REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1468/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji toga suda Vesni Horvath, u pravnoj stvari tužitelja NT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Davoru Eteroviću, odvjetniku u odvjetničkom društvu Eterović, Šarac i Topić j.t.d. iz Zagreba, protiv tuženika ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Zagreb, Ulica grada Vukovara 41, OIB: 85584865987, zastupana po punomoćniku Matiji Potočnjaku, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Potočnjak & Šušnjar d.o.o. iz Zagreba, radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i tajne rasprave zaključene 19. veljače 2026. u prisutnosti tužitelja, punomoćnika tužitelja Davora Eterovića, odvjetnika i zamjenika punomoćnika tuženika ST, odvjetničkog vježbenika, te presude objavljene dana 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Utvrđuje se da nije dopušten otkaz Ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljen dana 30.03.2023. godine između tužitelja NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženika, ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, a koji otkaz je sadržan u Odluci o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24.08.2023., KLASA: 112310/23-01/62, URBROJ: 01-10-01/2-23-03. te da tužitelju nije prestao radni odnos kod tuženika.

II Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, da vrati tužitelja NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na njegovo radno mjesto „VODITELJ CESTARIJE II u SLUŽBI ODRŽAVANJA I ZAŠTITE CESTA“ u roku 15 dana.

III Nalaže se tuženiku ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., OIB: 85584865987, Ulica grada Vukovara 41, Zagreb, da tužitelju NT, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 625,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je 4.9.2023. je zaprimio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24.8.2023., KLASA: 112310/23-01/62, URBROJ: 01-10-01/2-23-03, koja je tužitelju uručena 4.9.2023., a koju tužitelj osporava u ovom postupku.

Navodi da iz same Odluke o otkazu proizlazi da ni sam Poslodavac nije siguran da je Radnik zaista učinio ono za što ga se Odlukom tereti. Naime, već i sam poslodavac navodi da „osnovano sumnja“ da je ponašanje radnika bilo usmjereno na stjecanje imovinskopravne koristi Radnika te je zbog toga Poslodavac izgubio povjerenje u radnika slijedom čega smatra da nastavak radnog odnos s radnikom više nije moguć.

Dakle, Poslodavac nije nedvojbeno siguran da je N postupao s ciljem stjecanja imovinske koristi, a upravo naglašava kako je namjera S da stekne imovinsku korist razlog zašto bi Poslodavac izgubio povjerenje u S do te mjere da nastavak radnog odnosa više nije moguć. Razvidno je da Poslodavac to tek sumnja, a u okolnostima tako površno utvrđenog stanja, odluka Poslodavca nije razmjerna posljedici koju ista ima po Radnika, osobito stoga što su takvi zaključci Poslodavca rezultat neprovođenja zakonom propisanog postupka za redoviti otkaz ugovora o radu uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika.

Sindikat Zagrebačkog holdinga dana 02.08.2023.g. odgovorio da se ne može suglasiti sa otkazom ugovora o radu sa tužiteljem jer da se u Redovitom otkazu ugovora o radu uopće ne navodi temeljem kojega događaja/izjave/dokaza/ dojave su predmetnom radniku namjeravali dati otkaz Ugovora o radu.

Predlaže usvojiti tužbeni zahtjev uz naknadu troškova postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodi da u cijelosti osporava osnovanost i visinu tužbenog zahtjeva. Pobijana odluka o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24. kolovoza 2023. zakonita je i dopuštena iz razloga kako slijedi.

