REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. P Ob-1304/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Arnold Čada, odvjetnik iz Dugog Sela, protiv I-tužene KB, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnica Jasna Matičević, odvjetnica iz Zagreba, i II-tuženika mlt. ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] kojeg zastupa posebna skrbnica SBI, radi utvrđivanja očinstva i odluke o roditeljskoj skrbi, nakon održane glavne i tajne rasprave dana 12. veljače 2026. godine, zaključene u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnika i punomoćnika tužene, dana 26. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je SB OIB [osobni identifikacijski broj], otac mlt. ĆB, OIB [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2021. u Brčkom, BiH, a kojeg je rodila KB OIB [osobni identifikacijski broj].

II. Mlt. ĆB rođen **.**.2021. stanovat će s majkom KB, na njezinoj adresi stanovanja.

III. Osobni odnosi mlt. ĆB s ocem ostvarivat će se prema dogovoru roditelja u prisustvu majke, a ukoliko dogovor izostane za vrijeme dok otac boravi u inozemstvu tri puta tjedno putem video poziva, i to utorkom, četvrtkom i subotom na način da otac nazove majku preko Whatsaap ili Viber aplikacije odnosno drugog pogodnog pružatelja u 18,30 sati, jedan puta mjesečno u trajanju od nekoliko sati i to petkom, subotom ili nedjeljom u popodnevnim satima u Zagrebu ili u Brčkom s tim da će otac majci najaviti svoj dolazak u Republiku Hrvatsku najmanje 10 dana ranije. Otac je o eventualnoj opravdanoj spriječenosti najavljenog dolaska u Republiku Hrvatsku dužan obavijestiti majku najmanje 24 sata ranije. Vjerske blagdane i praznike prema dogovoru roditelja u Zagrebu na adresi majke ili u Brčkom.

IV. Majka KB samostalno će ostvarivati roditeljsku skrb za mlt. ĆB osim u vezi bitnih osobnih prava djeteta iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona za koje je potrebna suglasnost oca djeteta SB.

V. Nalaže se tužitelju SB da za uzdržavanje mlt. ĆB počevši od 7. lipnja 2021. godine pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti mjesečno doprinosi 200,00 EUR s time da je dospjele obroke dužan platiti odjednom u roku 15 dana a buduće kako će dospijevati i to do 10-og u mjesecu za tekući mjesec na račun majke KB sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospijeća mjesečnog obroka uzdržavanja pa do isplate po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine a od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena do 31. prosinca 2024. godine a od 1. siječnja 2025. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je s I tuženom KB bio u ljubavnoj vezi u vrijeme začeća djeteta, održavali su intimne odnose te je dana 7. lipnja 2021. godine u Zdravstvenom centru Brčko rođen mlt. ĆB. Majka je po rođenju djeteta bez znanja oca upisala dijete u matičnu evidenciju koja se vodi za područje distrikta [adresa] i to bez podataka o ocu. Tužitelj je uputio i dopis KB dana 30.12.2021. godine kako bi se upisao kao otac djeteta. Tužena je primila dopis 8.1.2022. godine a na njega nije nikada odgovorila. Tužitelj je ustao tužbom za utvrđivanje očinstva pred Osnovnim sudom Brčko protiv tuženih. Tuženi su istaknuli prigovor nenadležnosti suda jer žive u [adresa] te su o istom dostavili uvjerenje o prebivalištu. Osnovni sud u Brčkom se je oglasio nenadležnim i odbacio tužbu tužitelja dana 18. svibnja 2023. godine. U usmenoj komunikaciji stranaka tužena je navela kako će priznati da je tužitelj otac djeteta uz uvjeti da se isti odrekne prava da dijete nosi njegovo prezime. Slijedom navedenog tužitelj predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je tužitelj SB otac mlt. ĆB, da zajedničko dijete stranaka stanuje s majkom KB te da će majka KB ostvarivati djelomičnu samostalnu roditeljsku skrb nad mlt. ĐB sukladno odredbi čl. 100. st. 1. Obiteljskog zakona, to jest za promjenu djetetovog osobnog imena, promjenu prebivališta, odnosno boravišta djeteta i za izbor ili promjenu vjerske pripadnosti potrebna je pisana suglasnost oca SB. Mlt. dijete ĆB će ostvarivati osobne odnose s ocem OB prema dogovoru roditelja, a ukoliko dogovor izostane, onda najmanje za vrijeme dok otac boravi u inozemstvu kontakti putem video poziva odvijat će se tri puta tjedno - utorkom, četvrtkom i subotom na način da otac nazove majku preko WhatsAppa ili Viber aplikacije, odnosno drugog pogodnog pružatelja video poziva i to u 18,30 sati. Jednom mjesečno petkom, subotom ili nedjeljom nekoliko sati u Zagrebu ili u [adresa] po dogovoru između roditelja, s tim da će otac majci najaviti svoj dolazak u Republiku Hrvatsku ili Bosnu i Hercegovinu najmanje 10 dana ranije, te će preuzeti dijete petkom, subotom ili nedjeljom u popodnevnim satima i vratiti ga na adresu s kojeg ga je preuzeo isti dan. Vjerske blagdane i praznike u Zagrebu ili u [adresa] na adresi gdje će majka boraviti, ako se s majkom tako dogovori. Otac je o eventualnoj opravdanoj spriječenosti najavljenog dolaska u RH ili BIH dužan obavijestiti majku najmanje 24 sata ranije.

