REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Stalna služba u Hvaru
Broj: Pp-10459/2025-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Stalna služba u Hvaru, po sutkinji Lari Menđušić, uz sudjelovanje Olivere Dedić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika „CASTAWAY“ d.o.o. turisitička agencija i dr., zbog prekršaja iz članka 112. stavku 1. točki 2. u svezi čl. 172. st. 2. toč. 5. u svezi st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) i dr., povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja (dalje: Državni inspektorat), Klasa: UP/I-116-01/25-02/1180, Urbroj: 443-02-03-11-25-3 od 15. srpnja 2025. godine, nakon provedene glavne rasprave zaključene dana 24. ožujka 2026. godine u prisutnosti okrivljenika te odsutnosti ovlaštenog tužitelja, dana 26. ožujka 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
I.
prvookrivljenik: CASTAWAY d.o.o. turistička agencija, OIB: 32592187125, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljenik: VČCT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i pok. O rođ. J, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] te boravištem u [adresa], VŠS, filmski-televizijski tehničar, zaposlen u vlastitom obrtu sa mjesečnim primanjima od oko 500 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Belgije, prekršajno nekažnjavan, k r i v i s u
1) što u razdoblju od 02. do 30. lipnja 2025. godine u [adresa], kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, nisu radnike VČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i OČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koji su s radom započeli dana 02. lipnja 2025. godine, prijavili na osiguranje prije početka rada, iako su bili dužni podatke o početku osiguranja dostaviti najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada, već su to napravili dana 30. lipnja 2025. godine,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili osiguranje, odnosno to su učinili nakon isteka propisanog roka,
2) što u razdoblju od 02. do 30. lipnja 2025. godine u [adresa], kao poslodavac-pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca, za radnike VČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) i OČ (OIB: [osobni identifikacijski broj]), koji su s radom počeli dana 02. lipnja 2025. godine, nisu dostavili prijave na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih su stekli status osiguranih osoba, već su to napravili dana 30. lipnja 2025. godine,
dakle, kao poslodavac pravna osoba i odgovorna osoba poslodavca nisu prijavili radnike na obvezno zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od nastanka okolnosti na temelju kojih se stječe status osigurane osobe,
čime su djelom pod toč. 1) počinili prekršaj opisan u članku 112. stavku 1. točki 2. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22, dalje: Zakona o mirovinskom osiguranju) kažnjiv po čl. 172. st. 2. toč. 5 u svezi st. 3. istog Zakona, djelom točkom 2) prekršaj opisan u članku 120. stavku 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13, 98/19, dalje: Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju), kažnjiv po članku 150. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. toč. 1. istog Zakona
I. Na temelju naprijed citiranih propisa uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18 i 114/22 dalje u tekstu: Prekršajni zakon), prvookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura
za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 1.040,00 (tisuću i četrdeset) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona prvookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
1.540,00 (tisuću petsto i četrdeset) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčane kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
II. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke 1. Prekršajnog zakona, drugookrivljeniku se
u t v r đ u j u
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 100,00 (sto) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura
Nakon toga se na temelju članka 39. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona drugookrivljeniku
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD
400,00 (četristo) EURA
Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona okrivljenik je obvezan platiti novčanu kaznu u roku od 30 (trideset) dana po primitku ove presude. Ukoliko okrivljenik u navedenom roku uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od po 30,00 (trideset) eura, u roku od 30 (trideset) dana od primitka ove presude.
II.
Na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona
prvookrivljenik: CASTAWAY d.o.o. turistička agencija, OIB: 32592187125, sa sjedištem u [adresa], kao pravna osoba, prekršajno nekažnjavan,
drugookrivljenik: VČCT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin V i pok. O rođ. J, rođen **.**.1976. u [adresa], s prebivalištem u [adresa] te boravištem u [adresa], VŠS, filmski-televizijski tehničar, zaposlen u vlastitom obrtu sa mjesečnim primanjima od oko 500 eura, srednjeg imovnog stanja, neoženjen, bez djece, državljanin Belgije, prekršajno nekažnjavan,
o s l o b a đ a j u s e o p t u ž b e
3) da bi počinili počinili prekršaj iz čl. 5. Zakona o radu jer nisu vodili evidenciju o radnom vremenu radnika na propisani način, a propisano je da je poslodavac dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, a koja mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu, a sve sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima (NN br. 55/24), odnosno okrivljeni evidenciju o radnom vremenu ne vodi,
čime su dana 09. srpnja 2025. godine počinili prekršaj iz čl. 5. stavku 2. Zakona o radu(Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, dalje u tekstu: Zakon o radu), kažnjiv po članku 229. stavku 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. istog Zakona.
