REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Čazmi

Trg Čazmanskog kaptola 20

43240 Čazma

Poslovni broj: Pn-156/2025-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, po sutkinji Almi Horvatinović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice CU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Radovan Dožudić, odvjetnik u Čazmi, protiv tuženika Lovačko društvo "Ćuk" Cerina, Donji Lipovčani 2, OIB: 74454864383, koga zastupa punomoćnik Nenad Dianić, odvjetnik u Ivanić- Gradu, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 26. veljače 2026. u nazočnosti pun. stranaka i tužiteljice osobno, temeljem odredbe članka 335. stavak 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – u daljnjem tekstu ZPP) dana 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Tuženik LD „ĆUK“ Cerina, OIB: 74454864383, iz Donjih Lipovčana 2, dužan je tužiteljici CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete platiti iznos od 1.045,80 eura sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, koja teče od dana 9. ožujka 2022. godine kao dana podnošenja tužbe do isplate, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.903,82 eura, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se tužitelj sa zahtjevom za isplatu troška parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 2.903,82 eura do zatraženog iznosa od 2.948,00 eura, odnosno za iznos od 44,18 eura.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika kod ovog suda dana 09. ožujka 2022. podnio tužbu protiv tuženika radi naknade štete.

1.1. U tužbi navodi kako temeljem Ugovora o zakupu od 24.2.2020., u svrhu poljoprivredne proizvodnje, koristi kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu sa 2599 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 3115 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 3306 m2, kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 1991 m2 i kč. br. [katastarska čestica] oranica sa 7464 m2, sve upisane u posjedovni list 176 k. o. [katastarska općina]. Po zemljišnim knjigama radi se o kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu sa 723 čhv i kč. br. [katastarska čestica] kuća broj 86, dvor i oranica sa 1024 čhv obje upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu sa 919 čhv i kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu sa 554 čhv, obje upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te kč. br. [katastarska čestica] oranica u selu sa 1 kj i 475 čhv upisane u zk ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

Navedeni Ugovor o zakupu od 24.2.2020. godine samo je zadnji od isto tako ranije sklopljenog ugovora, a na predmetnim nekretninama nalaze se poljoprivredne kulture i nasadi tužitelja. Tužitelj je zakupac predmetnog zemljišta, a CUH vlasnik tog zemljišta i zakupodavac.

Na gore navedenim česticama, i to u ukupnoj površini od 14.485 m2, tužitelj ima nasad božićnih drvaca: obične smreke, srebrne smreke i nordijske jele, koje se nalaze u lovištu tuženika. Tuženik je putem svojih ovlaštenih osoba, zajedno s tužiteljem, u mjesecu ožujku 2020. godine izvršio postavljanje stupića i žice za električnog čuvara a u svrhu zaštite od divljači. Izvršeno je i priključivanje električnog napona. Unatoč toga divljač iz lovišta tuženika i to srneća divljač, dolazila je na nasade tužitelja i tamo činila štetu guljenjem stabala i lomljenjem grana, te odgrizanjem. Tužitelj je tuženika upozorio da šteta nastaje, kako više puta usmeno, tako i pisanim putem. Nakon odvjetničke opomene od 16. rujna 2021. godine, predstavnici tuženika su zajedno s tužiteljem izašli na lice mjesta i utvrdili da je uništeno 18 komada obične smreke, 12 komada srebrne smreke i 24 komada nordijske jele. Ta šteta je i danas vidljiva na licu mjesta.

Visina štete po tom osnovu uništenih nasada je 12.600,00 kuna.

Nadalje, u sezoni 2021. godine na kč. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] tužitelj je imao zasađen kukuruz šećerac. Zemljište pod kukuruzom bilo je zaštićeno repelentima koje je tužitelj dobio od tuženika. Unatoč toga, divljač iz lovišta tuženika: divlje svinje i jazavci, dolazila je na usjeve tužitelja i tamo činile štetu. Zajednički su tužitelj i tuženik 11.6.2021. godine utvrdili da je do tada uništeno 1016 stabljika kukuruza, što po cijeni od 0,80 kuna po komadu iznosi do toga dana 812,80 kuna. Nadalje, i dalje je nastajala šteta, pa je po tužitelju i tuženiku i uz sudjelovanje vještaka Ljiljane Šepak procijenjena i ta daljnja šteta na iznos od 1.022,00 kuna. Dakle, ukupno šteta po tom osnovu, šteta na kukuruzu šećercu, iznosi 1.834,80 kuna.

