REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
PR-839/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužitelja SB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Irini Daskal, odvjetnici iz Karlovca, Sarajevska 2A i punomoćniku Krešimiru Librenjaku, odvjetniku iz OD Župan, Babić & Antunović, iz Zagreba, Horvatova 80A, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB: 57500462912, zastupanog po punomoćniku Luki Mađeriću, odvjetniku iz OD Barišić & Barišić d.o.o., iz Zagreba, Maksimirska cesta 48, radi nedopuštenosti otkaza, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 12. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja osobno, te punomoćnice tužitelja Irine Daskal, odvjetnice i punomoćnika tužitelja Krešimira Librenjaka, odvjetnika i punomoćnika tuženika Luke Mađerića, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 26. ožujka 2026. objavio je i
p r e s u d i o je
I/ Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja SB koji glasi: " 1. Utvrđuje se da je nezakonit i nedopušten izvanredni otkaz ugovora o radu tužitelju SB, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], te se poništava Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 09.05.2024.g., tuženika HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Širolina ulica 4, OIB: 57500462912.
2./ Nalaže se tuženiku da tužitelja vrati na posao koji je obavljao prije nezakonitog prestanka radnog odnosa i prizna mu sva prava iz radnog odnosa od dana donošenja odluke o otkazu do dana vraćanja na rad, u roku od 8 dana.
3./ Nalaže se tuženiku platež tužitelju troškova ovog parničnog postupka u iznosu od 800,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude, pa do isplate, sa zateznom kamatom po stopi izračunatoj uvećanjem kamatne stope, koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, u roku od 8 dana."
II/ Nalaže se tužitelju naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 eura, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2026. pa do isplate, po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj SB (dalje u tekstu: tužitelj) u tužbi od 21. lipnja 2024. navodi da je bio zaposlen kod tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik), na radnom mjestu vozač – strojar I. Tuženik je tužitelju Odlukom o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 9. svibnja 2024. otkazao Ugovor o radu zbog osobito teških povreda iz radnog odnosa. Tužitelj je protiv navedene odluke pravodobno izjavio zahtjev za zaštitu prava, na koji tuženik nije odgovorio. Iz Odluke o otkazu proizlazi da ja tuženik dana 30. travnja 2024. saznao da je tužitelj počinio osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa na način da je zloupotrijebio bolovanje koje je koristio u periodu od 1. do 31. srpnja 2023. Tužitelj osporava da bi Odluka o otkazu bila pravodobna u smislu odredbe čl. 116. st. 2. Zakona o radu, odnosno da je donesena u roku od 15 dana od saznanja za činjenice na kojima se temelji. Nije sporno da se protiv tužitelja vodi kazneni postupak radi počinjenja kaznenog djela iz čl. 326.s t. 1 Kaznenog zakona, međutim navedeni postupak nije dovršen niti je tužitelj proglašen krivim za počinjenje tog kaznenog djela. Tužitelj se nalazio na bolovanju radi operacije karpalnog kanala desne ruke. U Odluci o otkazu se navodi da ako je tužitelj bio sposoban počiniti kazneno djelo koje mu se stavlja na teret, da je svakako bio sposoban obavljati poslove radnog mjesta vozača – strojar I kod tuženika. Tužitelj ističe da zaključak tuženika nije prihvatljiv, s obzirom da se poslovi tužiteljevog radnog mjesta samo u manjem dijelu odnose na vožnju, a u većem dijelu na obavljanje fizičkih poslova koji uključuju korištenje ručnih alata, a što sve uključuje korištenje desne ruke koju je tužitelj operirao i koja je bila dominantna. U ljetnom periodu dominiraju radni zadaci koji se odnose na košnju i kršenje dionice autoceste, u okviru kojih tužitelj vozi traktor, ručno kosi, koristi motornu pilu, čisti kanalice i zaustavne trake. Tužitelj također osigurava mjesto nezgode, te uklanja ostatke dijelove vozila u slučaju prometnih nesreća. Isto