Otac SB će za uzdržavanje mlt. ĆB doprinijeti novčani iznos i to:

− za razdoblje od 07.06.2021. godine do 01.04.2022. godine ukupno 1.525,90 € (10 mjeseci po 152,59 €),

− za razdoblje od 02.04.2022. godine do 06.05.2023. godine ukupno iznos od 2.091,05 € (13 mjeseci po 160,85 €),

− za razdoblje od 07.05.2023. godine do 27.04.2024. godine ukupno iznos od 2.072,04 € (12 mjeseci po 172,67 €),

− za razdoblje od 27.04.2024. godine do 22.04.2025. godine ukupno iznos od 2.341,92 € (12 mjeseci po 195,16 €),

− a od mjeseca svibnja 2025. godine pa nadalje mjesečno iznos od 195,16 € do svakog 10 – og u mjesecu za tekući mjesec, sve na bankovni račun majke koji ona odredi,

− time da je dospjele a neplaćene iznose dužan platiti u roku od 30 dana po pravomoćnosti presude.

2. Tužena je u odgovoru na tužbu poricala sve pravne i činjenične navode tužbe te je predložila odbit tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Također je istaknula prigovor promašene pasivne legitimacije I-tužene i nedostatak aktivne legitimacije tužitelja, te je istaknula prigovor zastare. Preložila je i odbacit tužbu zbog proteka rokova iz čl. 385 Obiteljskog zakona u svezi čl. 63 i 64 Obiteljskog zakona.

3. Tužitelj je vezano za navode iz odgovora na tužbu istaknuo kako nije niti počeo teći subjektivni rok od godine dana budući tužitelj nikada nije primio obavijest da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz čl. 63 i 64 Obiteljskog zakona.

4. Iz čl. 388 Obiteljskog zakona proizlazi da su stranke u postupku rad utvrđivanja očinstva dijete, djetetova majka i muškarac čije se očinstvo utvrđuje stoga je prigovor tužene u vezi promašene pasivne i aktivne legitimacije neosnovan.

5. Iz čl. 64 Obiteljskog zakona proizlazi da tužbu za utvrđivanje očinstva može podnijeti muškarac koji sebe smatra ocem djeteta u roku od godine dana od dan primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno suglasnost iz čl. 63 i 64 Obiteljskog zakona a sve najkasnije do 18. godine života djeteta.

6. Tijekom postupka nije utvrđeno da bi bio dan pristanak tužene. Tužitelj se u roku godine dana od rođenja djeteta obratio tuženoj radi upisa očinstva ali tužena na to nije odgovorila a obratio se i Centru za socijalni rad Brčko Distrikta, BiH te je i pokrenuo postupak pred sudom u BiH.

7. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u vještački nalaz od 7. lipnja 2024.g., podatke o plaći tužitelja, izvješće HZSR Područni ured Trešnjevka od 12. studenog 2024.g., te je proveo dokaz saslušanjem tužitelja i vještaka Snježane Džijan.

