P-10609/2023-14

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja BOIL NEKRETNINE d.o.o., OIB 97554229663, Ivanja Reka, Lovre Juranić 5, zastupanog po punomoćniku Davoru Jonjiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Marti Donkov, odvjetnici u Zagrebu, radi namirenja potraživanja iz založene stvari, dana 30. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbacuje se tužba tužitelja podnesena u ovom predmetu 28. studenog 2023.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužitelja za zabilježbu hipotekarne tužbe na nekretnini tuženika upisanoj u zemljišnim knjigama kao 5. suvlasnički dio: 14/36 dijela zkč. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 402 m2 (DVORIŠTE površine 212 m2, NADSTREŠNICA površine 17 m2, NADSTREŠNICA površine 7 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 75 m2, KUĆA, [adresa] površine 91 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

III. Nalaže se tužitelju BOIL NEKRETNINE d.o.o., OIB 97554229663, da tuženiku ĆA, OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 13.236,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 30. ožujka 2026. do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu od 4.412,00 EUR sa zateznim kamatama tekućim na taj iznos od

30. ožujka 2026. do isplate.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je dana 28. studenog 2023. podnio ovom sudu tužbu protiv tuženika radi namirenja potraživanja iz založene stvari. U tužbi navodi da je dana 16.7.1999. sklopljen je Ugovor o zajmu, potvrđen 16.7.1999. kod javnog bilježnika Iva Dujmović iz Zagreba, broj: OU-1115/99 između zajmodavatelja GA te zajmoprimca RA, kojim ugovorom je zajmodavac pozajmio zajmoprimcu, a koji je primio zajam u iznosu od 150.000,00 DEM te se obvezao da će u cijelosti vratiti zajam u roku od 60 dana od dana sklapanja Ugovora o zajmu, a najkasnije do 15.09.1999., što do danas nije vraćeno. Radi osiguranja povrata i naplate predmetnog zajma (tražbine) zajmoprimac i zajmodavac su u Ugovoru o zajmu na suvlasničkom dijelu (1/2 dijela) nekretnine zajmoprimca, a sada nekretnina upisana: kod Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, Katastarska općina: 335312, Granešina, Broj ZK uloška: [broj ZK uloška], zkč. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 402 m2 (DVORIŠTE površine 212 m2, NADSTREŠNICA površine 17 m2, NADSTREŠNICA površine 7 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 75 m2, KUĆA, [adresa] površine 91 m 2) ugovorili da je zajmoprimac dobrovoljno dozvolio zajmodavatelju upis založnog prava-hipoteke na svom suvlasničkom dijelu u ½ nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Zagrebu, zk. ul. [broj ZK uloška] Granešina na adresi [adresa]. Odredbom članka 6. Ugovora o zajmu zajmoprimac je dopustio zajmodavatelju da radi naplate svoje tražbine-zajma može neposredno bez sudskog postupka provesti prisilno izvršenje na nekretnini zajmoprimca na adresi [adresa] pa je slijedom toga na nekretnini još tada zasnovano založno pravo-hipoteka zaprimljeno 19.07.1999. broj Z-15011/99 temeljem Ugovora o zajmu od 16. srpnja 1999. uknjižuje se pravo zaloga u iznosu od 150.000,00 DEM. Nakon provođenja ostavinskog postupka iza Zajmoprimca njegovi nasljednici su se upisali kao vlasnici nekretnine i to svatko u svom dijelu s time da je predmetno založno pravo ostalo i dalje upisano na predmetnoj Nekretnini, a potom je nasljednik KA, s očitom namjerom onemogućavanja naplate tražbine po zajmu vjerovnika, darovanjem otuđio svoj udio nekretnine i to 5. suvlasnički dio: 14/36 nekretnine temeljem Ugovora o darovanju od 20.10.2023. u korist sada upisanog zemljišnoknjižnog vlasnika ovdje tuženika ĆA koji je time postao založni dužnik. U međuvremenu je tužitelj 22.2.2022. od zajmodavca GA temeljem Ugovora o ustupu ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane prisilnim založnim pravom na nekretnini, ovjereno 22.02.2022. kod javnog bilježnika Bože Miletića iz Zagreba, broj: OV-1989/2022 otkupio potraživanje s osnove predmetnog zajma-tražbina i sva sporedna prava koja idu uz zajam prema pokojnom zajmoprimcu, a sada prema njegovim nasljednicima kao i prema ovdje Tuženiku kojem je darovan 5. suvlasnički dio: 14/36 predmetne nekretnine te je sada upisan kao zemljišnoknjižni vlasnik, a tužitelj je ima upisano svoje založno pravo - hipoteku pod brojem Z-43750/2023. Zajmoprimac te njegovi nasljednici, a pogotovo nasljednik KA kao i tuženik (koji je sada založni dužnik) jer mu je darovan 5. suvlasnički dio: 14/36 nekretnine KA nisu izvršili povrat predmetnog zajma-tražbine tj. podmirili potraživanje Tužitelja koje isti otkupio od Zajmodavca, a predmetno potraživanje tužitelja na temelju predmetnog Ugovora o zajmu dospjelo je u cijelosti pa je nadležni javni bilježnik izdao klauzulu ovršnosti s danom 16.9.1999. Predlaže da sud donese presudu kojom će se odrediti da je tuženik dužan trpiti namirenje tražbine tužitelja u iznosu od 293.327,62 EUR, od čega na ime glavnice iznos od 76.693,78 EUR te na ime zateznih kamata iznos od 216.633,84 EUR sudskom prodajom založene nekretnine tuženika upisane u zemljišnim knjigama kao 5. suvlasnički dio: 14/36 dijela zkč. br. [katastarska čestica], [adresa] površine 402 m2 (DVORIŠTE površine 212 m2, NADSTREŠNICA površine 17 m2, NADSTREŠNICA površine 7 m2, POMOĆNA ZGRADA površine 75 m2, KUĆA, [adresa] površine 91 m2), upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] te namirenjem tužitelja iz polučene prodajne cijene uz naknadu troškova postupka sa zateznim kamatama.