Šteta na nasadima božićnih drvaca i šteta na usjevu kukuruza ukupno iznosi 14.434,80 kuna. Tuženik je tužitelju djelomično podmirio štetu i dao mu 45 kilograma mesa divlje svinje, što je vrijednost od 990,00 kuna, kojeg tužitelj odbija od iznosa koji potražuje.

Dakle, šteta koju tužitelj potražuje ovom tužbom prema tuženiku je 13.444,80 kuna, a kako tuženik kao lovoovlaštenik odgovara za štetu koju je divljač iz njegovog lovišta počinila tužitelju kao vlasniku nasada i usjeva, predlaže da da sud donese presudu i prihvati tužbeni zahtjev.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev, ali ne osporava postojanje ugovora o zakupu između tužitelja i AU Šepak ukoliko isto proizlazi iz samog ugovora. Osporava da bi u mjesecu ožujku 2020. godine i to srneća divljač dolazila u nasade tužitelja i tamo činila štetu guljenjem stabala i lomljenjem grana te odgrizanjem. Tužitelj tvrdi da je primijetio da mu nastaje šteta još u ožujku 2020. godine, a u tužbi navodi da je prvi dopis uputio tuženiku 16. rujna 2021. godine dakle nakon više od godinu i pol vremena od početka nastanka štete. Dakle tužitelj je odmah po uočavanju nastanka štete kao i o nastanku štete kao i o činjenici da mu divljač tuženika navodno ulazi u parcelu trebao obavijestiti tuženika, a ne čekati do rujna 2021. godine dakle preko godinu i pol dana. Time je ako je do štete uopće došlo za istu odgovoran isključivo tužitelj odnosno postoji njegova suodgovornost od najmanje 90%. Tuženik osporava da bi divljač tuženika uništila 18 komada obične smreke, 12 komada srebrne smreke kao i 24 komada nordijske jele.

U odnosu na nastanak štete na kukuruzu šećercu tuženik je tužitelju na ime mirnog rješenja spora, a bez priznanja svoje odgovornosti, odnosno naknade štete dao 45 kg mesa divlje svinje te su stranke u pogledu toga postigle sporazum da je time tuženik kompletno namirio štetu na nasadu šećerca, iako je tuženik tužitelju dao do znanja da su štetu napravili dabrovi za koju odgovara RH. No tuženik i za tu štetu nije odgovoran budući je nisu načinile niti divlje svinje, a niti jazavac kako pogrešno pretpostavlja tužitelj.

3. Budući je tužitelj ŽU u tijeku postupka preminuo, sud je donio rješenje o prekidu postupka posl. broj Pn-41/2022-41 od 01. kolovoza 2025., a postupak je nastavljen ovosudnim rješenjem posl. broj Pn-41/2022-43 od 21. studenog 2025. sa nasljednicom CU koja je preuzela postupak u ovom predmetu.

4. Nakon provedenog šumarskog vještačenja, tužitelj je podneskom od 19. travnja 2024. specificirao tužbeni zahtjev za štetu na nasadima božićnih drvaca na iznos od 1.045,80 eura uvećano za zatezne kamate tekuće od 9. ožujka 2022. kao dana podnošenja tužbe do isplate.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadom štete na nasadima božićnih drvaca koju je na nekretninama u zakupu tužitelja počinila divljač iz lovišta kojim gospodari tuženik.