Tužitelju je otkazan ugovor o radu zbog skrivljenog ponašanja i kršenja obveza iz radnog odnosa i to iz razloga što je 10. svibnja 2023. kao radnik zaposlen na radnom mjestu – voditelj cestarije II svoje suradnike uputio u [adresa] u [adresa] te im naložio asfaltiranje zelene površine na koju je utrošeno 2,5 T asfalta unatoč tome što navedena lokacija nije bila unaprijed planirana za asfaltiranje, odnosno što asfaltiranje iste nije bilo utvrđeno dnevnim planom rada za 10. svibnja 2023. Također, uvidom u dnevnik redovitog održavanja i zaštite javnih i nerazvrstanih cesta Grada Zagreba broj 005488 od 10. svibnja 2023. utvrđeno je da je tužitelj kao radnik neistinito upisao rasknjiženje odnosno prikaz utrošenih 5 T asfalta kroz aktivnosti redovitog pregleda cesta te zatvaranja udarnih jama koje ne odgovara lokacijama i radovima planiranim kroz dnevni plan rada za dan 10. svibnja 2023.

Imajući u vidu sve gore navedeno, iz gore navedenih dokaza proizlazi da je radnik postupio protivno obvezama preuzetim ugovorom o radu te počinio povredu obveze iz radnog odnosa koja predstavlja razlog za otkaz.

Tuženik ističe da je poslodavac uvidom u gore navedene dokaze utvrdio da je tužitelj kao radnik počinio povrede obveza iz radnog odnosa te su stoga postojale okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac radniku omogućuje iznošenje obrane u smislu čl. 119. ZOR-a. Ujedno tuženik ističe da propust poslodavca da omogući radniku iznošenje obrane ne dovodi do nedopuštenosti odluke o otkazu. Slijedom svega navedenog tuženik predlaže po provedenom dokaznom postupku odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Sud je u tijeku dokaznog postupka izvršio uvid u Ugovor o radu od 30.3.2023., Odluku o redovitom otkazu ugovora oradu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24.8.2023., Zahtjev za zaštitu prava radnika od 12.9.2023. uz povratnicu, Očitovanje na namjeravanu Odluku poslodavca o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 2.8.2023., Odluku od 5.5.2023., dnevni plan rada za 10. svibnja 2023., ispis iz GPS sustava za vozilo [registarska oznaka] za dan 10. svibnja 2023., teretni list (otpremnica) broj 3063, putni radni list broj 182059 , presliku fotografija, nazive radnog mjesta s opisom poslova, Pravilnik o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste iz ožujka 2023. i prilog pravilniku – opis poslova i odgovornosti radnog mjesta – voditelj cestarije II, mail poruke, dnevnik redovitog održavanja i zaštite javnih i nerazvrstanih cesta Grada Zagreba broj 005488 od 10. svibnja 2023. godine, medicinsku dokumentaciju, Pravilnik o održavanju cesta Odluku od 29.8.2013., presliku fotografija, prijepis posjedovnog lista, očitovanje od 14.4.2021., saslušao je svjedoke VT, CT, ĆT, GT, ĐT, V, JT i tužitelja,proveo je vještačenje po vještaku za cestovni promet Goranu Husinecu, izvršio uvid u očitovanje vještaka Gorana Husineca od 15.7.2025., te izvršo uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

5. Između stranaka nije sporno da je tuženik donio Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24.8.2023.,da je tužitelj u propisanim rokovima podnio zahtjev za zaštitu prava, na koju tuženik nije odgovorio.

6. U ovom postupku je kao sporno bilo za utvrditi da li tužitelj počinio povrede iz radnog odnosa koje mu se stavljaju na teret.

7. U pogledu postupka savjetovanja u smislu čl. 150. ZR-a, iz iskaza predsjednika Sindikata ČT, proizlazi da nisu imali kvorum za savjetovanje pa da nisu niti tražili daljnje provođenje savjetovanja, a takvo se postupanje ne može staviti na teret poslodavcu, neovisno što proizlazi da nije dostavio sve podatke potrebne za provođenje savjetovanja. Slijedom navedenog nije povrijeđena odredba članka 150. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR.)

