REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-2871/2023

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Jasni Golubić, na prijedlog sudske savjetnice Lare Bogdanović, pravnoj stvari tužitelja MARTINJAK d.o.o., OIB: 07121698092, [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Šime Savić, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženika HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o., OIB: 46830600751, Zagreb, Ulica grada Vukovara 37, radi isplate iznosa od 22.811,30 EUR, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 24. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Šime Savića, odvjetnika u Zagrebu i punomoćnika tuženika po zaposlenju FD, **.**.2026. donio i objavio presudu i rješenje te

p r e s u d i o  j e

I Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 21.725,05 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31. srpnja 2023. do isplate.

II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka.

i  r i j e š i o  j e

I Utvrđuje se da je tužba povučena u dijelu u kojem tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 1.086,25 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 31. srpnja 2023. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako se bavi uzgojem, proizvodnjom, obradom i preradom mesa od stoke, pri čemu tužitelj i opskrbljuje kako svoje trgovine (mesnice), tako i prodavaonice u sklopu velikih trgovačkih lanaca.

2. Navodi kako je s tuženikom sklopio Ugovor o korištenju mreže, a kojim ugovorom su uređena prava i obveze obje ugovorne strane, a istim ugovorom se tuženik obvezao isporučivati električnu energiju tužitelju (kupcu), neometano i bez prekida. Dana 31. srpnja 2023. godine u 14:45 sati u klaonici tužitelja, dok je trajalo omamljivanje, klanje i obrada životinja, između ostalog i goveda – bikova, došlo je do nestanka električne energije (struje) u cijelom mjestu [adresa], pa tako i u klaonici tužitelja na adresi [adresa], a da prethodno to nije najavljeno.

3. Nadalje navodi kako je u trenutku nestanka električne energije, na liniji ostalo visjeti 10 zaklanih bikova, a nije se moglo nastaviti sa daljnjim procesom obrade, kao što je obrađivanje nogu, vađenje crijeva, organa, što je uzrokovalo i kvarenje mesa. S obzirom da su bikovi teški više od 600 kg svaki, nije se moglo ništa poduzeti kako bi se smanjila šteta ili nastavila obrada. Ističe kako se električna energija vratila u 16:45 sati, dakle nakon više od 2 sata te se nastavilo s radovima i daljnjom obradom bikova. Međutim, obzirom na vremenske uvjete, kontrolna tijela koja su cijelo vrijeme bila prisutna u klaonici tužitelja, i to ovlašteni veterinar CD, dr. med. vet., kao i klasifikator ZD utvrdili su i ocijenili prilikom kontrole i razvrstavanja mesa, da je 3.545,00 kg mesa bika (junetine) neuporabljivo iz razloga što su bikovi ostali visjeti na liniji 2 sata, proces proizvodnje nije mogao biti nastavljen, odnosno nije se moglo ići u novu fazu obrade bikova zbog nestanka električne energije.

4. Navodi kako je tužitelj, s obzirom na navedeno, dana 3. kolovoza 2023. odvezao isto meso na uništenje u ovlaštenu tvrtku za uništenje Agroproteinku d.d. u Sesvetskom Kraljevcu, Strojarska cesta 11. Iz vagarskog lista br. 7585 proizlazi da je vaga kod ulaznog vaganja izvagala masu kamiona s neuporabljivim mesom od 14 160 kg, dok je kod izlaznog vaganja izvagala masu kamiona od 10 560 kg, iz čega proizlazi da je uništeno, odnosno „neškodljivo uklonjeno“ cca 3600 kg mesa bika. Tužitelj ističe kako bi da je prodao navedenu uništenu količinu mesa bika od 3.545,00 kilograma prema tablici o razdiobi mesa po pozicijama i prodajnoj cijeni mesa po kilogramu ostvario zaradu u iznosu od 21.725,05 EUR, a što bi sa PDV-om iznosilo 22.811,30 EUR. Kao dokaz navedenom, tužitelj ističe kako je preostalo uporabljivo meso bika, a koji bikovi su također omamljeni (usmrćeni) istog dana i od kojih je meso obrađeno za daljnju prodaju, prodao isti dan kupcu Konzum plus d.o.o. upravo po prethodno navedenim cijenama. Navodi kako glavni i jedini uzrok propadanja mesa nestanak električne energije u trajanju od punih 2 sata zbog krivnje tuženika. Stoga, tužitelj u ovom postupku potražuje nastalu štetu u vidu izgubljene dobiti (zarade) u iznosu od 22.811,30 EUR koji bi po redovnom tijeku stvari, da nije nestalo električne energije, tužitelj ostvario. Predlaže sudu prihvatiti tužbeni zahtjev uz naknadu parničnih troškova tužitelju.

5. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva te odgovornost za nastanak štetnog događaja. Navodi kako nije sporno da je s tužiteljem imao zaključen Ugovor o korištenju mreže, ali pojašnjava da se istim ugovara samo korištenje mreže, a ne isporuka električne energije te da su se tuženik, kao Operator distribucijskog sustava i tužitelj, kao Korisnik mreže, sporazumjeli samo o načinu i uvjetima za korištenje mreže, što znači korištenje mreže pod unaprijed određenim uvjetima s jedne strane i plaćanje naknade za korištenje mreže s druge strane. Nadalje navodi kako je u Ugovoru o korištenju mreže propisano isključenje odgovornosti tuženika i isključenje prava na naknadu štete od tuženika u slučaju da je šteta nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.