6. Između stranaka je sporan osnov i visina štete.

7. Tijekom dokaznog postupka, a radi razjašnjenja spornih i odlučnih okolnosti te pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u: Ugovor o zakupu od 24. veljače 2020. (list 5-6), Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 06. ožujka 2022. (list 8), Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 06. ožujka 2022. (list 9), Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 03. ožujka 2022. (list 8), Dopis tužitelja tuženiku od 28. ožujka 2020. (list 11), Zahtjev za isplatu štete na božićnim drvcima od 07. travnja 2021. (list 12), Dopis tužitelja tuženiku od 16. rujna 2021. (list 13), Zapisnik o procjeni štete od divljači (list 14), Vještački nalaz i procjenu visine štete na usjevu kukuruza šećerca, sačinjenog po vještaku Ljiljani Šepak, dipl.ing. agr., od 11. kolovoza 2021. (list 15-19), Otpremnicu br. 6/21 (list 20), Izvadak iz zemljišne knjige Općinskog suda u Bjelovaru, Stalna služba u Čazmi, za zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] od 13. listopada 2022. (list 31).

8. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka ČU (list 41-42), BU (list 42) i FU (list 46-47)

9. Izveden je dokaz saslušanjem stranaka i ŽU (list 42-44), UU (list 128) i zakonskog zastupnika tuženika TU (list 44-45).

10. Sud je izveo dokaz geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Branku Ćuriću, dipl.ing iz tvrtke Metra d.o.o. (list 65-69) i šumarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr.sc. Krunoslavu Indiru, dipl.ing.šum. (list 83-92) uz uviđaj na licu mjesta, koji su u spis dostavili svoje pisane nalaze i mišljenja.

11. Izveden je i dokaz saslušanjem šumarskog vještaka dr.sc. Krunoslava Indira, dipl.ing.šum. radi usmenog obrazlaganja nalaza i mišljenja (list 104, 109).

12. Provedene dokaze sud je ocijenio u smislu čl. 8 ZPP-a.

13. Svjedoci ČU i FU nisu iskazali ništa odlučno za nastalu štetu tužitelju dok je svjedok BU iskazao kako se sjeća da je potpisao neki zapisnik u vezi kukuruza šećerca tužitelja, a za borove se ne sjeća. 2020. i 2021. je bio lovnik kod tuženika. Sjeća se da je tužitelju dostavio repelente kada je tražio, a ne sjeća se konkretno kada. Kada mu je predočen zapisnik sa lista 11 spisa navodi da se na njemu nalazi njegov potpis, ali on nije sastavio tu izjavu, pretpostavlja da ju je sastavio tužitelj, ne zna ni brojeve čestica na kojima se nalaze. Točno je što se navodi da su postavljeni stupići i žice oko nasada božićnih drvaca u Derezi od strane njega, ŠU i ŽU. Glede navoda da je utvrđeno da je već od strane srneće divljači uništeno 15 komada smreke naveo je da se oko toga ne sjeća ničega. Točno je da je 15. ožujka 2020. priključio električnog čuvara. Glede predaje repelenta se ne sjeća točno, ali pretpostavlja da mu je dao repelente tada kako piše. Ne zna da li se kasnije obraćao tužitelj lovačkom društvu sa zahtjevom za naknadu štete, to je moglo biti upućeno na predsjednika ili nadzorni odbor.

14. Tužitelj ŽU iskazao je kako je BU došao u njegov stan nakon što su postavili stupiće i žicu oko nasada božićnih drvaca u Derezi. Izjavu je sastavio on na kompjuteru nakon čega ju je BU pročitao i potpisao. Bilo je štete i prije 2020. godine. Okolo je imao i stupiće sa krpicama namočene u repelente, jer je svake godine tražio od lovačkog društva repelente. Ima i dokaz da je svake godine zatražio i dobio repelente od društva u obliku povratnice.

Šteta na srebrnim smrekama i nordijskim jelama datira još iz 2019., šteta ja nastajala u kontinuitetu od 2019. do podnošenja tužbe pa i nadalje. I repelenti i električna ograda su pro forme što priznaju i članovi lovačkog društva, jer divljač ne zna za to dok se zaleti. Na parceli 96 više ni nema šećerac, već ima samo božićna drvca, 2021. u jesen je na ostatku parcele posadio božićna drvca i ogradio oko cijele parcele.

Tužitelj je naveo da je na parceli stalno bio prisutan i kontrolirao i žicu i repelente i postavljao je repelente na stupiće, a akumulator je dopunjavao kad je vidio da je prazan. Smatra da se ta zaštita mora postaviti pro forme, ali nije primijetio da je to efikasno.

Od 2019. do danas na utuženoj parceli 96 je rezao i prodavao boriće. Glede sprečavanja nastanka štete na borovima na parceli 96 naveo je kako su repelenti postojali i ranije, a električni čuvar je došao u ožujku 2020. Kontaktirao je lovnika BU i 2019. glede štete na borovima. Službeno se obraćao samo za repelente. Svake godine pa tako i 2019. obavijestio je tuženika da mu nastaje šteta usmenim kontaktom. Oštećena drvca je posadio prije otprilike 6 godina, dakle 2017. Divljač je dolazila i prije 2019. na drvca, jer oni dolaze čim se drvca posade, obavještavao je i 2017. i 2018. o šteti i rješavao je štetu u novcu sa lovnikom FU. Drvca koja su bila oštećena 2017. i 2018. i za koja mu je FU dao novac je posjekao, oni su ih prebrojali i evidentirali i ona nisu obuhvaćena tužbenim zahtjevom.

15. Tužiteljica CU iskazala je kako je ona supruga pok. tužitelja ŽU pa joj je iz toga razloga i poznato kako je nastala šteta na njegovim borovima i zna da je repelente dobivao od BU, da ih je redovito stavljao i to odmah poslije kiše, a i danas su repelenti na toj nekretnini. Usprkos toga došlo je do štete. Cijela nekretnina je ograđena, ali ni to nije pomoglo da bi se šteta izbjegla. Ograđena je nekretnina gdje su borovi. Ne zna točno kada ja nastajala šteta. Odmah pri nastanku šteta pok. suprug obavještavao je MU, koji je predsjednik tuženika i lovočuvara, a u to vrijeme to je bio EU.

16. Zakonski zastupnik tuženika TU iskazao je da mu je poznato da je FU bio lovnik i da su unazad 10 godina sve do ovog spora oni isplaćivali na ime štete vrijednost do 5.000,00 kn, bilo u mesu ili novcu. Nema saznanja o tome da je tužitelj posjekao boriće na kojima je šteta nastala 2017. i 2018. i da su onda ona prebrojana od strane FU i da je tužitelj za to dobio novac. Nisu se slagali s njegovom procjenom vrijednosti štete na borovima i zato nije podmirena šteta od 2019. nadalje. Ističe da su borovi višegodišnji nasad koji mora biti ograđen od strane vlasnika i on je sam bio dužan to ograditi, a oni su kao društvo kupili žicu, čuvara i bateriju i stupiće i dali mu to 5 godina na korištenje, on je bio dužan održavati bateriju.

17. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka šumarske struke Krunoslava Indira proizlazi kako naknada štete u predmetnom slučaju ima dvije komponente: 1. Naknada štete za oštećene/uništene biljke (mlade i one koje imaju tržišnu vrijednost) i 2. Naknada za dovođenje u prvobitno stanje (sanacija).

Metodologija obračuna naknade štete na nasadima za uzgoj božićnih drvaca nije u potpunosti regulirana podzakonskim aktima. Nasadi za uzgoj božićnih drvaca mogu biti podignuti na poljoprivrednom ili šumskom zemljištu. Šumsko-odštetni cjenik kao podzakonski akt Ministarstva poljoprivrede (NN 37/15) koji propisuje mjerila prema kojima se određuje naknada za šumsku štetu, u svojim odredbama spominje i nasade za uzgoj božićnih drvaca. Iako to nije eksplicitno navedeno, iz akta se može zaključiti da se te odredbe odnose na nasade za uzgoj božićnih drvaca podignutih na šumskom zemljištu. U tom slučaju metodologija je jasno propisana Šumskoodštetnim cjenikom, te se u člancima 6. i 14. opisuje kako se obračunava šteta na mladim stabalcima upravo iz nasada za uzgoj božićnih drvaca. Ukoliko se radi o poljoprivrednom zemljištu, nema propisa koji reguliraju obračun naknade štete na nasadima za uzgoj božićnih drvaca. Kada bi i postojao podzakonski akt koji bi se odnosio na nasad za uzgoj božićnih drvaca podignut na poljoprivrednom zemljištu, ne vidi razlog da ima drugačiju metodu obračuna naknade štete. Smatra da je u predmetnom slučaju za obračun štete nevažno na kakvom je zemljištu podignut nasad, već je bitno da se radi o održavanom nasadu u kojem se obavljaju isti uzgojni radovi i koji ima iste karakteristike bez obzira na kakvom je zemljištu podignut. Cilj proizvodnje i tehnologija su isti u oba slučaja. Objekt štete je mlada biljka koja će postati božićno drvce, a u kontekstu metodologije izračuna štete smatram da je irelevantno na kakvom se zemljištu nalazi. U tom smislu smatra potpuno opravdanim primijeniti metodologiju obračuna analognu onoj koja već postoji u Šumsko- odštetnom cjeniku.

Prema obračunu, naknada štete za oštećene/uništene mlade biljke iznosi 254,00 €, za biljke spremne za tržište 525,00 €, a za dovođenje u prvobitno stanje 266,80 €, što daje ukupnu naknadu štete od 1 045,80 €. Na primijenjeni način obračuna, kroz naknadu štete za vrijednost oštećenih/uništenih biljaka tužitelj bi odštetnim faktorom bio obeštećen za izgubljenih nekoliko godina u procesu proizvodnje (ovisno o „polju“ i starosti biljaka), a kroz naknadu za dovođenje nasada u prvobitno stanje bili bi mu pokriveni troškovi kako bi ponovo pokrenuo isti proces proizvodnje.

Broj oštećenih/uništenih biljaka: 79, naknada štete za oštećene/uništene mlade biljke (55 kom) : 254,00 €, naknada štete za oštećene/uništene biljke spremne za tržište (24 kom): 525,00 €, naknada za dovođenje nasada u prvobitno stanje: 266,80 €.

Ukupna naknada štete 1.045,80 €.

Vještak se dodatno očitovao kako je na kčbr. [katastarska čestica] od ukupno 41 oštećene jelke oštećenje nastalo unutar godine dana od dana očevida na 9 komada, a 32 komada je oštećeno u vremenskom razdoblju više od godinu dana od dana očevida. Na kčbr. [katastarska čestica] od ukupno 38 oštećenih jedinki oštećenje je nastalo unutar godine dana od dana očevida na 10 komada, a 28 komada je oštećeno u vremenskom razdoblju više od godinu dana od dana očevida. Ukupno je od 79 oštećenih jedinki njih 19 oštećeno unutar godine dana od dana očevida, a 60 komada je oštećeno više od jedne godine od dana očevida.

18. Specificirani tužbeni zahtjev tužiteljice je osnovan.

19. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno čl. 8 ZPP.

20. Odredbom čl. 221 ZPP propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza u smislu čl. 8 ZPP ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju te činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

21. Sud prihvaća kao istinite nalaze i mišljenja vještaka Branka Ćurića i Krunoslava Indira, budući su isti dani stručno i argumentirano, vještaci su pregledno prikazali sve korištene podatke i svoje izračune, precizno uputili na isprave koje su pri vještačenju koristili i analizirali, te su isti u skladu sa pravilima struke, a i svoje nalaze su uskladili.

22. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz sada pok tužitelja ŽU i UU, jer su njihovi iskazi bili iskreni, životni i uvjerljivi. Nije prihvatio iskaze svjedoka BU, FU i z.z. tuženika, jer nije životno da se ne sjećaju elementarnih stvari vezanih za nastalu štetu pa njihovi iskazi, po mišljenu ovoga suda, nisu istiniti.