8. Tužitelj je u iskazu naveo da se sa KB viđao kad bi dolazio kući u [adresa]. Tužena ga obavijestila da je trudna, znao je kada je termin za porod i u to vrijeme je otišao u [adresa]. Nakon poroda nije odmah vidio dijete jer majka na to nije bila spremna pa je otišao u Njemačku. Do djetetove prve godine života viđao je dijete kada bi dolazio u [adresa] i to u kući majke. U [adresa] je dolazio za blagdane, Božić, Uskrs, ljetni godišnji, a također još i dva puta između toga i tada je viđao dijete. Nakon prvog rođendana molio je tuženu da ga upiše kao oca djeteta i to prvo je usmeno molio pa pismeno a kako to nisu učinili bio je prisiljen predati tužbu u [adresa]. Od tada mu tužena nije dala viđati dijete punih 18 mjeseci. Kad god bi došao u [adresa] i pitao može li vidjeti dijete rekla je da će ga vidjeti kada povuče tužbu. Majka mu je ponovo omogućila vidjeti sina od 2. mjeseca 2024. godine tako ga je vidio kad god bi dolazio. Bio je u Zagrebu u 6. mjesecu te ga je vidio ovdje u Zagrebu, vidio ga je i kad je bilo vještačenje, za njegov rođendan. Vido ga je i ljeto 2024. godine kad je bio na godišnjem te početkom 10. mjeseca, te polovinom 11. mjeseca 2024. godine kad je dobio poziv od HZSR. Susreti se odvijaju uvijek u prisustvu mame a traju onoliko koliko mlt. ĆB ima volje da se druže. Kad je ovdje u Zagrebu idu u shoping centre, u igraonice, kupi mu igračku. Dijete ga prepozna kada ga vidi, zna mu potrčati u susret i smijati se, a ako se s nečim igra mora se malo s njime baviti. Suglasan je da dijete stanuje s majkom, suglasan je da majka ima djelomično samostalnu roditeljsku skrb tj. da se traži njegova suglasnost vezano za bitna osobna prava djeteta iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona. Suglasan je da se susreti njega i djeteta odvijaju prema prijedlogu HZSR. Prema njegovim saznanjima majka s djetetom najvećim dijelom živi u [adresa]. Nije redovno plaćao za uzdržavanje djeteta jer se o tome s majkom nije niti dogovorio. Nije davao novac, ali je djetetu znao kupovati igračke, odjeću. Živi i radi u Njemačkoj i to u kući koja je u vlasništvu njegove životne partnerice. Troškove režija dijele zajedno, struja se plaća mjesečno i iznosi 100,00 EUR, a neka druga davanja su tromjesečna ili svakih pola godine. U kući znaju s njima živjeti i njegovi roditelji dobar dio godine. U Njemačkoj nije vlasnik nekretnina dok je u [adresa] imovina na ime oca a u slučaju njegove smrti će ta imovina prijeći na njega. Od pokretnina ima auto iz 2006.godine marke Audi, ima također i motor iz 1998.g. marke BMW. Zaposlen je u auto-kući i mjesečna plaća iznosi 4.276,00 EUR bruto. Neto iznosi 2.660,00 EUR. Osim plaće nema dodatnih prihoda. Dnevno na svoju prehranu potroši 15,00 do 20,00 EUR. Odjeću i obuću kupuje po potrebi po mogućnosti kada su akcije. Cipele mu tako koštaju 100,00 EUR, hlače 100,00 EUR, majice i košulje 40,00 do 50,00 EUR. Kad dolazi u Zagreb ima troškove i to u jednom smjeru trošak goriva je 100,00 EUR, cestarina 50,00 EUR. U Zagrebu nema smještaj pa si mora iznajmiti sobu što je 60,00 do 80,00 EUR. Troškovi putovanja kad ide u [adresa] su veći s time da ima smještaj. Na svoje ime nema kredite niti dugovanja. Njegova partnerica je zaposlena, radi u Domu za starije i nemoćne osobe organizira prehranu. I sada ima namjeru vidjeti dijete, poslije ovog postupka ide u [adresa] i kontaktirat će majku da vidi ĐB i pokušat će ako ĆB bude htio da dođe i u njegovu kuću. I do sad je pokušao sa djetetom kontaktirati video pozivom tako da nazove na whatsApp njegovu majku i onda ona da djetetu telefon, a prije toga pošalje poruku i pita da li je moguće i kada je moguće nazvati. Da mu je majke dala broj računa uplaćivao bi uzdržavanje. Od rođena djeteta 2021.godine plaća mu je bila manja i to negdje za 500,00 EUR. 2021.g. mu je bruto plaća iznosila 3.400,00 EUR, pa je kasnije porasla na 3.600,00 EUR i od 2024. godine. Do sada je kada je imao priliku za dijete dao 800,00 EUR kroz odjeću, jaknu, igračke, kupio mu je dva bicikla. Saznao je da je tužena trudna isto kad i ona, od tada je s njom kontaktirao putem poruka, telefonom, daljnjih 5 do 6 mjeseci. Poslije toga je ona prekinula kontakt kad je shvatila da ne ide sve onako kako si je ona zamislila. Nije razmišljao koliko bi plaćao za dijete. Nije uplaćivao alimentaciju jer do tog pitanja nisu stigli razgovarati. Nije slao novac niti putem poštanske uputnice, niti putem Vesten uniona. Kada dolazi u [adresa] uvijek ostaje više dana, preko ljeta je to tri tjedna a sada će za ove blagdane biti dolje od 20.12. do 29. 12. jer 30.12. radi. Osim prihoda od plaće nema drugih prihoda. Kuća u kojoj živi s partnericom je stečena za vrijeme njihove zajednice. Kuća je stečena prije 10 do 15 godina i to putem kredita kojeg je podigao. Taj kredit su zajedno otplaćivali. Kuća je na ime partnerice jer je kupljena od njezine poznanice. Nema prava na dio kuće. Smatra da majka ne dozvoljava da se upiše kao otac djeteta jer je prema njezinom planu kad je ostala trudna nije oženio. Komunikaciju s majkom djeteta ima isključivo u vezi djeteta. Pita ju što radi dijete, je li zdravo, što voli, a ona mu na to da odgovor i to kratak i jasan. Sada se uspije s majkom djeteta dogovoriti oko susreta, pošalje poruku i ona mu na nju odgovori. Kada zatraži susret manje-više se i realizira, ako ne može isti dan onda mu ponudi termin drugi dan. ĆB ga zove tata. Kada je ĐB vidio prvi puta nakon 18 mjeseci u veljači 2024. godine onda je majka djetetu rekla da mu ja tata. Predstavila ga je ĆB da ja tata.