6. Navodi da je do prekida u opskrbi električnom energijom došlo uslijed nastanka iznimnog događaja i/ili više sile odnosno uslijed pada (vodne) žice zračnog srednje naponskog voda s izolatora (zbog puknuća vezne žice) na konzolu betonskog stupa. Ističe kako do puknuća dolazi uslijed određenog gibanja vezne žice odnosno zbog ostvarenja određene vibracije žice (frekvencije) što mogu uzrokovati različiti izvanjski faktori i događaji poput vremenskih prilika, utjecaj životinja (kretanja ptica i jata ptica), zamor materijala i svako jače oscilatorno opterećenje. U prilog tome da se radilo o iznimnom događaju i/ili višoj sili, tužitelj ističe činjenicu da je mjesec srpanj 2023. godine bio izuzetno vremenski nestabilan u cijeloj Republici Hrvatskoj te su tako i na mjestu nastanka štetnog događaja zabilježene netipične vremenske neprilike. Tuženik smatra da nije odgovoran zbog nastalog puknuća vezne žice te da tužitelj, kao korisnik mreže, nema pravo na naknadu štete jer se radi o ostvarenom razlogu isključenja odgovornosti tuženika.

7. Nadalje navodi kako tužitelj nije poduzeo radnje kako bi se smanjila šteta ili nastavila obrada bikova, pri čemu misli na osiguravanje uvjeta za neometani proces obrade i proizvodnje mesa u pogledu uobičajenih zahtjeva koje moraju ispunjavati klaonice, a tiču se osiguravanja hladnog skladištenja mesa, sprečavanja kontaminacije mesa (nastavak obrade mesa ručnim putem), briga o kontinuiranom odvijanju poslova, osiguravanju odvojenih prostorija za odvojeno skladištenje mesa, osiguravanju potrebne opreme za rasijecanje itd., a koje predstavljaju ispunjavanje tipičnih zahtjeva za klaonice u skladu s odredbama iz Uredbe (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla (a odnose se na zahtjeve za higijenu klanja, higijenu tokom rasijecanja i otkoštavanja i naročito na uvjete za odgovarajuće skladištenje mesa, proces hlađenja mesa, odgovarajuću ventilaciju radi sprečavanja kondenzacije i kvarenja mesa itd.).

8. Također ističe kako prigovara istinitosti Zapisnika Kontrolnog tijela, broj:

21/596/2023 jer je isti djelomično nečitljiv (rukom pisan), datum u zaglavlju dokumenta i danu nastanka štetnog događaja se ne poklapaju te je iz istog vidljivo da se razlikuju osobe koje su ga izradile i pregledale od one koja ga je potpisala. Ističe kako do brzog kvarenja mesa dolazi samo uslijed neodgovarajućih higijenskih uvjeta ili neadekvatne manipulacije mesom. Također prigovara obračunu vaganja neuporabljivog mesa navodeći kako je uništeno više mesa nego što je propalo. Osporava i izračun izgubljene zarade jer napravljen paušalno i jednostrano od strane tužitelja na temelju njegovih očekivanja i procjene te tužitelj nije dokazao o kojoj se kategoriji mesa radilo.

9. Zaključno osporava kako je nestanak električne energije u trajanju od dva sata glavni i jedini uzrok propadanja mesa već da se radi o čitavom nizu profesionalnih propusta tužitelja. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku.

10. Tuženik u odgovoru na tužbu također predlaže obavijestiti o parnici osiguravatelja tuženika – HOK-OSIGURANJE d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 00432869176, s kojim tuženik ima sklopljenu policu osiguranja od odgovornosti. Sud je 22. svibnja 2024. obavijestio navedenu treću osobu u skladu s odredom članka 211. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP) te se ista od dana primitka obavijesti 28. svibnja 2024. nije očitovala niti umiješala.

11. Tužitelj u tijeku postupka u bitnome navodi kako je tuženik trebao pravovremeno zamijeniti žice na način da budu čvrste i otporne na nevrijeme i da se zaštite od utjecaja životinja ili padanja grana. Ističe kako se radi o zastarjeloj, dotrajaloj infrastrukturi u koju se nije ulagalo, za što je u cijelosti odgovoran tuženik, kao i za štetu koja je zbog toga nastala tužitelju. Navodi kako na dan štetnog događaja za područje Sv. Ivan Zelina nije bilo zabilježenih atmosferskih pojava, odnosno da nije ni padala kiša, ni puhao vjetar, niti je bilo grmljavinskog nevremena, već da je tog dana bilo sunčano pa da tužitelj u takvim okolnostima nije mogao niti očekivati, niti predvidjeti da će doći do nestanka električne energije.

12. Ističe kako čak i da su pojave poput olujnog nevremena ili nevremena s jakim vjetrom ili grmljavinom zabilježene, da su iste prirodne pojave koje su predvidive i koje se ne smatraju višom silom pa se tuženik bezuspješno poziva na isključenje odgovornosti zbog više sile. Navodi kako je direktor tužitelja u više navrata kontaktirao tuženika, tj. elektru, kada će se vratiti struja, te je svaki put dobio informaciju da će biti riješeno uskoro, za 15 minuta, u najkraćem mogućem roku. Slijedom tako dobivenih informacija od strane tuženika, direktor tužitelja je očekivao da će se struja vratiti svaki čas, međutim električne energije nije bilo čak dva sata.

13. Ističe kako je direktor tužitelja poduzeo sve što je bilo moguće kako bi spriječio nastanak štete. Navodi da je djelatnost distribucije električne energije javna usluga sukladno odredbama Zakona o zaštiti potrošača, te je i temeljem toga propisa trgovac (tuženik) dužan održavati kvalitetu javne usluge, kao i prema nizu drugih propisa, a kao i prema pravilima struke. Također ističe kako se tuženik bavi distribucijom i opskrbom električne energije (struje), a što predstavlja opasnu djelatnost, slijedom čega se za nastalu štetu imaju primijeniti odredbe koje uređuju odgovornost za štetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, tj. odredbe o objektivnoj odgovornosti za štetu.

