REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Zadru

Borelli 9, Zadar

Poslovni broj: Pp-4416/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, po sucu Teodori Projić-Škovrlj, uz sudjelovanje Anelle Mišolongin kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv I. okrivljenika UĆ, II. okrivljenice ČĆ i III. okrivljenika NĆ, zbog djela prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne Novine" br. 70/17, 126/19, 84/21, 114/22 i 26/24), a povodom optužnog prijedloga PU zadarske, Policijske postaje Biograd, u Klasi: 211-07/25-5/21901, Urbroj: 511-18-09-25-1 od 18. kolovoza 2025., nakon provedenog žurnog postupka, dana 26. ožujka 2026.,

I

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 – dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

I. Okrivljenik: UĆ: OIB: [osobni identifikacijski broj], sin pok. UĆ i pok. U, rođen **.**.1957. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, SSS, umirovljenik, udovac, otac troje djece, prekršajno neosuđivan,

II. Okrivljenica: ČĆ, djev. UĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći pok. Č i N, rođena **.**.1989. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, nezaposlena, povremeno radi, lošeg imovnog stanja, udana, majka četvero djece, prekršajno osuđivana za prekršaj iz područja prometa,

k r i v i  s u

što je dana 18. kolovoza 2025. godine oko 9,30 sati u Splitskoj ulici kbr. 51 u Biogradu na Moru došlo do obostranog psihičkog nasilja obitelji zbog narušenih obiteljskih odnosa između UĆ i njegove nećakinje ČĆ na način da je UĆ prao terasu u zgradi gdje su suvlasnici što nije odgovaralo ČĆ te mu je negodovajući govorila kako ih je trebao obavijestiti o tome, pri čemu su se međusobno izvrijeđali raznim pogrdnim riječima u dvorištu obiteljske kuće, pri čemu jedno kod drugog uzrokovali povredu dostojanstva i uznemirenost,

dakle, nasilnički se ponašali u obitelji, počinili psihičko nasilje,

II. čime su I. okrivljeni UĆ i II.okrivljena ČĆ počinili prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,

III. Pa se temeljem cit. propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

o s u đ u j u

I. okrivljenik UĆ novčanom kaznom od 300,00 € (tristo eura),

II. okrivljena ČĆ novčanom kaznom od 300,00 € (tristo eura),

s time da se okrivljenicima temeljem čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu uračunava vrijeme zadržavanja provedeno po djelatnicima PP Biograd, temeljem Izvješća o uhićenju, i to I.okrivljeniku UĆ nadnevka 18. kolovoza 2025. u 12,03 sati do 18. kolovoza 2025. u 20,10 sati koje se računa kao jedan dan zadržavanja, a računajući jedan dan zadržavanja 39,82 € (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) novčane kazne (čl. 40. st. 2. Prekršajnog zakona), a II.okrivljenoj ČĆ se uračunava vrijeme zadržavanja provedeno po djelatnicima PP Biograd, temeljem Izvješća o uhićenju od nadnevka 18. kolovoza 2025. u 12,00 sati do 18. kolovoza 2025. u 20,10 sati koje se računa kao jedan dan zadržavanja, a računajući jedan dan zadržavanja 39,82 € (trideset i devet eura i osamdeset i dva centa) novčane kazne (čl. 40. st. 2. Prekršajnog zakona), tako da je okrivljenicima ostalo za platiti još po 260,18 € (dvjesto šezdeset eura i osamnaest centi) – svaki.

III. Okrivljenici su dužni novčanu kaznu platiti u roku od 60 dana po pravomoćnosti presude u korist Republike Hrvatske, na račun Državnog proračuna RH.

IV. Temeljem odredbe čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona a u svezi primjene čl. 3. st. 2. istog Zakona, novčana kazna smatrat će se u cijelosti plaćenom ako okrivljenici plate dvije trećine naprijed izrečene novčane kazne – svaki, u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude.

