REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-423/2024-22

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dobriša Rubes, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika MOTUS MEDIA d.o.o., Zagreb, Trg žrtava fašizma 6, OIB:16780246707, kojeg zastupa punomoćnica Nataša Kovar Ričko , odvjetnica iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 3. ožujka 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Dobriše Rubesa, odvjetnika i punomoćnice tuženika Nataše Kovar Ričko, odvjetnice, dana 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e:

I. Nalaže se tuženiku MOTUS MEDIA d.o.o., Zagreb, Trg žrtava fašizma 6, OIB:16780246707 isplatiti tužitelju ŽG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 3.000,00 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 26. veljače 2024. godine pa do isplate, određenim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom daljnjeg iznosa od 5.000,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana

26. veljače 2024. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 658,43 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 26. ožujka 2026. pa do isplate, određenim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi dana 1. prosinca 2023. na portalu Dnevno.hr na internetskoj adresi Pijani načelnik policije napravio dar mar u Zaprešiću: Šokantnu vožnju prijavio zabrinuti građanin - Dnevno.hr objavljen članak pod naslovom: "Pijani načelnik policije napravio dar mar u Zaprešiću: Šokantnu vožnju prijavio zabrinuti građanin." Ispod naslova objavljena je fotografija tužitelja.

Dana 5. prosinca 2023. je na istom portalu na internetskoj stranici Nastavlja se saga s pijanim šefom policije: Divljao [adresa], sad će snositi posljedice -Dnevno.hr objavljen članak pod naslovom: "Nastavlja se saga s pijanim šefom policije: Divljao

[adresa], sada će snositi posljedice."

Osim naslova kojima se implicira da je tužitelj pod utjecajem alkohola činio teške prekršaje opisane u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, tekst sadrži niz netočnih, neistinitih i neprovjerenih informacija.

2. U članku od 1. prosinca 2023. pogrešno stoji da je tužitelj u srijedu navečer malo previše zavirio u čašicu, a nakon toga vidno pijan sjeo za volan, uputio se u avanturu i vrludao po cesti. Dalje se u tekstu navodi da je mortus pijanog ŽG u jednom trenutku pokupila Hitna pomoć, a ostatak noći proveo je na triježnjenju. Nije istina da se navodni sporni događaj dogodio u srijedu, dogodio se u ponedjeljak 27. studenog 2023. Neistinita je tvrdnja da je mortus pijanog ŽG pokupila hitna pomoć i da je bio na triježnjenju. Ta je tvrdnja kontradiktorna uvodnom dijelu teksta gdje stoji da nitko nije uspio locirati kretanje brzog i žestokog načelnika, sve do trenutka dok se idućeg jutra nije pojavio na poslu. Sam autor teksta ne barata sa osnovama logike te je očito da mu nije primarni cilj objektivno izvještavati već pobuditi senzacionalizam kod čitatelja. Dajući na važnosti tekstu, autor se poziva na navodni odgovor PU Zagrebačke u kojem stoji da je načelnik Sektora za javni red i sigurnost Policijske uprave zagrebačke van službe počinio prekršaje iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Autor pogrešno navodi da je tužitelj prekršio šest zakona, iako iz priopćenja proizlazi da je prekršio samo jedan zakon i to Zakon o sigurnosti prometa na cestama.

3. Dalje u tekstu autor očito interpretira koji su to članci Zakona o sigurnosti prometa na cestama povrijeđeni, pa tako navodi da ŽG nije koristio žmigavce niti se kretao po kolniku. Čini sa da autor implicira da se vozilom kretao po vodi ili zraku. Dalje se pogrešno navodi da nije poduzeo sve mjere kojima se sprječava da vozilo samo krene s mjesta na kojem je ostavljeno. Autor je svjesno i na štetu tužitelja donosio neosnovane i nelogične zaključke koji ne prikazuju stvarno stanje stvari. Je li vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola i pri tome upravljao kršeći odredbe Zakona o sigurnosti na cestama utvrđuje policijski službenik pomoću odgovarajućih sredstava i uređaja (alkometar i dr.). Tužitelj nije zatečen u upravljanju vozilom pod utjecajem alkohola, nije ga "pokupila hitna pomoć" i nije bio na "triježnjenju" stoga tužitelj nije procesuiran zbog prekršaja navedenih u tekstu.

4. Dana 5. prosinca 2023. ponovno je objavljen naslov senzacionalističkog sadržaja u kojem se tužitelja naziva "pijanim šefom policije". Iako je od navodne vožnje [adresa] prošlo nekoliko dana te su se iskristalizirale informacije koje demantiraju prijašnji tekst, autor se nije potrudio iste saznati i objektivno informirati čitatelje, a kamoli se ispričati za klevetničke i uvredljive navode iznesene u prethodnoj objavi. Čak štoviše, osim uvredljivog naslova, autor karakterizira tužitelja kao "još jednog u nizu državnih i javnih službenika koji žive po onoj "ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine", očekujući da će kroz život uvijek prolaziti neokrznuti te neće odgovarati za svoja nedjela". Neshvatljivo je i neumjesno citiranje i povezivanje stihova narodne pjesme stranog pjevača sa tužiteljem, njegovom dosadašnjom karijerom policijskog službenika te najvišim ocjenama koje policijski službenik može ostvariti. Aludiranjem da je tužitelj zasad na "hlađenju", no može "biti sretan da SG neće čekati iza rešetaka" samo govori o činjenici da autor teksta nije u dovoljnoj mjeri upoznat sa pozitivnim propisima, a pogotovo sa Zakonom o sigurnosti prometa na cestama pa se sukladno tome ne bi smio upuštati u ocjenu postupanja nadležnih tijela.

