P-4756/2024-9

Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Stalna Služba u Supetru

21400 Supetar

Ulica Hrvatskih velikana 6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Supetru, po sutkinji Anđelini Kliškić, u pravnoj stvari tužitelja TG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa]., kojeg zastupa punomoćnik Ivan Karmelić, odvjetnik u Supetru, protiv I. tuženika BG pok. T, II. tuženika, LG sina B, i III. tuženice RG udata L kći B, svi odsutni i nepoznatog boravišta, koje zastupa privremeni zastupnik Braco Kušeta, odvjetnik u Supetru, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 24. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja i punomoćnika tužitelja Ivana Karmelića, odvjetnika u Supetru, na ročištu radi objave presude 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Utvrđuje se da je ĆG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnine označene u zemljišnoj knjizi kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, te se isti ovlašćuje da po pravomoćnosti ove presude ishodi uknjižbu/upis prava vlasništva na svoje ime, uz istovremeni izbris tuženika, odnosno svih zk vlasnika za cijelo.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 18. prosinca 2024. podnio ovom sudu tužbu protiv I. do III. tuženika radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], za cijelo.

2. U tužbi tužitelj navodi da su tuženici upisani u zemljišnim knjigama kao vlasnici predmetne nekretnine za cijelo. Predmetna nekretnina da se nalazi na samom ulazu u naselje Bol, na predjelu zvanom Brižine, a ista da je položena neposredno uz južnu među Bračke ceste, te da u naravi predstavlja uređeni vinograd i jednostavnu slobodnostojeću stambenu zgradu bruto građevinske površine 29,09 m2. Predmetna nekretnina da je bila stvarno vlasništvo GG za cijelo, a koja da je tu nekretninu 1992. godine prodala ČG, što da dokazuje priznanica od 7. studenog 1992. u kojoj GG potvrđuje da je primila 1000 DEM od ČG za zemljište na predjelu "Brižine". Nadlje se navodi da je tužitelj stekao predmetnu nekretninu kupoprodajom od ČG što da dokazuje pismena potvrda od 26. lipnja 2017. Također, po zahtjevu tužitelja da je legalizirana jednostavna slobodnostojeća zgrada na predmetnoj nekretnini pravomoćnim rješenjem o izvedenom stanju Klasa: UP(I-361-02/17-08/0008 od 7. lipnja 2021.

3. Budući da su tuženici označeni u tužbi kao odsutni i nepoznatog boravišta, sud je izvršio provjeru kroz Jedinstveni registar osoba Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske i utvrdio da I., II. i III. tuženici nemaju aktivno prijavljenu adresu prebivališta ili boravišta na području [adresa], niti postoje drugi podaci o istima. Polazeći od navedenih utvrđenja sud je rješenjem od 14. veljače 2025. temeljem odredbi članka 84. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje u tekstu: ZPP-a) I., II. i III. tuženicima postavio privremenog zastupnika u osobi Brace Kušete, odvjetnika u Supetru. O postavljanju privremenog zastupnika objavljen je oglas u Narodnim Novinama.

4. Privremeni zastupnik tuženika se na ročištu od 22. siječnja 2026. opreza radi usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu te predložio da se izvedu svi dokazi koji su predloženi u tužbi i na pripremnom ročištu.

5. U tijeku postupka sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem DKP-a na dan 16. prosinca 2024., zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu, rješenja o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar, Klasa: UP/I-361-02/17-08/0008, Urbroj: 2181/1-11-07/13-21-0008, od 7. lipnja 2021., Priznanice sastavljene u Bolu 7. studenog 1992., Potvrde sastavljene u Bolu, 26. lipnja 2017., saslušanjem svjedoka JG, UG, ČG i AG te saslušanjem tužitelja kao parnične stranke.

6. Tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi vlasnikom nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, temeljem instituta dosjelosti.

8. Iz zemljišnoknjižnog izvatka za predmetnu nekretninu proizlazi da su kao suvlasnici predmetne nekretnine upisani tuženici, i to I. tuženik za 5/8 dijela, II. tuženik za 3/16 dijela i III. tuženica za 3/16 dijela.

9. Sud je pregledom ortofotosnimke utvrdio stvarni položaj te granice predmetne nekretnine, dok je čitanjem rješenja o izvedenom stanju Splitsko-dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar, Klasa: UP/I- 361-02/17-08/0008, Urbroj: 2181/1-11-07/13-21-0008, od 7. lipnja 2021.utvrđeno da je na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] ozakonjena završena, jednostavna, slobodnostojeća stambena zgrada i povodom zahtjeva tužitelja.

10. Čitanjem priznanice sastavljene u Bolu 7. studenog 1992. utvrđeno je da istom GG udova EG potvrđuje da je primila 1000 DEM od ČG R za zemljište na predjelu Brižine u Bolu, a ona da se obvezuje u štop kraćem roku srediti papire kakobi kupac ČG mogao izvršiti uknjižu parcele na svoje ime. U potpisu priznanice su navedeni kao kupac Pivačić ČG . Ć i prodavatelj GG udova EG.

11. Čitanjem Potvrde sastavljene u Bolu 26. lipnja 2017. utvrđeno je da istom ČG potvrđuje da je ĆG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] do dana 15. lipnja 2017. isplatio cijeli iznos za zemljište dogovoreno kupoprodajnim ugovorom, 13.000,00eura ŽG, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u potpisu koje potvrde usu ĆG i ČG.

12. Sud je u postupku saslušao svjedoke JG, FG, ČG i AG. Iz iskaza svjedokinje JG proizlazi da joj je predmetna nekretnina dobro poznata budući da je ista bila vlasništvo njezina nona KG kojeg su zvali " G". On da je na toj nekretnini imao svoj vinograd kojeg je redovito obrađivao sve do svoje smrti 1976. godine., a nakon čega da je vinograd je pripao njezinom pok. ocu EG koji je također nastavio obrađivati taj vinograd također do svoje smrti 1985. godine, nakon čega da je vinograd pripao njezinoj majci GG. Kako njezina majka nije mogla obrađivati taj vinograd odlučila ga je prodati ČG, 1992. godine. Njoj da je ovo sve poznato budući je kao dijete dolazila na ovaj vinograd te i sama sudjelovala u berbi grožđa. Navela je da je i ČG nastavio koristiti ovu nekretninu na način da je obrađivao ovaj vinograd, međutim, poznato mu je da je i on na kraju prodao vinograd i to TG, ovdje tužitelju, koji prema riječima svjedokinje danas također obrađuje ovaj vinograd. Nije joj poznato nalazili se na ovoj nekretnini što drugo osim vinograda, ona osobno zadnje dvije, tri godine ne prolazi tim putem, ali inače je često tim putem šetala. Nisu joj poznati BG, LG niti RG, nikada nije čula za te osobe, niti da bi oni imali ikakve veze sa ovom nekretninom. Također je navela da nitko nikada nije ometao njezinog nona, a niti njezinog oca u korištenju ove nekretnine, a nije čula da su imali ikakvih problema niti ČG i tužitelj nakon kupnje. Posebno je navela da se sa zapadne strane nalazi maslinik UG, sa sjeverne ne strane je glavna cesta koja ide iz [adresa] prema Supetru, sa južne strane čini mi se bio nekakav putić, a sa istočne se ne mogu sjetiti.

13. Iz iskaza svjedoka UG proizlazi da mu je predmetna nekretnina dobro poznata budući da je on susjed međaš s istom. Naveo je da zapadno od ove nekretnine on ima svoj maslinik u koji dolazi redovito gotovo svakodnevno. Sjeća se da je ova nekretnina bila vlasništvo TGG, međutim kako je on bio dosta star sjeća se da ga je viđao u periodu kod 7 – 15 godina na toj nekretnini. Na nekretnini da se sadila loza u tri navrata, prvi put da je lozu zasadio pok. SG, drugi put njegova djeca sinovi Č, J i kćer U, a treći put da ju je zasadio MG. Nakon smrti TGG njegova djeca da su se međusobno podijelila glede imovine na način da je ova nekretnina pripala GG, inače ženi A. Nakon što je nekretnina pripala GG loza da je već bila propala pa nju nije viđao na ovoj nekretnini, a nakon nje na istoj da je zasadio ponovo lozu MG. Nije mu poznato kako je MG stekao ovu nekretninu, ali zna da je nakon njega viđao na nekretnini TG, ovdje tužitelja. Svjedok je naveo da nije primijetio da bi itko ometao pok. TGG, kasnije njegovu obitelj, u korištenju ove nekretnine, a niti MG te tužitelja. Naveo je da je nekretnina ograđena žicom, a na istoj da se danas nalazi, osim lozja, i jedna šupa koju je izgradio MG. Sjeća se da je MG došao na ovu nekretninu 1992. godine, a nekoliko godina kasnije da je izgradio ovu kuću.

14. Svjedok ČG u svom je iskazu naveo da mu je poznata predmetna nekretnina, ona da je nekoć bila njegovo vlasništvo, on da ju je 1992. godine kupio od GG, i na toj nekretnini da je posadio lozje. Vinograd da je obrađivao sve do 2017 godine kada ga je odlučio prodati TG. Sjeća se da papiri za ovaj vinograd, kada ga je kupovao nisu bili uredni, te su mu GG i njezina obitelj obećali riješiti papire kako bi se on mogao knjižiti, međutim to da se nije sredilo. Naveo je da je ĆG, kad je kupio ovu nekretninu od njega, izgulio ovaj vinograd, a ne zna što on namjerava raditi na ovoj nekretnini, inače da se radi o obradivoj zemlji. Naveo je da njega nitko nikada nije ometao u korištenju ove nekretnine niti tvrdio da to nije njegovo. Imena osoba koje su upisane vlasnici u zemljišnim knjigama mu nisu poznate, za njih nikad nije čuo niti da oni imaju veze sa ovom nekretninom. Misli da ni tužitelja nitko nije ometao u korištenju ove nekretnine. Naveo je da je tužitelju prodao ovu nekretninu za sveukupno 13.000,00 eura, od toga da je 500,00 eura bio iznos za zemlju, dok se 12.500,00 eura odnosilo na ulaganja koja je on izvršio u tu nekretninu, naime, naveo je da je on ogradio tu nekretninu sa zidom i na taj zid postavio mrežu.

15. Svjedok AG u svom je iskazu naveo da mu je poznata predmetna nekretnina budući da je ista nekoć bila vlasništvo njegovog nona SG, koji da je imao troje djece, njegovu majku U te dva sina, a upravo ovu nekretnina da je koristio zajedno sa svojim sinom Č i to na način da su tu zajedno obrađivali vinograd. Poslije smrti A 1985. godine, nekretnina da je pripala njegovoj ženi GG koja ju je potom prodala ŠG 1992. godine. Naveo je da je ĐG dugo viđao na ovoj nekretnini, on da je tu također obrađivao vinograd, a sjeća se da je i sagradio jednu malu kućicu. MG da je kasnije prodao nekretninu TG, ne zna točno koje je to godine bilo, ne zna što on točno radi na toj nekretnini, ali viđa ga na nekretnini jer ima u ovom dijelu svoju nekretninu, pa često tim putem prolazi. Svjedok je naveo da nikada nije čuo za BG, IG niti RG, oni da nemaju nikakve veze sa ovom nekretninom. Konačno, naveo je da ni tužitelja ni ĐG, a niti njegovu obitelj nitko nikada nije ometao u korištenju ove nekretnine.

16. Sud je u postupku saslušao i tužitelja kao parničnu stranku. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je predmetnu nekretninu kupio 2017. godine od MG, i tada da je u naravi predstavljala vinograd. On da je taj vinograd obrađivao sve do prošle godine, međutim, kako nije bilo uroda da ga je izgulio te posadio masline. Kad je kupio tu nekretninu na istoj da su bile dvije velike masline i štala - kućica koju je izgradio MG, u razdoblju od 1992 - 1996. godine, a on da ju je nakon kupnje i legalizirao. Nitko ga nikada nije ometao u korištenju ove nekretnine, a nije čuo da bi to netko činio MG. Sa sjeverne strane nekretnine da se nalazi glavna cesta prema Bolu, sa lijeve strane da je susjed UG s maslinama, ispod nekretnine da je konjski put, nakon kojeg da je AG, a sa istoka da se nalazi ZG koji ima kućicu.

17. Odredbom članka 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17- dalje: ZVDSP-a) propisano je da se pravo vlasništva može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, nasljeđivanjem ili na temelju zakona. Pravo vlasništva je stečeno kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

18. Odredbom članka 159. ZVDSP-a, i to stavkom 1. propisano je da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj posjed ima određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban biti vlasnikom te stvari. Stavkom 2. istog članka propisan je rok od 10 godina za kvalificiranog posjednika (poštenog, istinitog i zakonitog), dok je stavkom 3. istog članka propisan rok od 20 godina za poštenog posjednika.

19. Odredbom članka 160. stavak 1. ZVDSP-a propisano je da vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjega dana vremena potrebnoga za dosjelost, dok je u stavku 2. propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici. Dakle, u parnicama radi utvrđenja prava vlasništva temeljem instituta dosjelosti potrebno je utvrditi početak i završetak razdoblja koje je potrebno da bi se pravo vlasništva steklo

dosjelošću.

20. Na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka, i to prvenstveno materijalnih dokaza, sud je utvrdio da je tužitelj 2017. godine predmetnu nekretninu kupio od ČG, koji je tu nekretninu pak kupio 1992. godine od UG GG udove EG, a kako to proizlazi iz pročitane potvrde sastavljene u Bolu 26. lipnja 2017. i priznanice sastavljene u Bolu 7. studenog 1992. Navedena utvrđenja proizlaze i iskaza svjedoka saslušanih u ovom postupku koji su svi suglasno iskazivali kako je predmetna nekretnina nekoć predstavljala vlasništvo GG, koja je tu nekretninu pak stekla nasljeđivanjem iza smrti svog pok. supruga EG, a koji je pak tu nekretninu naslijedio od svog pok. oca SG. Iz iskaza svjedoka proizlazi da je SG na predmetnoj nekretnini imao svoj vinograd kojeg je redovito obrađivao zajedno sa svojim sinom EG, a kasnije kad je nekretnina pripala GG ona ju je prodala ČG koji je nastavio obrađivat vinograd koji je tu postojao, s tim da je na istoj sagradio i manji objekt. Iz iskaza svjedoka jasno proizlazi da je tužitelj kupnjom predmetne nekretnine odmah stupio u posjed iste, jer je tužitelj također nastavio obrađivat vinograd na predmetnoj nekretnini, da bi kasnije isti posjekao i zasadio masline, pri čemu je objekt koji je postojao u trenutku kupnje na nekretnini i legalizirao kako to proizlazi iz rješenja o izvedenom stanju Splitsko- dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Supetar, Klasa: UP/I-361-02/17-08/0008, Urbroj: 2181/1-11-07/13-21-0008, od 7. lipnja 2021. Pri tome su svi svjedoci suglasno iskazivali da ni tužitelja, a ni njegove prednike prije njega nitko nije ometao u ovakvom načinu korištenja predmetne nekretnine, ili tvrdio da to nije njihovo. Kako su svi svjedoci suglasno iskazivali o bitnim činjenicama za ovaj spor, pri čemu je svjedok ČG pravni prednik tužitelja, a svjedoci JG i UG pravni slijednici ranijeg vlasnika nekretnine EG i GG, pa isti imaju neposredna saznanja o načinu korištenja predmetna nekretnine i stjecanju iste, to je sud u cijelosti prihvatio iskaze saslušanih svjedoka kao istinite i vjerodostojne, te na istima utemeljio odluku o bitnim činjenicama koje ukazuju na osnovanost tužbenog zahtjeva. Osim toga, iskazi svjedoka su u cijelosti u skladu s navodima tužitelja iznesenima u tijeku postupka, odnosno tužbi, te općenito preostalim materijalnim dokazima u spisu. Stoga je na temelju iskaza saslušanih svjedoka, bilo moguće zaključiti da je posjed tužitelja, osim što je trajao zakonom određeno vrijeme, uzimajući u obzir i posjed njegovih pravnih prednika, bio i pošten jer je tužitelj posjedovao i koristio predmetnu nekretninu s uvjerenjem da je ista njegovo vlasništvo, te da nitko treći ne polaže prava na nju.

21. Slijedom navedenog, a cijeneći sve gore izvedene dokaze, posebno iskaze svjedoka te pisanu dokumentaciju u spisu, ovaj sud zaključuje da je tužitelj nedvojbeno u posjedu predmetne nekretnine zasigurno preko 20 godina, te mu nitko posjed, a niti vlasnička prava glede iste nikada nije osporavao, zbog čega takav posjed tužitelja ima kvalitetu kontinuiranog, poštenog i nesmetanog posjeda, pa su samim time ispunjene pretpostavke iz članka 159. i 160. ZVDSP-a za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini temeljem izvanredne dosjelosti.

22. Stoga je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo usvojiti pozivom na odredbe čl. 156. i 160. ZVDSP-a, odnosno odlučeno je kao u izreci presude.

U Supetru, 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđelina Kliškić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe, u roku od petnaest dana, računajući od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu, za Županijski sud, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostaviti:

- tužitelju po punomoćniku, Ivan Karmelić, odvjetnik u Supetru

- I., II. i III. tuženicima putem privremenog zastupnika Brace Kušete, odvjetnika u Supetru

- u spis