REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj Pn-3150/2021-58

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji Sanji Grgurić Hojski, u parničnom predmetu prvotužiteljice ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugotužitelja LČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i trećetužiteljice JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], svi zastupani po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici u Zagrebu protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon glavne, usmene i javne rasprave, održane i zaključene 9. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnice tužitelja i zamjenice punomoćnika tuženika ĆČN, temeljem čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje u tekstu: ZPP), 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 isplatiti prvotužiteljici ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugotužitelju UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i trećetužiteljici JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],73 eura sa zateznom kamatom tekućom na iznos od:

- 4.831,10 eura od 5. srpnja 2019. do isplate,

- 79,63 eura od 26. ožujka 2026. do isplate, s time da se kamata do 31. prosinca 2022. određuje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate i utvrđene po Hrvatskoj narodnoj banci za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznos od 79,63 eura od 5. srpnja 2019. do isplate.

III. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranje d.d., OIB 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33 naknaditi prvotužiteljici ĆČ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], drugotužitelju UČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i trećetužiteljici JČ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] trošak ovog postupka u iznosu od 3.107,14 eura sa zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem za tri postotna poena referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.

Obrazloženje

1. Pravni prednik tužiteljica sada pok. SČ, kao tužitelj u tužbi navodi da je pretrpio ozljedu na radu 16. listopada 2017. kod poslodavca HRVATSKE ŠUME d.o.o. kada ga je prilikom obilaska šume fizički napao ČČ kojeg je zatekao u pokušaju krađe šume koji mu je nanio teške tjelesne ozljede, opisane u medicinskoj dokumentaciji. Priznata mu je ozljeda na radu. Ponio je tuženiku odštetni zahtjev 5. srpnja 2019., ali mu tuženik do danas nije isplatio naknadu štete. Došlo je do povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pa na ime naknade neimovinske i imovinske štete, sve u okviru kvalifikatornih okolnosti (pretrpljene bolove, strah, duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti i naruženosti) te na ime naknade za tuđu pomoć i njegu, potražuje ukupno 37.000,00 kn sa zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 5. srpnja 2019. do isplate. Traži naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik CROATIA osiguranje d.d. (dalje u tekstu: tuženik) u odgovoru na tužbu osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva te odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Navodi da ne postoji krivnja poslodavaca jer je štetnu radnju počinila treća osoba tako da osiguranik tuženika istu nije mogao predvidjeti, spriječiti, a niti je njene posljedice mogao izbjeći i otkloniti. Ističe da je tužitelj, sada pok. SČ u obavljanju svog posla postupao neodgovorno i nepažljivo, tj. nije se ponašao onako bi se ponašao prosječno pažljiv radnik te je svojim ponašanjem svjesno doveo u opasnost sebe i poslodavca. Osporava visini smatrajući je previskom kao i zateznu kamatu na imovinsku štetu jer nije dostavljen dokaz da je ista plaćena pa se radi i nerepariranoj šteti na koju se kamate mogu računati od kada njezina visina bude utvrđena odnosno od presuđenja. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-390/20-20 od 31. kolovoza 2021. utvrđen je prekid postupka jer je preminuo tužitelj SČ. Rješenjem ovoga suda poslovni broj Pn-390/20-22 od 23. rujna 2021. nastavljen je postupak jer su nasljednici pok. FČ, ĆČ, PČ i JČ (dalje u tekstu: tužitelji) podneskom od 20. rujna 2021. preuzeli postupak.

4. Podneskom od 20. veljače 2023. tužitelji su, nakon provedenog medicinskog vještačenja, konačno predložili naložiti tuženiku solidarno im isplatiti naknadu štete u iznosu od 4.910,73 eura sa zateznom kamatom tekućom od 5. srpnja 2019. do isplate.

5. U dokaznom postupku sud je pročitao: odštetni zahtjev od 5. srpnja 2019. (list 5-6 spisa), prijavu o ozljedi na radu (list 7-10 spisa), potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad (list 11 i 13 spisa), liječničku potvrdu (list 12 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 14- 71 spisa), dopis Policijske postaje Đakovo od 7. listopada 2020. (list 91 spisa), zdravstveni karton (list 121 spisa), dopis Općinskog državnog odvjetništva u Osijeku od 21. srpnja 2022. (list 128 spisa), presudu Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K-403/2018-29 od 1. travnja 2022. (list 135-143 spisa i list 179 spisa), provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku Zvonimiru Puljizu te je pročitan njegov nalaz i mišljenje (list 149- 154 spisa) i očitovanje (list 165 -166 spisa). Nije proveden dokaz saslušanjem svjedoka ČČ niti je pribavljen inspekcijski nalaz sačinjen od strane poslodavca tužitelja povodom predmetnog štetnog događaja jer je tuženik odustao od provođenja ovih dokaza

(list 123 i 187 spisa)

6. Sud je donio odluku temeljem savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka, sukladno čl. 8. ZPP – a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja, sada kao nasljednika pok. FČ za naknadu štete od tuženika kao osiguratelja prema djelatnicima poslodavca pok. FČ na ime štete nastale mu na radu.