tako tužitelj za potrebe održavanja dionica autoceste postavlja kompletnu prometnu signalizaciju, koju nosi ručno iz kombija, a ista teži oko 30 kg. Tužitelj također sakuplja komunalni otpad, vrši zamjenu vreća za smeće, a radi se o vrećama od 600 l, koje su izuzetno teške. Tužitelj dalje navodi da radi u prvoj smjeni od ponedjeljka do petka te da su tužitelju dani subota i nedjelja dani odmora, a u koje dane je zatečen u počinjenju kaznenog djela. S obzirom da u te dane tužitelj nije bio u obvezi raditi za iste nije isplaćivana naknada za bolovanje. Nisu relevantni navodi tuženika iz odluke o otkazu da se tužitelj nalazio u istražnom zatvoru u razdoblju od 7. veljače 2024. pa do 19. travnja 2024., s obzirom da u tom postupku nije podignuta optužnica, predmet se nalazi u fazi istrage, i upitno je hoće li doći do podizanja optužnice. Tužitelj također smatra da mu je tuženik trebao omogućiti pravo na iznošenje obrane, radi čega predlaže da se odluka o otkazu proglasi nedopuštenom i donese presuda kao što je navedeno pod točkom I/ izrijeke.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik ističe da je Ugovor o radu otkazan u roku od 15 dana od dana saznanja za činjenicu na kojoj se isti temelji, a što proizlazi iz punomoći koja je izdana odvjetnici Lari Denona, koja je dana 30. travnja 2024. izvršila uvid u spis koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem K-987/2023. Iz predmetne punomoći je vidljivo da je uvid u spis izvršen 30. travnja 2024. Odvjetnica je obavijestila tuženika da se optužnicom od 14. rujna 2023. stavlja na teret tužitelju da je dana 15./16. srpnja 2023. počinio kazneno djelo protiv javnog reda, protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici EU ili potpisnici Šengenskog sporazuma, koje je opisano i kažnjivo prema čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona, a sve s obzirom da je tužitelj zatečen u prijevozu ilegalnih migranata. Tuženik je nakon tog saznanja u roku iz čl. 116. st. 2 Zakona o radu otkazao ugovor o radu tužitelju. Za otkazivanje ugovora o radu nije relevantno je li kazneni postupak dovršen, bitno je to da je tužitelj zloupotrijebio bolovanje, odnosno da je zatečen u aktivnostima koje su protivne svrsi bolovanja. Iz optuženice proizlazi i to da je tužitelj priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret. Pretpostavka bolovanja je da tužitelj nije sposoban za rad te da miruje i provodi rehabilitaciju. Tužitelj je međutim za vrijeme bolovanja zatečen kako prevozi ilegalne migrante. Potpuno je nebitno je li zatečen vikendom ili radnim danom, s obzirom da je tužitelj u kontinuitetu imao otvoreno bolovanje u periodu od 1. srpnja 2023. do 31. srpnja 2023. Tužitelj je, osim što je zloupotrijebio institut bolovanja, svojim postupcima iskazao nepoštivanje tuženika jer toleriranjem tog ponašanja tuženik bi bio onemogućen u održavanju radne discipline među ostalim radnicima. Tuženik ističe da je tužitelj mogao obavljati poslove svog radnog mjesta, s obzirom da je zatečen u prijevozu ilegalnih migranata, a tužitelj je čak još 15 dana nakon toga imao otvoreno bolovanje. Tuženik smatra da nije bilo potrebe da se pozove tužitelja na iznošenje obrane, te predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.
3. Tijekom postupka sud je izveo sljedeće dokaze: izvršen je uvid u Odluku o izvanrednom otkazu Ugovora o radu od 9. svibnja 2024. (str. 5-7 spisa), u zahtjev za zaštitu prava zajedno s povratnicom (str. 8-12 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 13-17 spisa), u punomoć za uvid u spis (str. 26 spisa), u presliku optužnice broj K-DO- 674/2023 (str. 27-29 spisa), u rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kov-558/2023 od 6. prosinca 2023. (str. 30-31 spisa), u kumulativni pregled radnih sati (str. 40-41 spisa), u raspored rada (str. 42-45 spisa), u opis poslova radnog mjesta vozač – strojar I (str. 48 spisa), u fotografije (str. 57-58 spisa), u rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-987/2023 od 12. rujna 2024. (str. 69-73 spisa), saslušan je svjedok NB (str. 78-79 spisa), te tužitelj SB kao parnična stranka (str. 79-80 spisa).