V. Temeljem odredbe čl.139. st. 3. Prekršajnog zakona, okrivljenici su dužni platiti troškove prekršajnog postupka u iznosu od 20,00€ (dvadeset eura) - svaki, sve u korist Republike Hrvatske, na račun Državnog proračuna RH u roku od 60 dana po pravomoćnosti ove presude.

II

I. Na temelju čl. 182. toč.1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ br. 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18 – dalje u tekstu: Prekršajni zakon)

II. Okrivljenik: NĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Z i P, rođen **.**.1980. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, nezaposlen, povremeno radi, lošeg imovnog stanja, oženjen, otac četvero djece, prekršajno osuđivan za prekršaj iz područja prometa,

o s l o b a đ a s e o d  o p t u ž b e

da bi dana 18. kolovoza 2025. godine oko 9,30 sati u Splitskoj ulici kbr. 51 u Biogradu na Moru došlo do obostranog psihičkog nasilja obitelji zbog narušenih obiteljskih odnosa između UĆ s jedne strane i njegove nećakinje ČĆ i njenog supruga NĆ sa druge strane, na način da su se međusobno izvrijeđali raznim pogrdnim riječima u dvorištu obiteljske kuće, pri čemu da bi uzrokovao povredu dostojanstva i uznemirenost kod UĆ,

II. čime da bi počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

III. Temeljem čl. 140. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl. 138. st. 2. toč. 2.do 5. toč. 7. ovog Zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

Obrazloženje

1. Policijska uprava zadarska, Policijske postaje Biograd, u Klasi: 211-07/25- 5/21901, Urbroj: 511-18-09-25-1 od 18. kolovoza 2025., podnijela ovom sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika, a zbog djela prekršaja opisanog u pravorijeku.

2. I. okrivljenik UĆ u svojoj obrani navodi kako se ne smatra krivim za djelo prekršaja koje mu se stavlja na teret. Navodi kako je tada bio na terasi i prao sam tepih sa mini washom na terasi i spustio se sa terase prolazeći sa balkona preko podesta i kada je došao na balkon ČĆ mu se obratila riječima: " I moga si nazvati da maknemo auto da ga ne smočiš", na što joj je rekao da nije pala niti kap i da su oni bili vani s autom kada je on prao tepih i što su uopće parkirali na to mjesto dok on pere, ako su mislili da ću ga smočiti. Tu je i "planuo" i povišenim glasom rekao "što me zajebavate" na što mu je NĆ glasno rekao " budalo uvik problemi s tobom", a on mu je na to rekao "budala te obukla i kako te nije sram uvik spominješ kosti pokojne matere koje su ti dale krov nad glavom". Tad je uzeo mobitel kako bi snimio auto kao dokaz da nije pala ni kap vode na isti, kao niti prljavštine. Tad je do njega došla ČĆ koja ga je gurajući u prsa izgurala iz dvorište na ulicu. Ovo ga je uznemirilo pa je zvao policiju. Poslije je htio doći do stana u prizemlju, a za koji mu je sestra dala punomoć, ali mu ni to ČĆ nije dozvolila već ga je izgurala. Inače ČĆ je njegova nećakinja, najmlađa kći njegovog brata, a NĆ je njezin suprug.

3. II. okrivljenica ČĆ u svojoj obrani navodi kako se ne smatra krivom za djelo prekršaja koje joj se stavlja na teret. Navodi kako u ovoj kući živi ona s obitelji, jedan stan u ovoj kući je u vlasništvu strica I, odnosno u ovoj kući su 4 stana, 2 njihova, dva njegova. Stric UĆ, II.okrivljenik, ne živi u ovoj kući. Ove prigode on je bio na stubištu i isto je prao, a onda je u jednom trenutku s metlom vodu počeo gurati direktno prema njihovom autu koje je bilo parkirano u dvorištu ispod njegovog balkona. Kad je to vidjela, rekla mu je " I mogao si nas obavijestiti" a on je odmah počeo vikati na nju, da što će on nju pitati, da on može dolaziti na svoje kad hoće. Njenom suprugu je govorio da je on tu došao iz Bosne, da je G i tome slično. Za to vrijeme suprug i ona su bili na svome balkonu dok je stric bio na svom. Kad je on krenuo iz dvorišta i ostavio otvorena vrata izašao je pas, pa su se suprug i ona također spustili u dvorište i kao i inače, stala je između strica i supruga jer ne želi da dođe do ikakvog okršaja između njih. Stala je između njih na način da je bila između supruga i strica i misli da je raširila ruke, a kako se njih dvoje ne bi međusobno približili. Nije joj bila namjera istjerati strica iz dvorišta. U niti jednom trenutku nije došlo do kontakta između nje i strica. Bilo je tu izvikivanja ali kontakta ne. Inače misli da je kraj ovog događaja, a jer ju je probudilo vidjela i ZĆ iz [adresa].

4. III. okrivljenik NĆ navodi u svojoj obrani navodi kako se ne smatra krivim za prekršaj za koji se tereti. On je tog jutra vozio sina na posao i kako inače nema neki kontakt sa UĆ nije niti ga vidio niti gledao u pravcu gdje je njegov ulaz u stan. Naime, oni imaju stanove u istoj kući, ulazi i dvorište odvojeni, a njegov balkon je nad njihovim dvorištem. Dakle, ušao je u kuću i čuo kako vani pljušti voda međutim nije htio reagirati, čekao je da se UĆ pojavi. U međuvremenu se probudila njegova supruga ČĆ i rekla UĆ da im je mogao reći da će prati pa da maknu auto da ne prska po njemu. UĆ je glasno vikao prema njegovoj supruzi da što će on nju pitati, počeo je urlikati i bijesniti. Za to vrijeme UĆ je bio na terasi kao i supruga i on na svojoj terasi. U jednom trenutku je i on izašao i rekao UĆ da to nije u redu da je trebao reći pa da maknu auto, na što je on opet počeo vikati na njega, a između ostalog mu je vikao da je F, da je ništa i tome slično. Zvao ga je i da izađe na ulicu ali on to nije htio. Međutim, kad je UĆ ušao u dvorište ostavio je otvorena vrata, iako su mu rekli da će pas izaći vani, pa je pas izašao na ulicu. Zato su ČĆ i on izašli iz kuće, te je on išao po psa a ČĆ je stala između njega i UĆ, blokirala da ne dođe do kontakta između njih. On je vratio psa i nije komunicirao sa UĆ. ČĆ nije imala nikakvog kontakta s UĆ, niti on s njom. Ona je samo stala ispred njega, blokirala ga, a on je sam izašao iz dvorišta prije nego je došla policija. UĆ je stric njegove supruge.

5. Tijekom postupka saslušana je i predložena svjedokinja ZĆ, koja navodi kako je ČĆ je njena tetka a sa drugim okrivljenicima nije ni u kakvom sukobu. Ove prigode je spavala u istoj ovoj kući, u prizemlju, kada je čula viku pa je otvorila prozor i vidjela UĆ koji je bio na svom balkonu. Ona je to vidjela jer je u naravi riječ o jednoj kući s dva ulaza, odnosno o dvije kuće. UĆ je bio na svom balkonu misli da je riječ o drugom katu, a vidjela je i ČĆ koja je bila na svom balkonu a isti se nalazi na drugom katu. Naime, ona je bila na prozoru koji se nalazi između ta dva balkona, a u trenutku kad je pogledala UĆ je bio okrenut prema balkonu na kojem se nalazila ČĆ. Čula je kako isti viče na nju, čula je i nju kako mu odgovara da ju je mogao pitati na što joj je on odgovorio da što ona hoće da je on suvlasnik te kuće te nakon nekog vremena su UĆ i ČĆ sišli u dvorište. UĆ je htio slikati auto Blankinog sina ali mu ČĆ to nije dozvolila na način da mu je rekla da ne može slikati auto ali je on htio proći do auta a ona mu nije dala da prođe prema autu. NĆ je isto bio dolje, međutim on je bio povučen. U jednom trenutku UĆ je zvao i NĆ da izađe na ulicu da oni to riješe na ulici. Nakon toga je UĆ zvao policiju. U jednom trenutku UĆ je rekao NĆ da on takve jede za doručak. Kad su bili u dvorištu UĆ je rekao NĆ neka se vrati u Bosnu odakle je i došao. NĆ je samo rekao UĆ da je trebao pitati i da bi se auto maklo. ČĆ i UĆ su se nešto raspravljali oko njenog pokojnog oca ali to dalje ne zna. Ove prigode su i ČĆ i UĆ izgledali ljutito.