5. Tužitelj je sukladno odredbi čl. 22. st. 1. i 2. i čl. 41. Zakona o medijima (NN br. 59/2004, 84/2011, 81/2013, 114/2022, u nastavku ZM-a) preporučenom pošiljkom pravodobno podnio zahtjev za objavom ispravka glavnom uredniku te nakladniku medija – elektroničke publikacije www.dnevno. hr. Tuženik nije objavio ispravak informacije zbog čega tužitelj podnosi ovu tužbu zbog povrede prava osobnosti, u smislu čl. 21. i 22. ZM-a.

6. Objavljeni tekst podoban je da prouzroči štetu u vidu povrede prava osobnosti s obzirom da je neistinit i svojim tonom ostavlja negativan dojam o tužitelju pa su objavom teksta grubo narušeni ugled i dostojanstvo tužitelja te duševno zdravlje. Tužitelj se obzirom na narav posla često pojavljivao u javnosti, komunicirao sa raznim osobama i prisustvovao društvenim događajima. Slobodno vrijeme provodio je baveći se sportom, aktivnim trčanjem i biciklizmom u društvu i prirodi. Nakon objave klevetničkih tekstova tužitelj se počeo osjećati anksiozno, depresivno, pojavili su se poremećaji spavanja i kognitivnog funkcioniranja, zbog čega je zatražio liječničku pomoć. Prijatelji, a i širi krug osoba, počeli su mu postavljati neugodna pitanja, obraćati mu se uvredljivim tonom, zbog čega se tužitelj počeo osjećati izolirano i osamljeno. Zatvarao bi se u stan i nije imao volje izlaziti. Kada se unese svoje ime u Internet tražilicu i dalje stoje sporni tekstovi koji ga prikazuju u negativnom kontekstu. Slijedom svega navedenog tužitelj predlaže da sud naloži tuženiku da mu na ime povrede prava osobnosti u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva isplati iznos od 8.000,00 EUR, uvećano za zatezne kamate tekuće od podnošenja tužbe pa do isplate, kao i da mu naknadi prouzročeni parni trošak uvećano za zatezne kamate tekuće od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže: Zahtjev za objavu ispravka sa povratnicama, ispise spornih članaka pod naslovima "Pijani načelnik policije napravio dar mar u [adresa]: Šokantnu vožnju prijavio zabrinuti građanin." i "Nastavlja se saga s pijanim šefom policije: Divljao [adresa], sada će snositi posljedice." i presudu zbog ogluhe Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-425/2024-4 od dana 3. lipnja 2024.

7. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu kao neosnovanim u cijelosti. Prvenstveno ističe da je tekst željenog ispravka nepodoban za objavu jer sadrži vrijednosne sudove i komentare koje nakladnik sukladno Zakonu o medijima nije obvezan objaviti, a sam nakladnik nije ovlašten mijenjati, odnosno samostalno određivati tekst traženog ispravka.

8. Tuženik otklanja bilo kakvu odgovornost za štetu nastalu objavom predmetnog članka jer su za navedeno ispunjeni ekskulpacijski razlozi propisani čl. 21. ZM-a jer je informacija utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije prilikom čega je postupano u dobroj vjeri, odnosno proizašla iz vrijednosnih sudova autora čije je objavljivanje bilo u javnom interesu a informacija je dana u dobroj vjeri. Poziva se na čl. 16. i čl. 38 Ustava Republike Hrvatske, kao i odredbe čl. 3., čl. 7. i čl. 8 ZM-a koje odredbe služe upravo tome da se zaštiti sloboda medija kao jedno od temeljnih stupova demokratskog društva u kojem novinari imaju slobodu izreći svoje mišljenje i vrijednosni sud o određenoj temi. Naglašava da se sloboda izražavanja ne odnosi samo na pristojno i uljudno iznošenje stavova, već i na stavove koji mogu biti i neugodni te da javni interes prevladava pravo tužitelja na čast i ugled. Navodi i da tužitelj nije naveo okolnosti na kojima temelji povredu prva osobnosti tužitelja niti dostavio dokaze u prilogu istih navoda, a posebno ne okolnosti iz kojih bi proizlazila šteta u visini kako je specificirano u tužbi, već samo paušalne navode o povredi svog prava osobnosti. Radi svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev te obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

9. Tužitelj je ostao kod tužbe i tužbenog zahtjeva. Kao dokaz neistinitosti iznesenih informacija u spornim tekstovima dostavlja presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-1505/2024-6 od 18. ožujka 2024, Pp-217/2024-9 od 14. lipnja 2024., Pp-218/2024-9 od 16. svibnja 2024., Pp-21972024-6 od 22. svibnja 2024., a na okolnost pretrpljenih posljedica psihijatrijski nalaz od dana 2. travnja 2024.

10. Bitne činjenice potrebne za donošenje odluke sud je utvrdio čitanjem naprijed pobrojane dokumentacije koju su dostavili tužitelj i tuženik. Saslušani su tužitelj ŽG. Saslušani su svjedoci CG, PG, FG, BG, RG, DG. Tuženik je odustao od prijedloga za saslušanjem glavne urednice tuženika LG.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi neimovinsku štetu zbog povrede časti, ugleda i dostojanstva nastalu objavom teksta pod naslovom: "Pijani načelnik policije napravio dar mar u Zaprešiću: Šokantnu vožnju prijavio zabrinuti građanin." i teksta pod naslovom: "Nastavlja se saga s pijanim šefom policije: Divljao [adresa], sada će snositi posljedice." Kao posebno škodljive tužitelj izdvaja informacije kojima se tvrdi da je malo previše zavirio u čašicu, a nakon toga vidno pijan sjeo za volan, uputio se u avanturu i vrludao po cesti, da ga je mortus pijanog u jednom trenutku pokupila Hitna pomoć, a ostatak noći proveo je na triježnjenju, da je još jedan u nizu državnih i javnih službenika koji žive po onoj "ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine", očekujući da će kroz život uvijek prolaziti neokrznuti te neće odgovarati za svoja nedjela.

12. Sporno je jesu li objavljene informacije utemeljene na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da se točne. Sporno je da li je autor članka poduzeo sve potrebe mjere za provjeru njihove točnosti, je li postojalo opravdano zanimanje javnosti za njihovu objavu te je li autor članka postupao u dobroj vjeri ili je objavom nepotpunih i netočnih informacija, željan senzacionalizma, kako mu to prebacuje tužitelj, a zanemarujući pri tome pravo tužitelja na ugled, čast i dostojanstvo, neistinitim informacijama i senzacionalističkim naslovima svjesno i namjerno javno difamirao tužitelja. Sporno je jesu li objavljenim informacijama koje tuženik iznosi u spornom članku povrijeđena naprijed istaknuta prava osobnosti, posebno je li tuženik svjesno i namjerno, zanemarujući pri tome pravo tužitelja na ugled, čast, dostojanstvo, pravo na ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, naslovima i sadržajem tekstova svjesno i namjerno utjecao na percepciju tužitelja u javnosti. Sporno je i opravdava li utužena visina tužbenog zahtjeva pretrpljenu štetu.

13. Čitanjem spornog teksta pod naslovom: "Pijani načelnik policije napravio dar mar u Zaprešiću: Šokantnu vožnju prijavio zabrinuti građanin" od dana 1.12.2023. sud je utvrdio da se u istom nalaze, po tužitelju istaknuti sporni navodi. Ističe se i da je vrludanje nestašnog ŽG u Renault Meganu na cesti u [adresa] uočio neki zabrinuti čovjek koji je na mjestu reagirao i nazvao policiju. Činjenica je da se autor članka poziva na službeno priopćenje PU Zagrebačke te citira da je: "vozač navedenog privatnog osobnog automobila, načelnik Sektora za javni red i sigurnost Policijske uprave zagrebačke van službe počinio prekršaje iz čl. 44 st. 1, čl. 46 st. 1 , čl. 52 st. 2, čl. 82 st. 1 t 13 i čl. 88 st 1 Zakona o sigurnosti prometa na cestama te će isti od strane Policijske postaje Zaprešić biti procesuiran sukladno odredbama Prekršajnog zakona. Tuženik slobodno interpretira sadržaj naprijed navedenih odredbi Prekršajnog zakona, a vezano uz stanje tužitelja (mortus pijan) i navodno odvoženje na triježnjenje po Hitnoj pomoći se poziva na neslužbene izvore. Sud dalje neće ulaziti u dijelove teksta koje tužitelj ne nalazi spornima niti štetnima jer isti nisu predmet postupka.

14. Čitanjem spornog teksta pod naslovom "Nastavlja se saga s pijanim šefom policije:

Divljao [adresa], sada će snositi posljedice" od dana 5.12.2023. sud je utvrdio da se u njemu autor teksta poziva na ranije objavljeni tekst te ponavlja dijelove istog (divljanje po cesti prijavio zabrinuti čovjek koji je pozvao policiju, pokupila ga Hitna mrtvog pijanog, ostatak noći provo na triježnjenju). Autor teksta iznosi i spornu opasku da je: "Zasad na "hlađenju" no može biti sretan da SG neće dočekati iza rešetaka", kao i da je još jedan u nizu državnih i javnih službenika koji žive po onoj "ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine". U dijelu teksta prenosi se službeno priopćenje PU Zagrebačke, što nije niti sporno.

15. Čitanjem priloženih presuda Prekršajnog suda u Zagrebu sud je utvrdio da su se protiv tužitelja vodili postupci zbog djela prekršaja iz čl. 46. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Pp-1505/2024 (oslobođen optužbe) i Pp-218/2024 (oslobođen optužbe)), čl. 52. st. 1. i čl. 44. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Pp- 217/2024 - oslobođen optužbe po prekršaju iz čl. 44. st. 1., proglašen krivim za počinjenje prekršaja iz čl. 52. st. 1.) i čl. 81 st. 1. i st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Pp 219/2024- oslobođen optužbe). Iz navedenog proizlazi da je autorica teksta prenijela točne informacije, pozivom na točne zakonske članke Zakona o sigurnosti prometa na cestama, pri čemu ishod prekršajnih postupaka nije niti mogla predvidjeti, no okolnost da su isti vođeni ukazuje i na dovoljno vjerojatnosti da ne sumnja u istinitost zaprimljene dojave "zabrinutog čovjeka" i pisani odgovor MUP-a koji je i vjerno prenijela. Stoga sud ne nalazi da bi novinarsko interpretiranje sadržaja navedenih članaka Zakona o sigurnosti prometa na cestama i to načina korištenja žmigavaca, naglog mijenjanja brzine i parkiranja na nedopuštenom mjestu (mjesto za invalide) bilo podobno prouzročiti štetu budući se temelji na izvoru u čiju vjerodostojnost nije imala razloga sumnjati.

