REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: O-4247/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu toga suda Lei Golomeić, kao sucu pojedincu, u ostavinskom predmetu iza pokojne SN, kćeri S, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1942., a umrle **.**.2023. državljanke Republike Hrvatske, a rješavajući o prigovoru Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu i prigovoru Grada Zagreba, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb izjavljenom protiv rješenja o nasljeđivanju javne bilježnice Martine Plastić, kao povjerenika suda, pod poslovnim brojem O-4247/2023, UPP-OS-19/2023-3 od 18. rujna 2023., dana 26. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I Prihvaća se prigovor Grada Zagreba i Republike Hrvatske na način da se ukida u cijelosti rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice Martine Plastić, kao povjerenika suda, pod poslovnim brojem O-4247/2023, UPP-OS-19/2023-3 od 18. rujna 2023.

II Obustavlja se ostavinski postupak iza pokojne SN, kćeri S, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1942., a umrle **.**.2023. državljanke Republike Hrvatske zbog nedostatka ostavinske imovine

Obrazloženje

1. Rješenjem ovoga suda pod gornjim poslovnim brojem O-5889/2023 od 16. rujna 2023. povjereno je vođenje ostavinskog predmeta iza pokojne iza pokojne SN, kćeri S, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1942., a umrle **.**.2023. državljanke Republike Hrvatske iza javnome bilježniku Martini Plastić.

2. U provedenom postupku javni bilježnik Martina Plastić kao povjerenik suda provela je ostavinski postupak iza pokojne SN i nakon provedenog postupka donijela rješenje o nasljeđivanju posl.br. O-4247/2023, UPP-OS- 19/2023-3 od 18. rujna 2023. lojim je utvrdila da ostavinsku imovinu čine pokretnine (opisane u izreci pobijanog rješenja) i da kao ošasna imovina prelaze na Grad Zagreb i Republiku Hrvatsku.

3. Grad Zagreb, kao ošasni nasljednik, podnio je pravovremeni prigovor protiv navedenog rješenja zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe da u postupku nije sudjelovao te ne raspolaže ikakvom dokumentacijom iz koje bi bilo vidljivo stanje računa s obzirom da su se nasljednici odrekli nasljedstva koje im pripada, a njemu kao potencijalnom ošasnom nasljedniku nije poznato ima li i u kojem opsegu obvezu podmirenja obveza po navedenom računu. Predlaže rješenje ukinuti, provesti i dopuniti postupak te odlučiti da se ostavinski postupak neće provesti zbog nedostatka ostavinske imovine.

4. Republika Hrvatska podnijela je pravovremeni prigovor u kojem je navela da nije zakonski nasljednik iza pokojne ostaviteljice, a niti joj je imovina uručena kao ošasna imovina obzirom da iznimno dospjela novčana potraživanja iznimno od propisa o nasljeđivanju pripadaju Republici Hrvatskoj. Također osporio je račun koji je javni bilježnik izdao Republici Hrvatskoj jer to nije obveza Republike Hrvatske nego eventualno Grada Zagreba. Predložio je predmetno rješenje ukinuti u pobijanom dijelu.

5. Prigovor Republike Hrvatske i Grada Zagreba je osnovan.

6. Zakon o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 35//05,127/13, 33/15 i 14/19, dalje: ZN) odredbom čl. 5. st. 3. propisuje kako se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. Odredbom čl. 6. ZN propisano je kako u slučaju smrti ostavitelja koji nema nasljednika sva ostavina prelazi na općinu, odnosno grad, koji time dobivaju položaj kao da su ostaviteljevi nasljednici, čega se ne oni ne mogu odreći. Odredbom čl. 20. st. 2. ZN propisano je kako ostaviteljeve pokretnine i s njima izjednačena prava prelaze na općinu na području koje je ostavitelj u trenutku smrti imao prebivalište. Odredbom čl. 215. st. 1. ZN propisano je da će ostavinski sud, ako prema podacima kojima sud raspolaže umrli nije ostavio ostavinu, rješenjem odlučiti da se ne provodi ostavinska rasprava.

7. Iz dopisa Zagrebačke banke d.d. od 14. ožujka 2026. (list 50 spisa) koji je sud pribavio po službenoj dužnosti radi provjere činjeničnih navoda Grada Zagreba jasno proizlazi kako je ostaviteljica evidentirana kao nositelj tri računa na kojima na dva računa uopće nema novčanih sredstava jer je stanje računa 0 eura, a da na računu broj: HR 302360003223788913 koji je javni bilježnik unio u sastav ostavinske imovine na način da je uručio Gradu Zagrebu kao ošasnom nasljedniku također nema novčanih sredstava, odnosno da na istome postoji dugovanje prema Zagrebačkoj banci d.d. u iznosu od 249,40 EUR -a jer je isti račun u minusu.

8. Iz navedenog slijedi kako je javni bilježnik prilikom donošenja pobijanog rješenja o nasljeđivanju pogrešno primijenio materijalno pravo čime je postupio protivno odredbi čl. 356. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 155/23 dalje:ZPP), u svezi sa odredbom članka 175. st. 2. i članka187. st. 2. ZN-a pa je stoga valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ovog rješenja. Naime, iz sadržaja spisa proizlazi da je na računu ostavitelja kod Zagrebačke banke d.d. ostao novčani iznos u minusu tj. da se radi o dugovanju po računu, a dugovi koji terete ostavinu nisu sastavni dio rješenja o nasljeđivanju.

9. U odnosu na prigovor Republike Hrvatske osnovani su navodi u prigovoru na način da Republika Hrvatska nije ošasni nasljednik ostavitelja , odnosno da neisplaćena potraživanja sa osnova mirovinskog osiguranja pripadaju državnom proračunu.

10. U odnosu na prigovor Republike Hrvatske sud je utvrdio da je čl. 4. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine br. 157/13) propisano da se dospjela novčana primanja koja nisu isplaćena do smrti korisnika mogu nasljeđivati, a novčana primanja nakon smrti korisnika koji nema nasljednika pripadaju Republici Hrvatskoj, odnosno Državnom proračunu.

11. Kako iz svega navedenog jasno slijedi da ostavitelj nije iza sebe ostavio ostavinsku imovinu valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke ovoga rješenja..

U Zagrebu, 26. ožujka 2026.

SUDAC:

Lea Golomeić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u 4 (četiri) istovjetna primjerka u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja, a o njoj odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

1. Grad Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, Zagreb

2. Republika Hrvatska- zastupana po OGDO-u

NAKON PRAVOMOĆNOSTI:

1. Javni bilježnik Martina Plastić, Zagreb, Ulica grada Vukovara 269G