REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] I 5

Poslovni broj: Us I-238/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja IČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Danijel Jurić, odvjetnik u Rijeci, Andrije Medulića 4, protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, OIB 95093210687, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-05/24-26/43, URBROJ: 531-03-4-25-2 od 28. siječnja 2025.

II. Poništava se rješenje Primorsko – goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici, KLASA: UP/I- 361-03/18-13/273, URBROJ: 2170-03-02/20-23-11 od 23. studenog 2023. te se predmet vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

III. Prvostupanjsko tijelo je u ponovljenom postupku obvezno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženima u obrazloženju ove odluke.

IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove ovog upravnog spora u iznosu od 2.500,00 € (slovima: dvije tisuće petsto eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o trošku.

Obrazloženje

1. Rješenjem Primorsko – goranske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ispostava u Crikvenici, KLASA: UP/I-361- 03/18-13/273, URBROJ: 2170-03-02/20-23-11 od 23. studenog 2023. odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje rješenja o izvedenom stanju za ozakonjenje nezakonito izgrađene zahtjevne zgrade na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2. Tuženik je pobijanim rješenjem KLASA: UP/II-361-05/24-26/43, URBROJ: 531- 03-4-25-2 od 28. siječnja 2025. odbio tužiteljevu žalbu kao neosnovanu. Upravna tijela utemeljila su svoja rješenja na utvrđenju da potkrovlje zgrade koje predstavlja cijelu dodatnu etažu nije vidljivo na DOF 5/2011, te da se stoga ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi iz čl. 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrđenim zgradama ("Narodne novine" broj 86/12, 143/13, 65/17, 14/19, dalje: ZPNIZ).

3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj u tužbi i kasnijem tijeku spora navodi da su upravna tijela pogrešno utvrdila da predmetna zahtjevna zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije nedvojbeno vidljiva na snimci DOF 5/2011 u gabaritima koji su prikazani u arhitektonskom snimku izvedenog stanja. Navodi da tuženik i prvostupanjsko tijelo pogrešno zaključuju da zgrada ne ispunjava uvjete za ozakonjenje jer na snimci nije vidljivo dvostrešno krovište, već ravna krovna ploča. Tužitelj ne osporava da je krov s crijepom izgrađen 2018. radi sprječavanja prokišnjavanja, no ističe da su do 21. lipnja 2011. u potpunosti bili definirani vanjski gabariti zgrade s nadozidima koji su postojali na stropnoj ploči iznad prvog kata. Nastavno ističe da činjenicu postojanja predmetne zgrade u današnjim tlocrtnim gabaritima (162 m2) prije 21. lipnja 2011. godine dodatno potvrđuje Uvjerenje Odjela za katastar nekretnina Crikvenica od 5. srpnja 2023., iz kojeg je razvidno da je zgrada u tim gabaritima bila evidentirana u katastru još 2006. Stoga tužitelj smatra da su ispunjeni uvjeti iz čl. 2. st. 2. ZPNIZ-a, jer je zgrada, iako možda nedovoljno vidljiva na DOF-u u svim detaljima, bila evidentirana na katastarskom planu prije referentnog datuma. Tužitelj potvrđuje da je naknadno izvršio radove na krovištu, ali se poziva na pravno shvaćanje Ministarstva iz 2012. prema kojemu naknadno postavljanje krova na zgradu čiji su gabariti ranije definirani nije od utjecaja na mogućnost donošenja rješenja o izvedenom stanju, s tim da ti naknadni radovi nisu predmet ozakonjenja. Ukazuje da je nejasno zašto tuženik uopće ne spominje dostavljeno uvjerenje katastra, ističući da je činjenično stanje netočno utvrđeno te da su mu uskraćena stečena zakonska prava. Zaključno tužitelj ističe da je zgrada u razini suterena, prizemlja i prvog kata nedvojbeno postojala prije 21. lipnja 2011., što je dokazano i uvidom u DOF i katastarskim planom, pa smatra da se u konkretnom slučaju moglo primijeniti pravilo o završetku nezavršene zgrade u okviru ozakonjenih gabarita sukladno čl. 34. st. 1. ZPNIZ-a. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud poništi pobijano drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje te predmet vrati na ponovni postupak, kao i da tuženika obveže na naknadu troškova upravnog spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod navoda iz obrazloženja pobijanog rješenja te predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.

5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 5. ožujka 2026. u prisutnosti tužitelja i njegovog tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika na temelju čl. 91. st. 3. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, dalje: ZUS), čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.

6. Tužitelj je na održanoj raspravi dodatno istaknuo da je predmetni objekt još 2006. evidentiran na katastarskom planu u istim tlocrtnim gabaritima od 162 m2, pa da su upravna tijela nezakonito odbila ozakoniti veći dio zgrade koji je nedvojbeno izgrađen i evidentiran prije lipnja 2011.

7. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

8. Razmatrajući sva sporna činjenična i pravna pitanja ovoga spora, Sud smatra da je tužbeni zahtjev osnovan.

9. Iz spisa upravnog postupka proizlazi da je isti pokrenut po tužiteljevom zahtjevu za donošenje rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu zahtjevnu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Iz arhitektonske snimke izvedenog stanja dostavljene u tijeku postupka proizlazi da je predmet zahtjeva zahtjevna zgrada stambene namjene, visine S+P+1+Pot, četiri nadzemne etaže, koja se sastoji od 6 stanova (dva u suterenu, dva na 1. katu, te po jedan stan u prizemlju i u potkrovlju). Nastavno, tužitelj je u tijeku postupka dostavio uvjerenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjel za katastar nekretnina Crikvenica od 5. srpnja 2023., u kojem se navodi da je građevina-kuća evidentirana u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina] na k. č. br. [katastarska čestica]. godine, te da tlocrtna površina evidentirane građevine iznosi 162 m2.

10. Upravna tijela odbila su tužiteljev zahtjev, uz obrazloženje da se ne radi o nezakonito izgrađenoj zgradi iz čl. 2. st. 1. i st. 2. ZPNIZ-a, budući da usporedbom snimke DOF 5/2011 i kasnijih snimki (DOF 5/2014-2016, DOF 5/2018, DOF 5/2020) proizlazi da je zgrada vidljiva na snimci DOF 5/2011 naknadno nadograđena, budući se na toj snimci ne vidi etaža potkrovlja. Pritom upravna tijela utvrđuju da tužitelj nije samo postavio krov na postojeći nadozid (kako je to ustvrdio tužitelj na održanom očevidu, istaknuvši da je to učinio 2018.), već da je napravljena cijela dodatna etaža potkrovlja.

11. Tužitelj u ovome sporu navodi, kao što je to tvrdio i u postupku, da je 2018. izgradio krov zgrade kao dovršetak nedovršene zgrade, s time da su već 2011. s južne i sjeverne strane postojali izgrađeni nadozidi, te smatra da je krovište i neuređeni prostor ispod krova (potkrovlje) trebalo tretirati kao naknadno izvedeni dio zgrade koji nije predmet ozakonjenja, pa da je trebalo primijeniti odredbu čl. 34. st. 1. ZPNIZ-a, i ozakoniti dio koji je nesporno izgrađen prije 2011.

12. Navedeni pravni stav tužitelja djelomično je osnovan.

13. Odredbom čl. 2. st. 1. ZPNIZ-a propisano je da se nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađene bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu, vidljiva na digitalnoj ortofoto karti u mjerilu 1:5000 Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja Republike Hrvatske započetog 21. lipnja 2011. (u daljnjem tekstu: DOF5/2011), na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.

14. Sukladno čl. 2. st. 2. ZPNIZ-a nezakonito izgrađenom zgradom u smislu ovoga Zakona smatra se i zgrada, odnosno rekonstruirani dio postojeće zgrade izgrađen bez akta kojim se odobrava građenje, odnosno protivno tom aktu na kojoj su izvedeni najmanje grubi konstruktivni građevinski radovi (temelji sa zidovima, odnosno stupovima s gredama i stropom ili krovnom konstrukcijom) sa ili bez krova, najmanje jedne etaže, koja nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 ako je vidljiva na drugoj digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju aerofotogrametrijskog snimanja do 21. lipnja 2011. ili je do tog dana evidentirana na katastarskom planu ili drugoj službenoj kartografskoj podlozi, a o čemu tijelo nadležno za državnu izmjeru i katastar nekretnina na zahtjev stranke izdaje uvjerenje.

15. Sukladno čl. 34. ZPNIZ-a, nezavršena zgrada, odnosno nezavršeni dio zgrade stambene namjene, poslovne namjene koja nije proizvodna ili namijenjena za obavljanje isključivo poljoprivredne djelatnosti, za koju je doneseno rješenje o izvedenom stanju može se bez lokacijske dozvole, odnosno rješenja o uvjetima građenja završiti u okviru ozakonjenih gabarita te se na istoj može izvesti fasada te ravni, kosi ili zaobljeni krov bez nadozida. Za završetak zgrade, odnosno dijela zgrade druge namjene potrebno je u skladu s posebnim zakonom ishoditi građevinsku dozvolu (st. 1.). Izvođenju radova na završavanju zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se pristupiti nakon što se u skladu s posebnim zakonom izradi glavni projekt, odnosno ishodi potvrda glavnog projekta (st. 2.). Zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka može se priključiti na komunalne vodne građevine, na elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu sukladno posebnim zakonima (st. 3.). Zgrada, odnosno dio zgrade iz stavka 1. ovoga članka smatra se zgradom, odnosno dijelom zgrade za koju je izdan akt za građenje (st. 4.).

16. Razmatrajući svu dokumentaciju priležeću spisu, te uspoređujući navode tužitelja s materijalnom dokumentacijom koja prileži spisu te javno dostupnim podacima na koje se poziva tuženik (DOF 5 snimke sačinjene od 2011. – 2020.), Sud smatra da su upravna tijela potpuno i pravilno utvrdila činjenično stanje, no da nisu pravilno primijenila materijalno pravo.