23. Člankom 79. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19, 32/20) propisano je kako se sprječavanje šteta u lovištima osigurava poduzimanjem sljedećih radnji: 1. oštećenik je dužan na primjeren način i na svoj trošak kao dobar gospodar poduzeti mjere, dopuštene radnje i zahvate u svrhu zaštite svoje imovine od nastanka takve štete, 2. dopuštene radnje i zahvati su ograđivanje dobara, ciljano čuvanje dobara i istjerivanje divljači, provedba agrotehničkih mjera, priopćavanje bez odgađanja o započetoj šteti i okolnostima koje mogu utjecati na poduzimanje mjera za sprječavanje šteta te upotrebljavanje mehaničkih, električnih i kemijskih zaštitnih sredstava koja je na zahtjev oštećenika dužan osigurati lovoovlaštenik. Oštećenik koji ne poduzima mjere, dopuštene radnje i zahvate te ne dopusti lovoovlašteniku provođenje mjera kojima se sprječava nastanak štete od divljači ili odstrani sredstva za sprječavanje štete, namjerno ošteti ili odstrani objekte koji služe za sprječavanje šteta nema pravo na naknadu štete koju prouzroči divljač.

24. Člankom 80. stavak 1. Zakona o lovstvu propisano je kako za štetu koju prouzroči divljač u lovištu odgovara lovoovlaštenik, ako je oštećenik poduzeo radnje iz članka 79. stavka 1. ovoga Zakona te kao dobar gospodar zaštitio svoju imovinu od nastanka štete navedene u članku 78. ovoga Zakona.

25. Člankom 81. istog zakona propisano je kako se ne nadoknađuje šteta koju divljač počini: ako je nastala šteta na površini manjoj od 5 % ukupne površine tehnološke cjeline sukladno posebnom propisu; na površinama na kojima vlasnik ili korisnik zemljišta nije poduzeo mjere i radnje iz članka 79. ovoga Zakona, stoci na površinama na kojima je posebnim propisom zabranjen pristup i ispaša stoke; na neoznačenim i neregistriranim domaćim životinjama, kao ni šteta na domaćim životinjama koje su bez nadzora puštene u prirodu; na neograđenim višegodišnjim nasadima; na šumi i šumskom zemljištu; korisnicima zemljišta koji protupravno koriste zemljište.

26. Člankom 82. navedenog zakona propisano je kako su se za štete iz članka 78. točaka 1. i 2. ovoga Zakona oštećenici dužni u roku od sedam dana od dana nastanka štete pisanim putem obratiti lovoovlašteniku na čijem se području šteta dogodila, s tim da je lovoovlaštenik dužan u daljnjem roku od sedam dana odgovoriti oštećeniku. Nakon isteka rokova iz stavka 1. ovoga članka oštećenik je dužan u daljnjem roku od 30 dana predložiti lovoovlašteniku sklapanje sporazuma o naknadi štete, a lovoovlaštenik je dužan na takav prijedlog oštećenika odgovoriti u daljnjem roku od 30 dana te ako dođe do sklapanja sporazuma, taj sporazum predstavlja ovršnu ispravu. Nakon isteka rokova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i ako ne dođe do sklapanja sporazuma iz stavka 2. ovoga članka, oštećenik se može obratiti tužbom radi naknade štete nadležnom sudu najkasnije u roku od tri godine od dana nastanka štete. Nadležni sud odbacit će tužbu ako oštećenik nije postupio na način naveden u stavcima 1. i 2. ovoga članka.

27. Nakon provedenog dokaznog postupka, a cijeneći pritom sve provedene dokaze sud je utvrdio kako je tužitelj postupio sukladno članku 79 st. 1 toč. 1 Zakona o lovstvu i to na način da je u mjesecu ožujku 2020. godine postavio stupiće i žice za električnog čuvara te priključenje električnog napona, postavio stupiće sa krpicama namočenim u repelente, bio prisutan na nekretninama te dopunjavao akumulator.

27.1. Iz dopisa tuženika od 28.3.2020. vidljivo je da su na zahtjev tužitelja postavljeni stupići i žica oko nasada božićnih drvaca, da je ŽU izvršio fiksaciju stupića i natezanje žice, da je BU priključio el. čuvara i d je predao 1 litru repelenata tužitelju.

28. Iz navedenog proizlazi da je tužitelj, unatoč suprotnim tvrdnjama tuženika, ovdje poštovao zakonsku regulativu propisanu Zakonom o lovstvu. Slijedom navedenog tuženik je odgovoran naknaditi tužitelju štetu koja joj je nastala na božićnim drvcima u 2020. godini, a koju je počinila divljač iz lovišta kojim gospodari tuženik u cijelosti, jer nije utvrđeno da bi isti pridonio nastanku štete. To imajući u vidu da sve poduzete radnje gore navedene, ali šteta se nije mogla spriječiti.

29. Uzimajući u obzir sve izneseno sud je utvrdio da je tužitelju na predmetnoj nekretnini nedvojbeno nastala šteta i da on sam nije pridonio šteti, jer je poduzeo sve propisane mjere za sprječavanje štete od divljači, stoga je sud naložio tuženiku da u cijelosti isplati štetu utvrđenu po vještaku šumarske struke u iznosu od 1.045,80 eura sa pripadajućom kamatom od 9. ožujka 2022. kao dana podnošenja tužbe do isplate, kako je navedeno u toč. I izreke presude.

30. Sud nije posebno obrazlagao štetu na kukuruzu šećercu budući ta šteta nije obuhvaćena specificiranim tužbenim zahtjevom, slijedom čega je isto ispušteno kao nepotrebno.

31. Sudionici u obveznom odnosu dužni su izvršiti svoju obvezu i odgovorni su za njezino ispunjenje sukladno čl. 9 ZOO. Također su sudionici obveznog odnosa dužni podmiriti svoju obvezu u roku određenom za ispunjenje. U protivnom, dužnik pada u zakašnjenje (čl. 183 st. 1 ZOO.) Budući da tuženik nije podmirio potraživanje tužitelja u roku, to tužitelju temeljem čl. 29 st. 1 ZOO pripadaju zatezne kamate. Sud odlučuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku sukladno odredbi čl. 2 st. 1 ZPP, a pri takvom odlučivanju vezan je tužbenim zahtjevom.

32. O troškovima postupka sud je odlučio primjenom čl. 154. st. 1. ZPP-a u vezi čl. 155. ZPP-a.

33. Tužitelj je potraživao trošak parničnog postupka u ukupnom iznosu od 2.948,00 eura. Tužitelju je kao nužan i opravdan priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 150,00 eura, trošak sastava obrazloženog podneska od 13. listopada 2022., 19. travnja 2024., 29. rujna 2025., za svako u iznosu od 150,00 eura, zastupanja na ročištima dana 12. siječnja 2023., 28. veljače 2023., 21. ožujka 2023., 12. rujna 2024., 25. travnja 2025., 05. lipnja 2025. i 26. veljače 2026., za svako u iznosu od 150,00 eura, zastupanja na očevidu dana 19. travnja 2023. u iznosu od 150,00 eura, troška zastupanja na ročištu za objavu presude u iznosu od 75,00 eura, sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje: Tarifa), pristojbe na tužbu u iznosu od 33,18 eura, pristojbe na presudu u iznosu od 39,82 eur, sukladno Zakonu o sudskim pristojbama (Narodne novine 118/18, 51/23), kao i utrošenog predujma za vještačenje u iznosu od 955,82 eura, što sveukupno čini iznos od 2.903,82 eura, sve kako je odlučeno u toč. II. izreke ove presude.

33.1. Tužitelj je odbijen sa razlikom predujmljenog troška vještačenja koji nije utrošen i to u iznosu od 44,18 eura, a koji iznos će biti vraćen tužitelju, kako je to navedeno u toč. III. izreke presude.

34. Svi parnični troškovi priznati strankama bili su u smislu čl. 155 st. 1 ZPP potrebni za vođenje ove parnice, a odmjereni su u granicama postavljenih određenih zahtjeva stranaka za naknadom parničnih troškova, te u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i Zakona o sudskim pristojbama.

35. Iz navedenih razloga odlučeno je kao u izreci presude.

U Čazmi, 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Alma Horvatinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana objave iste. Žalba se podnosi putem ovoga suda pisano u tri istovjetna primjerka.

R J E Š E N J E

I. Presuda nepravomoćna.

II. Dna presudu:

1. Pun. tužitelja sa rješenjem o pristojbi,

2. Pun. tuženika

III. Vidi upisnik "Pn"

IV. Kal. 15 dana.

U Čazmi, 26. ožujka 2026.