9. Radi utvrđivanja očinstva provedeno je vještačenje po DNA metodi pri Genos d.o.o.

DNA laboratorij.

10. U nalazu se navodi da na temelju provedene analize DNA profila SB, mlt. ČB i KB te biostatistički izračunatog ukupnog indeksa očinstva (CPI) koji iznosi CPI=33609262770 proizlazi da je SB otac mlt. ĆB s vjerojatnošću od 99,99999 % čime predmetno očinstvo, na osnovu statisktičkih parametara, praktično dokazano.

11. Tužitelj nije imao primjedbi na nalaz vještaka.

12. Tijekom postupka saslušana je i vještakinja Snježana Džijan koja je u iskazu navela da su uzimanju uzorka bili pristupili SB, KB i mlt. dijete. Stranke su pristupile sa svojim osobnim dokumentima koje su pregledali, usporedili, i upisali podatke. Mlt. djecu ako nemaju dokumente i fotografiraju a ovdje je dijete imalo osobnu iskaznicu s time da je slika bila stara. Nadalje se pristupilo uzimanju brisa sluznice usne šupljine i to uzimaju se dva uzorka, jedan je regularni a jedan je rezervni. Nakon toga stranke potpisuju obrazac koji znači privolu na analizu a i potvrdu njihovog identiteta. Iz uzetog uzorka brisa uzima se DNA koji se onda nakon analize uspoređuje. Izračun očinstva nakon analize nikada ne može biti 100 % a sama struka kaže da je za potrebe suda i za potrebe utvrđivanja očinstva dovoljan izračun 99,999. Kao sudski vještak sudjeluje u tom postupku manje-više od početka do kraja. Tako je primila stranke, uzela uzorke, napisala nalaz i analizirala podatke. U mjestu gdje su pristupile stranke za uzimanje uzorka nalazi se i laboratorij, dakle uzorci se nikuda dalje ne šalju. Uzimaju dva uzorka radi slučaja kada je utvrđeno da osoba nije otac djeteta automatski ponavljaju još jednu analizu s rezervnim uzorkom.

