od kad je 1. tužitelj završio predškolu, u početku su dolazili često, a kasnije po par dana godišnje zbog poslovnih obveza.

30. Polazeći od navoda iz same tužbe da su tužitelji zakoniti i pošteni posjednici i vlasnici nekretnine k. č. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji posjed vrše preko 70 godina, računajući i posjed njihovih pravnih prednika to bi pozivom na odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje ZV), koja određuje da se stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu tog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, u primjenu, radi razjašnjenja pitanja da li su tužitelji predmetne nekretnine mogli steći kroz institut dosjelosti, dolazile odredbe Općeg građanskog zakonika (OGZ), koje se primjenjuju temeljem odredbe čl. 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. god. i za vrijeme neprijateljske okupacije (Sl. list SFRJ br. 86/46). OGZ propisuje koje pretpostavke (uz pretpostavku da je osoba sposobna steći, a stvar da se može steći) moraju bit ispunjene da bi osoba stekla vlasništvo nad stvari dosjelošću pa je u § 1460. propisano kako onaj, koji tim načinom ima steći, doista posjeduje rečenu stvar ili pravo; uz to valja da mu je posjed zakonit, pošten i istinit, i da je trajao kroz cijelo vrijeme zakonom određeno. § 1498. OGZ-a je propisano sljedeće: „Tko je dosjelošću stekao kakvu stvar ili pravo, taj može proti dosadanjem vlasniku iskati u sudu da mu se prisudi vlasnost, i ako se prisuđeno pravo ne može upisati u javne knjige, može također izraditi, da se pomenuto pravo u iste javne knjige upiše.“ Prilikom na uviđaja na licu mjesta 1. tužitelj je kao prijepor pokazao površinu sjeveroistočno od kuće k.br. 36, u naravi betonirani plato između kuće k.br. 36 i asfaltirane [adresa] , koju je vještak identificirao kao k. č. [katastarska čestica], upisanu u z. k. ul. [broj ZK uloška] k.o. kao vlasništvo tuženika. Iz povijesti promjena na katastarskim česticama (stranice 59 do 60 spisa) je utvrđeno da je još 1955. godine u posjedovnom listu 554 k. o. [katastarska općina] kao posjednica prijepora upisana TH, udova E, a da je na temelju rješenja Općinskog suda u Crikvenici Z-913/1992, od 08. rujna 1992. godine kao posjednica upisana ZH, iz [adresa]. Nadalje, 2022. godine prijepor prelazi u novi posjedovni list 7105 na posjednika SH, [adresa], te **.**.2023. na ovdje tuženika. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina (stranice 61 do 63 spisa, 84 do 86 spisa) proizlazi da je isti sklopljen između SH kao prodavatelja i tuženika kao kupca 10. listopada 2023. godine u Novom Vinodolskom, a predmet kojega je k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti. Čl. 5 predmetnog ugovora je utvrđeno da prodavatelj jamči kupcu da je isključivi vlasnik i posjednik predmetne nekretnina i da ista nije opterećena nikakvim knjižnim ili izvanknjižnim teretima niti je predmet nikakvog sudskog postupka. Predmetni ugovor proveden je u zemljišnim knjigama ovoga suda pod Z-15248/23 (stranice 88 i 89 spisa). Iz suglasnih iskaza svjedoka IH, FH, MH, ĆH i KH svih dugogodišnjih stanovnika [adresa] proizlazi da je baka tužitelja JH koristila tu zemlju kao vrt, a članovi obitelji tužitelja su izgradili potporni zid i septičku jamu, te postavili ogradu 1989. godine, a da im to nitko nikada nije branio niti osporavao. Svjedokinja ĆH je navela da kada JH više nije mogla obrađivati predmetni vrt onda je za nju to radila njezina nećakinja HH, a roditelji tužitelja P i Č koji su redovito dolazili su je uzeli je kod sebe u [adresa] te je JH preminula 1992. godine. ĆH navela je da nakon što je JH otišla u [adresa] to nije nitko koristio, nego je FH to znao pokositi, što je u svome iskazu potvrdio i sam FH navevši da bi to znao pokositi kada bi mu smetalo. Svjedok LH je naveo da prijepor nitko nije koristio prijepor, isti je bio ogradom ograđen posljednjih 10 do 15 godina , a prije je to bila livada. Iz iskaza 1. tužitelja koji je 1953. godište proizlazi da su se u [adresa] preselili kada je završio predškolu, te je do svoje 22 godine dolazio često, a kasnije 5-6 dana