14. Navodi kako tužitelj ispunjava sve uvjete i pravila propisane za klaonice te da su sanitarni uvjeti u klaonici na visokom nivou, a o čemu evidencije vodi i Ministarstvo poljoprivrede i državni inspektorat. Ističe kako je općepoznata činjenica da kada u omamljenoj životinji ostanu crijeva i grudni organi, da isto vrlo brzo može dovesti do kontaminacije mesa. Ističe kako čak i da se radi o ugovornoj šteti, da se tuženik ne može osloboditi odgovornosti pozivajući se na odredbe pravilnika ili uvjeta koji su ništetni i protivni zakonu kao višem pravnom propisu, s obzirom da su isti suprotni načelu savjesnosti i poštenja te uzrokuju očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama stranaka. Navodi kako smisao istih nije da tužitelj redovito i uredno plaća isporuku električne energije, a da tuženik jednostranim uvjetima i pravilnicima isključi plaćanje štete koja nastane zbog tuženikovog propusta u održavanju mreže.

15. Tuženik u tijeku postupka u bitnome navodi da se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o izvanugovornoj odgovornosti za štetu, već eventualno o ugovornoj odgovornosti. Navodi da se Ugovorom o korištenju mreže ugovara korištenje elektroenergetske distribucijske mreže za neko obračunsko mjerno te da se istim Ugovorom ne ugovara usluga opskrbe električnom energijom, a da se opskrba električnom energijom ugovara Ugovorom o opskrbi te da tuženik nije dužan isporučivati energiju neometano i bez prekida jer se na to nije obvezao i jer se ne bavi poslovima opskrbe. Ističe kako u slučaju prekida napajanja, kao i u slučaju nastanka više sile i iznimnog događaja korisnik mreže (tužitelj) nema pravo na naknadu štete od tuženika kao operatora distribucijskog sustava, sukladno članku 16. Ugovora o korištenju mreže.

16. Navodi da je distribucijska elektroenergetska mreža podložna izvanjskim utjecajima, utjecajima vremenskih nepogoda i prirodnih pojava koji mogu utjecati na rad i ispravno funkcioniranje mreže. Izravna relacija olujnog nevremena iz srpnja 2023. koje je zahvatilo cijelu Republiku Hrvatsku, vidljiva je po zabilježenim meteorološkim podacima i na području sjedišta tužitelja. Navodi kako se Ugovorom o korištenju mreže tuženik obvezao tužitelju osigurati električnu energiju standardne kvalitete napona i pouzdanosti napajanja, a taj standard sukladno odredbama Pravilnika o uvjetima kvalitete opskrbe električnom energijom (NN 84/22) koji je donijela Hrvatska energetska regulatorna agencija podrazumijeva mogućnost trajanja neplaniranih prekida u distribucijskoj mreži za pojedine korisnike na niskom naponu do čak 900 minuta za pojedinačni prekid, odnosno 720 minuta za cijelu godinu neovisno o broju prekida, za nadzemne vodove tek nakon čega korisnik ostvaruje pravo na novčanu naknadu. Ističe kako se kvarovi na mreži ne mogu najaviti jer se događaju izvan volje tuženika te ih se ne može predvidjeti. Također ističe kako je bez obzira na to upravo prekid napajanja jedan od razloga isključenja odgovornosti.

17. Navodi kako je naknada štete u konkretnom predmetu regulirana i Pravilnikom o uvjetima o korištenju mreže i opskrbu električnom energijom (Narodne novine, broj; 100/2022), u kojemu je u čl. 43. st. 3., koji je istovjetan čl. 16. Ugovora o korištenju mreže, propisano kako korisnik mreže i korisnik mjernih podataka nemaju pravo na naknadu štete ako je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja. Kada bi tuženik bio obvezan osigurati da se neplanirani prekidi (uslijed kvarova) koji se ne mogu predvidjeti, ne događaju ili da se otklanjaju istog trena kako se pojavljuju, radilo bi se o nemogućoj činidbi te bi takvi ugovori o korištenju mreže bili ništetni. Ističe kako su korisnici mreže, sukladno čl. 29. st. 4. Pravilnika o općim uvjetima, sami odgovorni za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi osigurali zaštitu svojih postrojenja i instalacija od posljedica neplaniranog prekida napajanja.

18. Tuženik navodi da djelatnost proizvodnje, obrade i prerade mesa koju obavlja tužitelj podrazumijeva postojanje neke vrste osiguranja (ugovaranje odgovarajuće police osiguranja) kojom se osiguravaju rizici poslovanja poput poslovnih prostora, opreme, zaliha robe i sirovina i najvažnije, rizik prekida poslovanja uslijed nastanka štetnog događaja, ali i drugih „vrsta osiguranja“ upravljenih na održavanje proizvodnje

– postojanje generatora struje (agregata) i/ili postojanje sustava za neprekidno napajanje, što bi bilo savjesno i odgovorno i tada bi tužitelj mogao reći da je savjesni gospodarstvenik. Ističe kako se radi o propustu tužitelja da svoje postrojenje osigura od prekida napajanja. Također, navodi kako tužitelju nije nastala šteta uslijed djelovanja struje kao opasne stvari, već uslijed nestanka iste pa da navodi tužitelja o objektivnoj odgovornosti tuženika nisu osnovani. Ističe kako tužitelj na kojemu je teret dokaza, nije dokazao da je do štete došlo zbog postupanja tuženika, odnosno grubim propustom tuženika, niti da je otklanjanje kvara trajalo dulje nego što je bilo potrebno, stoga nije dokazao odgovornost tuženika za štetu. Tuženik osporava i aktivnu legitimaciju tužitelja, s obzirom da tužitelj nije dokazao da je vlasnik zaklanih bikova, odnosno iz isprava u spisu proizlazi da je tužitelj samo klaoničar, a da je posjednik bikova društvo PIK Vinkovci PLUS d.o.o. te dobavljač društvo Belje Plus d.o.o.

19. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze čitanjem isprava u spisu, i to: preslika Ugovora o korištenju mreže (list 6-9 spisa), zapisnik kontrolnog tijela br. 21/596/2023 od 31. srpnja 2023. (list 10-11 spisa), pojedinačni zapisnik o razvrstavanju goveđih trupova br. 93/67/07/23 od 31. srpnja 2023. (list 12-13 spisa),

potvrda tuženog o prestanku opskrbe el. energije (list 14 spisa), izjava poslovođe VD (list 15 i 145 spisa), vagarski list br. 7585 od 3. kolovoza 2023. (list 19 spisa), komercijalni dokument o prijevozu br. 129171/2023 od 3. kolovoza 2023. (list 20 spisa), potvrda o dezinfekciji kamiona reg. oznake [registarska oznaka] od 3. kolovoza 2023. (list 21 spisa), tablica rasjeka i cijena (list 16 spisa), račun br. 3444/1/8/23 i 4123/1/8/23 od 31. srpnja 2023. (list 17-18 spisa), medijski natpisi web portala (list 33- 39 spisa), meteorološki podaci DHMZ-a od 1. prosinca 2023. (list 40-41 spisa), Pravilnik o mjerama prilagodbe zahtjevima propisa o hrani životinjskog podrijetla, Narodne novine broj: 51/2015, 106/2015, 21/2019, čl. 6. -10. i dr. članci (list 42-48 spisa), Uredba (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju određenih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla, Prilog III, Poglavlje II. Zahtjevi za klaonice, Poglavlje IV. Higijena klanja Poglavlje V. Higijena tijekom rasijecanja i otkoštavanja i dr. članci Uredbe (list 49-109 spisa) te nalaz i mišljenje financijskog vještaka Zrinka Ručevića od 2. listopada 2025. (list 318-3080 spisa) te su saslušani svjedoci CD (list 157 spisa), ZD (list 158 spisa), ŠD (list 159 spisa), LD (list 188 spisa) i zastupnik po zakonu tužitelja GD (list 278 spisa).

20. Nakon ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. ZPP-a, sud je utvrdio tužbeni zahtjev neosnovanim.

21. Predmet ovog spora je tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 21.725,05 EUR na ime naknade imovinske štete koja je, prema tvrdnjama tužitelja, nastala u vidu izmakle dobiti uslijed propadanja mesa bikova nakon prekida opskrbe električnom energijom tijekom procesa klanja dana 31. srpnja 2023. u mjestu [adresa].

22. Među strankama nije sporno da je 31. srpnja 2023. u vremenu od 14:45 do 16:45 sati u mjestu [adresa] došlo do prekida u opskrbi električnom energijom dok je u klaonici tužitelja trajao proces klanja bikova. Međutim, među strankama je sporno postoji li odgovornost tuženika za štetu koju tužitelj tvrdi da je zbog toga pretrpio, kao i postojanje i visina same štete.

23. Iz zapisnika kontrolnog tijela br. 21/596/2023 od 31. srpnja 2023. (list 10-11 spisa) i pojedinačnog zapisnika o razvrstavanju goveđih trupova br. 93/67/07/23 od 31. srpnja 2023. (list 12-13 spisa) proizlazi da su prilikom omamljivanja, klanja i obrade životinja u klaonici tužitelja prisustvovala kontrolna tijela, i to ovlašteni veterinar Veterinarske stanice Sveti Ivan Zelina d.o.o., CD, dr. med. vet. te klasifikator ZD iz Eurofinis Croatiakontrole d.o.o. te da je tijekom klanja došlo do nestanka el. energije (struje) u trajanju oko 2 sata pa su neobrađeni bikovi ostali visjeti na liniji te se nije moglo nastaviti sa daljnjim procesom obrade zbog čega je došlo do kvarenja 3.545,00 kg mesa koje se više nije moglo upotrijebiti. Navedena količina proizlazi i iz vagarskog list br. 7585 od 3. kolovoza 2023. (list 19 spisa) te komercijalnog dokumenta o prijevozu br. 129171/2023 od 3. kolovoza 2023. (list 20 spisa) s obzirom da je tužitelj kamionom odvezao meso na uništenje u ovlaštenu tvrtku za uništenje koja je obavila vaganje kamiona s neuporabljivim mesom i bez mesa.

24. Iz potvrde tuženog o prestanku opskrbe el. energije (list 14 spisa) proizlazi da je 31. srpnja 2023. u vremenu od 14:45 do 16:45 sati došlo do prekida u isporuci električne energije u mjestu [adresa] te da je navedeni prekid na elektromagnetskom postrojenju nastao uslijed neplaniranih događaja u mreži, odnosno kvara na 10kV zračnoj mreži.

25. Sud je kako bi utvrdio sporne činjenice saslušao svjedoke CD (list 157 spisa), ZD (list 158 spisa), ŠD (list 159 spisa), LD (list 188 spisa), zastupnika po zakonu tužitelja GD (list 278 spisa) te je proveo financijsko vještačenje na okolnost visine tužbenog zahtjeva, odnosno izmakle dobiti.

26. Iz iskaza svjedoka CD (list 157 spisa) koji je zaposlenik kontrolnog tijela veterinarske stanice Sveti Ivan Zelina, proizlazi da su zbog nestanka električne energije na dva do dva i pol sata crijeva na bikovima postala propusna za bakterije, te je trup odnosno meso postalo kontaminirano bakterijama i to meso više nije bilo za ljudsku upotrebu. Navodi kako je tužitelj od Ministarstva poljoprivrede dobio klaonički broj, što znači da je imao uvjete za rad, a nije mu poznato je li imao generatore za struju u slučaju prekida napajanja. Za vađenje crijeva potrebno je da trup životinje visi u određenom položaju, što u konkretnom slučaju nije bilo moguće postići zbog nestanka struje. Trup životinje postane kontaminiran kada se zarežu crijeva i sadržaj izađe van. Navodi kako su pokušali smanjiti štetu na prvom biku i izvaditi crijeva van, ali zbog manjka manipulativnog prostora nije bilo moguće izvaditi crijeva. Za vrijeme nestanka struje propalo je deset trupova bikova ukupne mase 3.545 kg. Sastavio je zapisnik o odbačenom mesu (list 10-11 spisa) i u njemu detaljno opisao predmetni događaj. Ističe kako se meso nije moglo iskoristiti za nešto drugo zbog opasnosti širenja salmonele i drugih bakterija te je dobilo oznaku "neuporabljivo". Navodi kako bi se u slučaju da je struja došla u roku od pola sata bacio samo prvi trup mesa. Ističe kako je meso toliko smrdjelo da nije bilo potrebe za provođenjem laboratorijske analize.

27. Iz iskaza svjedoka ZD (list 158 spisa) koji je po zanimanju klasifikator goveda, proizlazi kako je sastavio pojedinačni zapisnik o razvrstavanju goveđih trupova (list 12-13 spisa) i utvrdio da je potrebno baciti 3.545 kg mesa. Navodi da kada linija stane, goveda ne mogu ići dalje i ne može se rastvoriti njihov trup. Ističe kako nikada nije vidio da se uslijed nestanka struje u nekoj klaonici pale agregati, niti da imaju agregate.

28. Sud je prihvatio iskaze svjedoka CD i ZD kao istinite, životne i logične, budući da su u skladu s ostalim dokazima u spisu, osobito sa zapisnikom kontrolnog tijela br. 21/596/2023 od 31. srpnja 2023. (list 10-11 spisa) i pojedinačnim zapisnikom o razvrstavanju goveđih trupova br. 93/67/07/23 od 31. srpnja 2023. (list 12-13 spisa). Prigovor tuženika istinitosti predmetnog zapisnika nije osnovan, s obzirom na iskaz svjedoka CD koji je potvrdio njegovu istinitost, a također nije niti relevantan za utvrđenje odlučnih činjenica u ovoj pravnoj stvari.

29. Iz iskaza svjedoka ŠD (list 159 spisa), zaposlenika tuženika, proizlazi da je predmetnog dana došlo do nestanka struje na dalekovodu oznake 1ZV3 uslijed pada žice pod naponom na betonsku konzolu.

30. Navodi kako se to moglo dogoditi uslijed vremenskih uvjeta, ali i drugih događaja te da ima jako puno utjecaja zašto se to moglo dogoditi, ali da ne zna točan uzrok. Nestanak struje trajao je od 14,42 sati prema pogonskom dnevniku do 16,45 sati. Radnici tuženika su odmah izašli na teren i morali su pregledati dionicu voda od stupa do stupa, a ima preko 450 stupova na toj dionici od Svetog Ivana Zeline do Jertovca uz dionice koje pokrivaju još i okolna naselja, jer je to sve jedan vod. Dužina nadzemnih vodova je preko 25 km, a podzemnih oko 19 km. Radni nalog su imali radnici koji su izašli na teren, a on je s njima komunicirao iz pogona. Dispečer radnicima daje smjernice koje dijelove dalekovoda treba pregledati. Navodi kako su vremenski uvjeti tog dana bili dobri i nije bilo nevrijeme. U pogledu kvara, pojašnjava da je na nosaču dalekovoda žica vezana sa aluminijskom veznom žicom koja je u konkretnom slučaju pukla. Ta vezna žica se pregledava jednom godišnje prilikom redovnog pregleda dalekovoda. Navodi kako popravci u ovakvom slučaju ne traju jednako, a da sve ovisi mjestu gdje se to dogodilo i pristupačnosti tom mjestu. Navodi da se kvar, nakon što se isti detektira, otklanja na način da se postavlja uzemljenje na zračne vodove te da tada moraju doći na mjesto gdje je kvar, vidjeti što se točno dogodilo, zamijeniti žicu, a možda i izolator te onda ponovno skinuti uzemljivač gdje su se uzemljili. Ističe kako takav kvar nije moguće predvidjeti.

31. Iz iskaza svjedoka LD (list 188 spisa), zaposlenika tuženika, proizlazi da je uzrok prekida opskrbe električnom energijom puknuće vezne žice koje je prouzročilo ispad voda 1ZV3 Konjščina. Svake godine se ide u pregled svih vodova 10 kilovoltnih, tada se utvrđuje da li nešto prijeti vodu da bi mogao biti funkcionalan, kao na primjer raslinje u mreži i svaki uočeni nedostatak se stavlja na listu prioriteta za otklanjanje tijekom tekuće godine. Tijekom 2023. napravljen je jedan pregled tog voda u kompletu. Ističe kako se događaj nije mogao predvidjeti te da takav događaj može nastupiti u bilo kojem trenutku. Navodi kako nisu obavijestili javnost da neće biti struje predmetnog dana jer se ne radi o planiranim radovima jer to nije planirani rad, a planirani radovi najavljuju se 48 sati prije radova. Navodi kako se tada s obzirom na dostupne podatke u bazi tuženika nije moglo utvrditi gdje i u kojem prostoru se dogodio kvar, ali da je tuženik modernizirao mrežu tako da danas može odrediti granu mreže gdje je kvar što skraćuje vrijeme otklona kvara. Ističe kako je izgled veza tehnički propisan i način vezanja i izgled i nije moguće dodatno osigurati veznu žicu. Navodi kako je predmetnog dana bilo lijepo vrijeme i da je nevrijeme od tjedna ranije zaobišlo Sveti Ivan Zelinu te je fronta otišla prema Dugom Selu i Vrbovcu. Navodi kako je vezna žica koja je pukla postavljena prilikom rekonstrukcije voda i vezne žice, šest do sedam godina prije štetnog događaja, a vijek trajanja vodiča je otprilike 30 godina, a nakon toga ide u rekonstrukciju. Navodi kako su u pronalaženju kvara sudjelovale tri ekipe, sveukupno 10 radnika. Ističe kako duljina popravljanja kvara ovisi o duljini voda, složenosti voda, koliko je dugačak, konfiguraciji terena na kojoj se nalazi. Nadzemni dio voda, a to stupovi i žice, dugačak je 30 km, a podzemni dio voda, podzemni kabeli vodovi dugačak je 15 km.