4. Na temelju izvedenih dokaza sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz sljedećih razloga.
5. Predmet spora je utvrđenje nedopuštenosti Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 9. svibnja 2024.
6. Među strankama nije sporno, da je tužitelj protiv Odluke o otkazu pravodobno uložio zahtjev za zaštitu prava, što ujedno proizlazi iz povratnice koja prileži na strani 12 spisa. S obzirom da je tuženik zahtjev za zaštitu prava zaprimio 24. svibnja 2024., a na isti nije odgovorio, za tužitelja je dana 9. lipnja 2024. počeo teći rok za podnošenje tužbe sudu. Budući da je tužba podnesena 21. lipnja 2024. ista je pravodobna i dopuštena, sve sukladno odredbi 133 st. 1 i 2 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje u tekstu: ZR).
7. U odnosu na obvezu savjetovanja tuženika s radničkim vijećem prije donošenja odluke o otkazu, na koju činjenicu sud pazi po službenoj dužnosti, iz odluke o otkazu proizlazi da se prije donošenja iste tuženik savjetovao sa radničkim vijećem, koje se 9. svibnja 2024. očitovalo da nije suglasno s odlukom o izvanrednom otkazu. Tužitelj nije osporio činjenicu provedenog savjetovanja s radničkim vijećem u tužbi i tijekom postupka, te je stoga sud utvrdio da je tuženik postupio sukladno odredbi čl. 150 ZR-a prije donošenja odluke o otkazu, te da odluka o otkazu nije ništetna iz razloga predviđenog odredbom čl. 150 st. 12 ZR-a.
8. Iz Odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 9. svibnja 2024. proizlazi da je tužitelju izvanredno otkazan Ugovor o radu zbog osobito teških povreda obveza iz radno odnosa. Iz obrazloženja odluke o otkazu proizlazi da je tužitelj radio na radnom mjestu vozač – strojar I, da je tuženik 30. travnja 2024. došao do saznanja da je tužitelj povrijedio obvezu iz radnog odnosa jer je zloupotrijebio bolovanje koje je koristio do 1. srpnja 2023. do 31. srpnja 2023., zbog čega nastavak radnog odnosa nije moguć. Tuženik je 30. travnja 2024. saznao da se protiv tužitelja vodi kazneni postupak pred Općinskim sudom u Rijeci posl. br. K-987/2023, u kojem se tužitelja tereti da je u srpnju 2023. počinio kazneno djelo protiv javnog reda kažnjivo i opisano po čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona, i to da je dana 15./16. srpnja 2023. prevozio veći broj ilegalnih migranata preko teritorija RH, a radi prelaska na teritorij Slovenije izvan legalnog graničnog prijelaza, za prethodno dogovoreni novčani iznos od 100,00 eura po osobi. U navedenom razdoblju tužitelj je koristio bolovanje na teret tuženika. Iz toga proizlazi da tužitelj nije bio sposoban za rad, a istodobno je bio sposoban počiniti kaznenog djelo koje mu se stavlja na teret te prevoziti ilegalne migrante cestovnim prometom. Tuženik dalje navodi da aktivno činjenje kaznenog djela ne doprinosi izlječenju i oporavku tužitelja, pa je riječ o zlouporabi bolovanja. Tužitelj je zatečen od strane policijskih službenika na autocesti A6 kod čvora Vrbovsko prilikom prevoženja migranata. Povreda obveze iz radnog odnosa očituje se u zlouporabi bolovanja i izvršavanju nezakonitih aktivnosti i počinjenja kaznenog djela u cilju ostvarivanja nepripadne materijalne koristi. Proizlazi da je tužitelj očito sposoban za rad, jer u suprotnom ne bi počinio kazneno djelo koje mu se stavlja na teret. U Odluci o otkazu se još navodi da se tužitelj u razdoblju od 7. veljače 2024. do 19. travnja 2024. nalazio u istražnom zatvoru radi sumnje na počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja i čl. 329. st. 1 toč. 4. u vezi čl. 326. st. 1. i 2. Kaznenog zakona, a što dokazuje da je tužitelj sklon nezakonitim postupanjima. U obrazloženju se dalje ističe da je postupanjem tužitelja narušen odnos povjerenja radi kojeg nastavak radnog odnosa nije moguć. Još se navodi da zbog svih raspoloživih dokaza te objektivnog i razumnog gledišta tuženik nije bio obvezan tužitelju pružit pravo na iznošenje obrane. Slijedom navedenog tuženik je izvanredno otkazao ugovor o radu tužitelju.
