Poslovni broj: Us I-1220/2025-7
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Danijeli Čipčić Buzov, sucu pojedincu, te Radojki Ćupurdiji, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice AE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po opunomoćeniku Hrvoju Elezu, odvjetniku u Kaštel Sućurcu, Tomislava Antunovića 5, protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Zagreb, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi priznavanja prava na doplatak za pomoć i njegu, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 26. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljice i opunomoćenika tužiteljice, te u odsutnosti tuženika, 26. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-551-07/24-01/806, Urbroj: 524-11-01/6-25-4 od 2. travnja 2025. i rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Kaštela, Klasa: UP/I-551-07/23-01/694, Urbroj: 139-132-07-08-24- 6 od 16. srpnja 2024.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U pravodobnoj tužbi tužiteljica pobija zakonitost rješenja tuženika Klasa:
UP/II-551-07/24-01/806, Urbroj: 524-11-01/6-25-4 od 2. travnja 2025. (dalje: drugostupanjsko rješenje) i rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Kaštela, Klasa: UP/I-551-07/23-01/694, Urbroj: 139-132-07-08-24-6 od 16. srpnja 2024. (dalje: prvostupanjsko rješenje).
2. Drugostupanjskim rješenjem je odbijena žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja kao neosnovana.
3. Prvostupanjskim rješenjem je odbijen zahtjev u predmetu priznavanja prava tužiteljici na doplatak za pomoć i njegu.
4. Tužiteljica u tužbi kojom pobija zakonitost osporenih rješenja iz svih zakonkom predviđenih razloga, u bitnom navodi da su i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo donijeli odluke na temelju nepotpune medicinske dokumentacije, koju su pritom selektivno tumačili. Posebno ističe da nije pribavljena cjelovita dokumentacija od njezine obiteljske liječnice, niti je izvršen njezin neposredni pregled, već se odlučivalo samo na temelju postojećih nalaza koji, prema njezinu mišljenju, ne odražavaju stvarno zdravstveno stanje. Smatra da je postupak vođen protivno Zakonu o općem upravnom postupku jer nisu izvedeni svi relevantni dokazi potrebni za potpuno i pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja. Ukazuje i na nedosljednosti u postupanju tuženika, koji nalaže dodatno vještačenje, ali ponovno bez osobnog pregleda i bez cjelovitog uvida u medicinsku dokumentaciju i nalaze specijalista. Tužiteljica naglašava da bi i iz postojeće dokumentacije bilo moguće utvrditi da ima teži stupanj oštećenja zdravlja nego što je priznato, uključujući neurološke, reumatološke i psihičke probleme. Ističe da je nesposobna za rad, da joj je zdravlje trajno i nepovratno narušeno te da joj je potrebna stalna pomoć i njega. Dodatno ukazuje na financijski aspekt liječenja, navodeći da si dio terapija ne može priuštiti jer nisu pokrivene sustavom HZZO-a. Zaključuje da bi pravilno proveden postupak doveo do utvrđenja većeg stupnja invaliditeta, što bi predstavljalo osnovu za priznavanje traženih prava, neovisno o imovinskom cenzusu. Predlaže poništenje pobijanih akata i provođenje novog postupka uz pribavljanje potpune medicinske dokumentacije i novo vještačenje od strane odgovarajuće specijalizirane komisije uz osobni pregled. Podredno traži da se takvo vještačenje provede već tijekom upravnog spora kako bi se utvrdila i formalna i materijalna nezakonitost osporenih odluka. Također inzistira na održavanju sudske rasprave i donošenju zakonite odluke utemeljene na stvarnom činjeničnom stanju. Slijedom navedenog predlaže donošenje presude kojom se poništava osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje i nalaže tuženiku naknaditi tužiteljici troškove upravnog spora.
5. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da u cijelosti ostaje kod osporenog rješenja iz razloga navedenih u istome. Predlaže da se tužba odbije kao neosnovana.
6. U sporu je održana rasprava 26. veljače 2026., a čime je, kao i dostavom navedenih podnesaka, strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2024; dalje ZUS) dana mogućnost da se izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nije pristupio uredno pozvani tuženik, pa je ročište za raspravu održano u njegovoj odsutnosti.