8. Među strankama nije sporna pasivna legitimacija odnosno da je poslodavac pok. FČ bio osiguran kod tuženika po polici osiguranja broj [broj police osiguranja] prema djelatnicima.Nije sporno da su tuđu pomoć i njegu pravnom predniku tužitelja pružali ukućani i da visina sata tuđe pomoći i njege iznosi 3,32 eura.

9. Među strankama je sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

10. Čitanjem prijave o ozljedi na radu utvrđeno je da je poslodavac pok. FČ prijavio ozljedu na radu Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje iz koje proizlazi da je sada pok. SČ ozlijeđen na radu u Ratkovom Dolu u šumi, Sjeverni Dilj 40 A 16. listopada 2017., za vrijeme redovitog rada prilikom obilaska šume pri čemu mu je ozlijeđeno više dijelova tijela.

11. Čitanjem pravomoćne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K- 403/2018-29 od 1. travnja 2022. utvrđeno je da je istom proglašen krivim okrivljenik ČČ što je 16. listopada 2017., oko 14.30 sati u šumi Hrvatskih šuma d.o.o., Šumarija Levanjska Varoš, u odjelu 40/a gospodarske jedinice Sjeverni Dilj u nakani da teško tjelesno ozlijedi VČ, revirnika u toj gospodarskoj jedinici, nezadoljoan što je imenovani oštećenik utvrdio nepravilnosti prilikom sječe drvne mase, sačekao oštećenika kod njegovog vozila parkiranog u predjelu šume zvanom ''Ratkov Dol'' te kada je oštećenik došao u blizinu svog vozila tjelesno ga napao udarajući ga zatvorenim šakama po glavi i tijelu, kojom prilikom je oštećenik SČ pored više tjelesnih ozljeda zadobio još i izbijenost tri zuba (drugi i treći sjekutić gornje čeljusti desno i osmi zub donje čeljusti desno), prijelom VIII rebra lijevog prsišta s nagnječenjem lijeve strane prsišta i izljevom krvi u lijevo prsište, koje ozljede su teške naravi, dakle drugoga teško tjelesno ozlijedio čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela-teškom tjelesnom ozljedom, opisano i kažnjivo po članku 118. stavku 1. KZ/11.

12. Člankom 111. st. Zakona o radu (''Narodne novine'', broj 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022., 46/2023. i 64/2023., dalje u tekstu: ZOR) propisano je da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

13. Člankom 25. Zakona o zaštiti na radu (''Narodne novine'', broj 71/2014., 118/2014., 154/2014., 94/2018. i 96/2018, dalje u tekstu: ZZR) propisano je da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

14. Iz navedenih odredaba zakona proizlazi da poslodavac odgovara radniku za štetu pretrpljenu na radu po načelu objektivne odgovornosti, dakle na temelju činjenice da je radnik pretrpio štetu na radu. Tijekom postupka, tuženik nije sporio navode tužbe da je poslodavac pok. FČ s njim sklopio policu osiguranja odgovornosti broj 078702006116 prema djelatnicima, stoga tuženik odgovara za štetu na isti način kao što odgovara poslodavac pok. FČ.

15. Temeljem podataka koji su navedeni u prijavi o ozljedi na radu, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje je priznao pok. HČ ozljedu ozljedom na radu i to ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, sukladno članku 125. stavka 1. točke 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/2013, 137/2013 i 98/2019) i to 15. siječnja 2018. Tom je odredbom propisano da o priznavanju ozljede na radu, Zavod odlučuje u pravilu bez donošenja pisanog rješenja, ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, odnosno profesionalne bolesti. Iz navedenog proizlazi da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje pok. HČ priznao ozljedu od 16. listopada 2017. kao ozljedu na radu, a protiv navedene odluke Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje bila je dopuštena žalba Direkciji Zavoda u roku od 15 dana od dana primitka ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu, što je vidljivo iz ovjerene tiskanice prijave o ozljedi na radu (list 11 spisa). Tuženik nije dostavio u spis dokaz iz kojeg bi bilo vidljivo da je protiv navedenog rješenja poslodavac pok. FČ podnio žalbu (niti je to tvrdio tijekom postupka) što znači da je rješenje HZZO-a kojim je pok. HČ priznata ozljeda na radu ovjerom tiskanice prijave o ozljedi na radu, postalo pravomoćno.