2. Na pripremnom ročištu tuženik ukazuje da je tužba tužitelja nedopuštena jer tužitelj raspolaže ovršnom ispravom.

3. Uvidom u Ugovor o zajmu utvrđeno je da su isti sklopili GA kao zajmodavatelj i AA kao zajmoprimatelj dana 16. srpnja 1999. Njime zajmodavatelj daje, a zajmoprimatelj prima u zajam iznos od 150.000,00 DEM koji se zajmoprimac obvezuje vratiti u roku od 60 dana, računajući od dana sklapanja ugovora, znači najkasnije do 15. rujna 1999. Zajmodavatelj i zajmoprimatelj su suglasni da se radi osiguranja novčane tražbine koja može nastati po tom ugovoru u iznosu od 150.000,00 DEM zasnuje založno pravo na nekretnini u suvlasništvu zajmoprimatelja u ½ dijela, koja je upisana u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a sastoji se od zkč. br. [katastarska čestica], što u naravi čini obiteljsku stambenu zgradu u [adresa] i dvorište, ukupne površine 111 čhv. Zajmoprimatelj dozvoljava u korist zajmodavatelja upis založnog prava - hipoteke na svom suvlasničkom dijelu u ½ dijela nekretnine iz čl. 3. Ugovora u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu i zajmoprimatelj ovlašćuje zajmodavatelja sa na temelju tog ugovora izvrši neposredno, bez ikakvog daljnjeg upita ili suglasnosti, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zagrebu upis hipoteke u svoju korist, na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine u ½ dijela navedenom u čl. 3. Ugovora, a radi osiguranja tražbine zajmodavatelja u iznosu od 150.000,00 DEM. Zajmoprimatelj je suglasan da se na temelju tog ugovora, a radi ostvarenja dužne činidbe po istom-povrat dugovanog iznosa glavnice može provesti neposredno, bez sudskog postupka provesti prisilno izvršenje na njegovom suvlasničkom dijelu nekretnine, opisanom u čl. 3. Ugovora, na kojem je osnovano založno pravo-hipoteka, u korist zajmodavatelja. Uvidom u potvrdu Javnog bilježnika Ive Dujmović iz Zagreba od dana 16. u srpnja 1999. utvrđuje se da je Ugovor o zajmu kao isprava po svom obliku odgovara propisima o javnobilježničkim ispravama, a po svom sadržaju propisima o sadržaju javnobilježničkog akta. Dana 12.10.2023. od javnog bilježnika Melite Čondrić izdana je potvrda iz koje proizlazi da je javnobilježnička isprava ovršna s 16.9.1999.