9. Tužitelj u zahtjevu za zaštitu prava u bitnome iznosi navode kao u tužbi, radi čega se sud neće posebno osvrtati na tužiteljev zahtjev za zaštitu prava.
10. Tuženik je u spis dostavio punomoć izdanoj odvjetnici Lari Denona, iz koje proizlazi da ju tuženik ovlašćuje za zastupanje tuženika kao oštećenika u kaznenom postupku koji se vodi protiv tužitelja pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem K-987/2023. Punomoć je izdana 29. travnja 2024., a iz iste proizlazi da je uvid u spis obavljen 30. travnja 2024. što je potvrđen pečatom Općinskog suda u Rijeci.
11. Nadalje, spisu prileži i optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci posl. br. KO-DO-674/2023 od 14. rujna 2023. iz koje proizlazi da se tužitelju stavlja na teret to da je dana 15./16. srpnja 2023. na području Dubrovnika i Vrbovskog, iz koristoljublja u nakani da se nepripadno materijalno okoristi prevoženjem većeg broja ilegalnih migranata preko teritorija RH, a radi daljnjeg prelaska na teritorij R Slovenije izvan legalnog graničnog prijelaza, za prethodno dogovoreni novčani iznos od 100,00 eura po osobi, u vozilo ukrcao 8 ilegalnih migranata, državljana Kine, svjestan da se radi o osobama koje ilegalno borave na području RH, te ih prevozio u smjeru Rupe, prema državnoj granici sa R Slovenijom, u čemu je 16. srpnja 2023. spriječen od strane policijskih službenika. U optužnici se dalje navodi da je svojim postupanjem tužitelj počinio kazneno djelo protiv javnog reda opisano i kažnjiv o po čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona.
12. Iz rješenja Općinskog suda u Rijeci posl. br. Kov-558/2023 od 6. prosinca 2023. proizlazi da je navedena optužnica potvrđena.
13. Također, iz rješenja Općinskog suda u Rijeci posl. br. K-987/2023 od 12. rujna 2024. proizlazi da se protiv tužitelja obustavlja kazneni postupak, dok iz obrazloženja tog rješenja proizlazi da se postupak obustavlja iz razloga jer je ranije donesena presuda na temelju sporazuma stranaka Županijskog suda u Osijeku posl. br. Kov-Us- 53/2024 od 25. srpnja 2024., a prema kojoj je tužitelj oglašen krivim zbog kaznenog djela počinjenog u sastavu zločinačkog udruženja, a koje je vezano uz postupanje koje se tužitelju stavlja na teret prema optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci posl. br. KO-DO-674/2023 od 14. rujna 2023.
14. U odnosu na navode tužitelja iz tužbe da isti radi u rasporedu rada od ponedjeljka do petka, a budući da je zatečen u počinjenju kaznenog djela u dane vikenda u koje nije trebao raditi, da se ne može raditi o povredi obveza iz radnog odnosa, tuženik je dostavio u spis kumulativni pregled sati i raspored rada za svibanj i lipanj 2023., iz kojeg proizlazi da je tužitelj prema rasporedu obavljao rad i vikendom te blagdanom, te da ujedno radi u smjenama u trajanju od 12 sati.
15. Spisu također prileži opis poslova radnog mjesta vozač – strojar I, iz koje proizlazi da se u okviru tog radnog mjesta obavlja čitav niz poslova koji su vezani uz redovito održavanje javnih cesta, upravljanje radnim strojevima, održavanje kolnika, održavanje objekata, održavanje zemljišnog pojasa i dr., a koji poslovi nisu vezani isključivo uz vožnju motornog vozila.
16. U odnosu na poslove koje je tu žitelj obavljao u okviru svog radnog mjesta izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i tužitelja kao parnične stranke.
17. Iz iskaza svjedoka NB proizlazi da isti nije bio neposredno nadređeni djelatnik tužitelju, s obzirom da on ima svoje neposredno nadređene u tehničkoj jedinici Lučko, a svjedok rukovodi višom organizacijskom jedinicom i nadređen je za šest organizacijskih jedinica. Nema stoga neposrednih saznanja o poslovima koje je obavljao tužitelj, nema niti pozitivnih niti negativnih povratnih informacija o radu tužitelja. Općenito može reći da osobe koje su zaposlene na radnom mjestu vozač- strojar I pored poslova vožnje obavljaju i čitav niz dodatnih radnih zadataka u vidu postavljanja i uklanjanja privremene regulacije kao i sve druge poslove prema opisu poslova i nalogu neposredno nadređenih. Te osobe obavljaju sve poslove koji su nužni za redovito održavanje autocesta, a uključuju i čitav niz fizičkih poslova. Svjedok navodi da je u opisu posla tog radnog mjesta i upravljanje vozilom, nije nužno da se svakog dana upravlja vozilom, posebno u situaciji kada grupa djelatnika odlazi na teren u kojem slučaju samo jedna osoba vozi. Osoba zaposlena na radnom mjestu vozača mora obaviti i čitav niz drugih poslova kao što je primjerice pokupiti otpad na autocesti. Između ostalih poslova te osobe i upravljaju motornim vozilom, to im je osnovni zadatak, svjedok ne zna je li svakodnevno upravljaju motornim vozilom. Poslovi ne obuhvaćaju isključivo vožnju kamiona ili nekog motornog vozila nego i čitav niz drugih poslova i zadataka koji nisu vožnja.
18. Tužitelj u iskazu navodi da vozač u HAC-u ustvari 10% svog posla obavlja vožnju, a većina radnih zadataka odnosi se na ostale poslove sukladno rasporedu kojeg zaprime od poslovođe. To se odnosi na sve potrebne radnje vezane uz ophodnju i obilazak ceste kao što je skupljanje otpada s prometnice i koje čega što je ispalo u vožnji, postavljanje i uklanjanje privremene prometne signalizacije, pomoć kod prometnih nesreća, krpanje rupa u nekim slučajevima kada se promet ne obustavlja. Tužitelj navodi da također vozi i kosilicu gdje se strojno kosi područje uz cestu, a za što je potrebna desna ruka za upravljanje strojem. Zaduženi su također i za pranje prometnice, zatim za ručnu košnju dijelova prometnice gdje se ne može strojno kositi, a za što se koristi flekserica i koja košnja se obavlja neovisno o vremenskim prilikama. U slučaju da su radovi na cesti zaduženi su postaviti znakove za preusmjeravanje prometa, a oni se sastoje od postolja koje ima 25 kg i koje su dužni donijeti na lice mjesta i postaviti privremenu signalizaciju. Također su zaduženi i za odbojne ograde koje se trebaju popraviti nakon prometne nesreće, zatim za znakove koji se nalaze na visini i preko 2 metra. Tužiteljevi poslovi obuhvaćaju i održavanje odmorišta, čišćenje odmorišta, pražnjenje koševa za smeće koji imaju zapremninu 600 litara. Također se i ručno čiste dionice redovito, što znači da uz pomoć alata, odnosno direktno skupljaju otpad uz prometnicu. Tužitelj je često znao voziti i čistilicu, stroj uz pomoć kojeg se pere kolnik, a za upravljanje kojeg je također potrebno koristiti i desnu i lijevu ruku. Kad se završi s tim poslom dužni su sve strojeve oprati u bazi izvana, podmazati, očistiti filtere i oprati tovarni prostor u koji se skuplja otpad. Tužitelj navodi da nakon što je operiran i nakon što su mu izvađeni konci je išao na vježbe fizikalne terapije u Krapinskim toplicama. Tužiteljeva ruka je bila djelomično omotana u zglobu čitavo vrijeme bolovanja. U to vrijeme je vozio automobil, morao je dostavljati uputnice i doznake u firmu. Liječnik je tužitelju savjetovao kretanje, odnosno trebao je 400 – 500 puta dnevno stiskati šaku u svrhu rehabilitacije. Bio je sposoban za normalno funkcioniranje u mjeri u kojoj nije ne higijena, prašina i slično. Kada je tužitelja zaustavila policija u okviru počinjenja kaznenog djela su bili higijenski uvjeti.
19. Sud je ocijenio iskaz tužitelja i svjedoka istinitim, jer su u bitnome podudarni jedan drugom, a isto tako su u suglasju s dokumentacijom koja prileži spisu, osobito opisom poslova radnog mjesta vozač – strojar I. Iz iskaza tužitelja i svjedoka, kao i opisa poslova radnog mjesta, sud je utvrdio da tužitelj u okviru svojih poslova osim upravljanja motornim vozilom obavlja i čitav niz drugih fizičkih poslova, koji su vezani uz održavanje javnih cesta i površina. Iz iskaza tužitelja i svjedoka suglasno proizlazi da tužitelj u okviru svojih poslova prikuplja otpad uz prometnice, postavlja prometnu signalizaciju, osigurava mjesto nezgode i slično. Međutim, sud smatra da navedeno nije pravno relevantno za odluku o osnovanosti tužbenog zahtjeva, s obzirom da je Odluka o izvanrednom otkazu donesena zbog povrede obveze iz radnog odnosa i gubitka povjerenja radi kojih nastavak radnog odnosa nije moguć.
20. Među strankama nije sporno to da je tužitelj dana 15./16. srpnja 2023. zatečen u počinjenju kaznenog djela ilegalno prevoženja migranata preko teritorija RH na teritorij R Slovenije, a u kojem periodu je tužitelj bio na bolovanju radi operacije ruke. Sud smatra da nije odlučno to je li tužitelj mogao obavljati radnju vožnje teretnog vozila u vrijeme dok je bio na bolovanju, a sve s obzirom na karakter bolesti radi koje se liječio, već je odlučno utvrditi to je li tužitelj zloupotrijebio bolovanje na način da je za vrijeme bolovanja poduzimao aktivnosti koje nisu spojive s bolovanjem i koje ne doprinose ozdravljenju i bržem povratku na radno mjesto. Ujedno, nije sporno niti to da je za počinjenje tog kaznenog djela tužitelj pravomoćno osuđen presudom na temelju sporazuma stranaka Županijskog suda u Osijeku posl. br. Kov-Us-53/2024 od 25. srpnja 2024.
21. Prema mišljenju ovog suda aktivnosti koje je tužitelj poduzeo u vidu prevoženja ilegalnih migranata preko teritorija RH na teritorij R Slovenije, čime je ujedno počinio kazneno djelo, predstavljaju zlouporabu bolovanja i povredu obveze iz radnog odnosa koja opravdava donošenje odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu. Neovisno o tome na koji način se čini to kazneno djelo, sud je mišljenja da svaka aktivnost koja je usmjerena na počinjenje kaznenog djela ne doprinosi bržem ozdravljenju i povratku na rad tužitelja, jer se osim aspekta koji se odnosi na tehničko izvođenje radnje od koje se sastoji kazneno djelo, svako počinjenje kaznenog djela uključuje i drugi aspekt, a to je zabrinutost oko eventualnog razotkrivanja počinjenja kaznenog djela, a koji u svakom slučaju ne doprinosi ozdravljenju i bržem povratku na rad, bez obzira na to o kakvoj se bolesti ili ozljedi radi, odnosno o kakvom se kaznenom djelu radi. Tužitelj se svojim postupanjem i prijevozom ilegalnih migranata izložio opasnosti od kaznenog progona, a koja sama po sebi predstavlja stres koji ni na koji način ne može pridonijeti ozdravljenju, niti je poželjan za vrijeme bolovanja.