17. Naime, usporedbom snimke DOF 5/2011 s kasnijim snimkama proizlazi, što i među strankama nije sporno, da je na snimkama od 2011. -2018. vidljiva zgrada s ravnim krovom, dok je zgrada u stanju prikazanom u arhitektonskoj snimci izvedenog stanja i utvrđenom na očevidu (kosi krov ispod kojeg je etaža potkrovlja) vidljiva tek na snimci DOF 5/2020. Stoga Sud smatra pravilnim zaključak upravnih tijela da posljednja etaža (potkrovlje) nije vidljiva na snimci DOF 5/2011, te je izgrađena tek naknadno. Nastavno, suprotno navodima tužitelja, na snimci zgrade prikazanoj na DOF 5/2011 nisu vidljivi nadozidi potkrovlja, već samo ravan krov, no, sve i da su isti vidljivi, navedeno ne bi imalo utjecaja na primjenu relevantnih zakonskih normi, jer sami nadozidi, bez stropa ili krova, ne predstavljaju stambeni prostor zgrade u smislu čl. 2. ZPNIZ-a.

18. Pritom nisu ispunjeni uvjeti za primjenu odredbe čl. 34. ZPNIZ-a na koju se tužitelj poziva, budući da se istome propisuje mogućnost naknadnog dovršetka zgrade koja je rješenjem o izvedenom stanju ozakonjena kao nedovršena, dok se u konkretnom slučaju radi o zgradi koja je već sada, dakle u postupku izdavanja rješenja, dovršena. Stoga se navedena odredba ne može tumačiti na način kako to tužitelj predlaže.

19. Međutim, Sud smatra da su upravna tijela propustila primijeniti odredbu čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a.

20. Sukladno čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a, rješenje o izvedenom stanju nezakonito izgrađene zgrade može se donijeti ako podnositelj zahtjeva otkloni nedostatak zbog kojeg se ne može ozakoniti zgrada (ukloni etažu ili drugi dio građevine, zatvori otvor na međi i sl.).

21. Naime, u konkretnom slučaju nije sporno da je glavnina zgrade (sve osim posljednje etaže, potkrovlja) vidljiva na snimci DOF 5/2011, te evidentirana u katastarskom planu 2006. godine.

22. Primijenivši navedenu odredbu na utvrđeno činjenično stanje, Sud smatra da je prije donošenja odluke o tužiteljevom zahtjevu istog valjalo pozvati da ukloni posljednju etažu, odnosno stanje zgrade vrati na ono vidljivo na DOF 5/2011, te da potom dostavi ispravljenu arhitektonsku snimku izvedenog stanja, kao i novu izjavu ovlaštenog inženjera građevinarstva da nezakonito izgrađena zgrada ispunjava bitni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti prema propisima koji su važili u vrijeme kada je zgrada građena ili prema važećim propisima, ako se radi o završenoj zgradi, odnosno njezinom dijelu, sve u smislu čl. 11. ZPNIZ-a (u tom smislu i Visoki upravni sud Republike Hrvatske posl.br. Usž-5069/18-3 od 19. prosinca 2019., posl.br. Usž- 2762/18-2 od 3. prosinca 2019, posl.br. Usž-1932/25-2 od 21. listopada 2025.).

23. Budući da je prvostupanjsko tijelo to propustilo učiniti, a koji nedostatak nije otklonio ni tuženik, to je na temelju čl. 117. st. 1. ZUS-a valjalo poništiti pobijano rješenje tuženika i rješenje prvostupanjskog tijela, te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovnom će postupku prvostupanjsko tijelo pozvati tužitelja da u smislu čl. 20. st. 4. ZPNIZ-a otkloni nedostatke (ukloni etažu) i dostavi ispravljenu dokumentaciju, te potom, ovisno o postupanju tužitelja, donijeti rješenje o izvedenom stanju ili zahtjev odbiti.

24. Odluka Suda o troškovima spora temelji se na čl. 147. st. 1. ZUS-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa). Budući da je tužitelj u predmetnom sporu uspio u cijelosti, to je istome priznat kao opravdan i nužan trošak zastupanja po kvalificiranom opunomoćeniku (odvjetniku) prilikom sastava tužbe i prilikom pristupa na ročište za raspravu, za svaku radnju u visini od visini od 500 bodova – 1.000,00 EUR (vrijednost boda 2,00 EUR) (Tbr. 27.1. i Tbr. 27.2. u svezi Tbr. 52.2. Tarife), dakle u ukupnom iznosu od 2.000,00 €, uvećano za pripadajući iznos PDV-a po stopi od 25% (500,00 € - Tbr. 46. Tarife), i to u ukupnom iznosu od 2.500,00 €.

U Rijeci 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Daria Pugel

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv t. I.-III. izreke ove presude žalba nije dopuštena (čl. 127. st. 1. ZUS-a). Protiv tč. IV. izreke ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijanog dijela presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).

Dostaviti:

- opunomoćeniku tužitelja Danijelu Juriću, odvjetniku u Rijeci, Andrije Medulića 4

- tuženiku Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz spis upravnog postupka