godišnje. Predmetni navod se poklapa sa navodima svjedoka ĐH koji je naveo da u svojih 40 godina života nije nikada nikoga vidio u kući tužitelja a često je dolazio k tuženiku kao i sa navodom svjedoka RH koji je naveo da su tužitelji znali dolaziti kada su imali 25-30 godina ali od tada tu nije bilo nikoga. Dakle, iz svega gore navedenog proizlazi da su prednici tužitelja doista do 1992. godine imali prijepor u svome posjedu, međutim nakon toga vremena nije po mišljenju ovoga suda dokazno da su isti na bilo koji način koristili prijepor. Nadalje, tužitelji osobno nisu nikada bili upisani u katastarskom operatu kao posjednici prijepora, nego je od 2022. godine kao posjednik nekretnine bio upisan ŽH, koji je navedenu nekretninu 2023. godine prodao ovdje tuženiku. Sam tuženik je u svome iskazu naveo da nitko iz njegove obitelji nije znao za tužitelje, da je otkupio kuću do svoje i onda mu je trebao parking i svi su govorili da je prijepor od ŽH što je provjerio u gruntovnici i od njega kupio prijepor i u niti jednom trenutku nije posumnjao da prijepor nije njegov. Svjedokinja ĆH koja nema razloga iskazivati u korist tuženika također navodi da je prošlo proljeće razgovarala sa ŽH i da on ne zna što je zapravo prodao, a tuženik je nasjeo, što po mišljenju ovoga suda govori u prilog postupanja tuženika u dobroj vjeri. 1. tužitelj je tijekom postupka isticao da ga je tuženik telefonski kontaktirao vezano za kupnju prijepora, međutim iste navode nije ničime dokazao ovo tim više što je 2. tužitelj u svome iskazu naveo da nije nikada čuo, niti vidio tuženika, a što je u skladu sa navodima samog tuženika da uopće nije znao za tužitelje koje nikada nije kontaktirao telefonski jer za to nije bilo potrebe jer je to bilo od ŽH koji mu je pričao da je to naslijedio još od svoje bake i majke. Odredbom čl. 122. ZV-a je propisano da smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje nekretnine, pa tko je u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige, ne znajući da ono što je u njih upisano nije potpuno ili da je različito od izvanknjižnoga stanja, uživa glede toga stjecanja zaštitu prema odredbama zakona. Stjecatelj je bio u dobroj vjeri ako u trenutku sklapanja posla, a ni u trenutku kad je zahtijevao upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da stvar pripada otuđivatelju. Nedostatak dobre vjere ne može se predbaciti nikome samo iz razloga što nije istraživao izvanknjižno stanje. Odredbom članka 130. st. 2. ZV-a propisuje da se vlasništvo nekretnine stečene na temelju zakona ne može se suprotstaviti pravu onoga koji je, postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige, u dobroj vjeri upisao svoje pravo na nekretnini dok još pravo koje je bilo stečeno na temelju zakona nije bilo upisano. Po mišljenju ovoga suda tuženi je prilikom kupoprodaje i uknjižbe postupao u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige, te je stoga valjalo tužbeni zahtjev odbiti i odlučiti kao u točki I. izreke ove presude.

31. Odluka o parničnim troškovima tuženiku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, dosuđeni trošak se odnosi na trošak zastupanja tuženika u parnici po punomoćniku odvjetniku u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu, te podnesaka od 17. travnja 2025. godine i 09. listopada 2025. godine u iznosima od 200,00 EUR-a, te trošak zastupanja na ročištima od dana 06. ožujka 2025. godine, 13. svibnja 2025. godine, 11. srpnja 2025. godine, 24. listopada 2025. godine, 10. prosinca 2025. godine i 10. veljače 2026. godine u iznosima od po 200,00 EUR-a. Dakle, tuženiku je priznato ukupno 1.800,00 EUR-a na ime zastupanja, što uvećano za PDV u iznosu od 450,00 EUR-a, ukupno iznosi 2.250,00 EUR-a, te je valjalo odlučiti kao u točki II. izreke ove presude.

U Crikvenici, 26. ožujka 2026. godine.

S U T K I NJ A:

Mirta Tomac Podobnik

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude, donesene u prvom stupnju, stranke mogu podnijeti žalbu, u roku od petnaest (15) dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom. O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud.