REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-1608/2024-20

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Eli Mišuri Stopfer, u pravnoj stvari tužiteljice CA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Davor Pavičić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Pavičić & partneri u Zagrebu, protiv tuženika Adriatic osiguranje d.d., Zagreb, Listopadska 2, OIB: 94472454976, koga zastupa punomoćnik Ivica Ćosić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. veljače 2026. u prisutnosti tužiteljice, njezina punomoćnika i zamjenice punomoćnika tuženika – odvjetnice Ivane Grgić Zovko, 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. isplatiti tužiteljici CA daljnji iznos od 1.775,00 eura sa zateznom kamatom koja teče kako slijedi:

- na iznos 1.340,00 eura od 25. travnja 2024. do isplate,

- na iznos 335,00 eura od 10. rujna 2025. do isplate i

- na iznos 100,00 eura od 25. travnja 2024. do isplate, sve po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se u preostalom dijelu tužbeni zahtjev za iznos od 414,16 eura sa zatraženom zateznom kamatom, kao i zahtjev za isplatom zatezne kamate na iznos od 335,00 eura u razdoblju od 25. travnja 2024. do 9. rujna 2025. i na iznos od 100,00 eura u razdoblju od 17. siječnja 2024. do 24. travnja 2024., kao djelomično neosnovan. i

r i j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 10. rujna 2025.

II. Nalaže se tuženiku Adriatic osiguranje d.d. naknaditi tužiteljici CA troškove postupka u iznosu 1.779,63 eura sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 26. ožujka 2026. do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi i tijekom postupka tvrdi da je 16. siječnja 2024. u Zagrebu, Ilica 175, stradala u prometnoj nezgodi kao pješak te da je za nezgodu je odgovoran ŠA iz [adresa], koji je upravljajući vozilom osiguranim kod tuženika po polici br. [broj police], reg. oznake [registarska oznaka] na pješačkom prijelazu udario tužiteljicu, kojom prilikom je zadobila ozljede, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KB „Sveti Duh“ u Zagrebu, a uništena joj je i jakna u vrijednosti 100,00 eura. Smatra da joj je u predmetnom štetnom događaju nastala šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje i potrebe za tuđom pomoći i njegom u iznosu od 4.665,00 eura, kao i šteta zbog uništene jakne u iznosu 100,00 eura, odnosno ukupna šteta od 4.765,00 eura. Navodi da se u mirnom postupku 24. travnja 2024. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, temeljem kojeg joj je tuženik isplatio nesporan iznos od 3.325,00 eura. Stoga potražuje naknadu štete umanjenu za nesporni isplaćeni iznos, i to zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za tuđu pomoć i njegu, u iznosu od 1.340,00 eura, a za uništene stvari 100,00 eura, odnosno, ukupan iznos od 1.440,00 eura. Na taj iznos tužiteljica potražuje i zateznu kamatu koja na iznos od 1.340,00 eura teče od 25. travnja 2024., a na iznos od 100,00 eura od 17. siječnja 2024., sve uz naknadu troškova postupka.

1.1. Podneskom od 10. rujna 2025. tužiteljica je preinačila tužbu povećanjem tužbenog zahtjeva na način da visinu nastale joj štete procjenjuje na ukupan iznos od 5.514,16 eura (4.814,16 eura za neimovinsku, 600,00 eura za nenovčanu imovinsku i 100,00 eura za imovinsku), tako da, umanjeno za nesporno plaćen iznos od 3.325,00 eura, sada potražuje naknadu neimovinske štete od 1.814,16 eura, nenovčane imovinske od 275,00 eura i imovinske 100,00 eura, odnosno, ukupno 2.189,16 eura sa zatraženom zateznom kamatom.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje nastanak prometne nezgode i pasivnu legitimaciju te odgovornost svoga osiguranika za nastanak predmetnog štetnog događaja. Priznaje da je isplatio tužiteljici 24. travnja 2024. nesporni dio štete u iznosu 3.325,00 eura i to s osnova neimovinske štete iznos od 3.000,00 eura, a s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu 325,00 eura. Smatra da je time naknadio tužiteljici štetu u cijelosti, tako da osporava visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno plaćenih iznosa. Zahtjev za naknadu imovinske štete zbog uništene jakne osporava u cijelosti. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i obvezati tužiteljicu da tuženiku naknadi troškove ovoga postupka.

2.1. Protivi se preinaci tužbe iz podneska tužiteljice od 10. rujna 2025.

3. Nesporan je, dakle, u ovome postupku, nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost tuženika, a nesporna je i okolnost isplate iznosa 3.325,00 eura i to s osnova neimovinske štete iznos od 3.000,00 eura, a s osnova imovinske štete za tuđu pomoć i njegu 325,00 eura.

4. Sporna je visina neimovinske štete i nenovčane imovinske štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju, odnosno, okolnost je li nespornom uplatom u visini 3.325,00 eura tužiteljici u cijelosti naknađena neimovinska i nenovčana imovinska šteta nastala u predmetnom štetnom događaju, a sporno je i je li tužiteljici i u kojoj visini nastala imovinska šteta zbog uništene jakne.

5. Radi utvrđenja spornih okolnosti sud je proveo dokazni postupak pa je tako izvršio uvid u liječničku dokumentaciju tužiteljice (list 13-24 i 39 spisa), odštetni zahtjev (list 25 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje (list 51-54 spisa) i saslušana je tužiteljica (list 68 spisa).

6. Osim navedenih dokaza koji su izvedeni, stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga, tako da su u ovome postupku izvedeni svi predloženi dokazi.

7. Temeljem tako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti, u skladu s odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. - dalje u tekstu: ZPP) sud je utvrdio tužbeni zahtjev djelomično osnovanim.

8. Sud je rješenjem koje je sastavni dio ove presude, dopustio preinaku tužbe učinjenu podneskom tužiteljice od 10. rujna 2025., s obzirom je ista učinjena po provedenom vještačenju, što sud smatra razlogom iz kojega ju tužitelj nije bez svoje krivnje mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka (čl. 190. st. 1. ZPP-a), a istu smatra svrsishodnom za konačno rješenje odnosa među strankama (čl. 190. st. 3. ZPP-a).

9. Na okolnost visine štete nastale tužiteljici u predmetnom štetnom događaju izvršen je uvid u njenu medicinsku dokumentaciju te je provedeno medicinsko vještačenje po dr. IA, čiji nalaz i mišljenje su prihvaćeni u cijelosti s obzirom da su jasni i razumljivi, a nijedna od stranaka nije mu prigovorila.

10. Iz tako izvedenih dokaza utvrđeno je sljedeće činjenično stanje:

- tužiteljica CA, rođena 1961., stradala je u štetnom događaju 16. siječnja 2024.,

- u štetnom događaju zadobila je prijelom lijeve lisne kosti u području gležnja, prijelom unutarnje izbočine (tzv. maleola) lijevog gležnja, natučenje desne strane prsnog koša i ranu u području desne prepone,

- u području desne prepone zaostao je ožiljak od 4 cm,

- prijelom u području lijevog gležnja je liječen konzervativno imobilizacijom i fizikalnom terapijom i liječenje je završeno 6. lipnja 2024.,

- po završenom liječenju zaostale su trajne posljedice zadobivene ozljede koje se očituju bolovima u lijevom gležnju pri opterećenju (stajanje hodanje), promjeni vremena i ograničenjem kretnji lijevog gležnja u blažem stupnju,

- navedeno uzrokuje smanjenje životne aktivnosti za 5% trajno,

- trpjela je bolove jačeg intenziteta u trajanju od 4 dana, srednje jaki bolovi potrajali su 10 dana dok su manji kumulativne naravi bili prisutni 6 tjedana odnosno 42 dana,

- tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jačeg intenziteta do smirenja i regresije akutnih simptoma traume te adaptacije na nastalo stanje, trpjela je sekundarni strah i to jači 3 dana, srednji 6 dana i manji 4 tjedana odnosno 28 dana, a kasni strah slabijeg intenziteta u trajanju od mjesec dana bio je prisutan zbog brige za stanje zdravlja kao i za ishod liječenja te strah od sudjelovanja u prometu,

- tuđa pomoć joj je bila potrebna sveukupno kroz 6 tjedana 2 h dnevno zbog potrebe mirovanja i otežanog hoda koliko je imala imobilizaciju noge, a potom kroz 6 tjedana tri puta tjedno po 2 sata zbog otežanog hoda i nepodnošenja uobičajenih svakodnevnih aktivnosti (nabava hrane, pripremanje hrane, dulje stajanje i sl), odnosno, sveukupno 120 sati,

- naruženje kao posljedica ozljeđivanja u ovom štetnom događaju je blagog stupnja zbog ožiljka desno u području desne prepone.

11. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da i danas osjeća posljedice ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju te svaki puta kada hoće čučnuti zateže ju taj zglob, a osjeća i bolove kod hodanja i stajanja. I danas osjeća strah kada prelazi zebru i radije ode na dalji prijelaz koji ima semafor. Što se tiče jakne koja joj je poderana u štetnom događaju radi se o jakni koju je kupila 2 mjeseca prije štetnog događaja i platila ju oko 100,00 Eura. Jakna je poderana u cijelosti na rukavu i bacila ju je, račun nije sačuvala.

12. Iskaz tužiteljice prihvaćen je u cijelosti, jer je u skladu s ostalim izvedenim dokazima, a uz to je logičan i životan.

13. U pogledu naruženosti tužiteljice, stranke su se suglasile da se naruženje ocijeni prema ocjeni sudskog vještaka kao blagog stupnja zbog ožiljka desno u području desne prepone.

14. Cijeneći tako utvrđene činjenice, i to posebice trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha, duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti, kao i vrstu ozljeda, sud nalazi da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti u vidu povrede prava na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2 u vezi s čl. 1046. ZOO- a).

15. Prilikom odmjeravanja visine pravične novčane naknade u skladu s odredbom članka 1100. stavka 2. ZOO, sud je vodio računa o jačini i trajanju pretrpljenih fizičkih bolova i straha, duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i naruženosti, sve kao kriterijima za određivanje visine.

16. Na temelju rezultata dokaznog postupka, a imajući u vidu okolnosti iz odredbe čl. 1100. st. 2. ZOO-a, sud je utvrdio kako je tužiteljici nastala šteta zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini 4.400,00 eura (1.500,00 eura po kriteriju pretrpljenih boli, 1.000,00 eura po kriteriju pretrpljenog straha, 1.300,00 eura po kriteriju duševnih boli zbog smanjenja životne aktivnosti i 600,00 eura po kriteriju duševnih boli zbog naruženja).

16.1. Temeljem odredbe članka 1095. ZOO i članka 1085. ZOO, a uzevši u obzir visinu cijene sata tuđe pomoći i njege od 5,00 eura temeljem slobodne ocjene primjenom čl. 221. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužiteljici nastala nenovčana imovinska šteta za pruženu tuđu pomoć i njegu (u trajanju od ukupno 120 sati) u iznosu 600,00 eura.

17. S obzirom na sve navedeno, primjenom odredbe čl. 1045. st. 1. ZOO-a, utvrđeno je kako je tužiteljici nastala neimovinska i nenovčana imovinska šteta u visini 5.000,00 eura, a kako joj je tuženik nesporno isplatio naknadu štete po predmetnom štetnom događaju u visini 3.325,00 eura, to je tužbeni zahtjev za naknadu neimovinske i nenovčane imovinske štete prihvaćen u daljnjem iznosu od 1.675,00 eura, a u preostalom dijelu za iznos od 414,16 eura tužbeni zahtjev je odbijen kao previsoko postavljen.

18. Prihvaćen je i zahtjev tužiteljice za isplatom zatezne kamate na dosuđene iznose koji su zatraženi već u odštetnom zahtjevu i tužbi na ime neimovinske i nenovčane imovinske štete, od dana nakon podnošenja odštetnog zahtjeva, koji datum nije niti sporan (25. srpnja 2022.), do isplate. Naime, odredbom čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14, dalje: ZOOP) propisano je kako u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, dok je visina stope zatezne kamate određena temeljem odredbe čl. 29. st. 2. ZOO.

18.1. Međutim, osnovan je prigovor tuženika kojim osporava tijek zatezne kamate na dosuđenu naknadu štete u preinačenom dijelu zahtjeva, za razdoblje prije preinake. Naime, tuženik je u obvezi platiti zakonske zatezne kamate na preinačeni dio tužbenog zahtjeva od trenutka kada je isti postavljen, jer on ne može biti u zakašnjenju u odnosu na razdoblje prije nego je uopće postavljen preinačeni dio tužbenog zahtjeva (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama broj Rev-184/2024 od 5. lipnja 2024., Rev-1387-2024-2 od 15. siječnja 2025. i dr.).

18.2. Stoga je tužiteljici dosuđena zatezna kamata na iznos od 1.340,00 eura (koji je postavljen u tužbi) s tijekom od 25. travnja 2024. do isplate, dok je u odnosu na preostali dio (za koji je tužbeni zahtjev povećan) u iznosu 335,00 eura zatezna kamata dosuđena od preinake 10. rujna 2025. do isplate, a na isti iznos odbijen je zahtjev za isplatu zatezne kamate od 25. travnja 2024. do 9. rujna 2025. kao djelomično neosnovan.

19. U pogledu imovinske štete, utvrđeno je kako je tužiteljici nastala šteta zbog uništene jakne, na temelju njezinog prihvaćenog iskaza. Visina te štete utvrđena je na temelju iskaza tužiteljice, koji je i u tom dijelu logičan i životan, u iznosu 100,00 eura. Stoga je tuženiku, primjenom odredbe čl. 1085. i 1089. ZOO-a naloženo isplatiti tužiteljici iznos od 100,00 eura na ime naknade imovinske štete zbog uništene jakne u štetnom događaju.

19.1. Na taj dio zahtjeva tužiteljici pripada pravo i na zateznu kamatu, ali ne od dana nakon štetnog događaja, kako zahtijeva tužiteljica, već od podnošenja odštetnog zahtjeva. Naime, iako se radi o zateznoj kamati na imovinsku štetu, na koju u skladu s odredbom čl. 1086. ZOO-a kamate teku od njezina nastanka, radi se o nerepariranoj šteti čija visina je utvrđena u ovome postupku te potrebno primijeniti odredbu članka 12. ZOOP-a kao odredbu posebnog propisa kojim je uređena obveza plaćanja zakonske zatezne kamate u slučaju nastanka štete uporabom prijevoznog sredstva koje podliježe obveznom osiguranju u prometu, slijedom koje odredbe oštećena osoba ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva (tako i u presudi Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-3060/14-2 od 10. srpnja 2018.).

19.3. Stoga je u odnosu na taj dio zahtjeva, odbijen zahtjev za isplatu zatezne kamate s tijekom od 17. siječnja 2024. do 24. travnja 2024., a prihvaćen je za razdoblje od 25. travnja 2024. do isplate.

20. U pogledu zahtjeva tužiteljice za naknadom troškova postupka, valja reći da tužiteljica u ovome postupku nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu (i to u odnosu na naknadu neimovinske štete koji zahtjev je otežano postaviti apsolutno točno u njegovu novčanom ekvivalentu), a zbog kojega nisu nastali nikakvi posebni troškovi, s obzirom da je vrijednost boda i pojedine radnje jednaka onoj koja bi bila da je zahtjev postavljen u visini koja je dosuđena u ovome postupku, tako da joj u skladu s odredbom čl. 154. st. 5. ZPP-a pripada pravo na naknadu troškova postupka, koji su u skladu s odredbom čl. 155. ZPP-a bili potrebni za njegovo vođenje.

20.1. Tako su tužiteljici odmjereni troškovi primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, 138/23, dalje: Tarifa) pa joj je nastao trošak sastava odštetnog zahtjeva, tužbe i podneska od 10.9.2025. u visini od 100 bodova za svaki (Tbr. 7/1 i 8/1 Tarife), trošak sastava podnesaka od 8.1.2025. i 7.2.2025. u visini 25 bodova za svaki (Tbr. 8/4 Tarife) te trošak zastupanja na ročištima 4.2.2025. i 25.2.2026. po 100 bodova za svaki (Tbr. 9/1 Tarife), kao i za zastupanje na ročištu za objavu 50 bodova (Tbr. 9/3 Tarife, vps 610,71 eura), što ukupno čini 600 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 Eur i uvećano za PDV od 25%, čini iznos od 1.500,00 Eur, uvećano za trošak vještačenja od 200,00 eura, pristojbe na tužbu 26,55 eur i trošak pristojbe na presudu 53,08 eura, čini iznos 1.779,63 eura.

20.2. Na tako određen trošak tužiteljici su dosuđene zatezne kamate tekuće od dana donošenja ove presude do isplate, na temelju odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi određenoj čl. 29. st. 2. ZOO.

20.3. Naprotiv, tužiteljici nije dosuđena naknada troškova sastava podnesaka od 14.10.2024. (kojim traži odobrenje za očitovanje), kao i od 11.4.2025. i 13.11.2025. (kojima požuruje postupanje suda), jer isti nisu bili potrebni za vođenje parnice u smislu čl. 155. ZPP-a.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ela Mišura Stopfer

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku uz rj o pristojbi na presudu 53,08 eura

2. Tuženiku po punomoćniku