REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-3743/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mariju Klariću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja: DD, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Iva Gavranović, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Barović & Gavranović j.t.d., Zagreb, Boškovićeva 7, protiv tuženice: Republika Hrvatska, Zagreb, OIB: 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko građansko državno odvjetništvo u Zagrebu, Zagreb, Slavonska avenija 6, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 17. veljače 2026. u nazočnosti tužiteljeve opunomoćenice i tuženičine zakonske zastupnice, 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da tužitelj ima pravni temelj za stjecanje prava vlasništva te je dosjelošću stekao nekretninu zk.č.br. 9008/4, [adresa], površine 288 čm, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.: 335347, Markuševec, te je tuženica dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja na nekretnini zk.č.br. 9008/4, [adresa], površine 288 čm, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k.o.: 335347, Markuševec, u nadležnim zemljišnim knjigama.

II. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnične troškove u iznosu 1.053,09 EUR sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja iste godine, dok referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.

III. Odbija se tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, sa zateznim kamatama, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužba je predana ovome sudu e-komunikacijom 28. svibnja 2025. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 1), u kojoj se navodi da je tužitelj 12. veljače 2024. sklopio s ND Ugovor o kupoprodaji nekretnine, temeljem kojeg je od istog stekao u izvanknjižno vlasništvo nekretnine i to: zk.č.br. 9008/3, Kuća br. 11 i dvorište Vuljarov Brijeg, površine 360 čm i zk.č. br. 9008/4, Vuljarov Breg, Livada, površine 288 čm, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (u kupoprodajnom ugovoru je omaškom navedena površina od 488 čm umjesto dijela navedene čestice u površini 288 čm, a koja čestica je parcelirana elaboratom broj RN- 65/2024 izrađen od strane Geoaspekt d.o.o. i provedena u zemljišnim knjigama). ND je gore opisane nekretnine stekao u vlasništvo nasljeđivanjem od svog pok. oca OD temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnoj bilježnici Željki Horvat-Pernar, pod posl. br. O-6786/09, UPP/OS-105/09, od **.**.2010. Pok. OD je predmetne nekretnine stekao u vlasništvo od svog oca, djeda tužitelja pok. ŽD temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu posl. br. O-231/87 od 8. siječnja 1990. Tužitelj se u zemljišnim knjigama na nekretnini zk.č.br. 9008/3 k. o. [katastarska općina] upisao kao vlasnik nekretnine, dok je na drugoj nekretnini zk.č.br. 9008/4 (u katastru upisana kao k. č. br. [katastarska čestica], Livada, površine 288 čm) i dalje kao vlasnik nekretnine neosnovano upisana tuženica Republika Hrvatska. Iz posjedovnog lista br. 711 k. o. [katastarska općina], u koji je upisana i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], koja odgovara zk.č.br. 9008/4 razvidno je da je kao posjednik navedene nekretnine upisan pok. OD. Slijedom navedenog, razvidno je da je tužitelj temeljem zakonitog pravnog posla od zakonitog vlasnika stekao u vlasništvo predmetne nekretnine. Nadalje, tužitelj se zajedno sa svojim prednicima nalazi u neprekinutom samostalnom posjedu predmetne nekretnine i to od 1954. godine zajedno sa zk.č.br. 9008/3 k. o. [katastarska općina], na kojoj je tužitelj upisan kao vlasnik. Posjed tužitelja i njegovih prednika je zakonit, istinit i pošten. Tužitelju, niti njegovim prednicima do danas nitko nije osporavao posjed, a niti vlasništvo na predmetnoj nekretnini. Tužitelj je prethodno 5. veljače 2025. podnio Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu zahtjev za mirnim rješenjem spora, sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, dok je 9. svibnja 2025. tužitelj primio očitovanje navedenog državnog odvjetništva kojim se odbija zahtjev za mirnim rješavanjem spora odnosno odbija se sklapanje izvansudske nagodbe. Slijedom svega navedenog, tužitelj predlaže donijeti presudu kojom će se prihvatiti tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini oznake zk.č.br. 9008/4, [adresa], površine 288 čm, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], stečenog dosjelošću, dok je tuženica dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva na ime tužitelja, uz naknadu tužitelju parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

Na ročištu 17. veljače 2026. je tužitelj dopunio tužbeni zahtjev nakon navoda ''ima pravni temelj za stjecanje prava vlasništva'' daljnjim navodima ''te je dosjelošću stekao''.

