REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2636/2025-85

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja: LN, [adresa], Omamno, Omamno 20, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Marija Jukić Jurišić, odvjetnica u Zagrebu, Đorđićeva 15, protiv tuženika: Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi naknade štete, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 18. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljeve opunomoćenice i tuženikove opunomoćenice, 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se ostatak tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete s osnove izmakle koristi (izgubljena zarada) u iznosu 1.048,16 EUR, odnosno preko pravomoćno dosuđenog iznosa 967,92 EUR do zahtijevanog iznosa 2.016,08 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 3.197,41 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se ostatak tužiteljevog zahtjeva za naknadom parničnih troškova preko dosuđenog iznosa, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan.

IV. Odbija se tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

Odbacuje se tužba u dijelu kojim se zahtijeva naknada neimovinske štete u iznosu 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29. ožujka 2018. do isplate (toč. I. tužbenog zahtjeva) te u dijelu kojim se zahtijeva naknada imovinske štete s osnove izmakle koristi (izgubljene zarade) u iznosu 967,92 EUR sa zateznim kamatama, od toga tekućim na iznos 77,47 EUR od 15. siječnja 2018., na iznos 96,67 EUR od 15. veljače 2018., na iznos 658,36 EUR od 15. ožujka 2018. i na iznos 135,42 EUR od 15. travnja 2018., sve do isplate, kao i u dijelu kojim se zahtijeva ostatak iznosa 331,80 EUR, odnosno preko prethodno dosuđenog iznosa 2.016,08 EUR do zahtijevanog iznosa 2.347,88 EUR (toč. II. tužbenog zahtjeva) i u dijelu kojim se zahtijeva isplata zateznih kamata na isplaćenu neimovinsku štetu u iznosu 995,42 EUR od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29. ožujka 2018. do dana isplate 9. kolovoza 2024. (toč. III. tužbenog zahtjeva), kao nedopuštena.

Obrazloženje

1. Tužba je predana ovome sudu neposredno 30. svibnja 2018. (list 1), u kojoj se navodi da je tužitelj 21. prosinca 2017., u 21,26 sati ozlijeđen u Zagrebu, Sunekova k.br. 2, kao vozač autobusa ZET-a reg. oznaka [registarska oznaka], na čiji je prednji dio naletio osiguranik tuženika LNČ, svojim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka]. Budući da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], čiji je vozač odgovoran za prometnu nesreću, bilo osigurano kod tuženika na dan štetnog događaja, tužitelj je podnio odštetni zahtjev tuženiku 29. ožujka 2018., ali je tuženik otklonio isti zahtjev, uz obrazloženje da je kod tužitelja došlo do neznatne povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uslijed čega mu ne pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete. Tužitelj je vozilom hitne medicinske pomoći prevezen u Kliničku bolnicu Dubrava, gdje je pregledan te mu je dijagnosticirana ozljeda: Contusio geni l. dex. i propisano mirovanje, pošteda ekstremiteta, držanje noge na povišenom, stavljanje leda i uzimanje analgetika. Nakon štetnog događaja kod tužitelja su se javile psihičke poteškoće pa je bio prisiljen javiti se psihijatru kod kojega je provodio dugotrajno liječenje. Tužitelj zahtijeva isplatu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, jer je uslijed štetnog događaja trpio fizičke boli u desnom koljenu, kojim je udario u donji dio armature od autobusa prilikom naleta vozila osiguranika tuženika i koje je nateklo, bilo jako bolno te je morao mirovati, stavljati led, držati nogu na povišenom i uzimati analgetike. Tužitelj je pretrpio intenzivan i dugotrajan strah te su mu se nakon štetnog događaja pojavile psihičke poteškoće u vidu nesanice, buđenja noću, znojenja, straha od vožnje, pa se liječio i kod psihijatra koji mu je propisao terapiju. Tužitelj je obavio i psihologijsko testiranje na kojima su se kod njega pokazali simptomi civilnog PTSP-a. Kod tužitelja su se kao posljedica ozljeđivanja u utuženom štetnom događaju zaostale psihičke poteškoće uslijed čega trpi duševne boli. Tijekom liječenja zbog mirovanja, tužitelju je trebala pomoć druge osobe za obavljanje svakodnevnih poslova. Slijedom navedenog, tužitelj po osnovi naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, a sve u okviru kvalifikatornih okolnosti, kao i naknade imovinske štete, zahtijeva: za pretrpljene fizičke boli iznos 6.000,00 HRK, za pretrpljeni strah iznos 9.000,00 HRK, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti iznos 8.000,00 HRK, te po osnovi tuđe pomoći iznos 1.000,00 HRK, dakle ukupno u iznosu 24.000,00 HRK. Slijedom navedenog, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjeva za naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu 24.000,00 HRK sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29. ožujka 2018., uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

2. Podneskom predanim 22. siječnja 2024. (list 299) je tužitelj konačno postavio tužbeni zahtjev, kao u izreci presude, uskladivši ga s medicinskim i financijskim vještačenjem, zahtijevajući naknadu neimovinske štete u iznosu 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama od 29. ožujka 2018., naknadu imovinske štete (izgubljena zarada) u iznosu 2.347,88 EUR sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose od 15- tog dana za prethodni mjesec te isplatu zateznih kamata na isplaćen nesporan iznos neimovinske štete u iznosu 995,42 EUR od 29. ožujka 2018. do 9. kolovoza 2018., uz naknadu parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude. Naime, istim podneskom je tužitelj uskladio tužbeni zahtjev pojašnjavajući da zahtijeva naknadu neimovinsku štetu za povredu prava osobnosti i to za pretrpljene fizičke boli u iznosu 1.061,78 EUR i za pretrpljeni strah u iznosu 1.592,67 EUR te za izgubljenu zaradu u iznosu 2.347,88 EUR, odnosno ukupno u iznosu 5.002,33 EUR, umanjeno za nesporno plaćeni iznos 995,42 EUR, to tužitelj zahtijeva ostatak u ukupnom iznosu 4.006,91 EUR.

3. U odgovoru na tužbu, predanom ovome sudu preporučenom pošiljkom (list 45), primljenom 13. srpnja 2018. (list 38), navodi se da tuženik priznaje, kao neprijepornu činjenicu, da se 21. prosinca 2017. dogodila prometna nesreća u kojoj je sudjelovalo osobno vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nesreće imao kod tuženika sklopljen, temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (dalje: ZOOP/05.) ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog: a) tjelesne ozljede, b) smrti, c) narušenja zdravlja i d) uništenja ili oštećenja stvari. Točni su činjenični navodi tužbe pod toč. II. pa je stoga nesporna odgovornost tuženika naknaditi štetu tužitelju. Suprotno tome, osporava se visina zatražene neimovinske štete i s njom povezane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege u iznosu 24.500,00 HRK. Nije sporno da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio povredu prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje koja opravdava dosudu novčane naknade u iznosu 7.000,00 HRK te da je istom pripada naknada s naslova potrebite tude pomoć i njege u iznosu 500,00 HRK. Sukladno navedenom, tuženik će nesporan iznos štete od 7.500,00 HRK isplatiti u roku 15 dana. Uz osporavanje visine zatražene štete, tuženik u svakom slučaju osporava i zahtjev tužitelja za tijekom zateznih kamata. Tuženik je kao osiguratelj prema odredbama Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine, br. 151/05., dalje: ZOOP) u cijelosti poštovao postupak propisan čl. 12. istog propisa i stoga (i za slučaj osnovanosti zahtjeva tužitelja što tuženik osporava) ne može biti kažnjen plaćanjem zateznih kamata u vremenu kako se to tužbom traži. Imajući na umu navedeno, tuženik osporava visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te predlaže u cijelosti odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tuženiku parničnih troškova.

4. U ovoj pravnoj stvari je ovaj sud donio presudu posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025., kojom je djelomično prihvaćen tužbeni zahtjev, odnosno naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju neimovinsku štetu u iznosu 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama od 29. ožujka 2018. (toč. I. izreke); naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju imovinsku štetu s osnove izmakle koristi (izgubljene zarade) u iznosu 2.016,08 EUR sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose od 15-tog dana idućeg mjeseca (toč. II. izreke); naloženo je tuženiku isplatiti tužitelju zatezne kamate na isplaćenu neimovinsku štetu u iznosu 995,42 EUR od 29. ožujka 2018. do 9. kolovoza 2018.(toč. III. izreke); odbijen je ostatak tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete po osnovi izmakle koristi (izgubljene zarade) u iznosu 331,80 EUR, odnosno preko dosuđenog iznosa 2.016,08 EUR do zahtijevanog iznosa 2.347,88 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan (toč. IV. izreke); naloženo je tuženiku naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 2.860,89 EUR sa zateznim kamatama od 27. ožujka 2025. (toč. V. izreke); odbijen je ostatak tužiteljevog zahtjeva za naknadom parničnih troškova preko dosuđenog iznosa, sa zatraženim zateznim kamatama, kao neosnovan (toč. VI. izreke) i odbijen je tuženikov zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan (toč. VII. izreke).

Presudom i rješenjem Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1883/2025-2 od 4. prosinca 2025. tuženikova žalba je djelomično odbijena kao neosnovana i djelomično usvojena kao osnovana te je potonja prvostupanjska presuda potvrđena u pobijanom dosuđujućem dijelu pod toč. I. izreke preko iznosa 1.000,00 EUR do iznosa 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama od 29. ožujka 2018. te je ukinuta u pobijanom dosuđujućem dijelu toč. II. izreke preko iznosa 967,92 EUR sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose i u pobijanim toč. V. i VII. izreke te je u tom dijelu predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje (toč. I. izreke) i riješeno je da će se o zahtjevu tuženika za naknadu troška sastava žalbe i sudske pristojbe za žalbu odlučiti se u konačnoj odluci (toč. II. izreke).

Dakle, potonja prvostupanjska presuda je pravomoćna pod toč. I. izreke, toč. II. izreke za iznos 967,92 EUR sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose, toč. III. izreke i toč. VI. izreke, dok je u pobijanom dosuđujućem dijelu toč. II. izreke preko iznosa 967,92 EUR sa zateznim kamatama na pojedinačne iznose i u pobijanim toč. V. i VII. izreke predmet vraćen ovom sudu na ponovno suđenje.

5. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u tuženikove dopise-obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 16. travnja 2018. i utemeljeni odgovor od 15. svibnja 2018. (list 5 i 6), medicinske isprave i osobni karton tužitelja (list 7-22 te 176-214 te 234-237), zapisnik o očevidu, od 28. prosinca 2017., uz odnosni zapisnik od 21. prosinca 2017. i odnosne fotografije (list 23-31), popratni dopis ZET d.o.o., Zagreb, od 30. listopada 2018. uz karticu primanja tužitelja i izračun pretpostavljene razlike plaće (list 52-56), liječničku potvrdu, od 1. travnja 2019. (list 65), spis predmeta HZZO-a povodom prijave o ozljedi na radu, dostavljen uz popratni dopis od 8. svibnja 2019. (list 66-93), popratni dopis Ministarstva financija-Porezne uprave, od 14. svibnja 2019., uz potvrdu o visini dohotka i primitaka (list 95-98), popratni dopis ZET d.o.o., Zagreb, od 15. svibnja 2019., uz Temeljni kolektivni ugovor, te Ugovor o radu i rješenja te karticu primanja za tužitelja (list 99-166), te je izveden dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. med. Jadranu Moroviću, spec. psihijatru, koji je 6. srpnja 2020. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 230-233) i 2. svibnja 2022. dostavio pisanu dopunu nalaza i mišljenja (list 274) te 22. studenoga 2022. (list 278) te je izveden dokaz financijskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zrinku Ručeviću, koji je 28. studenoga 2023. dostavio pisani nalaz i mišljenje (list 289-291), te su isti vještaci usmeno iznijeli, obrazložili i očitovali se na ročištu 11. veljače 2025. (list 313-316) te je izveden dokaz saslušanjem tužitelja osobno kao stranke na ročištu 18. rujna 2019. (list 169-171).