4. Uvidom u Ugovor o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini utvrđeno je da su isti sklopili GA kao ustupitelj i BOIL NEKKRETNINE d.o.o. kao preuzimatelj dana 22.2.2022., a odnosi se na ustupanje Ugovora o zajmu i prijenosu prava tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, koji ugovor je sklopljen između GA, u svojstvu zajmodavca–predlagatelja osiguranja i založnog vjerovnika (u ovom ugovoru kao Ustupatelj) te RA, iz [adresa], zajedno sa njezinim sljednicima, u svojstvu zajmoprimca i protivnika osiguranja, koje pravo zaloga je Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb, uknjižio pod prvenstvenim redom založnog prava upisanog, pod brojem: Z - 15011/99, od dana 19.07.1999. Ugovorne stranke suglasne su da tim ugovorom Ustupatelj ustupa Preuzimatelju svoje potraživanje koje Ustupatelj ima prema zajmoprimcu i protivniku osiguranja - RA, zajedno sa njezinim sljednicima, na ime zajma u iznosu od 150.000,00 DEM. Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da temeljem tog ugovora prelaze s Ustupatelja na Preuzimatelja sva potraživanja i sredstva osiguranja navedena u Ugovoru o zajmu s osiguranjem tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini, navedenog u čl. 1. tog ugovora, pod istim prvenstvenim redom upisa u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao pod brojem: Z- 15011/99, od 19.07.1999. Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je radi osiguranja svojih potraživanja Ustupatelj temeljem ugovora iz čl. 1. tog ugovora stekao založno pravo na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica]. Ugovorne stranke suglasno utvrđuju da do dana sklapanja predmetnog ugovora zajmoprimac i protivnik osiguranja RA nije dobrovoljno izvršila svoju obvezu iz ugovora o zajmu, navedenog u čl. 1. tog ugovora. Ugovorne strane suglasno utvrđuju kako Ustupatelj ustupa Preuzimatelju svoje glavno potraživanje navedeno u čl. 1. ovog ugovora kao i sporedna potraživanja povezana s glavnim potraživanjem za iznos od 50.000,00 eura (slovima: pedesettisuća eura), plativo u kunama po srednjem tečaju HNB-a na dan plaćanja u javnobilježnički polog, koji iznos će Preuzimatelj deponirati kod Javnog bilježnika kod potpisa ovog ugovora, a Javni bilježnik će isplatiti Ustupatelju navedeni iznos na račun Ustupatelja pobliže naveden u tom Ugovoru isti dan kad Preuzimatelj bude upisan u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao novi vjerovnik temeljem upisanog založnog prava umjesto Ustupatelja. Ustupatelj se obvezuje predati potpisani i ovjereni primjerak predmetnog ugovora Preuzimatelju odmah nakon polaganja u javnobilježnički polog iznosa iz st. 1. toga članka u korist Ustupatelja, što će Preuzimatelj potvrditi predočenjem potvrde Javnog bilježnika. Tim Ugovorom Ustupatelj, kao cedent, ovlašćuje Preuzimatelja, kao cesionara, da stupi na mjesto cedenta kao njegov pravni sljednik. Potpisom tog Ugovora Ustupatelj, kao vjerovnik iz Ugovora o zajmu i kao upisani založni vjerovnik na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u Zagrebu, [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica], ovime neopozivo i bezuvjetno ovlašćuje Preuzimatelja da kao novi založni vjerovnik, bez potrebe za bilo kakvim daljnjim pristankom ili odobrenjem od strane Ustupatelja, sukladno čl. 320. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, temeljem tog Ugovora izvrši uknjižbu prijenosa založnog prava u svoje ime i za svoju korist, na 1/2 dijela nekretnine upisane u zk. ul [broj ZK uloška], k.o. 335312 Granešina, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb kao ZK tijelo II u naravi Obiteljska stambena zgrada u [adresa] sagrađena na čkbr. [katastarska čestica]. Primitkom uplaćenog iznosa iz čl. 6. tog ugovora Ustupatelj izjavljuje da su namirena u cijelosti njegova potraživanja s temelja tog ugovora.

5. Odredbom čl. 336. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 96/91, 68/98, 137/99, 22/00, 114/01, 79/06, 141/06, 38/09, 153/09, u nastavku: ZV), propisano da založni dužnik ima pravo od svagdašnjega vlasnika založene stvari, a i od svakoga trećega, zahtijevati da trpi namirenje zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, ako nije što drugo zakonom određeno. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za predmetni suvlasnički dio nekretnine koja je predmetom ovog postupka, utvrđeno je da je na istoj upisano založno pravo u zemljišnoj knjizi u korist tužitelja.

6. Kod hipotekarne tužbe hipotekarni vjerovnik zahtjeva od tuženika kao vlasnika založene nekretnine trpljenje namirenja zalogom osigurane tražbine iz vrijednosti založene stvari, tj. nekretnine koja je predmet spora. Dakle, jedna od pretpostavki za podnošenja hipotekarne tužbe je da zalogom (hipotekom) osigurana tražbina nije ispunjena po dospijeću, a isto tako da isprava na temelju koje je upisana hipoteka ne predstavlja ovršnu ispravu. U tom slučaju založni vjerovnik ima pravo tražiti od svagdašnjeg vlasnika založene nekretnine, a i od svakoga trećeg, namirenje tražbine. Ugovor o zajmu sklopljen kod javnog bilježnika u obliku javnobilježničkog akta pod brojem Ou-1115/99 dana 16. srpnja 1999. sadrži u čl. 5. potvrdu na temelju koje je RA kao zajmoprimatelj, suglasna da prednik tužitelja kao zajmodavatelj može neposredno na temelju tog Ugovora radi ostvarenja dužne činidbe po istom-povrata dugovanog iznosa glavnice provesti prisilno izvršenje na njezinom suvlasničkom dijelu na nekretnini opisanoj u čl. 3. tog Ugovora na kojem je osnovano založno pravo u korist zajmodavatelja, a koja nekretnina je predmet tužbe u ovom postupku te je tako taj Ugovor sačinjen u obliku javnobilježničkog akta sukladno odredbi čl. 54. st. 1. Zakona o javnom bilježništvu („Narodne novine“, broj: 78/93, 29/94, 162/98, 16/07, 75/09, 120/16 i 57/22) , a koji članak propisuje da je javnobilježnički akt ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisila ovrha. Stavak 2. istog članka propisuje da na temelju javnobilježničkog akta, na temelju kojeg je u zemljišnim knjigama upisana hipoteka na određenoj nekretnini, može se neposredno tražiti ovrha na toj nekretnini radi naplate osiguranog potraživanja, nakon njegove dospjelosti, ako je dužnik na to u tom aktu izričito pristao. Pravni prednik tužitelja je svoju (a sada tužiteljevu) tražbinu u svrhu osiguranja njegovog (a sada tužiteljevog potraživanja) iz Ugovora o zajmu osigurao zalogom na suvlasničkom dijelu nekretnine RA, a kako to proizlazi iz Ugovora o zajmu. Iz odredbe čl. 23. st. 4. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, dalje: Ovršni zakon) proizlazi da je između ostalog, ovršna isprava – ovršna javnobilježnička isprava, a s kojom tužitelj raspolaže pa stoga on nema pravni interes za vođenje ove parnice u kojoj bi se odlučivalo o osnovanosti tužbenog zahtjeva jer on već ima utvrđenu tražbinu u ovršnoj ispravi, a u kojoj je navedeno i sredstvo osiguranja ukoliko pokojna RA ne bi vratila glavnu tražbinu do ugovorenog roka. Ugovor o zajmu kao javnobilježnička isprava ima snagu rješenja o ovrsi kojim se može pokrenuti postupak na založenoj nekretnini sada pokojnog zajmoprimatelja, odnosno sada na nekretnini ovdje tuženika. Odredbom čl. 288. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22-dalje: ZPP) propisano je da osim rješenja koja je ovlašten donositi nakon prethodnog ispitivanja tužbe na pripremnom ročištu sud donosi i rješenje o odbacivanju tužbe, ako utvrdi da o tužbenom zahtjevu već teče parnica, da je stvar pravomoćno presuđena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba ili da ne postoji pravni interes tužitelja za podnošenje tužbe. I u teoriji i u praksi sudova učinak ove odredbe proširen je na sve tužbe, što sada, prema Noveli Zakona o parničnom postupku iz 2019., izričito propisuje i odredba članka 288. stavak 2., koja je izmijenjena upravo na način da je propisana dužnost suda odbaciti tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa za podnošenje svih vrsta tužbi, a ne samo tužbe za utvrđenje. Ugovor o zajmu predstavlja ovršnu ispravu i tužitelj je na temelju takvog ugovora, Ugovora o ustupu Ugovora o zajmu i prijenosu prava novčane tražbine osigurane upisanim založnim pravom na nekretnini i rješenja o nasljeđivanju iza pok. RA kao zajmoprimatelja mogao svoja prava ostvariti izravno u ovršnom postupku (tako i Žs u Zagrebu u 31 Gž-35/2021-5 od 6. rujna 2022. i Gž-757/2025-2 od 15. srpnja 2025.).

7. Budući da je tužba tužitelja odbačena jer raspolaže ovršnom ispravom na temelju koje može pokrenuti ovršni postupak, nisu ispunjeni niti uvjeti iz čl. 338. st.1. ZV za zabilježbom tužbe protiv tuženika na njegovoj nekretnini, zbog čega je taj zahtjev tužitelja odbijen kao u točki II. izreke rješenja.

8. Na pripremnom ročištu tuženik je zatražio naknadu troškova postupka na ime sastava odgovora na tužbu, za sastavljanje protutužbe te za zastupanje na dva ročišta za svaku radnju 4.412,00 EUR, odnosno ukupno 17.648,00 EUR. PDV nije zatražen.

9. Zahtjev tuženika za naknadom troškova ovog parničnog postupka je pravovremen i osnovan, a glede visine djelomično osnovan.

10. Prema čl. 164. st. 8. ZPP, u slučaju iz članka 158. zakona, kao i u slučaju presude na temelju priznanja i presude na temelju odricanja, ako povlačenje tužbe, odricanje ili odustanak od pravnog lijeka, priznanje ili odricanje nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troškova može se staviti u roku od 15 dana nakon dostave obavijesti ili odluke.

11. Imajući u vidu da je tuženik na pripremnom ročištu na kojem je tužba odbačena podnio zahtjev za nadoknadom troškova ovog parničnog postupka, to je zahtjev tuženika pravodoban, imajući u vidu naprijed navedenu zakonsku odredbu.

12. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1, čl. 155. i čl. 156. ZPP.

13. Temeljem naprijed navedenih zakonskih odredbi tuženiku je, prema vrijednosti predmeta spora, priznat trošak sastavljanja odgovora na tužbu u iznosu od 4.412,00 EUR prema Tbr. 8. toč. 1., u vezi Tbr. 7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23; u daljnjem tekstu: Tarifa), trošak zastupanja na pripremnim ročištima u iznosu od 4.412,00 EUR prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife za svako ročište (dva ročišta), sve uvećano za PDV po stopi od 25%, odnosno ukupno 13.236,00 EUR. Na dosuđeni iznos troška parničnog postupka sud je temeljem odredbe članka 151. stavka 3. ZPP dosudio i zatražene zatezne kamate tekuće od dana donošenja rješenja do isplate. Stoga je riješeno kao u toč. III. izreke ovog rješenja, dok je s preostalim dijelom zahtjeva koji se odnosi na protutužbu tuženik odbijen jer je u odgovoru na tužbu sadržana i protutužba, a za odgovor na tužbu mu je priznat trošak (toč. IV. izreke). Budući da tužitelj nije uspio u ovome postupku, odbijen je kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog postupka (toč. V. izreke).

U Zagrebu, 30. ožujka 2026.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi na tužbu-663,61 EUR

2. tuženiku po punomoćnici