16. Na okolnost sastavljanja spornih članaka saslušana je njihova autorica, svjedokinja DG. U svom iskazu navodi da se sjeća da je zaprimila telefonski poziv od izvora kojeg ne želi imenovati, ali može reći da se ne radi o njezinom stalnom izvoru. On ju je obavijestio o ponašanju tužitelja koje je opisala u spornom članku od 1.12.2023. Prije objave članka je zvala PP Zaprešić, ne može se više sjetiti sadržaja upita koji je poslala policiji. Oni su nakon njenog upita poslali priopćenje medijima, ne sjeća se detalja, sjeća se da je to bilo šturo policijsko priopćenje, klasično. Nije kontaktirala tužitelja prije objave članka. S obzirom na protek vremena više se ne sjeća detalja i nema više što za dodati.

17. Svjedoci VG, PG, FG, BG i RG iskazivali su utjecaju spornih članka na tužitelja.

18. Svjedok VG je sa tužiteljem prijatelj 15 godina, ujedno su i kolege po struci. Zaposlen je u Policijskoj akademiji, tužitelj je bio načelnik u sektoru policije PU zagrebačka i po toj liniji imaju zajedničke prijatelje, kolege. Zna da ga je objava spornih članaka silno uznemirila, pogodila, prestao se javljati, od jedne vesele komunikativne osobe promijenio se je u povučenog čovjeka koji je odbijao sva druženja, čak i sa prijateljima. Zna da sporne objave nisu istinite. Zna da je cijela ova vijest buknula u redovima policije, svjedočio je propitivanju brojnih kolega i neugodnostima koje je tužitelj imao. Nije bio u prisutnosti tužitelja kada se taj navodni događaj desio, ali koliko ga poznaje siguran je da nije pijan ludovao po cesti. Poznato mu je da je spornog dana koji se opisuje u članku tužitelja da ga nije odvezla hitna pomoć i da mu nije bilo potrebno triježnjenje, to mu je on osobno rekao, a i u širom su društvu o svemu tome razgovarali, u policijskom sustavu se sve saznalo što se desilo. Po karakteru nema govora da bi bio bahat, skroman je, profesionalan, svojim je radom došao do toga što je, po svemu je bio suprotan od onoga što se navodi u članku, a to je da mu ne može nitko ništa i da je jači od sudbine. Vrlo se kritično odnosio prema onima koji su se tak ponašali. Zna da je tužitelj nakon objave spornih članaka dulji period imao osjećaj da ga drugi gledaju posprdno, s prezirom. Tužitelj je nakon objave spornog članka bio premješten na drugo radno mjesto, ne zna točno kada. Zna da se protiv tužitelja vodio disciplinski postupak, ne zna točke disciplinskog postupka, zna da je završilo s premještajem tužitelja na radno mjesto policijskog službenika. Nema saznanja je li na radnom mjestu tužitelja zatraženo njegovo alkotestiranje, tužitelj mu nije rekao da je odbio alkotestiranje, o tome ništa ne zna. Ima saznanja da se protiv tužitelja zbog događaja od 27.11.2023. vodio prekršajni postupka, o tome se pričalo po policiji i tužitelj mu je osobno rekao.

19. Svjedok PG je pomoćnik ravnatelja ravnateljstva civilne zaštite i predsjednik je strukovne udruge kriminalista. Pročitao je sporni članak. U njegovom je opisu posla, između ostalog, voditi računa i pratiti što se piše o sigurnosnim događajima u državi, a kao predsjednik strukovne udruge prati i stanje u policiji. Tužitelja poznaje oko 25 godina, upoznao ga je dok je bio načelnik službe za javni red PU Zagrebačka, tužitelj je bio njegov pomoćnik. Rekao bi da ga je on izradio kao policajca, imao je značajnog utjecaja u njegovom profiliranju kao policajca. Gradio je karijeru stepenicu po stepenicu, kako treba. Njegovom ponašanju niti profesionalnom putu nimalo ne odgovara kako se opisuje u članku, nije bio bahat niti se ponašao po principu ne može nam nitko ništa jači smo od sudbine. Tužitelj je bio načelnik sektora policije 12 godina, to je izuzetno zahtjevno mjesto na kojem se kolege zadrže 3 do 5 godina maksimalno, ovaj broj godina koji je izdržao tužitelj govori o njegovoj kvaliteti. Očekivalo se i bio je spreman preuzeti odgovornije dužnosti, ne samo u PU Zagrebačkoj nego i u ravnateljstvu policije. Zna da tužitelj nije imao problema sa alkoholom. Nakon objave spornog članka je nazvao tužitelja, posebno i zato što mu je zamjenik u strukovnoj udruzi kriminalista, pitao ga je li to istina, odgovorio je da nije. Savjetovao mu je da idući dan ne ide na posao, da si uzme bolovanje zbog toga što se objavilo dok se u javnosti ne smire tenzije, nije ga poslušao. Rekao je da nije ništa učinio i otišao na posao. Misli da je netko u policiji davao novinarima informacije o tome što se dalje događalo, posebno ovo da je idućeg jutra odbio alkotestiranje, a što je formalno bio razlog za njegovu suspenziju. Jedan od razloga za suspenziju je i ponašanje policijskog službenika izvan službe koji ima negativan utjecaj na ugled policije u javnosti. Nakon provedenog disciplinskog postupka tužitelj je premješten na niže radno mjesto. Zna da je sve objavljeno negativno utjecalo na tužitelja, povukao se u sebe, vidno smršavio, nije se javljao kolegama. Razgovarao je sa tužiteljem o tome zašto je odbio alkotestiranje iduće jutro, objasnio je da mu je to bilo neprirodno, tog je jutra normalno došao na posao, alkotest se daje kada je netko vidno u alkoholiziranom stanju, a on je na posao došao normalno, trijezan.

20. Svjedok FG tužitelja poznaje dugi niz godina. Opisuje ga kao ponosnu, moralnu osobu. Drži da je najveći stručnjak u poslu kojim se bavi, bio je načelnik u sektoru za javnu sigurnost PU Zagrebačka, osiguravao je velike događaje i u tome bio izuzetno uspješan. U svom je poslu uvijek gledao sve deset koraka unaprijed, nije dozvoljavao nikakve propuste, bio izuzetno savjestan. Stoga zna da nije istina da bi mu se desilo nešto što opisuje ovaj članak. Imaju zajedničke prijatelje, društvo, tužitelj ni tamo nikada nije pio pa nema govora da bi sam u alkoholiziranom stanju radio ovo što se opisuje u članku, posebno nije istina da bi se ponašao kao da mu nitko ništa ne može, da je jači od sudbine. Pročitao je sve članke koji su pisali o tužitelju, gledao o tome i na televiziji, nikada nije povjerovao ničemu što je napisano jer ne odgovara neistini, tužitelju kojega zna, Obojica su članovi strukovne udruge kriminalista, tužitelj je i doktorirao na kriminalistici. Za potrebe udruge držao je predavanja koja su uvijek bila izuzetno stručna, poticajna, uvijek je pokazivao iznimno znanje iz područja svoje djelatnosti. Nakon objave spornog članka je vidio svega jedanput, na jednom humanitarnom događanju prošle godine. Čuju se telefonski. Tužitelj se povukao u sebe, rekao bi da mu je ovo sve izuzetno bolno. Koristi se izričaj koji mu nije doličan, rekao bih da se poziva i na linč, sve je to dodatno pojačano komentarima, tužitelj je postao predmetna rasprava, različitih odgovaranja. Dodao bi da su on i tužitelj vrlo intenzivno zajedno radili nakon zagrebačkog potresa, bili su 16 sati zajedno i tako mjesecima, to govori o njegovoj osobnosti gdje je opet javnu sigurnost stavio ispred sebe i svoje obitelji, što posebno govori o njegovom karakteru. Pročitao je u novinama da je tužitelj na radnom mjestu odbio alkotestiranje, o tome nije s njim razgovarao.

21. Svjedokinja BG, tužiteljeva sestra, ističe da je sve u spornim člancima neistinito, neprofesionalno. Taj koji je pisao taj članak nije vodio računa kakve će posljedice isti imati i na tužitelja i na njegovu obitelj. Ništa od opisanog se nije desilo. ŽG je obožavao svoj posao i nikada ne bi dozvolio da se takvo što desi. Uvijek je bio pozitivan, komunikativan, veseo. Nakon ovog članka zatvorio se u sebe, nije razgovarao ni sa kim. Kada ga je nakon par tjedana vidjela bio je sjena čovjeka kakav je bio, prestao je jesti, jedva je odgovarao na pitanja. Nikada ne bi rekla da je to njezin brat. Zbog tog je članka cijela obitelj trpjela propitkivanja, ogovaranja. Tako su i nju ispitivali na poslu, ljudi nisu željeli prihvatiti da to nije istina. Ta vrlo neugodna situacija je za njihove članove obitelji trajala najmanje tjedan dana, a za tužitelja vrlo dugo, zapravo bih rekla tek unazad par mjeseci živnuo.

22. Svjedokinja RG, tužiteljeva kći, je u vrijeme objave sporog članka živjela je sa svojim roditeljima. Ne može se točno sjetiti je li se što posebno dešavalo 27.11.2023., da je, vjerojatno bi to znala. Poznavajući oca sigurna je da ništa od navedenog nije istina. Te su objave loše utjecale na njega. Bio je vrlo društven, veseo, obiteljski čovjek, brižan i dobar tata. Nakon ovog članka povukao se u sebe, ležao, spavao, nigdje nije htio ići, prestali su odlaziti u zajedničke šetnje, izlete, druženja sa ostalim članovima obitelji. Mjesecima je bio jako potišten, depresivan, nije jeo, smršavio je sigurno 10kg. Na kraju je zbog svega zatražio liječničku pomoć. Nema saznanja što se dešavalo na njegovom poslu, može govoriti samo o tome kako ga je sporni članak promijenio kao osobu.

23. Tužitelj ŽG u svom iskazu opisuje događaje od dana 27.11.2023. Navodi da je oko devet sati navečer došao kući u [adresa], sljedeći dan je normalno došao na posao i tamo saznao da ga je navodno neki svjedok prijavio za ponašanje u prometu, da nije dao žmigavac, da nije bio u sredini prometne trake, da je vrludao. Cijeli tjedan je nastavio normalno raditi. Potom je u petak u Jutarnjem listu, na njihovom portalu, iza 15:00 sati, izašla sasvim korektna obavijest da je navodno počinio četiri prekršaja iz vožnje, navedeni su bili konkretni članci iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, sve su bili prekršaji za koje se izriče mandatna kazna, čak se niti ne pokreće prekršajni postupak. Dakle, mogao je platiti 50% propisanog iznosa, no to se nije dogodilo i nije imao za što plaćati. Sporni članak na portalu tuženika je objavljen 1.12.2023., a zatim 5.12.2023. U njemu su navedene totalne neistine jer niti je upravljao vozilom pod utjecajem alkohola niti je zatražio liječničku pomoć, a kamoli da je završio u hitnoj na triježnjenju. Također je neistina da bi ga zaustavila policija koja je pozvala hitnu, kao što se navodi u članku. Ti su neistiniti navodi i objavljeni članci uništili njegovu 35 godina dugu besprijekornu policijsku karijeru, njegov ugled i čast kao branitelja, dragovoljca Domovinskog rata, njega kao autora znanstvenih radova, predavača, sportaša. Prije objave spornog članka je bio načelnik Sektora za javni red i sigurnost. To je sektor zadužen za javni red i mir, javna okupljanja, sportska natjecanja, prosvjede i promet. Kao načelnik tog sektora vrlo je često komunicirao sa medijima, zastupao je stanove ne samo policijske uprave Zagrebačke već i MUP-a. Uvijek je korektno surađivao sa medijima, može izdvojiti HRT, Nova TV, N1. Nekoliko mjeseci nakon objave spornih neistinitih informacija smijenjen je s mjesta načelnika sektora, sada je zaposlenik Policijske akademije. Radno mjesto na kojem radi je ispod njegovog stupnja obrazovanja, dosadašnjeg rada i iskustva. Službeni stav Ministarstva je bio da je jedan od razlog za njegovu smjenu upravo ovakvo pisanje kojim ga se optužuje za nedolično ponašanje policijske služne. Vezano uz prekršaje koje je navodno počinio mora reći da je pravomoćnim presudama oslobođen svih optužbi. Vezano uz smjenu sa mjesta načelnika sektora vodi upravni spor protiv MUP-a. On je, osim ovih okolnosti, subjektivno sve opisano vrlo teško preživljavao. Imao je poteškoća u funkcioniranju dulje od godinu dana, trpio je depresiju, anksioznost, naglo je izgubio 10kg. Nije se mogao s time nositi sam te je zatražio pomoć liječnika psihijatra koji mu je propisao i terapiju lijekovima, pio ih je negdje mjesec dana. Može reći da je tek nedavno počeo živjeti kao što je to mogao i ranije. Objavljene informacije nisu utjecale samo na njega koji zbog svega navedenog nije mogao ići u društvo, na sportska natjecanja na koja se je redovito odazivao, nisu ga više zvali na stručna okupljanja na kojima je često bio predavač, izbjegavali su ga i prijatelji. Vrlo često je bio izložen raznim upitima pa bih objašnjavao situaciju, no također su mu vrlo često ljudi dobacivali jer su izvodili sami neke zaključke pa nije znao bi li im nešto objašnjavao ili samo šutio. Tu kao primjer može navesti ponašanje grupe BBB koji imaju svoje prostorije u [adresa], blizu njegovog mjesta stanovanja. Kako je bio zadužen i za sprječavanje nereda na sportskim okupljanjima, tu je bio dobro poznat i može reći da se zbog njihovih reakcija, neugodnog dobacivanja zaista nije osjećao ugodno kada bih prolazio u blizinu tih prostorija, a što mora jer su mu jednostavno na putu. Protiv njega nije vođena nikakva interna istraga zbog nedoličnog ponašanja. Proveden je disciplinski postupak zbog kojeg su sada na upravnom sudu. Njegova obitelj je također osjetila posljedice ovih objava. Majka koja boluje od karcinoma je sve čitala, doživjela je strašne traume zbog svih objava pogotovo znajući da je tu večer, kada je navodno pijan vrludao, proveo upravo sa njom, kod nje u stanu koji je preko puta zgrade u kojoj živi. Sve se reflektiralo i na njegovu suprugu, kći i sestru, sve su zdravstvene djelatnice i na poslu su ih o svemu ispitivali. Obratio se tuženiku sa zahtjevom za objavom demantija, odbili su ga za taj zahtjev te je podnio tužbu. Disciplinski postupak protiv njega se vodio zbog nedoličnog ponašanja izvan službe i to prometni prekršaji nedavanja žmigavca u kružnom toku, ne držanje sredine prometne trake, ne držanja propisanog luka u skretanja u lijevo, naglog zaustavljanja na znak crvenog svijetla na semaforu i što je parkirao na mjestu za invalida. Jedino točno od svega navedenog je da je parkirao na mjestu invalida i to u trajanju od 15 minuta, poslije je auto premjestila njegova kći, za to je platio 50% propisanog iznosa novčane kazne. To je jedini prekršaj koji je policija utvrdila, zato ga je i platio. Zbog svih ovih navedenih dijela su se vodili prekršajni postupci u kojima je oslobođen. Nije oslobođen za naglo zaustavljanje na znak crvenog svijetla ispred semafora, uložio je izvanredni pravni lijek na tu odluku, tu nema žalbe jer se radi o prekršajnom nalogu. Sam prekršaj nije u kategoriji težih prekršaja. Navodni sporni događaj se dogodio 27.11.2023. oko 21:00 sati. Istina je da su ga, kada je idućeg dana došao na posao, htjeli alkotestirati. To je odbio jer je obrazloženje bilo nesuvisno. To zato što nije bio zatečen u prometu, niti je bio u vozilu, a i od navodnog događaja je prošlo više od 10 sati. Kada je odbio alkotestiranje jedino što su mogli da ga pošalju kući, da taj dan ne može obnašati službu. On je to prihvatio i idući dan normalno je došao na posao.

24. Povezujući naprijed opisane iskaze svjedoka VG, PG, FG, BG i RG sud sa sigurnošću utvrđuje da je tužitelj u svojem kako obiteljskom i prijateljskom, tako i poslovnom okruženju uživao nepomućeni ugled kao profesionalac, stručnjak, savjesna, vrijedna, principijelna i iskrena osoba. Stoga ne može kao objektivne i utemeljene na okolnostima u čiju vjerojatnost nije imala razloga sumnjati, prihvatit dijelove teksta pod naslovom "Nastavlja se saga s pijanim šefom policije: Divljao [adresa], sada će snositi posljedice" u kojem novinarka, po ocjeni ovog suda, zlonamjerno i uvredljivo (ne samo za tužitelja već i državne i javne službenike općenito) svrstava tužitelja među državne i javne službenike koji žive po onoj "ne može nam nitko ništa, jači smo od sudbine" jer za navedenu tvrdnju nije ponudila niti jedan dokaz koji bi predstavljao utemeljenu podlogu istaknutoj karakterizaciji. Neutemeljena je i zlonamjerna opaska da tužitelj može biti sretan da SG neće dočekati iza rešetaka jer se njome sugerira da će tužitelju biti izrečena kazna zatvora, a za koje predviđanje tuženik opet nije ponudio niti jedan dokaz na kojem je temeljila izneseno. Nije sporno da se prije objave informacije autorica teksta nije obratila tužitelju radi provjere njihove vjerodostojnosti, a što je također, sukladno pravilima novinarske struke trebala učiniti budući se u tekstu ne poziva samo na službeno priopćenje MUP-a već i navode svog izvor "koji nije stalan" pa se opravdano postavlja pitanje zašto je takvom izvoru vjerovala bez potrebe provjere navedenog sa samim tužiteljem. Sud također pretjeranim i podobnim da povrijedi čast i ugled tužitelja nalazi izbor naslova spornih tekstova. Njihova intencija nije ukazati prosječnom čitatelju da (će) se protiv tužitelja pokrenuti prekršajni postupci već se svjesno sugerira da je tužiteljeva odgovornost za navedena prekršajna djela već utvrđena, kao i da je sankcija izvjesna (sad će odgovarati). Stoga su sporni naslovi

1 0

itekako podobni povrijediti ugled i čast budući su upravo naslovi tekstova prva informacija koju će čitatelj pročitati te, ukoliko se zainteresira, potom pročitati članak. Povezujući dalje opisane iskaze svjedoka sa iskazom tužitelja i psihijatrijskim nalazom iz kojeg proizlazi da je pohodio psihijatra i uzimao terapiju zbog (zaostalog) osjećaja povrede profesionalnog integriteta, sud sa sigurnošću zaključuje da je javno objavljivanje spornih informacija tužitelju prouzročilo veliki stres i neugodne promjene u dotadašnjem životu, odnosima na poslu, sa prijateljima i u obitelji, budući se radi o sredini u kojoj je tužitelj bio poznat i ugledan član kao osoba i policajac. Sud u cijelosti prihvaća kao iskren i vjerodostojan dio iskaza u kojem tužitelj navodi da su objavljene informacije prouzročile da više nije mogao ići u društvo, na sportska natjecanja na koja se je redovito odazivao, nisu ga više zvali na stručna okupljanja na kojima je često bio predavač, izbjegavali su ga i prijatelji, kao i da je vrlo često bio izložen raznim upitima pa bi objašnjavao situaciju, no također su mu vrlo često ljudi dobacivali jer su izvodili sami neke zaključke pa nije znao bi li im nešto objašnjavao ili samo šutio. Svemu navedenom svjedočili su i saslušani svjedoci VG, PG, FG, BG i RG. Međutim, tuženik nije sve u tužbi istaknute sporne objavljene informacije izmislio niti sam iskonstruirao već su podloga istima službeno priopćenje MUP-a. Tekstovi su u preostalim dijelovima, po stavu ovog suda, neprofesionalno interpretirani podrugljivim opisima tužitelja i neprovjerenim i neutemeljenim pretpostavkama kako će isti "završiti" (mortus pijan, upustio se u novu avanturu, pokupila ga Hitna, proveo noć na triježnjenju, ne može nam nitko ništa jači smo od sudbine, sad će snositi posljedice) i upravo su oni temelj za dosudu naknade štete.

25. U članku 35 Ustava je propisano da se svakom jamči štovanje i pravna zaštita njegovog osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. U članku 38 st. 1 Ustava je propisano da se jamči sloboda mišljenja i izražavanja misli. Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa (st.2). Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji (st. 3). Ustavno pravo na slobodu izražavanja može se ograničiti temeljem članka 16. stavku 1., ali samo ako je ograničenje propisano zakonom, i to radi zaštite slobode i prava drugih ljudi te pravnog poretka, javnog morala i zdravlja. Dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske jest i Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda koja u članku 10 propisuje da svatko ima pravo na slobodu izražavanja. To pravo obuhvaća slobodu mišljenja i slobodu primanja i širenja informacija i ideja bez miješanja javne vlasti i bez obzira na granice. Ovaj članak ne sprečava države da podvrgnu režimu dozvola ustanove koje obavljaju djelatnosti radija ili televizije te kinematografsku djelatnost. U stavku 2. citiranog članka Konvencije propisano je da kako ostvarivanje tih sloboda obuhvaća dužnosti i odgovornosti, ono može biti podvrgnuto formalnostima, uvjetima, ograničenjima ili kaznama propisanim zakonom, koji su u demokratskom društvu nužni radi interesa državne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti ili javnog reda i mira, radi sprečavanja nereda ili zločina, radi zaštite zdravlja ili morala, radi zaštite ugleda ili prava drugih, radi sprečavanja odavanja povjerljivih informacija ili radi očuvanja autoriteta i nepristranosti. Članak 8. Konvencije jamči pravo na poštivanje privatnog i obiteljskog života te propisuje da svatko ima pravo na poštovanje svoga privatnog i obiteljskog života, doma i dopisivanja (st. 1 ). Javna vlast se neće miješati u ostvarivanje tog prava, osim u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira, ili gospodarske dobrobiti

1 1

26. Između sukobljenih prava propisanih čl. 35 i čl. 38 Ustava te čl. 8 i čl. 10 Konvencije je potrebno nadalje provesti test razmjernosti. Isti se provodi u tri koraka u kojima je potrebno utvrditi postojanje pretpostavki koje moraju biti kumulativno ispunjene da bi se ograničilo pravo na izražavanje mišljenja i vrijednosnog suda, a to su da ograničenje mora biti propisano zakonom, da ono mora slijediti legitiman cilj i da mora biti nužno u demokratskom društvu. Sud u konkretnom slučaju nije utvrdio postojanje svih naprijed navedenih pretpostavki budući se sporni članci u većem dijelu temelje na informacijama u čiju istinitost autorica članka nije imala razloga sumnjati (službeno izvješće) pa se u tom dijelu primjenjuje čl. 21 st. 4 al. 3 i al. 6 ZM-a. Također se mora uzeti u obzir da su oba članka koncentrirana na ŽG kao "načelnika Sektora za javni red i sigurnost zagrebačke policije", a ne na tužitelja kao privatnu osobu pa s tim u svezi valja ukazati na čl. 7 st. 2 ZM-a koji propisuje da osoba koja obavlja javnu službu ili dužnost ima pravo na zaštitu privatnosti, osim u slučajevima koji su u vezi s javnom službom ili dužnosti koju osoba obavlja. U čl. 8 ZM-a je propisano da nema povrede prava na zaštitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani interes javnosti pri čemu je i za napomenuti da je stupanj tužiteljevog prava na zaštitu privatnosti, budući su u konkretnom slučaju iznesene informacije u vezi s javnom službom koju on obavlja niži od običnih osoba.

27. Naknada neimovinske štete za povredu ugleda i časti se priznaje onda kada je ta povreda izuzetno teška i kada su realne manifestacije kod oštećenoga tako očite da se jasno iskazuju kao povreda časti i ugleda posljedično izazvana objavljenom informacijom. Prema čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) u slučaju povrede prava osobnosti, sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Na tužitelju je teret dokaza postojanja pretpostavki za odgovornost za štetu. Cijeneći sve naprijed navedene okolnosti, istaknute sporne informacije, službeno priopćenje na koje se autorica članaka poziva i isto prenosi i to ne u jedno već u dva članka, postojanje javnog interesa, kao i primjenu čl. 7 st. 2 ZM-a Sud smatra opravdanim kao vid naknade neimovinske štete usvojiti tužiteljev zahtjev da za isplatom naknade štete u iznosu od 3.000,00 EUR, uvećano za zatezne kamate tekuće od dana podnošenja tužbe, 26.2.2024. pa do isplate, dok je tužitelj odbijen sa preostalim dijelom zahtjeva za isplatu daljnjeg iznosa od 5.000,00 EUR jer isplata zatraženog iznosa nije osnovana.

28. Odluka o trošku je donesena temeljem čl. 154 st. 5 ZPP-a i čl. 155 ZPP-a. Tužitelj je u cijelosti uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspio u omjeru od 37,5 % pa je omjer uspjeha tužitelja 68,75 %, a omjer uspjeha tuženik 31,25%. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužitelja u omjeru od 37,50 %. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), zastupanje na ročištima održanim 16.4.2025., 4.9.2025.,16.12.2025.,3.3.2026.u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9.t.1). Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR i 25 % PDV-a u iznosu od 250,00 EUR, trošak tužitelja iznosi 1.250,00 EUR. Obzirom na priznati omjer

1 2

uspješnosti od 37,5 %, tužitelju pripada pravo na naknadu troška u iznosu od 468,75 EUR. Navedenom trošku treba dodati plaćeni trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 63,23 EUR te trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 126,45 EUR pa ukupni trošak tužitelja iznosi 658,43 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 26.3.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u četiri primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Pun. tužitelja uz rj. o pristojbi na presudu

2. Pun. tuženika