16. Da je ozljeda koju je pok. SČ zadobio 16. listopada 2017., ozljeda na radu, predstavlja prethodno pitanje u ovom postupku u smislu članka 12. st. 1 ZPP. S obzirom na to da je o tom pitanju nadležno tijelo (HZZO) donijelo odluku, sud je vezan pravomoćnom odlukom donesenom od strane HZZO-a u upravnom postupku. S obzirom da je rješenjem HZZO-a utvrđeno da ozljeda koju je pok. SČ zadobio u utuženom štetnom događaju, predstavlja ozljedu na radu, sud je utvrdio da navedena ozljeda predstavlja ozljedu na radu za koju poslodavac odgovara po principu objektivne odgovornosti. Sud nije ovlašten preispitivati pravilnost odluke koju je HZZO donio u upravnom postupku i kojom je pok. VČ priznata ozljedu od 16. listopada 2017. kao ozljeda na radu.

17. Navodi tuženika da bi postojali razlozi da oslobađanje od odgovornosti jer je šteta pok. HČ nastala isključivom radnjom treće osobe koju poslodavac nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, nisu osnovani.

18.1. Iz pravomoćne presude Općinskog suda u Osijeku poslovni broj K- 403/2018- 29 od 1. travnja 2022. proizlazi da je osoba koja je nanijela tjelesne ozljede pok. HČ i time mu prouzročila ozljedu na radu jest osoba kojemu je pok. SČ u obavljanju svojih radnih zadataka, koje mu je povjerio poslodavac, utvrdio nepravilnosti prilikom sječe drvne jedinice.

18.2. Posao pok. FČ kao revirnika je, između ostalog bilo, obilježavati stabla za sječu, nadzirati sječu i izvoz drvne mase. U obavljanju tog posla uobičajeno je da revirnik dolazi u doticaj s osobama kojima obilježava drva za sječu te kasnije nadzire tu sječu i izvoz drvene mase. Prema tome, kada je pok. VČ napala osoba kojoj je isti utvrdio nepravilnosti prilikom sječe, takva se osoba ne može smatrati trećom osobom jer je riječ o osobi koja sječe drvnu masu i s kojom se radnici poslodavca pok. FČ, pa tako i on, normalno susreću u obavljanju svojih radnih obveza te je poslodavac odgovoran za njihove neprimjerene reakcije - napade na radnike.

18.3. Dakle, pok. SČ se prilikom obavljanja svojih uobičajenih radnih zadataka susretao s osobama koje sijeku drva te je bio izložen riziku da mu nastane šteta zbog kontakta s osobama koje mu svojim radnjama mogu uzrokovati štetu, kao što se i dogodilo u konkretnom slučaju. Ta mogućnost uzrokovanja štete predstavlja profesionalni rizik vrste posla koji je obavljao pok. SČ i za njega odgovara poslodavac.

18.4. Tvrdnje da se pok. SČ pritom ponašao krajnje neodgovorno i nepažljivo odnosno da se svjesno doveo u opasnost, tuženik ničim nije dokazao, a iz već ranije citirane kaznene presude jasno proizlazi da je napadnut kod automobila gdje ga je okrivljenik ČČ sačekao. Stoga ovaj sud ne nalazi da bi pok. SČ kritične zgode postupao niti sa običnom nepažnjom. Isti zasigurno nije mogao niti morao očekivati da će ga netko sačekati i napasti zbog obavljanja njegovog posla. Stoga, sud utvrđuje da nisu ispunjeni uvjeti na temelju kojih bi se poslodavac oslobodio odgovornosti pa je tuženik dužan nadoknaditi štetu tužiteljima.