32. Sud je prihvatio iskaze svjedoka ŠD i LD kao istinite i logične, s obzirom da su isti međusobno suglasni. Sud je također prilikom ocjene njihovih iskaza uzeo u obzir da su svjedoci zaposlenici tuženika.

33. Iz iskaza zastupnika po zakonu tužitelja GD (list 278 spisa) proizlazi da se ranije znalo događati da nestane struje, ali to nikada nije trajalo dulje od sat vremena.

34. Navodi kako su bikovi bili na klanju kada je nestalo struje pa je telefonski desetak puta zvao Elektru Zelina i rekao im da bi moglo doći do problema ako struja ubrzo ne dođe. Pritom su mu rekli da su njihovi radnici na terenu i da će struja doći svaki čas, iako struje nije bilo nešto više od dva sata. Mesari su pokušali izvaditi crijeva ali nisu uspjeli. Do štete je došlo zbog razvijanja bakterija koje se počinju razvijati nakon 45 minuta ako se crijeva ne izvade iz trupa. Ističe kako nitko od njegovih kolega nema dodatno napajanje. Navodi kako se u slučaju da je prognozirano nevrijeme klanje odgađa za sljedeći dan. Navodi kako nije čitao ugovor o korištenju mreže koji je sklopio sa tuženikom te da prilikom sklapanja ugovora s tuženikom nije zahtijevao pružanje nad standardne usluge. Ističe kako nije znao da struje neće biti toliko dugo da neće moći izvršiti obradu mesa. Navodi da nije pokušao nabaviti agregat jer se nikada u 30 godina radnog iskustva nije dogodilo da meso treba baciti po nalogu inspekcije.

35. Sud je prihvatio iskaz zastupnika po zakonu tužitelja GD kao istinit i životan jer je suglasan s iskazima svjedoka CD i ZD.

36. S obzirom na osporavanje tuženika glede visine tužbenog zahtjeva, sud je proveo financijsko vještačenje kako bi utvrdio visinu štete.

37. Iz nalaza i mišljenja financijskog vještaka Zrinka Ručevića od 2. listopada 2025. proizlazi da bi, pod pretpostavkom osnovanosti tužiteljevog zahtjeva, visina izmakle dobiti zbog nemogućnosti prodaje 10 goveđih trupova koji su nakon predmetnog događaja razvrstani kao neupotrebljivi iznosila 21.725,05 EUR.

38. Tužitelj se podneskom od 23. listopada 2025. očitovao na nalaz i mišljenje vještaka navodeći kako vještak nije obrazložio razliku u iznosu od 1.086,25 EUR te je predložio da se vještak sasluša na ročištu. Također je, u skladu s nalazom i mišljenjem vještak, specificirao tužbeni zahtjev na način da potražuje iznos od 21.725,05 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 31. srpnja 2023., a što predstavlja smanjenje tužbenog zahtjeva, odnosno djelomično povlačenje tužbenog zahtjeva, na koje se tuženik nije protivio, pa se, sukladno čl. 193. st. 2. ZPP-a, smatra da je na isto pristao. Slijedom navedenog odlučeno je kao u točki I izreke rješenja.

39. Tuženik je podneskom od 28. listopada 2025. prigovorio nalazu i mišljenju vještaka navodeći kako se temelji na dokumentaciji koja nije dostavljena uz tužbu niti do okončanja prethodnog postupka pa da je tužitelj prekludiran u mogućnosti dostavljanja bilo kakve nove dokumentacije. Navodi kako u spisu i dalje ne postoji konkretan dokaz da su uništeni bikovi doista bili vlasništvo tužitelja pa tužitelj nije mogao ostvariti korist prodajom mesa tih bikova, nego je mogao eventualno vlasniku bikova naplatiti uslugu klanja i obrade mesa te vlasniku bikova naknaditi štetu koja je posljedica njegovog propusta da svoje postrojenje osigura od posljedica prekida napajanja ugradnjom agregata.

40. Na ročištu održanom 24. veljače 2026. vještak je usmeno iznio nalaz i mišljenje te naveo kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 2. listopada 2025. te se očitovao na prigovore stranaka.