5.1.Na poseban upit branitelja I. okrivljenika je li došlo do bilo kakvog kontakta između I okrivljenog i II okrivljenje, svjedokinja odgovara da nije došlo, odnosno da ona to nije vidjela, vidjela je samo ono što je ranije navedeno. Bila je tada udaljena od njih otprilike, za duljinu auta.

6. Sud je izvršio uvid i pročitao obavijest žrtvi nasilja u obitelji, obrazac o provedenom postupku pojedinačne potrebe, izvješća o uhićenju, obavijest temeljem čl. 109. a Prekršajnog zakona, zapisnici o ispitivanju osumnjičenika, zapisnici o ispitivanju prisutnosti alkohola, naredbu o određivanju mjere opreza te izvadak iz prekršajne evidencije.

6. Cijeneći sve navedeno, utvrđeno je da su I. okrivljenik UĆ i II.okrivljena ČĆ počinili djelo prekršaja koje im se stavlja na teret, te da je optužni prijedlog bio osnovan.

7. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji određuje pojam nasilja u obitelji i krug osoba koje se smatraju članovima obitelji u smislu ovog Zakona po kojem obitelj u ovom konkretnom slučaju čine srodnici u pobočnoj lozi do trećeg stupnja (stric- nećakinja).

8. Materijalnom odredbom čl. 10. ovog Zakona propisano je kako je nasilje u obitelji:

1) primjena fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesne ozljede,

2) tjelesno kažnjavanje ili drugi način ponižavajućeg postupanja prema djeci, 3) psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,

4) spolno uznemiravanje,

5) ekonomsko nasilje kao zabrana ili onemogućavanje korištenja zajedničke ili osobne imovine, raspolaganja osobnim prihodima ili imovine stečene osobni radom ili nasljeđivanjem, onemogućavanje zapošljavanja, uskraćivanje sredstava za održavanje zajedničkog kućanstva i za skrb o djeci, 6) zanemarivanje potreba osoba s invaliditetom ili osobe starije životne dobi koje dovodi do njezine uznemirenosti ili vrijeđa njezino dostojanstvo i time joj nanosi tjelesne ili duševne patnje.

10. Kaznenom odredbom čl. 22. st. 1. istog Zakona propisano je kako će se osoba koja počini nasilje u obitelji iz čl. 10 ovog Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od najmanje 300,00 eura ili kaznom zatvora do 90 dana.

11. Analizom svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u svezu s obranama okrivljenika koji su okolnosno priznali počinjenje djela prekršaja za koje ih se tereti, ovaj sudac je utvrdio kako su isti počinili djelo prekršaja za koje se terete a na opisani način.

12. Naime, nakon provedenog postupka, nesporno je kako je navedene prigode i mjesta došlo do obostranog psihičkog nasilja obitelji zbog narušenih obiteljskih odnosa između UĆ i njegove nećakinje ČĆ, koji su u srodnici po pobočnoj lozi, stric i nećakinja, te spadaju u krug osoba na koje se primjenjuje Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Te prigode I.okrivljenik UĆ je prao terasu u zgradi gdje su suvlasnici što nije odgovaralo II.okrivljenoj ČĆ, njegovoj nećakinji, te mu je negodovajući govorila kako ih je trebao obavijestiti o tome, pri čemu su se međusobno izvrijeđali raznim pogrdnim riječima u dvorištu obiteljske kuće, a što proizlazi iz iskaza oba okrivljenika, mada ne navode točne riječi koje su uputili jedna drugom, a čime su jedan kod drugog uzrokovali povredu dostojanstva i uznemirenost, a o čemu svjedoči i saslušana svjedokinja ZĆ koja navodi kako su oboje okrivljenih izgledali "ljutito", dakle uznemireno. Da je navedeno ponašanje okrivljenika iste međusobno uznemirilo, navodi i u svojim izjavama pred PP Biograd.