8. Uvidom u Odluku o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 24.08.2023., utvrđeno je iz obrazloženja da je temeljem prijave koju je zaprimio voditelj podružnice Zagrebačke ceste o mogućim nezakonitim postupanjem na način da je svoje suradnike dana 10. svibnja 2023. uputio u [adresa] u [adresa] te im naložio asfaltiranje zelene površine na koju je utrošeno 2,5 T asfalta unatoč tome što navedena lokacija nije bila unaprijed planirana za asfaltiranje, odnosno što asfaltiranje iste nije bilo utvrđeno dnevnim planom rada za 10. svibnja 2023. Također, uvidom u dnevnik redovitog održavanja i zaštite javnih i nerazvrstanih cesta Grada Zagreba broj 005488 od 10. svibnja 2023. utvrđeno je da je tužitelj kao radnik neistinito upisao rasknjiženje odnosno prikaz utrošenih 5 T asfalta kroz aktivnosti redovitog pregleda cesta te zatvaranja udarnih jama koje ne odgovara lokacijama i radovima planiranim kroz dnevni plan rada za dan 10. svibnja 2023.

Navedena povreda obveza iz radnog odnosa je utvrđena uvidom u relevantnu dokumentaciju i što proizlazi iz dnevnog plana rada za dan 10. svibnja 2023. Za navedeni dan je dnevnim planom rada bilo utvrđeno asfaltiranje prijekopa na radilištima Nadcestarije I na odgovarajućim lokacijama (Ilica, Aleja Bologne, Bolnička ulica, Huzjanova ulica, Teškovec, Zagorska magistrala).

- da je navedenog 10. svibnja 2023. zabilježeno stajanje vozila registarske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao MT, u [adresa]., a utvrđena je ispisom iz GPS sustava.

- da je uvidom u otpremnicu broj 3063 utvrđeno da je 10. svibnja 2023. vozilo registarske oznake [registarska oznaka] preuzelo 2,5 T asfalta u 11,40 sati, nakon što je već prethodno, istoga dana, s asfaltne baze Rakitje preuzeta količina od 3,5 T asfalta za izvršavanje radova utvrđenih dnevnim planom rada za dan 10. svibnja 2023. godine,

- utvrđeno je uvidom u putni radni list broj 182059, potpisan od vozača MT da se vozilo registarske oznake [registarska oznaka] po preuzimanju 2,5 tona asfalta u u asfaltnoj bazi Rakitje, kretalo do [adresa] u kojoj je zabilježeno stajanje, da bi se potom isto vozilo u 15 sati vratilo na mjesto polaska, odnosno Nadcestariju I.

Nadalje se navodi da je tužitelj kao voditelj radilišta dana 10. svibnja 2023. godine uputio suradnike u [adresa] u [adresa] te im naložio asfaltiranje zelenog pojasa površine 13 X 2 m2 za koje je utrošeno 2,5 T asfalta, unatoč tome što navedena lokacija nije bila unaprijed planirana za asfaltiranje, odnosno što asfaltiranje iste nije bilo utvrđeno dnevnim planom rada za dan 10. svibnja 2023. godine te usprkos iskazanom protivljenju radnika asfaltiranju zelene površine koja nije bila obuhvaćena planom rada, proizlazi iz očitovanja radnika CT i prijave radnika ĆT, te je kao voditelj počinio povredu obveza iz ugovora o radu, odnosno protivno preuzetom opisu poslova radnog mjesta proizlazi iz opisa poslova iz njegovog ugovora o radu i Pravilnika o organizaciji Zagrebačkog holdinga d.o.o. – Podružnica Zagrebačke ceste iz ožujka 2023. i priloga pravilniku – opis poslova i odgovornosti radnog mjesta – voditelj cestarije II. Nadalje da je tuženik je uvidom u Dnevnik redovitog održavanja i zaštite javnih i nerazvrstanih cesta Grada Zagreba broj 005488 od 10. svibnja 2023. godine, unatoč činjeničnom stanju nesporno utvrđenom uvidom u relevantnu dokumentaciju poslodavca te izjavama radnika koji su bili prisutni na radilištu navedenoga dana slijedom čega su i bili upoznati s planovima i radnim aktivnostima za dan 10. svibnja 2023. godine, utvrdio daje tužitelj neistinito upisao rasknjiženje odnosno prikaz utrošenih 5 tona asfalta kroz aktivnosti redovitog pregleda cesta te zatvaranja udarnih jama koje ne odgovara lokacijama i radovima planiranim kroz dnevni plan rada za dan 10. svibnja 2023. godine, iz kojeg plana proizlazi planirano obavljanje asfaltiranja prijekopa, a niti izjavama radnika koji su navedene radove izvodili. U svezi prethodno navedenog, tuženik ističe da je tužitelj upisom u prethodno navedeni dnevnik upisao da se radi o zatvaranju udarne jame u [adresa] C iako se radilo o asfaltiranju zelene površine.