U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istim te uvidom u priložene isprave.

6. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu neimovinske i imovinske štete uzrokovane prometnom nesrećom od 21. prosinca 2017.

Nije sporan nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost. Međutim, sporna je osnovanost i visina tužbenog zahtjeva, odnosno je li tužitelju prilikom zadobivanja predmetnih tjelesnih ozljeda narušeno zdravlje tako da je povrijeđeno pravo osobnosti u mjeri u kojoj ono opravdava dosudu pravične novčane naknade u zahtijevanom iznosu, kao i osnovanost i visina tužbenog zahtjeva za naknadu imovinske štete.

8. Na sporne okolnosti izvedeni su gore navedeni dokazi, poglavito medicinsko vještačenje radi utvrđenja težine narušenja zdravlja tužitelja te naposljetku financijsko vještačenje na okolnost visine izgubljene zarade.

9. Uvidom u zapisnik o očevidu, od 28. prosinca 2017., uz odnosni zapisnik od 21. prosinca 2017. i odnosne fotografije (list 23-31), utvrđeno je da je tužitelj 21. prosinca 2017., u 21,26 sati ozlijeđen u Zagrebu, Sunekova k.br. 2, kao vozač autobusa ZET-a reg. oznaka [registarska oznaka], na čiji je prednji dio naletio LNČ, tuženikov osiguranik, svojim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka].

10. Uvidom u tuženikove dopise-obavijest o primitku odštetnog zahtjeva od 16. travnja 2018. i utemeljeni odgovor od 15. svibnja 2018. (list 5 i 6), utvrđeno je da je tužitelj 29. ožujka 2018. podnio tuženiku odštetni zahtjev u svezi predmetnog štetnog događaja, jer je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka], čiji je vozač odgovoran za prometnu nesreću, bilo osigurano kod tuženika na dan štetnog događaja. No, tuženik je otklonio isti zahtjev, uz obrazloženje da je kod tužitelja došlo do neznatne povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, uslijed čega mu ne pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete.

11. Uvidom u liječničku potvrdu, od 1. travnja 2019. (list 65) te spis predmeta HZZO- a povodom prijave o ozljedi na radu, dostavljen uz popratni dopis od 8. svibnja 2019. (list 66-93) utvrđeno je da je tužitelj bio privremeno nesposoban za rad (bolovanje) od 21. prosinca 2017. do 21. siječnja 2018. zbog kontuzije desnog koljena te u nastavku od 22. siječnja 2018. do 22. ožujka 2018. zbog akutne reakcije na stres.

12. Uvidom u popratni dopis Ministarstva financija-Porezne uprave, od 14. svibnja 2019., uz potvrdu o visini dohotka i primitaka (list 95-98), utvrđeno je da je, u svezi zahtjeva za dostavom prijave odnosno poreznih rješenja za razdoblje 2017. godine i 2018. godine za navedenog poreznog obveznika, Ispostava Porezne uprave, a prema evidencijama kojima se raspolaže, uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave PURH-Portal, Ispostava Sv. Ivan Zelina nije zaprimila Obrazac za priznavanje prava na porezne olakšice u posebnom postupku za 2017. godinu, kao ni za 2018. godinu, od strane poreznog obveznika, te nije izdala rješenje za razdoblje 2017. godine. Vezano za Rješenje o priznavanju prava na porezne olakšice u posebnom postupku za 2018. godinu postupak obrade i izdavanja rješenja je u tijeku. Napominje se da uvidom u Informacijski sustav Porezne uprave-Obrazac PK je razvidno da porezni obveznik koristi poreznu olakšicu za uzdržavanog člana suprugu koja je upisana na njegovoj poreznoj kartici. U prilogu dopisa se dostavlja Potvrda o visini dohotka i primitaka za gore navedenog poreznog obveznika za 2017. i 2018. godinu.

13. Uvidom u popratni dopis ZET d.o.o., Zagreb, od 15. svibnja 2019., uz Temeljni kolektivni ugovor, te Ugovor o radu i rješenja te karticu primanja za tužitelja (list 99- 166), utvrđeno je da, povodom zahtjeva, se u privitku dostavlja Temeljni kolektivni ugovor za radnike u trgovačkim društvima u vlasništvu Grada Zagreba iz veljače 2002. s pripadajućim dodacima (I.-V.A), rješenja i ugovor o radu za tužitelja, tužiteljevu karticu primanja za traženo razdoblje od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2019. s iskazanim podacima o isplaćenim iznosima troškova prijevoza, naknadama plaće i potporama za vrijeme bolovanja, kao i svim primicima i parametrima za obračun plaće. U prilogu su dostavljeni Temeljni kolektivni ugovor iz veljače 2002. i pripadajući dodaci (Dodatak I.-Dodatak V.A), te rješenje od 9. veljače 1990. znak: 6120-KM, rješenje od 9. veljače 1990. znak: 6121-KM, rješenje od 3. travnja 1990., rješenje od 4. rujna 1990., rješenje od 15. travnja 1992., rješenje od 21. srpnja 1992., rješenje od 26. listopada 1992., Ugovor o radu od 30. ožujka 1996. i kartica primanja za LN za razdoblje siječanj 2017.-prosinac/2018.

14. Na temelju iskaza tužitelja, saslušanog osobno kao stranke na ročištu 18. rujna 2019. (list 169-171), koji se u cijelosti prihvaća kao životno logičan i neposredno uvjerljiv, jer o odlučnim činjenicama ima neposredna saznanja, utvrđeno je, u bitnom, da je do predmetnog štetnog događaja došlo na način kako je opisano u tužbi. Dodaje da je kritične zgode radio smjenu koja počinje u 17 sati i završava u 24 sata. Do štetnog događaja došlo je na način da je vozač osobnog vozila marke Mercedes karavan udarilo u prednji desni dio autobusa, kojim je tužitelj upravljao te neposredno prije udara navedenog vozila je tužitelj zakočio autobus. Uslijed udarca navedenog vozila pomaknula se je plastika s unutarnje strane autobusa na koju se je tužitelj nabio desnom nogom u predjelu koljena. Tužitelj je odmah nakon udara izišao iz autobusa kako bi vidio što se događa. Nakon predmetnog sudara došlo je vozilo hitne pomoći te je odvezlo tužitelja u KB Dubrava. Do predmetnog štetnog događaja je tužitelj ostvario mjesečna primanja (plaću) u neto iznosu oko 9.000,00 HRK. Uslijed predmetnog štetnog događaja je tužitelj bio na bolovanju šest mjeseci te je primao naknadu plaće u iznosu oko 4.000,00 HRK. Po završetku bolovanja je tužitelj nastavio raditi isti posao vozača kao i prije te je ponovno ostvarivao mjesečna primanja (plaću) u neto iznosu oko 9.000,00 HRK. Zbog predmetnog štetnog događaja tužitelj nije mogao spavati, dakle imao je nesanice, opterećivao je svoje ukućane svojim zdravstvenim poteškoćama te je morao zatražiti i psihijatrijsku pomoć u Bolnici Rebro. Zbog predmetnog ozljeđivanja zaostale su mu boli u desnom koljenu, poglavito istu osjeća u vožnji, odnosno pri kočenju, s obzirom da istu radnju u autobusu mora obaviti desnom nogom. Stoga zbog predmetnog ozljeđivanja ima otežan rad, kao vozač. Zbog predmetnog ozljeđivanja, odnosno zaostalih fizičkih boli u desnom koljenu, primoran je otići u prijevremenu mirovinu, pa stoga s radnim odnosom završava 31. prosinca 2019. Vozač predmetnog osobnog vozila marke Mercedes neposredno prije predmetnog sudara s autobusom udario je u most, a zatim se odbio i udario u predmetni autobus. Zbog smrtnog ishoda vozača vozila marke Mercedes je tužitelj bio potresen te nije mogao spavati, imao je nesanice, ponavljao mu se predmetni događaj, u snu je opetovano proživljavao isti štetni događaj. Prije predmetnog štetnog događaja tužitelj nije imao sličan ili istovrsnu prometnu nesreću niti je imao iste ili slične tegobe koje ima danas u smislu fizičkih boli u koljenu i psihičkih tegoba. Prije predmetnog štetnog događaja tužitelj nikada nije bio u nikakvom psihijatrijskom tretmanu niti je psihijatrijski liječen. Tužitelj i dalje obavlja terapije zbog koljena, no svakih šest mjeseci dobije određeni termin za fizikalnu terapiju. Tužitelj više ne obavlja psihijatrijsko liječenje koje je obavljao nakon predmetnog štetnog događaja.

15. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. med. Jadrana Morovića, spec. psihijatra, predanog 6. srpnja 2020. (list 230-233), utvrđeno je da je vještak mišljenja da je tužitelj doživio prometnu nesreću, u kojoj je zadobio ozljedu koljena i nakon koje je zbog psihičkih tegoba u okviru dijagnoza Akutne reakcije na stres i Poremećaj prilagodbe, liječen tijekom prve polovice 2018. g. Od medikacije se spominju u medicinskim ispravama lijekovi koji su anksiolitici i antidepresivi. Tijekom istog razdoblja je tužitelj trpio sekundarni strah srednjeg intenziteta. S obzirom na navode u opisu samog štetnog događaja ocjenjuje da je primarni strah bio jakog intenziteta i nešto duljeg trajanja od uobičajenog kratkotrajnog i to iz razloga što je bio svjedok nastanka same nesreće, vidio je što se događa, stoga je anticipacija samog štetnog događaja trajala dulje vremensko razdoblje, a ista je uzrokovala primaran strah. Upravo iz tog opisanog razloga razvio se i sekundarni strah srednjeg intenziteta i duljeg trajanja, a trajao je najviše šest mjeseci. S obzirom na ozljedu koljena i potrebu somatskog liječenja, o čemu svjedoče dijagnoze koje su navedene u kartonu LOP, mišljenja je vještak da je tužitelj trpio i pojačane napore, vezane uz neizvjesnost liječenja, ali i neizvjesnost radne sposobnosti. To su tzv. popratne pojave uz somatske teškoće koje su nastale tijekom štetnog događaja. Iste se mogu opisati kao zabrinutost i subsumirati pod sekundarni strah slabog intenziteta duljeg trajanja, ali ne dulje od godinu dana. S obzirom je u međuvremenu umirovljen, i to nakon 42 godine radnog staža, pa i s obzirom na dob oštećenika, smatra da je opisana neizvjesnost vezana uz radnu sposobnost imala znatan utjecaj na neurovegetativne smetnje o kojim govori tijekom intervjua, a koje su bile izražene kroz nesanicu, ružne snove, noćne more i često prisjećanje samog štetnog događaja. Nema elemenata, niti u medicinskim ispravama, niti su uočeni tijekom pregleda, koji bi govorili u smislu postojanja trajnih posljedica opisanog štetnog događaja. Iz svega do sada iznesenog proizlaze zaključci: 1. LN je doživio štetni događaj i tom prilikom proživio primaran strah duljeg trajanja, ne duljeg od desetak sekundi; 2. Trpio je sekundaran strah srednjeg intenziteta idućih šest mjeseci; 3. Sekundaran strah uzrokovan somatskim teškoćama nastalim u vrijeme štetnog događaja trpio je u daljnjem razdoblju, ali ne duljem od godinu dana i 4. Tijekom uvida u medicinske isprave i pri pregledu oštećenika nije se našlo elemenata koji bi upućivali na postojanje trajnih posljedica štetnog događaja.