III. Na temelju članka 140. stavak 2. Prekršajnog zakona troškovi vođenja ovog postupka u odnosu na navedeni prekršaj padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je pod gore navedenom poslovnom oznakom dana 15. srpnja 2025. godine, optužni prijedlog protiv prvookrivljene pravne osobe CASTAWAY d.o.o. turistička agencija i drugookrivljene odgovorne osobe VČCT, zbog prekršaja navedenih u izreci presude.
2. Na temelju članka 167. stavka 3. Prekršajnog zakona, glavna rasprava je održana bez nazočnosti ovlaštenog tužitelja, koji je također uredno pozvan, a izostanak nije opravdao; jer je sud ocijenio da to nije na štetu njegovih interesa.
3. Iskazujući na glavnoj raspravi, kao i u pisanoj obrani, predstavnik prvookrivljene pravne osobe VČCT je naveo kako se smatra krivim za počinjenje predmetnih prekršaja. U obrani je u bitnome naveo da je do kasne prijave njegovih radnika VČ i OČ na HZMO i HZZO došlo zbog administrativne pogreške i nije bilo namjerno. Oba zaposlenika radila su od 02. lipnja 2025. godine, isplaćene su im pune plaće za lipanj te su uplaćeni propisani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za lipanj te nijedan zaposlenik nije izgubio plaću niti prava. On je krajem svibnja 2025. godine obavijestio svog knjigovođu da navedeni radnici kod njega počinju raditi od 02. lipnja 2025. godine, no zbog problema sa internetom u [adresa], ista nije zaprimila njegovu obavijest, stoga nije ni prijavila te radnike. Nakon što su uočili problem, odmah su izvršili online prijavu i zatražili da osiguranje vrijedi retroaktivno od 02. lipnja 2025. godine. Zbog intenziteta turističke sezone u lipnju nije ranije provjerio status prijave te preuzima odgovornost za taj propust, nakon ovog događaja uveo je strogu kontrolnu listu tako da nijedan zaposlenik ne može započeti sa radom bez njegove pisane potvrde da je prijava na mirovinsko i zdravstveno osiguranje dovršena. U trenutku inspekcije nije bio upoznat sa obvezom vođenja evidencije radnog vremena zaposlenika, inspektori su mu objasnili sve što je potrebon te je odmah uveo evdenciju radnog vremena a od 10. srpnja 2025. godine redovito i dosljedno vodi evidenciju radnog vremena za sve zaposlenike. Nadalje je naveo da mu je žao zbog počinjenih propusta, nije imao namjeru nekoga oštetiti te on i njegova firma uredno ispunjavaju sve svoje obaveze i do sada nisu prekršajno kažnjavani. On je sve utvrđene nepravilnosti odmah ispravio nakon inspekcijskog nadzora te se otada dosljedno pridržava svih njihovih uputa. On živi u obiteljskoj nekretnini u Belgiji tijekom godine, za vrijeme turističke sezone boravi u svom smještaju u [adresa], uzdržava se od primanja iz svog obrta u Belgiji, kao i predmetne turističke agencije u [adresa], te nema neke druge imovine i nitko mu ne pomaže u uzdržavanju.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Službe za nadzor zapošljavanja i upućivanja od 09. srpnja 2025. godine, obrasci eM-1P prijave o početku osiguranja od 03. srpnja 2025. godine, prijave na HZZO-u od 04. srpnja 2025. godine, pisanu obranu okrivljenika od 16. ožujka 2026. godine, ugovori o radu na određeno vrijeme od 30. travnja i 15. svibnja 2025. godine, obračuni plaća i JOPPD za svibanj i lipanj 2025. godine, obrasci eM-1P prijave o početku osiguranja na HZMO od 03. srpnja 2025. godine, prijave na HZZO od 04. srpnja 2025. godine, evidencije radnog vremena radnika prvookrivljenika od 10. srpnja 2025. godine, izvod iz Sudskog registra za prvookrivljenika te je izvršen u vid u prekršajnu evidenciju za okrivljenike, a iz kojih je vidljivo da su isti prekršajno nekažnjavani.
5. Članak 112. st. 1. toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju određuje da podatke za vođenje matične evidencije obveznici dostavljaju u sljedećim rokovima: podatke o početku osiguranja, za osiguranike iz članka 9. stavka 1. točaka 1. do 7. ovoga Zakona – najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Odredba članka 172. stavka 2. točke 5. Zakona o mirovinskom osiguranju propisuje kako će se poslodavac, odnosno obveznik doprinosa, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 660,00 do 6.630,00 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka (članak 112. stavak 1. točke 2., 3. i 5.). St. 3 istog članka je propisano da za postupke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba novčanom kaznom u svoti od 130,00 do 1320,00 eura.