Iz gore navedenih dokaza proizlazi da je radnik postupio protivno obvezama preuzetim ugovorom o radu te počinio povredu obveze iz radnog odnosa koja predstavlja razlog za otkaz, kao i da je provedeno savjetovanje , a da je poslodavac uvidom u gore navedene dokaze utvrdio da je tužitelj kao radnik počinio povrede obveza iz radnog odnosa te su stoga postojale okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da poslodavac radniku omogućuje iznošenje obrane u smislu čl. 119. ZR-a.

9. Na okolnost povreda koje se tužitelju stavljaju u Odluci o otkazu saslušani su predloženi svjedoci i tužitelj, provedeno vještačenje po vještaku cestovne struke te je izvršen uvid u priležeću dokumentaciju.

10. Svjedok CT je u svom iskazu naveo da je tek počeo raditi neposredno prije ovog događaja kada je tužitelj bio njegov šef i da ih je bilo 5 ili 6 kolega sa vozačem kada su dobili naredbu od tužitelja kao šefa, da na adresi Ć [adresa] ugrade asfalt. Oni su sav asfalt koji su zadužili već ugradili u površine koje su bile na dnevnom planu, a ovaj nije bio na dnevnom planu, što su i rekli tužitelju, a on je rekao da je to naredba i zbog toga su i otišli u bazu Rakitje gdje se nalazi asfalt, uzeli ga, te na ovoj adresi asfaltirali cca. 30 metara kvadratnih. Radilo se o zelenoj površini, a kolege su rekle da je to privatno vlasništvo, no napravili su ono što im je šef naredio. Nakon što su se vratili u bazu u Filipovićevu, kolega ĆT je obavijestio nadležne o ovom postupanju. Naknadno je čuo da je vlasnik kuće u dvorištu radio već neke radove, a oni su radili na cesti preko puta, odnosno na zelenoj površini preko puta. Naveo je da je na toj zelenoj površini već nešto bilo pripremljeno i oni su samo ugradili asfalt na cijelom tom dijelu, jer se nisu mogla mimoići dva automobila, a to su radili pred kraj radnog vremena, obzirom da dnevno rade na oko 10 lokacija, a sukladno dnevnom planu. Nadalje je naveo da postoje hitne intervencije, i to je onda postupanje izvan dnevnog plana. Misli da ovo postupanje nije bilo hitno, te da kao ing. prometa je ocijenio u ovom slučaju da se radi o zelenoj površini.

11. Iz iskaza svjedoka ĆT proizlazi da su taj dan do pauze radili redovne poslove, a nakon pauze oko 11, ili 12 sati je nazvao tužitelj i rekao da moraju asfaltirati neku površinu, a radilo se zelenoj površini jer je na njoj bila trava na kojoj su bili zabijeni kolci, s čim se on nije složio , da je sve prijavio nadležnima, jer se nije radilo o hitnoj intervenciji.

Smatra da se takve ceste niti ne asfaltiraju po njihovom nalogu, a vlasnik kuće je izašao te rekao da su to ružno napravili da nam on to neće platiti, zbog čega svjedok pretpostavlja da je to tužitelj radio "u fušu.

Navodi da su imali plan rada nakon stanke, no zbog ovog slučaja taj dio nisu odradili.