16. Na temelju pisane dopune nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka, predanog 2. svibnja 2022. (list 274), utvrđeno je da prema tužiteljevom podnesku proizlazi da se vještak nije uopće osvrnuo na ozljedu koljena i posljedice koju je ta ozljeda ostavila na zdravlje tužitelja odnosno u kojem stupnju je dovela do povrede prava osobnosti na tjelesno zdravlje. U očitovanju na iste tužiteljeve primjedbe navodi se da se istim podneskom traži procjena kvalifikatornih okolnosti koje se odnose na povredu prava osobnosti na tjelesno zdravlje. U predmetnom štetnom događaju je tužitelj zadobio kontuziju desnoga koljena koja je konzervativno liječena od strane kirurga. U vrijeme pregleda za izradu nalaza i mišljenja tužitelj nije naveo da se liječi zbog ozljede koljena, međutim sama činjenica da je ta ozljeda evidentirana iziskuje dodatni vještački pregled, ali po liječniku vještaku kirurške ili ortopedske struke, što je propušteno preporučati. Glede nalaza i mišljenja i procjene posljedica predmetnog štetnog događaja sa psihijatrijske strane isti vještak u cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja.

17. Na temelju pisane dopune nalaza i mišljenja navedenog liječnika vještaka, predanog 22. studenoga 2022. (list 278), utvrđeno je povodom primjedbi istaknutih tužiteljevim podneskom od 8. srpnja 2022., uz navodnu suglasnost stranaka u postupku, u kojem se traži da se izjasni po pitanju fizičkih boli koje je trpio tužitelj, isti vještak navodi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio kontuziju desnog koljena, hiperemiju i edem. To znači da je desno koljeno pretrpjelo udarac koji je izazvao naboj i javljanje otoka i crvenila kože u predjelu koljena, a temeljem toga je proistekla i dijagnoza Contusio geni lat.dex. Iz medicinskih isprava nije razvidno da su u terapiji propisivani analgetici, posebno ne parenteralno (u injekcijama). Prema svemu dostupnom očituje se vještak navodeći: LN je zbog navedenog štetnog događaja trpio fizičke boli: Jačeg intenziteta u prvih nekoliko sati (do 3 sata), srednjeg intenziteta do tjedan dana, a boli manjeg intenziteta trajali su još mjesec dana.

18. Ujedno je liječnik vještak dr. Jadran Morović isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na istaknute primjedbe na ročištu 11. veljače 2025. (list 313-316), navodeći glede tuženikovog podneska u svezi toč. 10., 11., 12., 13. i 14. da je nalaz i mišljenje napravio nakon što je obavio uvid u spis predmeta odnosno priložene medicinske isprave i na temelju pregleda tužitelja. Prema medicinskim ispravama i nalazu koji je dobio pregledom je vještak sačinio pisani nalaz i mišljenje te dopune istoga. Prema istome napominje prvo da u cijelosti ostaje kod svojeg mišljenja i zaključaka koje je dao 4. srpnja 2020. te bi napomenuo, s obzirom na zahtjeve tuženika po pitanju sekundarnog straha da je vještak uzeo u obzir medicinske isprave u kojim se napominje koliko dugo je liječen i uz koje dijagnoze te na osnovi toga je vještak došao do zaključka da je sekundarni strah slabog intenziteta bio duljeg trajanja, ali ne dulje od godinu dana. Po pitanju primarnog straha bi rekao da to što je bio tužitelj odnosno oštećenik pri samom događaju svjestan događaja, a s obzirom na toč. 11. primjedbi, napomenuo bi da svjesnost o samom događaju nije ključno stanje za procjenu primarnog straha, čak štoviše misli da je u svjesnom stanju, u stanju anticipacije same nesreće primarni strah itekako prisutan. S obzirom na toč. 13. napomenuo je vještak da je krivo interpretiran nalaz te da piše da je sekundarni strah uzrokovan somatskim teškoćama, što je krivi zaključak, jer u nalazu i mišljenju jasno piše da bi se smetnje izazvane somatskim teškoćama mogle opisati kao zabrinutost i supsumirati dakle pribrojiti ostalim čimbenicima sekundarnog straha. U nalazu i mišljenju nije uzeto u obzir stanje zbog ozljede gležnja, iako je isto nastalo tijekom liječenja oštećenika u Bolnici Rebro. Tijekom liječenja tužitelja je ordinirana terapija anksioliticima i antidepresivom koji su djelovali na način da smanje sekundarni strah kod oštećenika.

19. Navedeni pisani nalaz i mišljenje liječnika vještaka te pisane dopune istoga, kao i usmeno izlaganje istoga, prihvaćeni su u cijelosti, ocijenivši iste sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim, objektivnim i stručnim, temeljenim na medicinskim isprava tužitelja i pregledu tužitelja, te dugogodišnjem vještačkom iskustvu u brojnim sudskim postupcima, s time da su istim razjašnjene sve odlučne činjenice, dok se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog, pa je stoga na ročištu 11. veljače 2025. odbijen tuženikov prijedlog za izvođenjem novog medicinskog vještačenja, na iste okolnosti, jer isto nije potrebito.