Metoda koja je korištena u postupku je metoda usporede STA biljega u svrhu utvrđivanja očinstva. Za ovu metodu se uzima bris bukalne sluznice ili krvi a oba uzorka su jednako vjerodostojna. U ovom postupku je uzet bris bukalne sluznice. Kad bi se provodilo ponovno vještačenje iz rezervnog uzorka isti se može koristiti godinu dana, a čuva se na sobnoj temperaturi u adekvatnim uvjetima u laboratoriju. Metoda koja se ovdje koristila je standardna metoda koja se koristi u cijelom svijetu, jedino je razlika u broju biljega koji se mogu analizirati da li je to 16, 18, 20, 24, a analizirano je 24 biljega. Osim ove metode utvrđivanja očinstva postoje metode analize SNP a radi se u smislu sekvenciranja genoma što ne rade u njihovom laboratoriju. Koliko joj je poznato nema drugih metoda. Po zvanju je inženjer prehrambene tehnologije. Za provođenje ovog vještačenja nisu potrebni uzorci od baka i djeda jer bi to bilo manje precizno. Uloga KBI je bila da analizira uzorke a što je kasnije provjeravala. Ona je po zvanju inženjer agronomije. Laboratorij je akreditiran u Njemačkoj, radi se o GEDNAP akreditaciji, radi se o laboratoriju koji radi akreditacije za sve takve laboratorije u Europi. Akreditacija se obnavlja svakih 6 mjeseci u Njemačkoj. U RH ih nije nitko to tražio. Sama firma GENOS je vještak. Druga metoda za utvrđivanje očinstva koju ne rade je preciznija budući koristi 200 do 300 mjesta u genomu za analizu. Zaposlena je u firmi Genos a sama firma je u postupku akreditacije za ISO 9001.

Niti drugom metodom utvrđivanja očinstva se ne bi dobio rezultat 100% već samo veći broj devetki. Drugi laboratorij u RH koji koriste tu drugu metodu šalju uzorke na analizu u SAD ili Koreju, odnosno to se ne radi u RH koliko joj je poznato, ne zna troškove tog vještačenja. Takve analize radi u Genosu od 2013.godine, a radila je drugdje od 2008. godine gdje je stjecala iskustvo. Radila je na Medicinskom fakultetu od 2000. do 2013. godine.

13. Punomoćnica tužene vezano za usmeni iskaz vještaka te pisani nalaza je navela da laboratorij u kojem se provodi vještačenje, ni sam vještak kao trgovačko društvo Genos d.o.o nisu akreditirani u RH za predmetna vještačenja a akreditacije koje takva ustanova koja se bavi tako ozbiljnim poslom mora imati propisane su Zakonom o akreditaciji, NN 158/03, Uredbom o osnivanju hrvatske akreditacijske agencije NN 158/04 i 44/05. Genos d.o.o kako laboratorij u kojem on vještači mora biti u skladu sa hrvatskim propisima i standardima vještačenja. Kako ni laboratorij a ni trgovačko društvo Genos d.o.o nisu akreditirani za ovu vrstu vještačenja u skladu sa prisilnim propisima RH ovo vještačenje nema nikakvu vrijednost. U RH nema akreditiranog laboratorija niti vještaka za ovu vrst vještačenja te se sve to radi na crno te akreditacija iz SR Njemačke ne znači ništa, jer RH ima svoj suverenitet. Prigovoreno je stručnosti vještaka budući niti jedna vještakinja nije liječnik adekvatne specijalnosti.

14. Što se tiče prigovora tužene na nalaz vještaka ističe se da je isti u cijelosti neosnovan, budući se postupak vještačenja proveo prema pravilima struke što proizlazi iz iskaza vještaka. Također je bez pravne osnove prigovor koji se odnosi na stručnost vještaka. Tužena nije osporavala rezultat vještačkog nalaz već stručnost vještaka te ovlaštenje laboratorija za provođenje takove vrste vještačenja.