12. Svjedok GT kao rukovoditelj službe mehanizacije i transporta i navodi da postoje dnevni rasporedi, planovi, po kojima se provode zadaci., ali da postoje situacije koje su hitne ili koje nisu unutar tih planova određene, a odgovorna osoba može izvršiti taj zadatak ukoliko procijeni da je potreban. U ovom slučaju sa radnjom tužitelja upoznat je iz pričanja od kolega koje su bile na licu mjesta i koji smatraju da nije došlo do povrede postupanja mimo planova. Također navodi da obzirom da je tužitelj bio odgovorna osoba i na njegov dugogodišnji staž, misli da je mogao samostalno odrediti postupanje.

13. Svjedok BT u svom iskazu navodi da četvrtkom utvrđuju koji su radovi potrebni unutar tjedan dana, a to su ugovoreni radovi, međutim su dogovarali sve ostale radove na redovnom održavanju i sanacije prekopa. Svakodnevno se taj plan rada unosio u formulare no ti planovi su bili okvirni, obzirom da je vrlo često bilo intervencije građana, policije, komunalnih reda i sl., tako da su se ti planovi dnevno mijenjali. Tužitelj je bio odgovorna osoba, dapače i prekršajno odgovorna osoba i on je mogao sam odlučiti o izvršenju pojedinog zadatka izvan tog plana, prema njegovoj procjeni prioriteta opasnosti. Dojave o hitnim postupanjima, dolaze iz Info centra ili pismeno putem maila ili usmeno i onda se odlučuje o mogućnosti postupanja. Neke hitne situacije znaju čekati i do 10-15 dana, kada se ulovi vremena da se iste urade. Nakon postupanja sve se evidentira odnosno naplaćuje se Gradu Zagrebu, odnosno za redovno održavanje se upisuje u građevinsku knjigu i također se obračunava mjesečno. Kada se svjedoku daje na uvid fotografija na listu 249 do 257 spisa, iskazuje da se radi o voznoj cesti, koja je dosta uska, a trebala bi biti 5,50 m, minimalno za dvosmjerni promet, nalazi se na zavoju, te postoje rupe. Navodi da je takve situacije često radio, i da je isplativije i bolje takvu cestu asfaltirati nego ju redovno održavati obzirom da materijal koji se nanosi na takve dijelove vrlo često bude odnesen ili uslijed kiše ili uslijed prometa.

14. Iz iskaza svjedok RT proizlazi da je radio kod tuženika zajedno sa tužiteljem kao voditelj cestarija te navodi da je tužitelj mogao samostalno odlučiti o izvršenju određenog posla, jer da ne mogu raditi po utvrđenim planovima, obzirom da svakodnevno dolaze dojave za nekim hitnim situacijama jer je to u održavanju uobičajeno. Ponekad i sami utvrđuju da je neka situacija za hitno postupanje , sami je dojavljuju da se takva situacija mora riješiti, i imaju samostalne ovlasti za izvršenje pojedinog postupanja. Uvidom u fotografije sa lista 249 do 257 spisa navodi se radi o javnoj površini na zavoju i takve se situacije rješavaju na javno prometnim površinama. Također iskazuje da ako je zelena površina po dojavi građana, može se sanirati a provjerava se da li se radi o javnoj površini na Geo portalu.

15. Iz iskaza svjedoka PT proizlazi da je nastavio raditi posao koji je radio tužitelj te navodi da je tužitelj mogao samostalno mogao odlučivati o pojedinim zadacima izvan planova koji su utvrđeni., jer iako određuju planove i pokušavaju ih se držati, situacije se stalno mijenjaju te po dojavi građana, policije, komunalnih reda i sl. postupaju. Poznat mu je slučaj koji tužitelju stavljaju na teret, a potvrđuje da bi isto postupio kao i on, te da je tužitelj imao ovlasti da odluči mino dnevnog plana o konkretnoj situaciji.