20. Dakle, usvajajući nalaz i mišljenje liječnika vještaka, temeljem kojeg proizlazi da je narušenje tjelesnog i duševnog zdravlja tužitelja, posljedica predmetnog štetnog događaja, odnosno utvrđeno je da je isto neposredna posljedica njegovog ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (uzročno-posljedična veza), pa je tuženik odgovoran za štetu nanesenu tužitelju te je stoga tuženik dužan naknaditi tužitelju štetu koju isti trpi kao posljedicu ozljeđivanja.

21. Stoga, utvrđeno je kako je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iz čl. 19. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22. i 155/23., dalje: ZOO), čime mu je nanesena neimovinska šteta u smislu odredbe čl. 1046. ZOO koja propisuje da onaj tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je osim ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Temeljem odredbe čl. 1100. st. 1. ZOO u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

22. S obzirom na sve ranije iznesene i utvrđene činjenice, a osobito imajući na umu po vještaku utvrđeno trajanje i jačina pretrpljenih fizičkih boli i duševnih boli te straha, vrstu ozljeda, dugotrajnost liječenja, kao i starost tužitelja (rođen 1959. g.) i zanimanje (vozač autobusa), nalazi se da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u mjeri koja sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO opravdava dosuđenje pravične novčane naknade u zahtijevanom iznosu 2.654,45 EUR, a s obzirom na isplaćen nesporan iznos 995,42 EUR, to je tužitelju dosuđena razlika u iznosu 1.659,03 EUR. Medicinskim vještačenjem je utvrđena težina ozljeđivanja tužitelja. Nadalje, utvrđeno je i da je tužitelj kao posljedicu zadobivenih ozljeda trpio bol i strah. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a, obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, a budući da odštetni zahtjev podnesen 29. ožujka 2018., to su stoga tužitelju dosuđene zatezne kamate kako zahtijeva od 29. ožujka 2018. do isplate, kako je već pravomoćno odlučeno pod toč. I. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn- 1587/2018-73 od 27. ožujka 2025.

23. Ujedno, utvrđena je osnovanost tužiteljevog zahtjeva za isplatom zateznih kamata na nesporno isplaćen iznos naknade štete u iznosu 995,42 EUR, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a, koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući da je odštetni zahtjev podnesen 29. ožujka 2018., to su stoga tužitelju dosuđene zatezne kamate kako zahtijeva od 29. ožujka 2018. do plateža 9. kolovoza 2018., kako je već pravomoćno odlučeno pod toč. III. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025.

24. Nadalje, glede zahtjeva za naknadom štete po osnovi izmakle koristi (izgubljene zarade), utvrđena je djelomična osnovanost istog, kako to proizlazi iz priloženih isprava, poglavito liječničke potvrde (list 65), te popratnog dopisa ZET d.o.o., Zagreb, od 30. listopada 2018. uz karticu primanja tužitelja i izračun pretpostavljene razlike plaće (list 52-56), spis predmeta HZZO-a povodom prijave o ozljedi na radu, dostavljen uz popratni dopis od 8. svibnja 2019. (list 66-93) i popratnog dopisa Ministarstva financija-Porezne uprave, od 14. svibnja 2019., uz potvrdu o visini dohotka i primitaka (list 95-98), kao i medicinskog vještačenja te iskaza tužitelja, odnosno opravdanost i trajanje privremene nesposobnosti za rad tužitelja i uzročno-posljedične sveze s predmetnim ozljeđivanjem, dok je radi utvrđenja visine iste izveden dokaz financijskim vještačenjem.

25. Na temelju pisanog nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Zrinka Ručevića, predanog 28. studenoga 2023. (list 289-291), utvrđeno je da je, u skladu s utvrđenjima i izračunima iz nalaza, vještak mišljenja da izgubljena zarada tužitelja u razdoblju od prosinca 2017. do zaključno svibnja 2018. iznosi ukupno 17.690,13 HRK neto odnosno 2.347,88 EUR (zbroj pojedinačnih konvertiranih iznosa razlika), a pojedini mjesečni iznosi razlika dani su u stupcu 'e' Tabele 2 nalaza (u HRK), odnosno u stupcu 'f' Tabele 2 nalaza (u valuti EUR), dok su datumi dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa dani u stupcu ‘g’ Tabele 2 nalaza (list 291)

26. Ujedno je navedeni financijski vještak Zrinko Ručević isto usmeno iznio, obrazložio i očitovao se na istaknute primjedbe na ročištu 11. veljače 2025. (list 313- 316), navodeći da je tuženik podneskom od 8. siječnja 2025. istaknuo primjedbu glede razdoblja obračuna izgubljene zarade tužitelja, ističući kako bi se ista trebala računati do zaključno 22. ožujka 2018. S obzirom da je počev od 23. ožujka 2018. bolovanje tužitelja bilo uzrokovano drugim razlozima, a ne predmetnim štetnim događajem, glede čega vještak navodi da ako sud utvrdi točnim to što tuženik navodi, tada primjenom istih parametara istih izračuna kao u osnovnom nalazu i mišljenju, nema izgubljene zarade za mjesece travanj i svibanj 2018., dok izgubljena zarada za prvih 22 dana mjeseca ožujka 2018. iznosi 467,22 EUR, u kojem slučaju ukupna izgubljena zarada za razdoblje od prosinca 2017. do 22. ožujka 2018. iznosi 1.299,72 EUR. Tuženik nadalje ističe kako je tužitelj kod poslodavca u ožujku 2018. primio naknadu za dugotrajno bolovanje u iznosu 2.500,00 HRK pa tuženik smatra kako bi za taj iznos trebalo umanjiti pretpostavljenu izgubljenu zaradu tužitelja. U odgovoru na navedeno, vještak navodi kako iz rekapitulacije primanje tužitelja odnosno kartona primanja radnika koje je priloženo spisu predmeta (list 158-166) proizlazi kako je tužitelj za mjesec ožujak 2018. primio neoporezivu naknadu pomoći za vrijeme bolovanja u iznosu 2.500,00 HRK pa ako se ista oduzme od pretpostavljene izgubljene zarade tužitelja za ožujak 2018., koju je na istom ročištu iskazao u iznosu 467,22 EUR, tada u inačici izračuna do zaključno 22. ožujka 2018. za mjesec ožujak 2018. preostaje izgubljena zarada u iznosu 135,42 EUR, odnosno za ukupno razdoblje od prosinca 2017. do 22. ožujka 2018. preostaje izgubljena zarada u iznosu 967,92 EUR. Ako pak sud utvrdi da bi tužitelju pripadala izgubljena zarada za cijelo razdoblje obuhvaćeno pisanim nalazom i mišljenjem tada nakon uračunavanja isplate navedene pomoći za bolovanje za mjesec ožujak preostaje izgubljena zarada u iznosu 326,56 EUR, u kojem slučaju ukupna izgubljena zarada za razdoblje od prosinca 2017. do svibnja 2018. iznosi 2.016,08 EUR.