41. U odnosu na prigovore tužitelja iz podneska od 23. listopada 2025. u kojem tužitelj postavlja pitanje razlike od 1.086,25 eura u odnosu na tužbeni zahtjev, navodi kako se ta razlika odnosi na PDV koji nije prihod pa posljedično niti eventualno izgubljena zarada tužitelja, već se radi o prolaznoj stavci, koju bi tužitelj da je ispostavio račun (pod pretpostavkom da nije bilo štetnog događaja) obračunao kupcu, ali po primitku uplate bi bio obveza platiti taj iznos u državni proračun. Na naknadu štete ne obračunava se PDV obzirom da se ne radi o nikakvoj isporuci, pa posljedično niti oporezivoj isporuci. U odnosu na prigovore tuženika iz podneska od 28. listopada 2025. u kojem tuženik prvenstveno prigovara korištenju dokumentacije pribavljene u postupku vještačenja, odnosno smatra da se radi o prekluziji tužitelja na dostavu nove dokumentacije, navodi kako se radi o pravnom pitanju o kojem će odlučivati sud, međutim da on kao vještak ima zakonsko ovlaštenje iz čl. 259. ZPP-a, a osim toga rješenjem kojim je određeno vještačenje je u točki 3. dana ovlast pribaviti svu dokumentaciju koja mu je potrebna za vještačenje. Što se tiče samih izračuna, tuženik prvenstveno prigovara da se u konkretnom slučaju ne bi radilo o bikovima u vlasništvu tužitelja, nego da se radi o tužiteljevoj uslužnoj djelatnosti klanja i obrade mesa koju obavlja za treće, pri čemu se tuženik poziva na pojedine dokumente iz kojih bi proizlazilo da se radi o stoci u vlasništvu druge pravne osobe. U odgovoru na navedeno, vještak navodi kako tužitelj svoju djelatnost obavlja na način da kupuje živu stoku, a nakon klanja i obrade mesa to meso prodaje kupcima. Takva dinamika i način obavljanja posla vidljiva je iz dokumentacije koju je dostavio uz nalaz i mišljenje iz koje je vidljivo da tužitelj tijekom cijele godine nabavlja stoku od društva BELJE PLUS d.o.o. a gotove proizvode, dakle meso nakon klanja i obrade prodaje prvenstveno kupcu KONZUM d.d. Takva je bila i nabava spornih bikova koji su se morali zbrinuti u kafileriji. Dodatno napominje kako je u spis predmeta dostavio i račun koji je ispostavljen od društva BELJE PLUS d.o.o. kao i izvadak iz prometa po žiro-računu tužitelja iz kojeg je vidljivo da je taj račun plaćen. Vještak također navodi kako je poznato da je u starom koncernu BELJE PLUS d.o.o. poslovalo na način da je upravljalo svojim farmama stoke, kao i farmama društva PIK VINKOVCI PLUS d.o.o.

42. Sud je nalaz i mišljenje vještaka od 2. listopada 2025. prihvatio u dijelu u kojem se odnosi na matematički obračun moguće izmakle dobiti, jer je izrađen prema pravilima struke i na temelju dokumentacije kojom je vještak raspolagao. Međutim, navedeni nalaz sam za sebe ne dokazuje odgovornost tuženika za nastalu štetu, već se odnosi isključivo na visinu eventualnog potraživanja, pod pretpostavkom postojanja osnove odgovornosti.

43. Materijalnu dokumentaciju u spisu, iskaze svjedoka i zakonskog zastupnika tužitelja koji se odnose na tijek klanja i obrade mesa, klasifikaciju neupotrebljivog mesa i njegovu količinu, kao i nalaz i mišljenje vještaka u odnosu na moguću visinu izmakle dobiti, sud je ocijenio vjerodostojnima u onom dijelu u kojem potvrđuju da je tijekom prekida napajanja došlo do zastoja u proizvodnom procesu i do nemogućnosti korištenja dijela mesa. Međutim, te okolnosti same po sebi nisu dovoljne za zaključak o odgovornosti tuženika.

44. U odnosu na tuženikov prigovor aktivne legitimacije tužitelja, sud je isti ocijenio neosnovanim, jer iz dokumentacije na kojoj se temelji i nalaz i mišljenje vještaka proizlazi da je tužitelj stoku nabavljao radi vlastite proizvodnje, obrade i daljnje prodaje mesa, pa je u konkretnom slučaju upravo tužitelj bio nositelj imovinskog interesa koji je, prema njegovim tvrdnjama, povrijeđen predmetnim događajem.

45. U ovoj pravnoj stvari odlučno je bilo utvrditi postoji li odgovornost tuženika za štetu koju tužitelj potražuje. Stoga je prije svega bilo potrebno utvrditi je li do prekida napajanja došlo zbog propusta tuženika u održavanju mreže ili se radilo o iznenadnom i nepredvidivom kvaru, kao i je li tuženik nakon saznanja o kvaru postupio u skladu sa svojim obvezama. Tek u slučaju potvrdnog odgovora na ta pitanja bilo bi odlučno pitanje visine štete. (isto tako i Visoki trgovački sud RH u rješenju poslovni broj Pž- 1316/2022-3 od 17. prosinca 2024.).

46. Iz preslike Ugovora o korištenju mreže (list 6-9 spisa, dalje u tekstu: Ugovor) utvrđeno je da ga je tužitelj potpisao 24. veljače 2023. te da je u čl. 5. ugovorena razina kvalitete opskrbe električnom energijom na način da će Operator distribucijskog sustava osigurati Korisniku mreže električnu energiju standardne razine kvalitete napona, pouzdanosti napajanja i kvalitete usluga, a ukoliko Korisnik mreže zahtijeva razinu kvalitete električne energije višu od propisane, dužan je podmiriti stvarne troškove povećanja razine kvalitete opskrbe električnom energijom.

47. Nadalje, čl. 16. st. 2. istog Ugovora, ugovoreno je kako Korisnik mreže ima pravo na naknadu štete od Operatera distribucijskog sustava u slučaju štete na svojim postrojenjima i instalacijama uzrokovanim namjerom ili krajnjom nepažnjom Operatora distribucijskog sustava. St. 3. ugovoreno je da Korisnik mreže nema pravo na naknadu štete od Operatora distribucijskog sustava ukoliko je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.

48. Čl. 20. istog Ugovora, ugovoreno je da za ostala prava i obveze ugovornih strana koja nisu uređena ovim Ugovorom, kao i u slučaju promjena propisa, primjenjivat će se važeće odredbe Zakona o tržištu električne energije, Općih uvjeta, Uvjeta kvalitete opskrbe električnom energijom, Mrežnih pravila distribucijskog sustava i drugih važećih propisa, a čl. 21. da Korisnik mreže potpisom tog Ugovora potvrđuje da je upoznat s odredbama ovog Ugovora i Općim uvjetima.

49. Čl. 29. st. 1. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom ("Narodne novine" broj: 100/22., 134/24., 19/25., u daljnjem tekstu: Opći uvjeti) propisano je da je Operator sustava dužan nakon saznanja o neplaniranom prekidu napajanja u najkraćem mogućem roku ponovno uspostaviti napajanje.

50. Čl. 29. st. 2. Općih uvjeta propisano je da ako operator sustava procijeni da će neplanirani prekid napajanja trajati dulje od dva sata, dužan je bez odgađanja, putem medija i svojih mrežnih stranica, objaviti informaciju o obuhvaćenom području, procijenjenom trajanju i uzroku neplaniranog prekida napajanja.

51. Čl. 29. st. 4. Općih uvjeta propisano je da je Korisnik mreže odgovoran za poduzimanje odgovarajućih mjera kako bi osigurao zaštitu svojih postrojenja i instalacija od posljedica neplaniranog prekida napajanja.

52. Čl. 43. st. 3. Općih uvjeta propisano je kako Korisnik mreže i korisnik mjernih podataka nemaju pravo na naknadu štete ako je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja.

53. Čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18; u daljnjem tekstu ZOO) propisano je kako tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, dok je čl. 1046. propisano kako je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

54. Tijekom postupka utvrđeno je kako je do štete nastale tužitelju došlo zbog prekida napajanja, odnosno isporuke električne energije uslijed pada (vodne) žice zbog puknuća vezne žice na elektromagnetskoj mreži tuženika.

55. S obzirom na postojanje Ugovora o korištenju mreže koji je tužitelj potpisao 24. veljače 2023., sud smatra da se odgovornost tuženika u konkretnom slučaju prvenstveno ocjenjuje prema pravilima ugovorne odgovornosti. Budući da je člankom 16. stavkom 3. Ugovora, kao i člankom 43. stavkom 3. Općih uvjeta, propisano da korisnik mreže nema pravo na naknadu štete ako je ona nastala zbog više sile, iznimnog događaja ili prekida napajanja, tužitelj je bio dužan dokazati okolnosti koje bi unatoč toj ugovornoj odredbi opravdavale odgovornost tuženika, osobito da je šteta posljedica namjere, krajnje nepažnje ili propusta tuženika u održavanju mreže.

56. U konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi tuženik povrijedio svoje ugovorne obveze. Prekid napajanja trajao je oko dva sata, a iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi tuženik nakon saznanja o kvaru propustio poduzeti radnje radi što žurnije uspostave napajanja. Također, nije utvrđeno da je tužitelj imao ugovorenu višu razinu kvalitete opskrbe od standardne niti je dokazano da bi tuženik preuzeo obvezu osiguranja neprekidne isporuke električne energije bez mogućnosti neplaniranih prekida.

57. Iz iskaza saslušanih svjedoka zaposlenika tuženika proizlazi da je do prekida napajanja došlo zbog puknuća vezne žice na mreži, pri čemu nije utvrđen konkretan vanjski uzrok tog puknuća, ali isto tako nije dokazano da je do kvara došlo zbog neodržavanja ili dotrajalosti mreže. Naprotiv, iz njihovih iskaza proizlazi da se predmetni vod redovito pregledava. Stoga sud nije mogao prihvatiti tvrdnju tužitelja da je predmetni kvar posljedica propusta tuženika u održavanju mreže.

58. Nadalje, iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženik po saznanju o prekidu napajanja odmah uputio ekipe na teren te da je kvar otklonjen nakon pregleda i pronalaska mjesta puknuća na mreži. Imajući u vidu duljinu i konfiguraciju predmetnog voda, kao i činjenicu da se radilo o neplaniranom kvaru čije mjesto nije bilo moguće unaprijed locirati, sud ocjenjuje da nije dokazano kako bi tuženik neopravdano odugovlačio s otklanjanjem kvara. Budući da tužitelj nije dokazao da je prekid napajanja posljedica namjere, krajnje nepažnje ili konkretnog propusta tuženika u održavanju mreže, nisu ostvarene pretpostavke za odgovornost tuženika ni prema ugovoru ni prema općim pravilima obveznog prava.

59. Slijedom navedenoga, sud smatra da tužitelj nije dokazao jednu od osnovnih pretpostavki odgovornosti za štetu, odnosno protupravno postupanje tuženika. Čak i kada bi se pravni odnos promatrao kroz pravila izvanugovorne odgovornosti, tužitelj nije dokazao krivnju tuženika, niti je dokazao da je šteta posljedica propusta tuženika u održavanju mreže.

60. S druge strane, iz provedenih dokaza proizlazi da tužitelj nije imao osiguran alternativni izvor napajanja niti drugi način zaštite svojeg postrojenja od posljedica neplaniranog prekida napajanja, premda se radi o djelatnosti u kojoj takav rizik očito postoji.

61. Budući da tužitelj nije dokazao odgovornost tuženika za nastalu štetu, tužbeni zahtjev je valjalo odbiti kao neosnovan, neovisno o tome što je tijekom postupka utvrđeno da je zbog prekida napajanja došlo do propadanja određene količine mesa te da bi eventualna izmakla dobit, pod pretpostavkom osnovanosti zahtjeva, iznosila 21.725,05 EUR.

62. Tuženik nije tražio trošak parničnog postupka.

Zagreb, 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Jasna Golubić

Nacrt odluke izradila

sudska savjetnica

Lara Bogdanović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku 15 (petnaest) dana od dana kada se smatra da joj je dostava presude obavljena, odnosno od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje) odnosno u roku osam dana od dana dostave presude (za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje). Žalba se podnosi putem ovog suda.