16. Tužitelj u svom iskazu osporava da bi počinio povrede koje mu se stavljaju na teret navodi , da kod tuženika radi od 2011.g. na raznim mjestima. Navodi da se radni zadaci radnicima određuju dan, ali sve je to načelno, ovisno o potrebama na terenu u pogledu sanacija, a isto tako hitnih postupanja. Radni zadaci se ne mogu uvijek izvesti kako su naloženi, jer sve ovisi o terenu, a u ovom slučaju je grupi radnika dodijelio zadatke na način da je bio uključen radnik CT koji je tek bio raspoređen u radnu grupu, te ih poslao da izvide sva područja koja su bila na popisu te da utroše asfaltnu bazu koju su taj dan preuzeli. CT ga je zvao oko 10,30 i rekao da su sav preuzeti asfalt potrošili, te ih je uputio da nakon pauze preuzmu novu asfaltnu gazu te da istu utroše za područje u [adresa] gdje je prije toga dobio dojavu da dio nije asfaltiran i da postoji potreba saniranja. Sa terena ga je zvao CT i rekao da se radi o zelenoj površini, a tužitelj je izvršio uvid u katastarske podatke Google mapu kao najnoviji podatke, te utvrdio da se ne radi o zelenoj površini, nakon čega je rekao CT da slika područje te utvrdio da je dio površine bio asfaltiran, da je bankina bila u lošem stanju, da se vozila ne mogu mimoilaziti te im rekao da saniraju, ali isključivo do zelene površine. Navodi da tamo nema nikakvih kuća na kojima su se radili radovi i osporava da bi nešto radio izvan poslova svog radnog mjesta. Prije naloga radnicima utvrdio je i na katastru i na portalima da se radi o prometnici, a ne o zelenoj površini. Ta javna prometnica se nalazi u vlasništvu Grada Zagreba, a tužitelj kao odgovorna osoba je dužan za održavanje. Poslodavac mu nije uputio nikakvo pisano upozorenje, niti poziv na obranu, niti je sudjelovao u internom utvrđivanju predmeta, već je samo dobio Odluku o suspenziji te Odluku o otkazu.

17. Sud je proveo cestovno vještačenje te je vještak Goran Husinec u nalazu i mišljenju od 14.02.2025. utvrdio prema stanju spisa da se asfaltiranje vršilo kod kbr 164 na način da se asfaltirala nabijena zemljana bankina ceste u širini od oko 1,5 metara koja se nalazila oko 20 cm ispod razine asfalta zbog utjecaja slivnih voda te kamionskog prometa po bankini. Naime na mjestu predmetnog događaja cesta je širine 3 m što je tek malo šire od širine jednoga kamiona (širina kamiona 2,5 m) te se promet odvija na način da se jedno vozilo kreće po bankini u trenutku mimoilaženja sa drugim vozilom. Nakon cijele zime navedena bankina se sabijala i utabavala od prometa i slivnih voda. U vrijeme nastanka štetnog događaja a što se vidi na fotografijama u spisu bankina je bila suha, tvrda i „potonula“ 20 cm od visine asfalta ceste. Takva bankina bila je izuzetno opasna za odvijanje prometa jer je pri mimoilaženju sigurno dolazilo do rezanja unutarnjih strana bokova guma automobila sa standardnom visinom pneumatika i nisko profilnim gumama sportskih automobila. Prema stanju spisa tužitelj je kao odgovorna osoba sa svojom radnom ekipom bio zadužen za sanacije rupa i opasnih mjesta na cesti. On je sa svojom radnom grupom navedenu bankinu koja je bila izuzetno opasna za odvijanje prometa zbog rupe na njezinom rubu sanirao na način da je preko utabane zemljane bankine prevukao asfaltni sloj debljine dvadesetak centimetara te je bankinu uredno poravnao sa visinom asfaltnog kolnika. Tužitelj je svojim činom na najjeftiniji i najbrži način sanirao predmetnu opasnu depresiju kako ne bi došlo do rezanja automobilskih guma prilikom mimoilaženja vozila te kako ne bi došlo do izlijetanja vozila sa ceste uslijed pada kotača u depresiju pored kolnika.