2. Odgovor na tužbu je predan ovome sudu e-komunikacijom 29. srpnja 2025. (obavijest o primitku elektroničkog podneska, koja prethodi listu 30), u kojem se navodi da tuženica osporava osnovu tužbenog zahtjeva. Iz tužbe i dostavljenih isprava nije moguće utvrditi pravni slijed stjecanja nekretnine za koju se traži utvrđenje pravo vlasništva. Osporava se da bi tužitelj i njegovi prednici bili u zakonitom, istinitom i poštenom posjedu nekretnine. Zbog navedenog, predlaže se odbiti tužbeni zahtjev, uz naknadu tuženici parničnih troškova sa zateznim kamatama od dana donošenja prvostupanjske presude.

3. Tijekom postupka izvedeni su dokazi i to uvidom u izjavu ED (list 4), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽD, ovoga suda posl. br. O- 231/87 od 8. siječnja 1990. (list 5), rješenje o nasljeđivanju iza pok. OD, javne bilježnice Željke Horvat Pernar, Zagreb, posl. br. UPP/OS-105/09 od 13. siječnja 2010. (list 6-9), Ugovor o kupoprodaji nekretnine, od 12. veljače 2024., uz javnobilježničku ovjeru istinitosti potpisa od istoga dana (list 10-13), tuženičin odgovor na tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora, od 29. travnja 2025. te povratnicu za tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora uz punomoć, zahtjev za mirno rješenje spora, povijest promjena na katastarskim česticama i rješenje Grada Zagreba Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (list 14-23), prijepis posjedovnog lista i izvatka iz katastarskog plana, sve za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], sve od 28. svibnja 2025. (list 24-27) te rješenje ovoga suda posl.br. Z-30991/2024-10 od 4. prosinca 2024., te uvidom u isti priklopljeni ovosudni spis predmeta posl. br. Z-30991/2024 na ročištu 17. veljače 2026. (list 62- 64) te je izveden dokaz saslušanjem svjedoka LD, ID, PD, KD i FD, svih na ročištu 28. siječnja 2026. (list 45-49).

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva na nekretnini, stečenog dosjelošću te posljedično trpljenjem tuženice istoga odnosno uknjižbe prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja.

Sporna je osnovanost tužbenog zahtjeva.

6. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju iza pok. ŽD, ovoga suda posl. br. O-231/87 od 8. siječnja 1990. (list 5) i rješenje o nasljeđivanju iza pok. OD, javne bilježnice Željke Horvat Pernar, Zagreb, posl. br. UPP/OS-105/09 od 13. siječnja 2010. (list 6-9), utvrđeno je da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem ND i to svog oca pok. OD temeljem rješenja o nasljeđivanju donesenog po javnoj bilježnici Željki Horvat-Pernar, pod posl. br. O- 6786/09, UPP/OS-105/09, od 13. siječnja 2010., dok je potonji OD predmetne nekretnine stekao od svog oca pok. ŽD temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Zagrebu posl. br. O-231/87 od 8. siječnja 1990.

7. Uvidom u izjavu ED (list 4) utvrđeno je istom, temeljem rješenja o nasljeđivanju ovoga suda posl. br. O-231/87 isti davatelj izjave odrekao se u korist svojeg brata OD, [adresa], nužnog dijela 1/8 dijela ostavinske imovine koju sačinjavaju nekretnine upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 4/24 dijela, koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica]; upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 1/2 dijela, koje se sastoje od k. č. br. [katastarska čestica] i izvanknjižno vlasništvo nekretnina prema posjedovnom listu br. 276 k. o. [katastarska općina], bez ikakvih naknada.