22. Kao što tuženik tvrdi, iz spisa proizlazi da je tužitelj bio neprekidno na bolovanju od 1. do 31. srpnja 2023., što znači da se bolovanje odnosilo i na dane 15. i 16. srpnja2023. kada je zatečen u počinjenju kaznenog djela. Naime, bolovanje se odnosi na kalendarsko razdoblje, a pravo na naknadu plaće za vrijeme bolovanja ne znači da osoba nije bolesna u one dane u koje tužitelj ne ostvaruje pravo na naknadu plaće, s obzirom da to nije istovjetno jedno drugom. Bolest i oporavak se ne prekidaju za vrijeme neradnih dana, odnosno vikenda, već se bolovanje otvara u kontinuitetu za određeni vremenski period. Stoga nisu relevantni navodi tužitelja da je kazneno djelo počinio u dane vikenda, kao ni navodi tuženika iz kojih proizlazi da je tužitelj povremeno radio i vikendom, a sve s obzirom da je tužitelj nesporno bio na bolovanju u kontinuitetu od 1. do 31. srpnja 2023., što znači i u dane 15. i 16. srpnja 2023.
24. Sukladno odredbi čl. 116. st. 1 ZR-a poslodavac i radnik imaju opravdani razlog za otkaz ugovora o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz) ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć.
25. Iz izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužitelj svojim postupanjem počinio osobito tešku povredu obveze izu radnog odnosa u vidu zloupotrebe bolovanja, a koja povreda je dovela do gubitka povjerenja tuženika u tužitelja, radi koje nastavak radnog odnosa nije moguć. Zaključeno je stoga da je tuženik imao opravdani razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu tužitelju.
26. U odnosu na pravodobnost Odluke o otkazu iz punomoći koja prileži spisu proizlazi da je punomoćnik tuženika 30. rujna 2024. izvršio uvid u spis koji se vodio protiv tužitelja radi počinjenja kaznenog djela, što znači da je Odluka o otkazu koja je donesena 9. svibnja 2024. donesena unutar roka iz čl. 116. st. 2 ZR-a
27. S obzirom na činjenicu da je tuženik iz podatka koji proizlaze iz optužnice i predmeta koji se vodio pred Općinskim sudom u Rijeci pod brojem K-987/2023 saznao sve relevantne podatke na temelju kojih je donio Odluku o otkazu, sud je mišljenja da tuženik nije bio u obvezi pozvati tužitelja na iznošenje obrane, jer to okolnosti ovog slučaja nisu očekivale od tuženika, sve sukladno odredbi čl. 119. st. 2 ZR-a.
28. Slijedom valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i donijeti presudu kao pod točkom I/ izrijeke.
29. Odluka o parničnom trošku donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 1 ZPP-a koja propisuje da stranka koja je u cijelosti izgubila parnicu je dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tuženik zastupan po odvjetniku.
30. Trošak tuženika odnosi se na trošak jednokratne nagrade iz Tbr. 7/2 Tarife u iznosu od 500,00 eura, a koja se odnosi na četiri radnje i to podnošenje odgovora na tužbu, za sastav podneska od 29. kolovoza 2024., za zastupanje na ročištu od 13. siječnja 2025., te za zastupanje na ročištu 3. srpnja 2025., koji trošak se uvećava za dvije dodatne radnje i to za zastupanje na dva ročišta u iznosu od 100,00 eura za svako ročište, što sveukupno iznosi uvećano za iznos 700,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 175,00 eura na ime 25% PDV-a (Tbr. 46), što sveukupno iznosi 875,00 eura, koji trošak je tužitelj dužan naknaditi tuženiku.
31. Odluka o kamati na parnični trošak donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.
U Zagrebu 26. ožujka 2026.
Sutkinja:
Ida Vrančić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU
Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude.
DNA:
1. tužitelju po pun.
2. tuženiku po pun.