15. Iz izvješća HZSR Područni ured Trešnjevka od 12. studenog 2024. godine proizlazi da su se KB i SB upoznali u BiH s obzirom da su iz istog mjesta. Poznavali su se duži vremenski period te su bili u ljubavnoj vezi otprilike 2 godine. Kada je majka ostala trudna otac je prepustio odluku majci o nastavku trudnoće. Kroz period trudnoće nije dolazio niti u Brčko niti u Zagreb. Mlt. ĆB rođen je **.**.2021. godine te sada pohađa dječji vrtić. Po navodima majke otac viđa dijete 4-5 puta godišnje kada najavi da će doći u Republiku Hrvatsku. Majka je obavijestila i oca djeteta o operaciji djeteta u Klaićevoj bolnici ali otac djeteta nije došao u Zagreb već se telefonski raspitivao o djetetu. Majka je nadalje navela kako je prisutna prilikom ostvarivanja kontakata oca i djeteta te isti uglavnom budu u parkiću, otac odvede dijete na ručak i sl. Mlt. ĆB se ocu raduje kada ga vidi, nesporno je da se dijete veseli ocu. Otac ne doprinosi za uzdržavanje djeteta, za prvi rođendan mu je dao 100 EUR, ponekad mu donese robu ili obuću. Majka samoinicijativno ne kontaktira oca ali nema ništa protiv ostvarivanja osobnih odnosa s mlt. djetetom, voljela bi da se što češće viđaju ali uz njezinu prisutnost. Očeva majka viđa unuka nekoliko puta godišnje kada oni dođu dok djed uopće ne kontaktira s njima. Izvršen je i terenski uvid na adresu stanovanja majke te je utvrđeno da stan zadovoljava potrebe obitelji. Slijedom navedenog stručni tim Područnog ureda predlaže da mlt. ĆB stanuje s majkom KB koja će ostvarivati djelomično samostalnu roditeljsku skrb. Dijete će ostvarivati osobne odnose s ocem prema dogovoru roditelja a ukoliko dogovor izostane za vrijeme dok otac boravi u inozemstvu ostvarivat će se tri puta tjedno putem video poziva, i to utorkom, četvrtkom i subotom na način da otac nazove majku preko Whatsaap ili Viber aplikacije odnosno drugog pogodnog pružatelja u 18,30 sati, jedan puta mjesečno petkom, subotom ili nedjeljom nekoliko sati u Zagrebu ili u Brčkom po dogovoru između roditelja, s tim da će otac majci najaviti svoj dolazak u Republiku Hrvatsku najmanje 10 dana ranije, te će preuzeti dijete petkom, subotom ili nedjeljom u popodnevnim satima i vratiti ga na adresu majke isti dan. Otac je o eventualnoj opravdanoj spriječenosti najavljenog dolaska u Republiku Hrvatsku dužan obavijestiti majku najmanje 24 sata ranije. Vjerske blagdane i praznike u Zagrebu na adresi majke ili u Brčkom ako se s majkom tako dogovori.

16. Posebna skrbnica je navela kako je suglasna sa prijedlogom i mišljenjem Zavoda.

17. Da je tužitelj otac djeteta proizlazi ne samo iz nalaza vještaka već i iz samog odnosa tužene KB prema tužitelju SB. Iako tužena nije pristupila niti na jedno ročište radi saslušanje (stalno opravdavajući svoj nedolazak medicinskim razlozima bilo na strani nje ili djeteta) iz razgovora tužene obavljenim pred nadležnim HZSR proizlazi a tužitelj viđa dijete, dakle tužena omogućava susrete tužitelja i djeteta, dijete se veseli ocu, čak i baka po ocu viđa unuka ĆB.