13. Ovaj sud ne drži dokazanim, pa je isto izostavio iz opisa činjeničnog stanja, a da bi navedene prigode se II.okrivljenica ČĆ I.okrivljenik UĆ "međusobno se pogurali te tom prilikom odgurala UĆ van iz dvorišta" jer isto navodi samo I.okrivljenik UĆ, dok niti II.okrivljena to ne navodi niti III. okrivljenik, a niti svjedokinja ZĆ čijem iskazu je ovaj sud poklonio vjeru jer je njeno svjedočenje bilo logično, životno i detaljno.

14. Dakle, nakon provedenog postupka, te analizom svih provedenih dokaza kako pojedinačno tako i u međusobnoj svezi, te dovođenjem tih dokaza u svezu s obranama okrivljenika ovaj sudac je utvrdio kako su isti počinili djelo prekršaja za koje se terete a da je došlo obostranog psihičkog nasilja u obitelji, a na način kako je opisano u pravorijeku presude.

15. Ovakvo ponašanje okrivljenika nije društveno prihvatljivo, riječ je o ponašanju koje je podložno kažnjavanju pa je stoga ovaj sud odlučio okrivljenicima izreći minimalno zapriječenu novčanu kaznu za ovo djelo prekršaja. Sud smatra da će se i na ovaj način postići svrha kažnjavanja.

16. Temeljem čl. 40. st. 1. Prekršajnog zakona u izrečenu kaznu okrivljenicima se uračunava vrijeme zadržavanja provedeno po djelatnicima PP Biograd, temeljem Izvješća o uhićenju,

17. Trošak postupka je određen u paušalnom iznosu a obzirom na trajanje i složenost postupka te imovne prilika okrivljenika.

18. Slijedom svega naprijed navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude

II

19. Također, III. okrivljenika NĆ se tereti da bi se isti nasilnički ponašao u obitelji, počinio psihičko nasilje u obitelji prema I.okrivljeniku UĆ, a kako je opisano pod II. u pravorijeku ove presude te da bi time počinio prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

20. Zakon o zaštiti od nasija u obitelji u čl. 8. navodi osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje i u st.1. se navodi: bračni drug, izvanbračni drug, životni partner, neformalni životni partner, njihova zajednička djeca te djeca svakog od njih, srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja, srodnici po tazbini do zaključno drugog stupnja, posvojitelj i posvojenik.

21. Nećakinjin suprug ne spada u osobe na koje se ovaj Zakon primjenjuje, jer isti nije srodnik s I. okrivljenikom po tazbini do zaključno drugog stupnja., pa stoga isti i nije mogao počiniti prekršaj za koji se tereti.

22. Obzirom da je III. okrivljeni NĆ oslobođen od optužbe, troškovi prekršajnog postupka u ovom dijelu, iz čl. 138. st. 2. toč. 2. do 5. i toč. 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.

23. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude pod I. i II.

U Zadru, 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Teodora Projić-Škovrlj

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka ima pravo u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pisanog otpravka presude, podnijeti žalbu Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske u Zagrebu. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka putem ovog suda te prosta od pristojbe.

DNA:

1. Tužitelju PU zadarska, Policijska postaja Zadar

2. I. okrivljenik UĆ,

3. branitelj I.okrivljenika PĆ odvjetnik u [adresa]

4. II. okrivljenica ČĆ

5. III. okrivljenik NĆ

6. Pismohrana – ovdje