19. Radi utvrđenja ozljeda koje je pok. SČ zadobio u štetnom događaju provedeno je medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za Zvonimiru Puljizu. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da je pok. SČ u štetnom događaju zadobio natučenje glave u predjelu lica, ozljedu zubi, prijelom VIII rebra lijevo, pleuralni izljev lijevo, zrak u prsištu lijevo, drenaža toraska lijevo i reakciju na stres koje predstavljaju običnu tešku tjelesnu ozljedu. Uzročno posljedična veza između nesreće i zadobivenih ozljeda temeljem medicinske dokumentacije nije dvojbena. Pok. SČ trpio je fizičku bol, i to jakog intenziteta 10 dana, srednjeg intenziteta mjesec dana, a manjeg intenziteta još oko 3 mjeseca. Zaostale manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore potrebne zbog smanjenja životne sposobnosti. Pretrpio je i strah. Tzv. primarni strah bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah je u jakom intenzitetu trajao 3 dana u srednjem 10 dana, a u manjem 15 dana. Kasni strah je trajao 60 dana, a manifestirao se zabrinutošću za svoje zdravstveno stanje. Bez obzira na primjereno liječenje po završetku liječenja kod pok. FČ zaostale su trajne posljedice ozljeđivanja koje su se manifestirale povremenim bolovima u lijevom prsištu i gubitkom 3 stalna zuba. Trajne posljedice ozljede umanjile su opću, životnu i radnu sposobnost pok. FČ ukupno za oko 10 % u kojem omjeru su bili potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tuđa pomoć druge osobe bila mu je potreban kroz 30 dana po 1 sat dnevno jer je morao mirovati i nije mogao raditi za njega uobičajene poslove te mu je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Naruženje se manifestira u gubitku zuba. Radi se o naruženosti samo ponekad vidljivoj drugim osobama, srednjeg stupnja. Zdravstveno stanje se stabiliziralo u 2 mjesecu 2018. kada je prestalo aktivno kirurško liječenje, a liječenje je završeno u 10. mjesecu 2018.

20. Nalazu i mišljenju vještaka prigovarao je tuženik pa je vještak pozvan pisano se očitovati. U pisanom očitovanju vještak je naveo da djelomično prihvaća prigovor tuženika što se tiče iskazivanja dugotrajnih bolova i straha kroz smanjenje životnih aktivnosti, a što se tiče naruženja nalaz ostaje nepromijenjen. Nakon korekcije njegov nalaz je: pok. SČ je trpio fizičku bol. Bol jakog intenziteta je trajala 10 dana (uključuje akutnu traumu glave, ozljedu zuba, prijelom rebra, punkciju pleure te torakalnu drenažu). Bol srednjeg intenziteta je trajala mjesec dana, a bol manjeg intenziteta još mjesec dana. Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore potrebne zbog smanjene životne sposobnosti. Pretrpio je i strah. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 3 dana u srednjem 10 dana, a u manjem 15 dana. Kasni strah se ubraja u smanjenje životne aktivnosti. Zaostale trajne posljedice ozljeđivanja koje su se manifestirale povremenim bolovima u lijevom prsištu te gubitkom 3 stalna zuba te zaostalim strahom. Trajne posljedice ozljede umanjivale su opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja ukupno za oko 10% u kojem omjeru su bili potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja (mirovanje) kod kuće kroz 30 dana po 1 sat dnevno. Pok. SČ je morao mirovati i nije mogao raditi za njega uobičajene poslove. Pomoć je bila potrebna za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba. Naruženje se manifestira u gubitku zuba. Radi se o naruženosti samo ponekad vidljivoj drugim osobama. Radi se o naruženosti srednjeg stupnja.

21. Sud je prihvatio utvrđenja medicinskog vještaka iz njegove pisane dopune jer je sačinjen objektivno i stručno, a cijeneći pritom da stranke nakon navedene dopune i očitovanja vještaka na prigovore tuženika nisu imale daljnjih primjedbi na vještačenje.

22. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka, utvrđeno je da je pok. HČ povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta (čl. 19. st. 2. u svezi čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, ''Narodne novine'' 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022 i 155/2023, dalje u tekstu: ZOO). Pritom je uzet u obzir utvrđeni intenzitet pretrpljenih fizičkih i duševnih bolova, kao i pretrpljenog straha. Pored toga, sud je utvrdio da istome pripada i pravo na naknadu nenovčane imovinske štete povodom pružene tuđe pomoći u opsegu koji je prema ocjeni vještaka bio potreban s obzirom na pretrpljeno ozljeđivanje u štetnom događaju, sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

23. Odlučujući o visini pravične novčane naknade po kriterijima pretrpljenih bolova i straha kod tužiteljice, sud je uzeo u obzir intenzitet i trajanje tih bolova te jačinu pretrpljenog straha kako su opisani u mišljenju liječnika vještaka, sam tijek liječenja i neugodnosti koje je imao prilikom liječenja.