18. Dakle tužena se s jedne strane protivi utvrđivanje očinstva, osporava nalaz vještaka dok s druge strane omogućava ostvarivanje osobnih odnosa tužitelja i mlt. djeteta i to kao oca i sina što svakako ne bi bilo niti životno niti logično da tužitelj stvarno nije biološki otac mlt. djeteta. Kako je u interesu mlt. djeteta da zna tko mu je otac, da isti bude po mogućnosti čim više uključen u roditeljsku skrb što je važno za pravilan psihofizički razvoj djeteta, vodeći računa o nalazu vještačenja te cijeneći ponašanje sama tužene prema tužitelju sud smatra utvrđenim da je tužitelj otac mlt. ĆB stoga je temeljem čl. 70 Obiteljskog zakona odlučeno kao pod toč. I izreke presude.

19. Kako mlt. ĆB od svog rođenja živi s majkom te tužitelj predlaže da dijete i nadalje stanjuje s majkom što je u skladu i s mišljenje Područnog ureda sud je temeljem čl. čl. 409 st. 1 Obiteljskog zakona odlučio kao pod toč. II izreke presude.

20. S obzirom da su se susreti mlt. djeteta i oca odvijali par puta godišnje u prisustvu majke te majka iznosi kako se dijete veseli ocu te s obzirom na nisku kronološku dob djeteta i činjenicu da tužitelj živi u Njemačkoj sud smatra da je u najboljem interesu djeteta da se osobni odnosi djeteta i oca odvijaju prema dogovoru roditelja u prisustvu majke, a ukoliko dogovor izostane za vrijeme dok otac boravi u inozemstvu tri puta tjedno putem video poziva, i to utorkom, četvrtkom i subotom na način da otac nazove majku preko Whatsaap ili Viber aplikacije odnosno drugog pogodnog pružatelja u 18:30 sati, jedan puta mjesečno u trajanju od nekoliko sati i to petkom, subotom ili nedjeljom u popodnevnim satima u Zagrebu ili u Brčkom s tim da će otac majci najaviti svoj dolazak u Republiku Hrvatsku najmanje 10 dana ranije. Otac je o eventualnoj opravdanoj spriječenosti najavljenog dolaska u Republiku Hrvatsku dužan obavijestiti majku najmanje 24 sata ranije. Vjerske blagdane i praznike prema dogovoru roditelja u Zagrebu na adresi majke ili u Brčkom.

21. Slijedom navedenog sud je temeljem čl. 119 st. 1, 121 Obiteljskog zakona odlučio kao pod toč. III izreke presude.

22. Nadalje je u interesu djeteta da majka samostalno ostvaruje roditeljsku skrb s obzirom na udaljenost mjesta stanovanje stranaka osim o bitnim osobnim pravima djeteta iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona a što je ujedno i prijedlog nadležnog zavoda straga je temeljem čl. 105 st. 3 i 5 Obiteljskog zakona odlučeno kao pod toč. IV izreke presude.

23. U pogledu uzdržavanja sud smatra da je za uzdržavanje mlt. ĆB od 7. lipnja 2021.godine pa nadalje mjesečno potrebno 200,00 EUR i to za stanovanje, prehranu, odjeću, obuću, vrtić. Tako utvrđene ukupne potrebe mlt. djeteta u cijelosti će podmirivati tužitelj kao roditelj koji ne stanuje s djetetom budući isti obvezu uzdržavanja djeteta ispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja dok roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta ispunjava kroz svakodnevnu skrb o djetetu temeljem čl. 310 st. 1 Obiteljskog zakona. Također iz st. 2 istog članka proizlazi da se svakodnevna skrb o djetetu smatra jednako vrijednom zadovoljavanju materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja. Prilikom određivanja uzdržavanja vodilo se računa o prihodima i materijalnim prilikama tužitelja, da je radno sposobna osoba a prvenstveno se vodilo računa o dobrobiti mlt. ĆB.

24. Iz čl. 462 Obiteljskog zakona proizlazi da sud nije vezan zahtjevima stranaka.

25. Slijedom navedenog sud je temeljem čl. 288 st. 1, 289 st. 1, 307, 311, 313, 314 Obiteljskog zakona odredio uzdržavanje kao pod toč. IV izreke presude.

26. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29 Zakona o obveznim odnosima.

27. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 366 st. 1 Obiteljskog zakona.

U Zagrebu, dana 26. ožujka 2026. godine.

S u d a c:

Zrinka Mataja

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.

dna:

pun. tužitelja

pun. tužene

poseban skrbnik