Slijedom navedenog vještak daje mišljenje da je za navedene radove bilo potrebe jer je predmetna depresija (ulegnuće) pored ceste predstavljalo veliku opasnost prvenstveno za dvotočkaše (romobiliste, bicikliste, motocikliste) čiji bi pad kotača u „rupu“ od oko 20 cm predstavljao siguran pad. Nadalje predmetna potonula bankina bila je izuzetna opasnost za automobile jer su se na tom dijelu u mimoilaženju morali kretati sa dva kotača po navedenoj bankini a to je predstavljalo veliku opasnost da se razbije unutarnja strana felge desnih kotača te razreže guma pri čemu može doći do zanošenja vozila, gubitke kontrole nad upravljanjem te izlijetanja sa ceste.

Na navedenom mjestu nema zelene površine jer se radi o dobro utabanoj bankini potonuloj od prometa i slivnih voda tijekom zime.

Prema stanju spisa ne vidi propusta u postupanju tužitelja, što više on je sa svojom ekipom sanirao opasno mjesto na najbolji, najbrži i najjeftiniji način te time spriječio štetu koja bi sigurno posljedično nastala na vozilima i nesreću koja bi se zbog oštrog ruba asfalta dogodila u kratkom vremenskom periodu da nije napravljena sanacija ceste.

18. Na nalaz i mišljenje je prigovarao tuženik u podnesku od 10.06.2025, a na koje prigovore vještak u očitovanju od 15.07.2025. navodi da tuženik u prvom poglavlju potvrđuje navode o širini ceste od oko 3 m te objašnjava način na koji način su oni knjižili radove izvršene na terenu. Također objašnjava što su sanacije prekopa i kako se naplaćuju investitoru što uopće nije važno za predmetni slučaj. U drugom poglavlju tuženik navodi kako su radovi trebali biti navedeni što također nema veze sa sigurnosti prometa. Također to što tuženik navodi da on nije zaprimio niti jednu dojavu o rezanju guma te o opasnosti na cesti ne znači da su ti navodi istiniti odnosno to ne znači da ta navedena opasnost nije postojala. Tuženik nadalje navodi definiciju opasnog mjesta. To što neko mjesto na cesti nije definirano kao opasno mjesto u metodologijom MUP-a to ne znači da ono u stvarnosti nije opasno.

U daljnjem tuženik opet navodi kako bi se trebao odvijati proces sanacije prema pravilima struke međutim ali ističe da tuženik ne poštuje ta svoja pravila nego da krpa rupe po cestama na način da djelatnici lopatama iz kamiona vade asfalt te ga sipaju u rupe bez prethodnih radova na tim rupama. Također navodi da nema podataka u spisu da se radilo o proširenju ceste za privatne svrhe.

Ograničenje brzine od 40 km/h ne znači da nema opasnosti od rupa na kolniku jer rupe mogu biti pune vode od kiše, može biti mrak, magla i ostali vremenski uvjeti koji mogu utjecati na to da vozač ne uoči rupu na kolniku.

Nakon očitovanja vještaka nije bilo daljnjih prigovora te je sud prihvatio nalaz vještaka kao stručan i objektivan, sačinjen temeljem dokumentacije u spisu.

19. Uvidom u opis poslova radnog mjesta tužitelja „Voditelj cestarije II“ u službi održavanja i zaštite cesta sud je utvrdio da je naveden širok spektar poslova za koje je radnik zadužen, pa tako i za raspoređivanje radne grupe na radne zadatke prema tjednom planu rada u koordinaciji s voditeljem organizacijske jedinice, raspoređivanje radnika na radne zadatke, organiziranje i nadgledanje dnevnog operativnog rada na terenu, rukovođenje radnicima na gradilištu , izdavanje naloga za izvršenje radova, ali isto tako je odgovoran za praćenje stanja na prometnicama te vođenju brige o prijekopima, kao i za druge složenije poslove i zadatke koji zahtijevaju više stupanj samostalnosti u radu unutar grupe složenosti poslova.