6.1. Tužiteljica je po opunomoćeniku na ročištu za raspravu navela da izlaže i predlaže kao u tužbi i ustraje u svim dokaznim prijedlozima u tužbi, te ustraje u tužbenom zahtjevu. Osobito ustraje u prijedlogu da se naloži tuženiku u okviru predmetnog postupka provesti medicinsko vještačenje tužiteljice po liječničkoj komisiji subspecijaliziranoj za oboljenja tužiteljice uz osobni pregled tužiteljice. U odnosu na navedeni dokazni prijedlog posebno se ustraje i u pribavi cjelovitog zdravstvenog kartona kako je to u tužbi predloženo. Ukoliko naslov ne prihvati navedeni dokazni prijedlog svakako se ustraje u navodima radi pobijanja akti i donijeti nepravilno i nezakonito postupku jer tužiteljice nije neposredno pregledana od strane liječničke komisije niti je liječnička komisija posjedovala cjelovitu dokumentaciju, a i onu koju je posjedovala ocijenila je na pogrešan način na štetu tužiteljica. Na upit suda opunomoćenik tužiteljice pojašnjava a u svezi prijedlog da se naloži tuženiku da provede medicinsko vještačenje pojašnjava da isto predlaže na način da se usvoji tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice te ponište osporena rješenja te da se tuženiku naloži da u ponovljenom postupku provede medicinsko vještačenje a kako je to gore predloženo dok drži nesvrsishodnim vještačenje u ovom sporu obzirom da bi se radilo o potrebi vještačenja po tri različite specijalnosti a koje iziskuju veće financijske troškove za tužiteljicu.
7. U dokaznom postupku Sud je pregledao cjelokupnu dokumentaciju sadržanu u spisu upravnog spora i pregledao cjelokupan spis upravnog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.
8. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljice za pribavom zdravstvenog kartona tužiteljice, kao suvišno i nepotrebno, držeći da se pravilna i zakonita odluka može donijeti na temelju podataka spisa predmeta, ocjenom dokaza sadržanih u istom.
8.1. Stranke nisu imale drugih dokaznih prijedloga.
9. Nakon ocjene izvedenih dokaza i razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a ovaj Sud utvrđuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.
10. Predmet ovog spora u smislu odredbe članka 3. ZUS-a je ocjena zakonitosti osporenog prvostupanjskog i drugostupanjskog rješenja.
11. Za rješavanje predmetne upravne stvari u skladu s odbredbom članka 40. stavka 2. i 4. Zakona o inkluzivnom dodatku (Narodne novine broj 156/2023) imaju se primjeniti odredbe Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 18/22, 46/22, 119/22 i 71/23; dalje: Zakon).
12. Odredbom članka 55. Zakona propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
13. Člankom 56. stavkom 1. Zakona, propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu može priznati u punom ili smanjenom iznosu ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu. Stavkom 2. propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje u postotku od osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona koji iznosi:
1. 120% osnovice za puni iznos doplatka za pomoć i njegu
2. 84% osnovice za smanjeni iznos doplatka za pomoć i njegu.
14. Člankom 57. Zakona, propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu ne priznaje osobi: 1. koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu; 2. koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti; 3. kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drug ih pružatelja socijalnih usluga u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima; 4. koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora; 5. koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema drugim propisima; 6. koja osobnu invalidninu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima.
15. Člankom 58. stavkom 1. Zakona propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu u punom iznosu priznaje osobi iz članka 55. ovoga Zakona kojoj je utvrđen treći stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja neovisno o uvjetima iz članka 57. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.
15.1. Stavkom 2. propisano je da se pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu priznaje osobi iz članka 55. ovoga Zakona kojoj je utvrđen drugi stupanj težine invaliditeta oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja ako prosječan mjesečni prihod samca ne prelazi iznos od 250 % osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona odnosno ako prosječan mjesečni prihod po članu kućanstva ne prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona u prethodna tri mjeseca prije pokretanja postupka.