24. Stoga je, temeljem čl. 1100. ZOO, primjenom čl. 223. ZPP-a, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje utvrđena pravična novčana naknada u ukupnom iznosu od 5.750,00 eura i to po kriteriju pretrpljenih tjelesnih boli 1.650,00 eura, po kriteriju pretrpljenog straha 1.100,00 eura, po kriteriju duševnih boli zbog smanjene životne aktivnosti 1.500,00 eura te po kriteriju duševnih boli zbog naruženosti srednjeg stupnja uočljivog trećima samo ponekad (zbog gubitka zuba prema nalazu i mišljenju vještaka 1.500,00 eura, međutim kako su tužitelji konačnim tužbenim zahtjevom tražili manje, to im je suđen iznos sukladno njihovom traženju u iznosu od 4.831,10 eura (čl. 2. st. 1. ZPP-a).

25. U pogledu nenovčane imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege, sukladno provedenom vještačenju utvrđeno je da je pok. HČ ista bila potrebna ukupno 30 sati. Kako tužitelji imaju pravo na istu i kada je ista pružana besplatno, to bi im s te osnove, primjenom čl. 223. ZPP - a, pripadao iznos od 99,60 eura, što bi odgovaralo cijeni sata tuđe pomoći i njege koji su stranke učinile nespornom, no kako su tužitelji tražili manje i to iznos od 79,63 eura (list 160 spisa te list 169 spisa), to im je dosuđen iznos u granicama njihovog zahtjeva (čl. 2. st. 1. ZPP-a).

26. Stoga ukupno tužiteljima zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje pok. FČ te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu pripada naknada u iznosu od 4.910,73 eura.

27. Odluka o isplati zatezne kamate na pravičnu novčanu naknadu temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO prema kojoj ista dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Stoga je ista dosuđena od 5. srpnja 2019. do isplate kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

28. Na iznos naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu dosuđena je zatezna kamata tekuća od dana donošenja presude, tj. od 26. ožujka 2026. jer je donošenjem presude utvrđen točan iznos naknade za tuđu pomoć i njegu koji je tuženik dužan isplatiti tužiteljima, sukladno čl. 1086. ZOO, a prema cijenama na dan presuđenja. Stoga su tužitelji odbijeni sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate od 5. srpnja 2019. do 25. ožujka 2026. kao neosnovanim.

29. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO.

30. Odluka o trošku donijeta je temeljem čl. 154. st. 5. ZPP – a, sukladno važećoj vrijednosti predmeta spora (4.910,73 eura) i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'', broj 138/2023, dalje u tekstu: OT).

31. Tužiteljima zastupanom po odvjetniku priznat je parnični trošak koji se odnosi na sastav tužbe (Tbr 7. toč. 1. OT - 100 bodova), sastav odštetnog zahtjeva (Tbr. 32. st. 1. OT- 100 bodova), zastupanje na ročištima 02.10.2020., 24.05.2022., 28.06.2022., 31.01.2024., 19.09.2024. i 09.02.2026. (Tbr 9. toč. 1. OT - 100 bodova svako), zastupanje na ročištu 03.02.2021. (Tbr. 9. toč. 5. OT – 50 bodova) sastav podnesaka od 20.02.2023., 15.05.2023. (Tbr. 8. toč. 1. OT - 100 bodova svaki), sastav podneska od 20.09.2021. (Tbr. 8. toč.4. OT- 25 bodova), zastupanje na ročištu za objavu (Tbr. 9. toč. 3. OT- 50 bodova), vrijednost boda 2,00 eura (Tbr. 54. OT), trošak obračunatog poreza na dodanu vrijednost u visini 25% u iznosu od 562,50 eura, trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 95,56 eura, trošak medicinskog vještačenje u iznosu od 199,08 eura, ukupno 3.107,14 eura, sukladno čl. 155. ZPP - a.

32. Nije priznat trošak sastava podneska od 25.11.2022. jer sastav istog nije bio potreban za vođenje ovog postupka sukladno čl. 155. st. 1. ZPP – a. Nije priznat trošak sudske pristojbe na tužbu jer taj trošak tužitelji niti njihov prednik nisu imali tijekom ovog postupka.

33. S obzirom da su tužitelji tražili zateznu kamatu na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuću od presuđenja do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, sud je na dosuđeni parnični trošak dosudio zateznu kamatu tekuću od donošenja presude, tj. od 26. ožujka 2026. do isplate.

34. Zatezna kamata na parnični trošak dosuđena je sukladno čl. 29. st. 2. ZOO.

35. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Sanja Grgurić Hojski

UPUTA O PRAVU NA IZJAVLJIVANJE PRAVNOG LIJEKA PROTIV PRESUDE:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, ovom sudu, a o istoj odlučuje županijski sud.

Dna:

- tužitelju po pun. uz rj. za s.p. na presudu

- tuženiku