8. Uvidom u Ugovor o kupoprodaji nekretnine, od 12. veljače 2024., uz javnobilježničku ovjeru istinitosti potpisa od istoga dana (list 10-13), utvrđeno je da je isti tužitelj sklopio s ND u svezi izvanknjižnog vlasništva nekretnina i to: zk.č.br. 9008/3, Kuća br. 11 i dvorište Vuljarov Brijeg, površine 360 čm i zk.č. br. 9008/4, Vuljarov Breg, Livada, površine 488 čm, obje upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

9. Uvidom u prijepis posjedovnog lista i izvatka iz katastarskog plana, sve za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te zk. izvatke za zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina], sve od 28. svibnja 2025. (list 24-27) utvrđeno je da je tužitelj uknjižen kao vlasnik nekretnine zk.č.br. 9008/3 k. o. [katastarska općina], Kuća br. 11 i dvorište, [adresa], površine 360 čm, dok je na drugoj nekretnini zk.č.br. 9008/4 (u katastru upisana kao k. č. br. [katastarska čestica], Livada, površine 288 čm) kao vlasnik uknjižena tuženica Republika Hrvatska. Iz posjedovnog lista br. 711 k. o. [katastarska općina], u koji je upisana i nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], koja odgovara zk.č.br. 9008/4, proizlazi da je kao posjednik navedene nekretnine upisan pok. OD.

10. Uvidom u tuženičin odgovor na tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora, od 29. travnja 2025. te povratnicu za tužiteljev zahtjev za mirno rješenje spora uz punomoć, zahtjev za mirno rješenje spora, povijest promjena na katastarskim česticama i rješenje Grada Zagreba Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove (list 14-23), utvrđeno je da je tužitelj prethodno 5. veljače 2025. podnio Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu zahtjev za mirnim rješenjem spora, sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku, dok je 9. svibnja 2025. tužitelj primio očitovanje navedenog državnog odvjetništva kojim se odbija zahtjev za mirnim rješavanjem spora odnosno odbija se sklapanje izvansudske nagodbe.

11. Na ročištu 17. veljače 2026. (list 62) je utvrđeno udovoljenje zahtjevu odnosno priklop ovosudnog spisa predmeta posl. br. Z-30991/2024. Obavljenim uvidom u isti utvrđeno je da je isti postupak pokrenut kod ovoga suda 17. lipnja 2024. prijedlogom za pokretanje i otvaranje zk. ispravnog postupka u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], predlagatelja, ovdje tužitelja, protiv protustranke, ovdje tuženice. Pravomoćnim rješenjem ovog suda posl. br. Z-30991/2024-10 od 4. prosinca 2024. djelomično je prihvaćena prijava predlagatelja za upis te je otpisana zk.č.br. 9008/3 iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u novi zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te dopušteno na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 12. veljače 2024. te rješenja o nasljeđivanju iza pok. OD, pok. ŽD i Izjave Rudolfa Ferenčaka, uknjižba prava vlasništva za korist predlagatelja (toč. I. izreke); odbijena je prijava za upis kojim se predlaže uknjižba prava vlasništva na zk.č.br. 9008/4 k. o. [katastarska općina] (toč. II. izreke); u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] brisana je plomba posl. br. Z-45168/2024 (toč. III. izreke) i naložena je provedba upisa (toč. IV. izreke). Ujedno, utvrđeno je uvidom u odluke Narodnog odbora Grada Zagreba i to zapisnika od 7. prosinca 1953., Rješenja broj: 11493-VII-5-1953 i Građevne dozvole od 20. travnja 1954. da je Grad Zagreb 1954. g. dodijelio ŽD na trajno korištenje 100 čhv dijela zk.č.br. 9008 k. o. [katastarska općina], radi izgradnje obiteljske kuće te mu je za to izdana i građevna dozvola.

12. Iz iskaza svjedoka LD, saslušanog na ročištu 28. siječnja 2026. (list 46 i 47), proizlazi da isti od svojeg rođenja stanuje u [adresa] i to na adresi [adresa]. Dakle od ''malih nogu'' zna tko posjeduje predmetne nekretnine. Radi se o obiteljskoj kući u [adresa] i okućnici, a ranije na istom zemljištu su bili pomoćni objekti-svinjac, kokošinjac i drvarnica, no isti pomoćni objekti su uslijed starosti urušeni. Predmetna nekretnina je ograđena poglavito s ulične strane, dakle prema [adresa] i ujedno je ograđena prema svjedokovoj susjednoj parceli te prema parceli na adresi [adresa] te postoji nisko raslinje-grmlje, živica u dubinu istog zemljišta, dakle u naravi isto predstavlja livadu. Predmetna nekretnina je cijelo vrijeme od kada isti svjedok zna bila u nesmetanom i samostalnom posjedu supružnika D i ŽD, a nakon kojih nesmetano do današnjeg dana iste nekretnine posjeduje ovdje tužitelj. Gledano s ulične strane ista nekretnina je širine oko 10 m, dok se u dubinu terena pruža po dužini oko 30-tak m, dok se livada nadalje pruža po dužini daljnjih 30 m. Tuženica, također, ima udjela u vlasništvu, kako je upisano u zemljišnim knjigama i glede svjedokove nekretnine na adresi [adresa]. Dakle, tužitelj ima isti problem sa zk. vlasništvom nekretnine, kao što ga ima i isti svjedok sa svojom nekretninom, no, isti svjedok nije ustao tužbom radi sređivanja prava vlasništva. Tuženica nikada nije polagala nikakva prava niti vršila bilo kakve posjedovne čini glede tužiteljeve nekretnine, s time da se tuženica također na isti način odnosi i prema svjedokovoj nekretnini. OD je sin ŽD, o kojem je prethodno iskazao, dok je OD otac ND. Nakon predočenja izvatka iz katastarskog plana (list 25) te upita glede k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] isti svjedok navodi da su iste nekretnine u posjedu tužitelja, dakle iste tužitelj odrežava, a na isti način kao i tužitelj je predmetne nekretnine održavala obitelj ND, kako prethodno iskazao, a južno od navedenih čestica pruža se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u naravi zapuštena livada, obrasla šipražjem, trnjem i živicom. Tužiteljeve dvije parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nisu fizički odvojene, dakle nema između njih nikakva fizička prepreka, već naprotiv predstavljaju jedinstvenu i povezanu cjelinu. Dakle naveden dvije k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su u naravi livada s izgrađenom obiteljskom kućom na adresi [adresa]. Livada koja je djelomično zapuštena odnosno obrasla u šipražje, raslinje, a koja je livada položena u nastavku tužiteljeve nekretnine na adresi [adresa], dakle, nalazi se u dubini terena, tj. dalje od ceste.

13. Iz iskaza svjedokinje ID, saslušane na ročištu 28. siječnja 2026. (list 47), proizlazi da se je ista svjedokinja udala tijekom 1983. godine te doselila u [adresa]. Od tuda su joj poznate okolnosti posjedovanja predmetne nekretnine na adresi [adresa] ([adresa]). Dakle, od 1983. godine predmetnu nekretninu nesmetano i neposredno posjeduje OD, odnosno nakon njegove smrti njegova djeca, a sada tužitelj, dok iste nitko nikada nije smetao u posjedovanju predmetne nekretnine. Ovdje tužitelj je kupio predmetnu nekretninu od vlasnika gdina OD. Ovdje tuženica nikada nije polagala nikakva prava na predmetnu nekretninu, dakle nikada nije vršila nikakve posjedovne čine u svezi predmetne nekretnine. Predmetna nekretnina na adresi [adresa] je u naravi obiteljska kuća i okućnica koja se održava kao livada. Predmetne nekretnina je ograđena prema prvom susjedu, prethodno saslušanom svjedoku LD, ali predmetna nekretnina nije ograđena prema prvom susjedu s druge strane, dok predmetna nekretnina nije ograđena s ulične strane niti sa stražnje strane, tj. u dubini terena. Nakon predočenja izvatka iz katastarskog plana (list 25) ista svjedokinja navodi da tužitelj nesmetano posjeduje dvije predočene parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koje nisu fizički podijeljene, već naprotiv čine jedinstvenu fizičku cjelinu. Livada, kao okućnica uz predmetnu kuću na adresi [adresa], je redovito održavana, dakle, uredno je i čisto stanje iste nekretnine, a isto održava tužitelj.

14. Iz iskaza svjedoka PD, saslušanog na ročištu 28. siječnja 2026. (list 47 i 48), proizlazi da su njegovi preci stanovali na sada adresi [adresa] ([adresa]), pa se je tako i svjedok isto tamo rodio i stanuje tamo do današnjeg dana. Dakle, isti svjedok je kao susjed udaljen oko 25-30 m od predmetne nekretnine na adresi [adresa]. Predmetnu nekretninu je tužitelj kupio prije 2-3 godine i to od, misli, ND, koji je istu naslijedio od svoje majke ZD, a potonja je isto naslijedila od supruga OD, a potonji je isto naslijedio od svojega oca ŽD. Dakle, navedena obitelj ŽD je uživala isto kao djedovinu. Nitko nikada nije smetao tužitelja niti njegove prednike u samostalnom i neposrednom posjedu iste nekretnine. U naravi radi se o izgrađenoj parceli, dakle izgrađenoj obiteljskoj kući na adresi [adresa] i okućnici-u naravi livada te se ista pruža do kraja [adresa]. Nakon predočenja izvatka iz katastarskog plana (list 25) pojašnjava da je tužitelj vlasnik ovdje dvije predočene parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], te iste dvije parcele u prirodi predstavljaju jedinstvenu i nepodijeljenu fizičku cjelinu. Istu predmetnu nekretninu održava tužitelj, a prije njega je održavala obitelj ŽD, kako je već prethodno iskazao. S južnu stranu, dakle dalje od ceste, u dubinu terena pruža se livada koja je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je zapuštena i neodržavana. Dakle postoji očita razlika između parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica] i tužiteljevih nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tuženica nikada nije polagala nikakva prava na navedenu tužiteljevu nekretninu niti je vršila bilo kakve posjedovne čine.

15. Iz iskaza svjedokinje KD, saslušane na ročištu 28. siječnja 2026. (list 48), proizlazi da je ista svjedokinja 1980. godine doselila na adresu [adresa] ([adresa]), odnosno na nekretninu koja je položena nasuprot tužiteljeve nekretnine na adresi [adresa]. Od tuda zna da je predmetnu nekretninu posjedovala ZD, zatim njezin unuk ND, dok je naposljetku istu nekretninu kupio ovdje tužitelj od ND. U naravi se radi o izgrađenom zemljištu, dakle na istom je položena obiteljska kuća i okućnica-u naravi livada, te je površine preko 300 čm. Isto zemljište nije ograđeno s niti jednu stranu. Nakon predočenja izvatka iz katastarskog plana (list 25), uz napomenu da slabo vidi i razaznaje, pojašnjavam da je tužiteljeva predmetna nekretnina nalazi kako je u istom planu označena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Očišćeno odnosno održavane su sve tri predočene parcele iz katastra i to oznaka k. č. br. [katastarska čestica] ([adresa]) te k. č. br. [katastarska čestica] ([adresa]), sve k. o. [katastarska općina]. Nadalje, u nastavku u dubini terena, dakle uz brijeg je položena k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je u naravi također livada, na isti način održavana kao i sjeverne, naprijed opisane tri parcele oznaka k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. U svezi predmetne nekretnine nikada nije bilo nikakvih sporova, dakle tužitelja niti njegove prednike nitko nikada nije smetao u posjedovanju predmetne nekretnine. Tuženica nikada nije polagala nikakva prava u svezi predmetne nekretnine niti je vršila bilo kakve posjedovne čine.

16. Iz iskaza svjedoka FD, tužiteljevog oca, saslušanog na ročištu 28. siječnja 2026. (list 48 i 49), proizlazi da je isti rođen u [adresa], te je na istoj adresi stanovao do prije 5 godina, kada se je razbolio i zbog bolesti sada stanujem u [adresa]. Od tuda zna da se ovdje radi o izgrađenom zemljištu-obiteljska kuća i okućnica-u naravi livada s voćkama te ista okućnica je površine oko 700 čm. Predmetnu nekretninu je tužitelj kupio od ND, koji je istu naslijedio od svojega oca OD, a potonji je isto naslijedio od svojega oca ŽD. Dakle, od svojih prvih spoznaja svjedok zna da predmetnu nekretninu posjeduje obitelj ŽD, kao starosjedioci. Nitko nikada nije smetao tužitelja niti njegove prednike-obitelj ŽD u posjedovanju predmetne nekretnine. Tuženica nikada nije polagala nikakva prava u svezi predmetne nekretnine niti je vršila bilo kakve posjedovne čine glede iste. Nakon predočenja izvatka iz katastarskog plana (list 25) pojašnjava svjedok da predmetna tužiteljeva nekretnina je prikazana u katastru kao dvije parcele oznaka k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok u naravi iste parcele predstavljaju jedinstvenu i nepodijeljenu fizičku cjelinu.

17. Mjerodavno pravo za rješenje spornog odnosa su odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17., dalje: ZV), poglavito odredbe čl. 159. istoga Zakona kojim se uređuje stjecanje dosjelošću pa je tako propisano da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari (st. 1.); Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću vlasništvo protekom 10 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik kojem je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom 20 godina neprekidnog samostalnog posjedovanja (st. 2. i 3.); Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. ovoga čl. (st. 4.). Nadalje, glede tijeka vremena je određeno čl. 160. st. 1. ZV-a vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći onoga dana kad je posjednik stupio u samostalni posjed stvari, a završava se istekom posljednjeg dana vremena potrebnog za dosjelost, a st. 2. istog čl. je propisano da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno barem kao pošteni samostalni posjednici. Ujedno, glede kakvoće posjeda, odnosno zakonitosti, istinitosti i poštenja posjeda je odredbom čl. 18. ZV-a propisano da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja, tj. pravo na posjed (st. 1.); Posjed je istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja. Posjed koji je pribavljen silom, potajno ili prijevarom, ili zlouporabom povjerenja, postaje miran kad osobi od koje je tako pribavljen prestane njezino pravo da štiti svoj posjed koji joj je tako oduzet (st. 2.); Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada (st. 3.).

18. Dovodeći u svezu suglasne iskaze svjedoka LD, ID, PD, KD i FD, koji se u cijelosti prihvaćaju kao životno logični i neposredno uvjerljivi, s ostalim podudarnim pisanim dokazima, utvrđeno je uvidom u odluke Narodnog odbora Grada Zagreba i to zapisnika od 7. prosinca 1953., Rješenja broj: 11493-VII-5-1953 i Građevne dozvole od 20. travnja 1954. da je Grad Zagreb 1954. g. dodijelio ŽD na trajno korištenje 100 čhv dijela zk.č.br. 9008 k. o. [katastarska općina], radi izgradnje obiteljske kuće te mu je za to izdana i građevna dozvola. Dakle, predmetnu nekretninu su od 1954. g. nesmetano i neposredno posjedovali ŽD, zatim njegov sin OD, a nakon njegove smrti njegov sin ND, koji je predmetnu nekretninu prodao ovdje tužitelju temeljem Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 12. veljače 2024. Dakle, predmetnu nekretninu je tužitelj kupio 2024. godine i to od ND, koji je istu naslijedio od svojeg oca OD, a potonji je isto naslijedio od svojega oca ŽD. Dakle, navedena obitelj ŽD je uživala isto kao djedovinu od 1954. godine. Nitko nikada nije smetao tužitelja niti njegove prednike u samostalnom i neposrednom posjedu iste nekretnine. Naprotiv, tuženica nikada nije polagala nikakva prava na predmetnu nekretninu niti je vršila bilo kakve posjedovne čine. U naravi radi se o izgrađenoj građevnoj parceli, dakle s izgrađenom obiteljskom kućom na adresi: [adresa] i okućnici-u naravi livada te se ista pruža do kraja [adresa], odnosno s obzirom na podatke katastarskog operata tužitelj, kao i njegovi prednici, je nesmetani, samostalni i neposredan posjednik dvije parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok iste dvije parcele u prirodi predstavljaju jedinstvenu i nepodijeljenu fizičku cjelinu. Istu predmetnu nekretninu održava tužitelj, a prije njega je održavala obitelj ŽD. S južnu stranu, dakle dalje od ceste, u dubinu terena pruža se livada koja je označena kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je zapuštena i neodržavana. Dakle postoji očita razlika između parcele oznake k. č. br. [katastarska čestica] i nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje posjeduj tužitelj te nisu fizički podijeljene, već naprotiv čine jedinstvenu fizičku cjelinu.

19. Slijedom navedenog, na temelju ovako izvedenih dokaza i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23. i 146/25., dalje: ZPP), utvrđeno je da se u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine tužitelj se nalazi od kupnje iste Ugovorom o kupoprodaji nekretnine od 12. veljače 2024., dok se prodavatelj ND, tužiteljev prednik, nalazi od smrti oca pok. OD, koji je isto naslijedio od oca pok. ŽD, koji je 1954. g. ušao u posjed iste nekretnine. Dakle, tužitelj, kao kupac, preko svojih pravnih prednika, nalazi se u samostalnom, neposrednom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine i to počev od 1954. g. Naime, isti posjed se s prvotnog ŽD nasljeđivanjem prenio na OD, koji je nasljeđivanjem prenio na ND, a potonji je na zakonit način (kupoprodajom) prenio do tužitelja DD pa je stoga tužitelj sam i preko svojih prednika neprekidnim, samostalnim i nesmetanim posjedovanjem, uz zakonom traženu kakvoću, dakle kao zakoniti, istiniti i pošteni posjednici i kroz zakonom određeno vrijeme, odnosno redovitom dosjelošću stekli pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini. Pri tome tužitelj, kao niti njegov pravni prednik, s obzirom na okolnosti nisu imali dovoljno razloga posumnjati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, dakle isti nisu znali niti su morali znati da im ne pripada pravo na posjed predmetne nekretnine, jer ih nitko nikada nije smetao u posjedu, to tim više što tuženica nikada nije vršila nikakve posjedovne čine niti polagala bilo kakva prava na predmetnu nekretninu, dok su prva tužiteljeva saznanja o tuženičinom vlasništvu na predmetnoj nekretnini uslijedila po saznanju nemogućnosti uknjižbe prava vlasništva odnosno pokretanjem pojedinačnog zk. ispravnog postupka glede predmetne nekretnine, sve radi usklađenja zk. stanja sa stvarni (posjedovnim) stanjem iste nekretnine. Zaključuje se da je stoga da je do 16. prosinca 2024., kada je tužitelj primio ovosudno rješenja posl. br. Z-30991/2024-10 od 4. studenoga 2024. tužitelj bio pošteni posjednik, jer nije znao niti je morao znati niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu kao punopravnom vlasniku ne pripada pravo samostalno posjedovati predmetnu nekretninu.

20. Ujedno, odredbom čl. 18. st. 5. ZV-a posjed se smatra poštenim, osim ako se ne dokaže suprotno, dok tuženica potonje nije uspjela dokazati.

21. Slijedom navedenog, temeljem citiranih odredbi čl. 159. i 160. ZV-a valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev za utvrđenjem prava vlasništva dosjelošću te posljedično zahtjev za trpljenjem tuženice iste uknjižbe odnosno uknjižbu prava vlasništva na predmetnoj nekretnini u korist tužitelja, kako je odlučeno pod toč. I. izreke presude.

22. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. ZPP-a, odnosno isti su odmjereni s obzirom na vrijednost predmeta spora, zahtjev za naknadu troškova i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, br. 138/23., dalje: OT), imajući na umu vrijednost boda u iznosu 2,00 EUR (Tbr. 54. OT) i pravo odvjetnika obračunati na sve obavljene radnje pripadajući porez na dodanu vrijednost (Tbr. 46. OT).

23. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT) te zastupanja na ročištima 13. studenoga 2025., 28. siječnja 2026. i 17. veljače 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 800,00 EUR, uvećanog za PDV 25% (200,00 EUR), kao i troška sudske pristojbe za tužbu u zahtijevanom iznosu 53,09 EUR. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.053,09 EUR sa zateznim kamatama tekućim od donošenja presude do isplate, jer se zatezne kamate na parnične troškove mogu stranci odrediti i u parničnom postupku, temeljem primjene čl. 151. st. 3. ZPP-a, kako je odlučeno pod toč. II. izreke presude.

24. Također je i tuženici valjalo odmjeriti troškove postupka, kao potrebite za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava odgovora na tužbu (Tbr. 8./1. OT) te zastupanja na ročištima 13. studenoga 2025. i 17. veljače 2026. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, dakle ukupno u iznosu 600,00 EUR. Međutim, nije priznat trošak zastupanja na ročištu 26.siječnja 2026. u zahtijevanom iznosu 200,00 EUR, jer isto nije održano navedenog dana. No, ovako odmjereni parnični troškovi u sveukupnom iznosu 600,00 EUR sa zatraženim zateznim kamatama nisu dosuđeni tuženici, s obzirom na neuspjeh iste u sporu, odnosno valjalo je odbiti tuženičin zahtjev za naknadom parničnih troškova, kao neosnovan, kako je odlučeno pod toč. III. izreke presude.

25. Sukladno Zakonu o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine, br. 57/22.) su iskazane novčane vrijednosti, s obzirom na fiksni tečaj konverzije 7,53450 HRK / 1 EUR.

26. Zbog izloženog, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

S u d a c:

Mario Klarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude je dopuštena žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku 15 dana od dana objave presude, odnosno od dana dostave ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. ZPP-a).

DNA: - opun. tužitelja, uz rješenje o sudskoj pristojbi za presudu u iznosu 53,09 EUR i

- z. z. tuženice.