27. Navedeni pisani nalaz i mišljenje financijskog vještaka, kao i usmeno izlaganje te obrazloženo očitovanje na istaknute primjedbe, prihvaćen su u cijelosti, ocijenivši iste sveobuhvatnim, uvjerljivim, nepristranim, objektivnim i stručnim, temeljenim na mjerodavnim ispravama, te dugogodišnjem vještačkom iskustvu u brojnim sudskim postupcima, s time da su istim razjašnjene sve odlučne činjenice, dok se nije ukazala osnovana sumnja u pravilnost danog mišljenja niti bilo kakvi drugi nedostaci glede istog.

28. Daljnji dokazi nisu izvedeni, kako je odlučeno na ročištu 11. veljače 2025. (list 313-316). Naime, poglavito nije prihvaćen tuženikov prijedlog za izvođenjem daljnjeg medicinskog vještačenja po vještaku medicine rada na okolnost utvrđenja uzročno- posljedične sveze između bolovanja i izgubljene zarade te opravdanosti bolovanja. To stoga što opravdanost iste privremene nesposobnosti za rad (bolovanje) proizlazi iz ostalih dokaza, poglavito liječničke potvrde (list 65), kao i medicinskog vještačenja po dr. med. Jadranu Moroviću te iskaza tužitelja. Naime, rješenjem s pripremnog ročišta 26. ožujka 2019. (list 57-59) je određeno koji će se dokazi izvoditi kao mjerodavni za utvrđenje odlučnih činjenica (toč. I.), dok su odbijeni ostali dokazni prijedlozi, jer isti nisu potrebiti (toč. II.). Naime, tuženikovi dokazi predloženi su radi utvrđenja činjenica koje nisu od odlučnog utjecaja u ovoj pravnoj stvari, budući da su isti na općenitoj razini dokazivanja, dok je izvedenim drugim dokazima predmet dovoljno raspravljen i utvrđene su sve odlučne činjenice mjerodavne za donošenje odluke u ovom predmetu. Osim toga sud, stranke i drugi sudionici moraju nastojati postupak provesti bez odugovlačenja, u razumnom roku i sa što manje troškova te je sud dužan onemogućiti svaku zlouporabu prava u postupku, u smislu čl. 10. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. , 155/23. i 146/25., dalje: ZPP).

29. Tužitelj je djelomično uskladio isti zahtjev po navedenoj osnovi s financijskim vještačenjem, budući da je financijski vještak na ročištu 11. veljače 2025. (list 314) istaknuo tužiteljev primitak od poslodavca u ožujku 2018. i to kao naknada za dugotrajno bolovanje u iznosu 331,81 EUR / 2.500,00 HRK, za koji iznos je umanjena naknada plaće za ožujak te stoga ostatak naknade za ožujak 2018. iznosi 326,56 EUR, dok tužitelj zahtijeva iznos 658,36 EUR. Dakle, tužitelj je za mjesec ožujak 2018. primio neoporezivu naknadu pomoći za vrijeme bolovanja u iznosu 2.500,00 HRK pa ako se ista oduzme od pretpostavljene izgubljene zarade tužitelja za ožujak 2018., koju je na istom ročištu iskazao u iznosu 467,22 EUR, tada u inačici izračuna do zaključno 22. ožujka 2018. za mjesec ožujak 2018. preostaje izgubljena zarada u iznosu 135,42 EUR (467,22 EUR - 331,81 EUR), s obzirom da je u razdoblju od 21. prosinca 2017. do 22. ožujka 2018. tužitelj bio privremeno nesposoban za rad uslijed predmetnog štetnog događaja, dok je u daljnjem razdoblju od 23. ožujka 2018. do 2. svibnja 2018. bio privremeno nesposoban zbog distorzije desnog gležnja koja ozljeda nije nastala u predmetno štetnom događaju. Slijedom navedenog, tužitelju pripada naknade imovinske štete po osnovi izmakle koristi (izgubljene zarade) u razdoblju od 21. prosinca 2017. do 22. ožujka 2018. kada je bio privremeno nesposoban za rad uslijed predmetnog štetnog događaja, pa stoga tužitelju pripada naknada štete po istoj osnovi u iznosu 967,92 EUR, koliko mu je pravomoćno dosuđeno pod toč. II. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025., u svezi presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1883/2025-2 od 4. prosinca 2025., dok je ostatak zahtjeva po istoj osnovi u iznosu 1.048,16 EUR sa zateznim kamatama valjalo odbiti, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude, dok je tužba u dijelu kojim se zahtijeva ostatak iznosa 331,80 EUR, odnosno preko prethodno dosuđenog iznosa 2.016,08 EUR do zahtijevanog iznosa 2.347,88 EUR odbačena, kao nedopuštena, kako je odlučeno rješenjem, jer je o istom već pravomoćno odlučeno pod toč. IV. presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025.