16. Odlukom Vlade Republike Hrvatske o osnovici za izračun iznosa drugih prava iz sustava socijalne skrbi (Narodne novine, broj 23/2022) utvrđena je osnovica na temelju koje se izračunava iznos drugih prava iz sustava socijalne skrbi, u iznosu od 500,00 kuna/66,36 EUR.
17. Odredbom članka 135. stavka 1. Zakona propisano je da ako je za odlučivanje o naknadama i uslugama u sustavu socijalne skrbi potrebno utvrđivanje činjenice postojanja tjelesnog, intelektualnog, osjetilnog i mentalnog oštećenja, invaliditeta, funkcionalne sposobnosti te radne sposobnosti, Zavod će zatražiti nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom prema propisima kojima se uređuje vještačenje i metodologija vještačenja.
18. Iz podataka spisa predmeta proizlazi kako slijedi:
- da je tužiteljica 21. prosinca 2023. podnijela prvostupanjskom tijelu zahtjev za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu zbog narušenog zdravstvenog stanja;
- da tužiteljica živi u četveročlanom kućanstvu;
- da je u povodu predmetnog zahtjeva pribavljen nalaz i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Splitu, Klasa: 551-01/24-03/2219, Urbroj: 426-04- 06-01/6-24-2, evidencijski broj: 1010725 od 5. veljače 2024. kojim je utvrđeno kod tužiteljice postojanje kroničnih bolesti 2. stupnja, postojanje tjelesnog ošećenja, postojanje mentalnog oštećnja, postojanje više vrsta tjelesnih i mentalnih oštećenja, postojanje privremen promjene u zdravstvenom stanju, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za smostalan rad, postojanje prijeke potrebe privremene pomoć i njege u smanjenom opsegu (III stupanj, a moguće i II), postoji oštećenje funkcionalnih sposobnosti drugog stupnja, ne postoji teški invaliditet (IV stupanj) niti teži invaliditet (III stupanj)
- da prosječni mjesečni prihod kućanstva prelazi cenzus određen Zakonom.
19. Prvostupanjskim rješenjem odbijen predmetni zahtjev tužiteljice uz obrazloženje u bitnom da je gore citiranim nalazom i mišljenjem Zavoda za za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Splitu od 5. veljače 2023. utvrđeno kod tužiteljice postojanje kroničnih bolesti 2. stupnja, postojanje tjelesnog ošećenja, postojanje mentalnog oštećnjea, postojanje više vrsta tjelesnih i mentalnih oštećenja, postojanje privremen promjene u zdravstvenom stanju, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za samozbrinjavanje, postojanje sposobnosti za osposobljavanje za smostalan rad, postojanje prijeke potrebe privremene pomoć i njege u smanjenom opsegu (III stupanj, a moguće i II), postoji oštećenje funkcionalnih sposobnosti drugog stupnja, ne postoji teški invaliditet (IV stupanj) niti teži invaliditet (III stupanj), te obzirom da prosječni mjesečni prihod kućanstva tužiteljice prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. Zakona to tužiteljica da ne ispunjava uvjete za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu.
20. Protiv prvostupanjskog rješenja tužiteljica je izjavila žalbu te je u povodu žalbe tužiteljice u skladu s odredbom članka 135. stavka 2. Zakona pribavljen nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Klasa: 551-01/23-03/2219 od 4. veljače 2025., kojim je pravilnim uz dopunu ocijenjen nalza i mišljenje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom , Regionalnog ureda Split od 5. veljače 2024. te je utvrdio da prema Listi težine i vrste invaliditeta – oštećenja funkcionalnih sposobnosti , Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne Novine, broj 96/23), kod tužiteljice AE postoji tjelesno oštećenje- kronične bolesti
– 2. stupanj (osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijeva stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe, privremeno jer se s obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti. Postoji mentalno oštećenje psihičke bolesti/odrasli- 1. stupanj (osoba uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru, može samostalno funkcionirati u svakodnevnim životu, školovanju i svim drugim aktivnostima primjerenim dobi), privremeno obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštečenja funkcionalne sposobnosti 21. Osporenim drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv prvostupanjskog rješenja pozivom na nalaz i mišljenje Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Klasa: 551-01/23-03/2219 od 4. veljače 2025, kojim je potvrđen nalaz i mišljenje Zavoda za za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Sektora za vještačenje, Područnog ureda u Splitu od 5. veljače 2024 . da kod tužiteljice postoji 2. stupanj težine invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, ali budući da prosječan mjesečni prihod po članu kućanstava imenovane prelazi iznos od 200% osnovice iz članka 22. stavka 2. ovoga Zakona, nisu ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na doplatak za pomoć i njegu, propisani odredbom članka 58. st. 2. Zakona o socijalnoj skrbi.