5.1. Članak 120. st. 4. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju određuje da prijava na obvezno zdravstveno osiguranje, prijava promjene u obveznom zdravstvenom osiguranju te odjava s obveznoga zdravstvenog osiguranja podnose se u roku od osam dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe. Odredba članka 150. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju propisuje kako će se novčanom kaznom u iznosu od 9.290,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba koja zavodu u propisanom roku ne dostavi prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje (članak 120. st. 3.), dok će se prema stavku 2. istoga članka za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 1060,00 do 1990,00 eura kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i fizička osoba.
6. Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka, u prvom redu iz navoda obrane okrivljenika koji su potkrijepljeni sadržajem priloženog zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru tužitelja, Sud smatra nedvojbeno utvrđenim da su okrivljenici počinili prekršaje, činjenično opisani i pravno označeni u izreci presude. Naime utvrđena zapažanja inspektora mogu se smatrati profesionalnim i stručnim te im se može pokloniti vjera, pogotovo jer je iz istih vidljivo da okrivljenici nisu imali prigovore na obavljanje provedenog nadzora. Ujedno iz dokumentacije priložene uz pisanu obranu okrivljenika prozilazi da isti naknadno uklonili sve propuste utvrđene predmetnim inspekcijskim nadzorom.
6.1. Ujedno je sud sukladno uvidu u navedene dokaze, izvršio manje korekcije činjeničnog opisa optužbe, smatrajući da time ne zadire u identitet presude i optužbe, kao i da je način počinjenja djela u dovoljnoj mjeri određeno.
7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjene prekršaje i osobu drugookrivljenika, pa je tako kao olakotne okolnosti cijenio njihovo priznanje kojim je pridonijeli bržem okončanju postupka, izraženo kajanje, osobne i imovinske prilike drugookrivljenika, otklanjanje posljedica prekršaja te prekršajnu nekažnjavanost oba okrivljenika. Kako s druge strane kod okrivljenika nisu utvrđene otegotne okolnosti, sud smatra da olakotne okolnosti u dovoljnoj mjeri pretežu da opravdavaju primjenu instituta ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona. Stoga je okrivljenicima prethodno utvrdio novčane kazne u nižem iznosu od najmanjeg koji zakon propisuje za svaki pojedini prekršaj, nakon čega im je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije.
7.1. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ukoliko okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne uplate 2/3 (dvije trećine) izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika.
U odnosu na točku II. presude
9. Odredba čl. 5. st. 1. i 2. Zakona o radu propisuje da je poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni, evidencija iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o radnicima i o radnom vremenu. Članak 229. st. 1. toč. 1. istog zakona određuje da će se novčanom kaznom od 8090,00 do 13.270,00 eura kazniti za prekršaj poslodavac pravna osoba ako ne vodi evidenciju o radnicima i o radnom vremenu ili je ne vodi na propisan način, ili ako na zahtjev inspektora rada ne dostavi podatke o radnicima i o radnom vremenu (članak 5.), dok je stavkom 2. propisano da će se novčanom kaznom od 920,00 do 1320,00 eura za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kazniti poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.
9.1. Analizirajući sadržaj predmetnog optužnog akta u odnosu na navedeni prekršaj, utvrđeno je da iz činjeničnog opisa djela u optužnom aktu ne proizlaze sva njihova zakonom propisana obilježja odnosno ovlašteni tužitelj nije pobliže opisao (konkretizirao) radnje kojim bi okrivljenik počinio predmetni prekršaj. Naime ovlašteni tužitelj je naveo zakonski opis prekršaja te je propustio točno opisati radnju kojim bi eventualno okrivljenik počinio prekršaj, odnosno u kojem razdoblju, u kojem objektu, u odnosu na koje radnike nije vodio evidenciju niti kako bi ona trebala izgledati. Ističe se kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja, podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, pa sve odlučne činjenice moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj. Naglašava se da, poštujući načelo zabrane preinačenja na gore, ovaj sud ne može promijeniti činjenični opis optužbe dodavanjem konstitutivnih elemenata prekršaja (pa makar isti proizlazili iz rezultata provedenog dokaznog postupka).
10. Slijedom svega gore navedenog, sud je na temelju članka 182. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona, donio presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe u odnosu na predmetni prekršaj, kako je i odlučeno u izreci presude.
11. Odluka o troškovima postupka se temelji na odredbi članka 140. stavka 2. Prekršajnog zakona, pa kako je vođenje postupka rezultiralo oslobađanjem od optužbe, troškovi vođenja postupka u odnosu na navedeni prekršaja padaju na teret proračunskih sredstava Suda.
Hvar, 26. ožujka 2026. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Olivera Dedić,v.r.
Lara Menđušić,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka pisanog otpravka iste. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu, Stalna služba u Hvaru, u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje nadležni sud.
Dostaviti: okrivljenicima, ovlaštenom tužitelju, u spis