30. Slijedom navedenog, tužitelju je pravomoćno dosuđena naknada neimovinske štete u iznosu 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (toč. I. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025.), naknada imovinske štete (izmakla korist-izgubljena zarada) u iznosu 967,92 EUR sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose od 15-tog dana za prethodan mjesec odnosno od toga tekućim na iznos 77,47 EUR od 15. siječnja 2018., na iznos 96,67 EUR od 15. veljače 2018., na iznos 658,36 EUR od 15. ožujka 2018. i na iznos 135,42 EUR od 15. travnja 2018. (toč. II. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025., u svezi presude i rješenja Županijskog suda u Osijeku posl. br. Gž-1883/2025-2 od 4. prosinca 2025.) te zatezne kamate na nesporno isplaćen iznos 995,42 EUR tekuće u razdoblju 29. ožujka 2108. -9. kolovoza 2018. (toč. III. izreke presude ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025.), sve po kamatnoj stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

31. Ostatak zahtjeva naknade imovinske štete po osnove izmakle koristi (izgubljene zarade) u iznosu 1.048,16 EUR sa zateznim kamatama je valjalo odbiti, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.

32. Ujedno je valjalo odbaciti tužbu, kao nedopuštenu, u dijelu kojim se zahtijeva naknada neimovinske štete u iznosu 1.659,03 EUR sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29. ožujka 2018. do isplate (toč. I. tužbenog zahtjeva) te u dijelu kojim se zahtijeva naknada imovinske štete s osnove izmakle koristi (izgubljene zarade) u iznosu 967,92 EUR sa zateznim kamatama, od toga tekućim na iznos 77,47 EUR od 15. siječnja 2018., na iznos 96,67 EUR od 15. veljače 2018., na iznos 658,36 EUR od 15. ožujka 2018. i na iznos 135,42 EUR od 15. travnja 2018., sve do isplate, kao i u dijelu kojim se zahtijeva ostatak iznosa 331,80 EUR, odnosno preko prethodno dosuđenog iznosa 2.016,08 EUR do zahtijevanog iznosa 2.347,88 EUR (toč. II. tužbenog zahtjeva) i u dijelu kojim se zahtijeva isplata zateznih kamata na isplaćenu neimovinsku štetu u iznosu 995,42 EUR od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 29. ožujka 2018. do dana isplate 9. kolovoza 2024. (toč. III. tužbenog zahtjeva), jer je o istom već pravomoćno odlučeno presudom ovoga suda posl. br. Pn-1587/2018-73 od 27. ožujka 2025., kako je odlučeno u rješenju.

33. Odluka o troškovima postupka temelji se na čl. 154. st. 5. i čl. 155. ZPP-a, s obzirom da tužitelj nije uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi, odnosno odmjereni su s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22. te 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

34. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. OT) i tužbe (Tbr. 7./1. OT) te podnesaka od 3. rujna 2018., 13. studenoga 2018., 11. kolovoza 2020., 11. srpnja 2022., 27. veljače 2023. i 22. siječnja 2024., od toga su priznata četiri obrazložena podneska (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 26. ožujka 2019., 18. rujna 2019., 11. veljače 2025. i 18. veljače 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, te troška sastava podnesaka 25. travnja 2019. i 2. listopada 2019., za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 50,00 EUR (Tbr. 8./4. OT), te zastupanja na ročištu 15. studenoga 2018. u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 2.150,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (537,50 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u zahtijevanom iznosu 78,31 EUR i za presudu u zahtijevanom iznosu 86,52 EUR. Ujedno je tužitelju valjalo dosuditi trošak medicinskog vještačenja u zahtijevanom iznosu 146,00 EUR / 1.100,00 HRK i za financijsko vještačenje u iznosu 199,08 EUR / 1.500,00 HRK umjesto zahtijevanog iznosa 252,16 EUR, dakle ukupno u iznosu 345,08 EUR. Međutim, nije priznat trošak sastava podnesaka od 26. lipnja 2018. i 28. ožujka 2025. jer istim dostavlja dokaz o platežu sudske pristojbe, niti podneska od 23. rujna 2019. jer istim dostavlja dokaz o pologu predujma, ni podneska od 23. kolovoza 2020. jer istim dostavlja dokaz o pologu predujma, kao niti podnesaka od 6. prosinca 2019., 10. veljače 2020., 2. srpnja 2020., 1. rujna 2021., 20. siječnja 2022., 14. ožujka 2022., 17. veljače 2023., 24. listopada 2023. i 10. svibnja 2024., jer istim požuruje postupanje, za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 50,00 EUR uvećanom za PDV 25%. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 3.197,41 EUR, sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je ostatak zahtjeva preko dosuđenog iznosa valjalo odbiti kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. II. i III. izreke presude.

35. Također je i tuženiku valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu i podneska od 8. siječnja 2025. (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 26. ožujka 2019., 18. rujna 2019., 11. veljače 2025. i 18. veljače 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, te sastava žalbe protiv presude u iznosu 250,00 EUR (Tbr. 10./1. OT) te zastupanja na ročištima 15. studenoga 2018. i 14. siječnja 2025., za svaku radnju u iznosu 50,00 EUR umjesto zahtijevanog iznosa 200,00 EUR (Tbr. 9./5. OT), dakle ukupno u iznosu 1.550,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (387,50 EUR). No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 1.937,50 EUR, sa zatraženim zateznim kamatama, nisu dosuđeni tuženiku, s obzirom na neuspjeh istoga u sporu, kako je odlučeno pod toč. IV. izreke presude.

36. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

37. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke je dopuštena žalba Županijskom sudu u Osijeku. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od objave odluke, odnosno od dostave iste odluke u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se odluka objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. tužitelja i

- opun. tuženika.