22. S obzirom na podatke spisa predmeta, a imajući u vidu naprijed citirane zakonske odredbe, po ocijeni ovog Suda, osporenim prvostupanjskim i drugostupanjskim rješenjem uz obrazloženje koje je njima dano, nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, dok tužbeni prigovori nisu osnovani niti od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari.
23. Naime, nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku te nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku donijeti su na temelju medicinske i druge dokumentacije u spisu tuženog tijela, vještva su obrazložena te je utvrđeno da kod tužiteljice prema Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti postoji tjelesno oštećenje- kronične bolesti – 2. stupanj (osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijeva stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe, privremeno jer se s obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti. Postoji mentalno oštećenje psihičke bolesti/odrasli- 1. stupanj (osoba uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru, može samostalno funkcionirati u svakodnevnim životu, školovanju i svim drugim aktivnostima primjerenim dobi), privremeno obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštečenja funkcionalne sposobnosti. Utvrđeno je postojanje prijeke potrebe privremene pomoć i njege u smanjenom opsegu (III stupanj, a moguće i II), postoji oštećenje funkcionalnih sposobnosti drugog stupnja, ne postoji teški invaliditet (IV stupanj) niti teži invaliditet (III stupanj). Vještačenja su suglasna, provedena su sukladno odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja (Narodne novine, broj 96/23; dalje: Uredbe), prilog koje je, između ostalih, i Lista težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti, te ih ovaj Sud u cijelosti kao stručna prihvaća te smatra da su služila kao valjana osnova za donošenje rješenja u upravnom postupku.
24. Stoga, imajući u vidu činjenicu da je cjelokupna medicinska dokumentacija koja prileži spisu upravnog tijela, pregledana od strane ovlaštenog vijeća vještaka i Vijeća viših vještaka te da su na temelju iste dali svoj nalaz i mišljenje, po kojima kod tužiteljice sukladno Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti, postoji postoji tjelesno oštećenje- kronične bolesti – 2. stupanj (osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijeva stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe, privremeno jer se s obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti. Postoji mentalno oštećenje psihičke bolesti/odrasli- 1. stupanj (osoba uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru, može samostalno funkcionirati u svakodnevnim životu, školovanju i svim drugim aktivnostima primjerenim dobi), privremeno obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštečenja funkcionalne sposobnosti , a da prosječni mjesečni prihodi kućanstva tužiteljice prema podacima spisa predmeta prelaze iznos od 200% osnovine iz članka 22. stavka 2. Zakona, to ovaj Sud smatra da je pravilno i zakonito prvostupanjskim rješenjem odbijen predmetni zahtjev odnosno pravilno i zakonito je drugostupanjskim rješenjem odbijena žalba tužiteljice.
25. Dakle, ovaj Sud je prihvatio valjanim nalaze i mišljenja tijela medicinskog vještačenja u upravnom postupku koja su dana po svim pravilima medicinske znanosti, a nakon detaljnog uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja prileži spisu predmeta i provođenja propisanog vještačenja. Po ocjeni ovog Suda nalazi i mišljenja stručnih tijela medicinskog vještačenja su potpuna, jasna i precizna s medicinske točke gledišta, upravo suprotno tužbenim prigovorima, te su prema ocjeni ovog Suda, u osporenom rješenju, dani jasni, konkretni i argumentirani razlozi.
26. Nadalje, za istaći je da tužiteljica za svoje tvrdnje iz tužbe da je ocjena nadležnih tijela vještačenja rezultat pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, te da kod tužiteljice postoji teži stupanj invaliditeta od utvrđenog, nije predložila izvođenje dokaza u ovom sporu kojima bi ocjenu nadležnih tijela vještačenja dovela u sumnju (provođenje vještačenja po neovisnom sudskom vještaku odgovarajuće specijalnosti).
27. Glede prigovora tužiteljica da ista nije pregledana od strane nadležnih tijela vještačenja za navesti da je da se prema odredbama Uredbe (članak 6. stavka 1. i 2., članak 25. stavka 1. i 2.) vještačenje provodi uvidom u zahtjev za vještačenje te medicinsku i drugu dokumentacije, te ako se vještačenje ne može provesti na temelju takvog uvida obaviti će se neposredni pregled osobe koja se vještači, a što ovdje prema podacima spisa predmeta, nije slučaj.
28. Ne stoji prigovor tužiteljice da nije pregledana sva medicinska dokumentacija tužiteljice, obzirom da iz podataka spisa predmeta proizlazi da je uzeta u obzir cjelokupna medicinska i druga dokumentacija koja prileži spisu predmeta Naime, ovdje je za istaći da je predmetni postupak pokrenut na temelju zahtjeva tužiteljice od 21. prosinca 2023., a uz koji je tužiteljica priložila medicinsku dokumentaciju, koja je uzeta u obzir i cijenjena prilikom donošenja odluke o predmetnom zahtjevu tužiteljice.
29. Kod ovakov stanja stvari, ovaj Sud smatra u dovoljnoj mjeri utvrđenim temeljem gore navedenih nalaza i mišljenja pribavljenim tijekom upravnog postupka, koji su dostatno obrazloženi i koje ovaj Sud kao vjerodostojne dokaze i prihvaća, da kod tužiteljice prema Listi težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalne sposobnosti postoji tjelesno oštećenje- kronične bolesti – 2. stupanj (osobe kod kojih je ustanovljena kronična bolest s komplikacijama na ciljnim organima i zahtijeva stalnu terapiju i povremenu skrb druge osobe, privremeno jer se s obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštećenja funkcionalne sposobnosti. Postoji mentalno oštećenje psihičke bolesti/odrasli- 1. stupanj (osoba uz redovito liječenje i praćenje bolesti po nadležnom psihijatru, može samostalno funkcionirati u svakodnevnim životu, školovanju i svim drugim aktivnostima primjerenim dobi), privremeno obzirom na narav bolesti očekuje promjena u funkcioniranju, odnosno stupnju oštečenja funkcionalne sposobnosti. Utvrđeno je postojanje prijeke potrebe privremene pomoć i njege u smanjenom opsegu (III stupanj, a moguće i II), postoji oštećenje funkcionalnih sposobnosti drugog stupnja, ne postoji teški invaliditet (IV stupanj) niti teži invaliditet (III stupanj), a kako prosječni mjesečni prihodi kućanstva tužiteljice u posljednja tri mjeseca prije podnošenja predmetnog zahtjeva prema podacima spisa predmeta prelaze iznos od 200% osnovine iz članka 22. stavka 2. Zakona, a koju činjenicu tužiteljica nije niti osporavala, to ovaj Sud smatra da je pravilno i zakonito prvostupanjskim rješenjem odbijen predmetni zahtjev odnosno pravilno i zakonito je drugostupanjskim rješenjem odbijena žalba tužiteljice.
30. U svemu izloženom, po ocijeni ovog suda, osporeno drugostupanjsko i prvostupanjsko rješenje tuženika je zakonito, u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje upravne stvari, činjenično stanje je pravilno i potpuno utvrđeno, te je pravilno primijenjen materijalni propis, pri čemu nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09 i 110/21), na koje Sud pazi po službenoj dužnosti.
31. Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao pod točkom I. izreke.
32. Tužiteljici u skladu s odredbom članka 147. stavka 1. ZUS-a ne pripada pravo na naknadu troškova spora koji je izgubila, a radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke.
U Splitu 26. ožujka 2026.
S U T K I NJ A
Danijela Čipčić Buzov
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, a o istoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske.
DNA:
- Tužiteljici, po opunomoćeniku
- tuženiku, uz povrat spis upravnog tijela po pravomoćnosti
- u spis.