20. Analizirajući iskaze svjedoka i tužitelja te provedenog vještačenja sud je utvrdio da je tužitelj postupao u konkretnoj situaciji sukladno opisu poslova svog radnog mjesta i odgovornosti koju ima za redovno održavanje i brigu o zaštiti cesta i sigurnosti prometa kada je dao nalog radnicima da izvrše asfaltiranje bankine koja je predstavljala opasnost za sudionike prometa na tom dijelu. Tako je sud u cijelosti prihvatio iskaze svjedoka ŽT, BT, RT, JT i tužitelja kao stručnih osoba, da je tužitelj dao nalog za obavljanje poslova nakon što je utvrđeno da se navedena prometnica treba sanirati i nakon što je utvrdio da se ne radi o zelenoj površini, a što je sve potvrđeno i nalazom vještaka. Sud nije poklonio vjeru iskazu CT i ĆT, jer njihova ocjena o nedopuštenom postupanju tužitelja na zelenoj površini bez konkretnih provjera, bez znanja što predstavlja zelenu površinu ( …tamo je bila trava…) i bez dokaza da je taj dio predstavljao nečiji privatni posjed, je laička i u suprotnosti sa svim drugim provedenim dokazima i iskazima koji su prihvaćeni.

21. Odredbom članka 115. stavak 1. točka 3. ZR propisano je da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

22. Valja istaknuti da za opravdanost odluke o otkazu teret dokaza je na poslodavcu, a tuženik u konkretnom slučaju nije dokazao krivnju tužitelja kao bitnog elementa odgovornosti za povredu radne obveze koja mora biti na nesumnjiv način dokazana (nepobitno, točno i bez dvojbe utvrđena radnja ili propust radnika). U okolnostima predmetnog slučaja navedeno ne proizlazi niti iz Odluke o otkazu niti iz dokaza provedenih tijekom postupka, dapače sud je utvrdio da je tužitelj svojim postupanjem na brz i efikasan način otklonio eventualne prijetnje sigurnosti navedene prometnice, a za što je imao odgovornost i ovlaštenje temeljem poslova i odgovornosti njegovog radnog mjesta, te da nema nikakvih dokaza da bi isto počinio radi stjecanja nepripadne materijalne koristi.

Upravo iz dokaznog postupka je utvrđeno da tužitelj pravilno postupio kada je naredio zatvaranje udarne jame u [adresa] i da se ne radi o zelenoj površini, dakle da nije počinio povrede koje mu se stavljaju na teret u odluci o otkazu.

23. Nadalje valja istaknuti da tuženik nije dokazao opravdane razloge zašto nije omogućio obranu tužitelju obzirom da je provodio internu istragu iz koje je utvrđeno da postoji „opravdana sumnja“ da je tužitelj počinio povrede koje mu se stavljaju na teret, a da nije niti pokušao utvrditi nedvojbeno o postupanju tužitelja u konkretnoj situaciji. Time je postupio protivno odredbi 119. stavak 2. ZR., jer nije dokazao okolnosti koje bi opravdale propuštanje navedene mogućnosti.

24. Radi svega navedenog sud je ocijenio da predmetni otkaz Ugovora o radu nije u skladu sa odredbom članka 115. stavak 1. alineja 3. ZR-a, te naložio vraćanje tužitelja na rad kako je odlučeno u izreci pod I i II presude.

25. Odluka o parničnom trošku temelji se na članku 154. stavak 4. ZPP-a. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, i to trošak jednokratne nagrade od 250 bodova (primjenom Tbr. 7/2 OT), (vrijednost 1 boda = 2,00 eura), ili 500, 00 eura na koji iznos je pridodano 25 % PDV-a sveukupno 625,00 eura.

26. Tužitelju je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

27. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku