Republika Hrvatska

Općinski radni sud u Zagrebu

Ulica grada Vukovara 84

Pr-855/2023-22

10000 Zagreb

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Jelici Pandurić kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NN, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], općina Glina, zastupanog po punomoćnici Mariji Jukić Jurišić, odvjetnici iz Zagreba, Đorđićeva 15, protiv tuženika CROATIA osiguranja d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, zastupanog po punomoćnicima po zaposlenju, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 10. ožujka 2026. godine, u prisutnosti tužitelja osobno, pun. tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika temeljem čl. 335. st. 4. ZPP-a, dana 26. ožujka 2026. godine,

presudio je

I. Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju NN, iz [adresa], općina Glina, na ime naknade neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 27.09.2022., iznos od neto 2.375,89

€ (slovima: dvijetisućetristosedamdesetpeteuraiosamdesetdevetcenti) sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 13.04.2023. do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA osiguranju d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, isplatiti tužitelju NN, iz [adresa], općina Glina, zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos naknade štete od 1.949,11 € za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 13.04.2023. do dana plaćanja 08.05.2023., po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke uvećane za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“,

kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak parničnog postupka u iznosu od 1.827,95 €, sa zateznim kamatama tekućim od 26. ožujka 2026., do isplate, po stopi koja se određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj (pojam tužitelj koristit će se u daljnjem tekstu i za ženski i za muški rod) u tužbi od 05.06.2023. navodi da je dana 27.09.2022. zadobio ozljedu na radu kod poslodavca Dom za starije osobe Park u Zagrebu, Ivanićgradska 52, prilikom pospremanja dnevnog boravka u domu nakon druženja korisnika doma. Prilikom prikupljanja čaša sa stola tužitelj se poskliznuo na razlivenu tekućinu po podu i pao. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu ozljedom na radu po načelu objektivne odgovornosti, a prema općim propisima obveznog prava. Odgovornosti se može osloboditi samo kada šteta potječe od više sile, radnje oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti. Kako ovdje nije ispunjen niti jedan od navedenih uvjeta, jer je tužitelj posao obavljao na uobičajeni način i kako je tužitelju priznata ozljeda na radu, postoji odgovornost poslodavca, pa samim time i tuženika kod kojega je poslodavac tužitelja osigurao odgovornost iz djelatnosti prema vlastitim djelatnicima, za naknadu štete. Tužitelj je podnio tuženiku odštetni zahtjev dana 13.04.2023., a tuženik mu je dana 08.05.2023. isplatio na ime naknade štete iznos od 1.949,11 eura, koji iznos tužitelj ne smatra pravičnom novčanom naknadom. Tužitelju je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u jakom stupnju, jer je zbog zadobivenih ozljeda trpio intenzivne i dugotrajne bolove i strah, jer je prilikom pada jako natukao lijevo rame i lakat, koljena i lijevi gležanj, te lumbalnu kralješnicu, zbog čega je provodio dugotrajno liječenje. Tužitelj potražuje za pretrpljene fizičke bolove 1.600,00 eura, za pretrpljeni strah 1.200,00 eura, za duševne boli zbog smanjene životne aktivnosti 1.592,67 eura, za tuđu pomoć 200,00 eura, odnosno ukupno 4.592,67 eura, umanjeno za nesporno plaćenih 1.949,11 eura iznosi 2.643,56 eura sa zateznim kamatama tekućim od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 13.04.2023. do isplate, te trošak parničnog postupka sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate. Tužitelj tvrdi da mu je tuženik nesporni iznos platio sa zakašnjenjem, te potražuje i isplatu zateznih kamata na plaćeni iznos naknade štete od 1.949,11 eura tekućim od 13.04.2023. do 08.05.2023.

2. Nakon provedenog medicinskog vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Žarku Rašiću, kirurgu, tužitelj je podneskom od 21.01.2026. (str. 63 - 64 spisa), postavio konačan tužbeni zahtjev. Konačno uređenim tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje za pretrpljene fizičke bolove 1.600,00 €, za pretrpljeni strah 1.300,00 €, za duševne boli zbog smanjenja životnih aktivnosti 1.000,00 €, za tuđu pomoć (85 sati x 5,00 € / h) iznos od 425,00 €, odnosno ukupno 4.325,00 €, umanjeno za nesporno plaćenih 1.949,11 €, odnosno konačno potražuje isplatu iznosa od 2.375,89 €. Nadalje, tužitelj potražuje isplatu zatezne kamate na nesporno plaćeni iznos od 1.949,11 eura za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 13.04.2023. do dana plaćanja 08.05.2023. U preostalom dijelu prvotno postavljeni tužbeni zahtjev je ostao neizmijenjen.

3. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i dogovornost za isti. Imajući u vidu ozljede koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju koje se mogu utvrditi iz dostavljene medicinske dokumentacije koju je tužitelj dostavio uz odštetni zahtjev kao i uvida u predmetnu policu broj [broj police] s kojom je osiguran poslodavac tužitelja i u kojoj je dogovorena franšiza prilikom isplate osigurnine u iznosu od 530,89 eura od osigurnine, tuženik je tužitelju kao nesporni dio naknade štete isplatio iznos od 1.949,11 eura (glavnica – 2.480,00 eura – ugovorena franšiza 530,89 eura = 1.949,11 eura) i to s osnova neimovinske štete iznos od 1.850,00 eura, s osnova imovinske štete koja se sastoji od troška pružanja tuđe pomoći iznos od 99,11 eura čime je tuženik u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju po predmetnom štetnom događaju. Tužena osporava visinu tužbenog zahtjeva iz razloga što tuženik smatra da je kod tužitelja u objektivnom smislu došlo do povrede prava osobnosti iz čl 19 i čl 1046 Zakona o obveznim odnosima, ali je tuženik stajališta da se radi o povredi takve vrste da tužitelju ne pripada pravo na naknadu neimovinske i imovinske štete u iznosu većem od gore isplaćenih. Tuženik napominje da je kod tužitelja došlo do ozljede radi koje je provedeno adekvatno liječenje. Tuženik osporava zatraženi tijek kamata, ističe da tužitelju ne pripada pravo na kamate od datuma navedenog u tužbi, već od dana kada je liječenje završeno. Tuženik osporava visinu tužbenog zahtjeva preko isplaćenog nespornog dijela kao prekomjernu i neprimjerenu ozljedama tužitelja, po svim osnova ma potraživanja. Tuženik predlaže da sud odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom kao neosnovanim preko isplaćenog nespornog dijela.

4. Sud je proveo dokaze: izvršen je uvid u u prijavu o ozljedi na radu (str. 5 – 8 spisa), u odštetni zahtjev tužitelja od 13.04.2023. (str. 9 i 10 spisa), u očitovanje tuženika od 14.04.2023. na odštetni zahtjev (str. 11 spisa), u medicinsku dokumentaciju za tužitelja (str. 12 – 29 spisa), u policu osiguranja broj [broj police osiguranja] i privitak polici (str. 34 – 40 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. sc. Žarku Rašiću, kirurgu (str. 57 – 59 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem tužiteljice NN kao stranke (str. 81 spisa).

5. Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka (čl. 8. ZPP-a).

6. U čl. 219. st. 1. ZPP-a kaže se da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

7. U čl. 221.a ZPP-a kaže se da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl. 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadom neimovinske i imovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje kao posljedicu ozljeđivanja na radnom mjestu dana 27.09.2022. kod poslodavca Dom za starije Park u Zagrebu, Ivanićgradska 52.

9. U odgovoru na tužbu tuženik je priznao nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju i odgovornost.

10. Među strankama nije sporno da je tuženik temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja] koju je sklopio s poslodavcem tužitelja, isplatio tužitelju nesporan dio naknade neimovinske i imovinske štete iz štetnog događaja od 27.09.2022. u iznosu od 1.949,11 eura dana 08.05.2023.

11. Među strankama je sporna visina tužbenog zahtjeva. Tuženik se protivi visini postavljenog tužbenog zahtjeva smatrajući isti previsoko postavljenim i neprimjerenim pretrpljenoj ozljedi kod tužitelja kao i posljedici iste.

12. Među strankama je sporno pripada li tužitelju zatezna kamata na nesporno isplaćeni iznose štete po odštetnom zahtjevu tužitelja i to: za razdoblje od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. od 13.04.2023. do dana isplate nesporno plaćenog iznosa, tj. do 08.05.2023., kako to tužitelj potražuje u konačno uređenom tužbenom zahtjevu.

13. U čl. 111. Zakona o radu (NN 93/14,127/17, 98/19, 151/22, 46/23, 64/23) navodi se, da je poslodavac dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava ako radnik pretrpi štetu na radu, ili u svezi s radom. Tužitelj se ozlijedio tijekom svog radnog vremena. Tužitelj se ozlijedio na radu, te u svezi s radom, te poslodavac tužitelja – osiguranik tuženika, odgovara tužitelju, kao radniku, za pretrpljenu ozljedu po kriteriju objektivne odgovornosti sukladno kogentnoj pravnoj normi i čl. 25. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18) u kojoj se navodi da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Tuženik u odgovoru na tužbu nije sporio svoju odgovornost. Odgovornost tuženika - osiguratelja temelji se i na članu 964. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23). Slijedom navedenog, tuženik je odgovoran za naknadu štete tužitelju koju je pretrpio u štetnom događaju od 27.09.2022.

14. S obzirom na utvrđenu odgovornost valjalo je tužbeni zahtjev cijeniti i s obzirom na visinu.

15. U čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilj kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

16. Visinu pojedinih vidova neimovinske štete u ovom predmetu sud je utvrdio imajući pravno shvaćanje Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto na sjednicama održanim 05. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., a kojim su izmijenjeni Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje pravične novčane naknade nematerijalne štete Vrhovnog suda od 29. studenoga 2002. godine na način da se tada prihvaćeni iznosi naznačeni u novčanim jedinicama (kune) povećavaju za 50%. Navedeni kriteriji i tako povećani iznosi (za 50%) primjenjuju se u primjeni Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 I 29/18) kada sudovi odlučuju o visini pravične novčane naknade neimovinske štete u slučaju povrede prava osobnosti, a za obvezne odnose nastale nakon 01. siječnja 2006. godine i stupanja na snagu Zakona o obveznim odnosima /05. Međutim, opće poznata je činjenica da je u periodu od posljednje izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH (lipanj 2020. do danas) značajno porasla stopa inflacije, te da ista sukladno javno dostupnim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku za period od lipnja 2020. do listopada 2025. iznosi čak 32,6%. Vrijednost (kupovna moć) novčanog iznosa pravične novčane naknade koju bi oštećenik za istu ozljedu ostvario "na današnji dan" temeljem spomenuti Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda RH iz 2020. u ovom je trenutku za više od 32% manja od vrijednosti/kupovne moći tog istog novčanog iznosa naknade štete koju bi tužitelj za tu istu ozljedu ostvario da mu se naknada štete isplatila, primjerice u lipnju 2020. odnosno u trenutku kada je stupila na snagu Odluka Vrhovnog suda RH o povišenju Orijentacijskih kriterija (lipanj 2020.). Samim time, oštećenik za isti iznos novčanih sredstava (broj i vrijednost novčanih jedinica) u ovom trenutku može kupiti trećinu manje dobara i usluga i drugih potrepština nego li što je to oštećenik za isti novčani iznos mogao učiniti/kupiti u trenutku kada je Vrhovni sud RH donio Odluku o povišenju Orijentacijskih kriterija za određivanje visine naknade štete kod povrede prava osobnosti, a kod nekih proizvoda i usluga zasigurno je došlo do porasta cijena i više od 50%, a ponegdje i do 100%. S obzirom na navedeno Orijentacijski kriteriji Vrhovnog suda RH ne mogu biti "puka matematička formula" koja bi se trebala "doslovce", mehanički te na istovjetan način primjenjivati u svim postupcima naknade štete, već je potrebno uzeti u obzir sve okolnosti i specifičnosti konkretnog slučaja, pa je tako potrebno i osnovano uzeti u obzir i opće poznat i svima u svakodnevnom životu lako prepoznatljiv značajan porast stope inflacije. Navedeno je verificirano i u mnogobrojnoj praksi I-stupanjskih i II-stupanjskih sudskih odluka.

17. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka kirurga dr. sc. Žarka Rašića – kirurga (str. 57 - 59 spisa), vidljivo je da je tužitelj u štetnom događaju od 27.09.2022. pretrpio tjelesne ozljede: prijelom donjeg dijela zglobne čašice lijevog ramenog zgloba, prijelom hrskavičnog spoja trećeg rebra lijevo za prsnu kost, natučenje slabinskog dijela kralješnice, natučenje lijevog lakatnog zgloba, natučenje oba koljena zgloba više lijevog, natučenje lijevog gležanjskog zgloba. Trajanje i intenzitet BOLOVA: jakog intenziteta, trajnog karaktera bili su sumarno 3 dan, srednjeg intenziteta trajnog karaktera sumarno 10 dana. Bolovi slabijeg intenziteta trajnog karaktera trajali su sumarno tijekom 45 dana. Povremeni bolovi manjeg intenziteta iskazani su kroz smanjenje životnih aktivnosti. Trajanje i intenzitet STRAHA: Tzv. primarni strah (tj. strah koji se javlja u samoj situaciji neposredne životne ugroženosti i istovremenog ozljeđivanja) bio je jačeg intenziteta i kraćeg trajanja. Sekundarni strah (tj. strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i mogućih posljedica i mogućih komplikacija) jačeg intenziteta u trajanju od kumulativno 2 dana, srednjeg intenziteta u vremenu od kumulativno 7 dana, manjeg intenziteta u trajanju od kumulativno 25 dana. SMANJENJE ŽIVOTNIH AKTIVNOSTI: U navedenom štetnom događaju tužiteljica je zadobila prijelom donjeg dijela zglobne čašice lijevog ramenog zgloba, prijelom hrskavičnog spoja trećeg rebra lijevo za prsnu kost, natučenje slabinskog dijela kralješnice, natučenje lijevog lakatnog zgloba, natučenje oba koljena zgloba više lijevog, natučenje lijevog gležanjskog zgloba. Navedena ozljeda lijevog ramena dovela je do trajnog smanjenja životnih aktivnosti od 5% koje se očitije u ograničenoj pokretljivosti lijevog ramenog zgloba te bolovima prilikom pokreta u lijevom ramenom zglobu posebno pri pokretima u razini i iznad razine ramenog zgloba. TUĐA POMOĆ I NJEGA: Nakon predmetnog štetnog događaja tužitelju je bila potrebna tuđa nestručna pomoć u trajanju sumarno 30 dana po 2 sata dnevno, te još 25 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske (kuhanje, peglanje spremanje) poslove pomoć pri odlasku u trgovinu i slično. Postoji uzročno posljedična veza između predmetnog štetnog događaja i zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju Liječenje tužiteljice je završeno tj. stanje se stabiliziralo tjedan dana nakon zadnje kontrole kirurga tj. 31.12.2022.

18. Na nalaz i mišljenje medicinskog vještaka stranke nisu imale primjedbi.

19. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalnog sudskog medicinskog vještaka dr. sc. Žarka Rašića kao valjanu podlogu za donošenje odluke u pogledu visine tužbenog zahtjeva. Na nalaz i mišljenje stranke nisu imale primjedbi. U nalazu i mišljenju vještaka nema kontradiktornosti. Nalaz i mišljenje vještaka sačinjen je u skladu s pravilima struke.

20. Imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova, te dob tužitelja u vrijeme nastanka štetnog događaja (49 godina starosti) ovaj sud smatra da tužitelju za taj vid neimovinske štete pripada pravična novčana naknada u zatraženoj visini od 1.600,00 €, uzevši pritom u obzir i naprijed spomenutu stopu inflacije (32,6%).

21. Imajući u vidu trajanje i jačinu straha kod tužitelja, ovaj sud smatra da tužitelju za taj vid neimovinske štete, temeljem naprijed navedene odredbe čl. 1100. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), pripada pravična novčana naknada u zatraženoj visini od 1.300,00 €, uzevši u obzir i spomenutu stopu inflacije (32,6%).

22. Kao posljedica štetnog događaja, kod tužitelja je došlo do smanjenja životne aktivnosti trajno od 5% koja se očituje u ograničenoj pokretljivosti lijevog ramenog zgloba, te bolovima prilikom pokreta u lijevom ramenom zglobu posebno pri pokretnima u razini i iznad razine ramenog zgloba. Imajući u vidu naprijed navedeno, orijentacijske kriterije Vrhovnog suda RH i naprijed navedenu stopu inflacije, ovaj sud smatra da tužitelju s navedene osnove pripada pravična novčana naknada u visini od zatraženih 1.000,00 €.

23. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć u trajanju od 30 dana po 2 sata dnevno, te još 25 dana po 1 sat dnevno za uobičajene kućanske poslove (kuhanje, peglanje, spremanje), pomoć pri odlasku na tržnicu, trgovinu i slično. Na ročištu održanom 10.03.2026. tužitelj NN saslušan kao stranka (str. 81 spisa) iskazao je da mu je svu potrebnu tuđu pomoć tijekom liječenja od posljedica štetnog događaja opisanog u tužbi pružao suprug koji je umjesto nje obavljao potrebne kućanske poslove, odlazio u trgovinu i obavljao druge poslove koje tužitelj zbog ozlijede nije mogao. Tužitelj ima pravo na naknadu štete na ime tuđe pomoći i kada mu tuđu pomoć pružaju članovi obitelji što je ovdje slučaj. Ovaj sud smatra da tužitelju na ime imovinske štete - tuđe pomoći, pripada iznos od zatraženih 425,00 € (85 sati x 5,00 €/1h), odnosno smatra iznos od 5,00 € po jednom satu primjerenim iznosom, imajući u vidu trenutnu sudsku praksu i sve naprijed navedeno.

24. Kod tužitelja nije nastupilo naruženje.

25. Slijedom naprijed navedenog tužitelju bi pripadalo: na ime pretrpljenih fizičkih bolova 1.600,00 €; na ime pretrpljenog straha 1.300,00 €; za duševne boli zbog trajnog smanjenja životnih aktivnosti 1.000,00 €, te na ime tuđe pomoći 425,00 €, što zbrojeno iznosi ukupno 4.325,00 €. Budući da je tuženik tužitelju u mirnom postupku isplatio iznos od 1.949,11 €, sud je u konačnici tužitelju dosudio na ime naknade neimovinske i imovinske štete u ovom predmetu iznos od 2.375,89 €, odnosno donio je odluku kao u izreci pod I.

26. U čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23) navodi se da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj na dosuđenu glavnicu neimovinske štete i imovinske štete (tuđa pomoć) potražuje zatezne kamate od 13.04.2023., odnosno od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku. Navedeno je u skladu sa čl. 1103. ZOO, pa je na glavnicu dosuđena zatezna kamata koja teče od 13.04.2023. do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl. 29. Zakona o obveznim odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23).

27. Tužitelj potražuje u tužbi i zatezne kamate na iznos koji je tuženik isplatio kao nesporan tužitelju, a radi se o iznosu od 1.949,11 eura zbog zakašnjenja i to za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva tuženiku tj. od 13.04.2023. do dana plaćanja nespornog iznosa, odnosno do 08.05.2023. U čl. 183 st. 1. ZOO / 05 navodi se, da dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. U Općim uvjetima tuženika za osiguranje od izvanugovorne (javne) odgovornosti, koji je u primjeni od 26.10.2021. godine, točnije u čl. 31. st. 1. i 2. navodi se da je osiguratelj dužan isplatiti osigurninu u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 (četrnaest) dana računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Ako je za utvrđivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezine visine potrebno određeno vrijeme, osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u roku od 30 (trideset) dana od dana primitka odštetnog zahtjeva ili ga u istom roku obavijestiti da njegov zahtjev nije osnovan. U konkretnom slučaju odštetni zahtjev je podnesen 13.04.2023., a nesporni iznos štete tuženik je tužitelju isplatio dana 08.05.2023. Od 13.04.2023. do 08.05.2023. proteklo je 24 dana. Po mišljenju ovog suda za utvrđivanje postojanja osgirateljeve obveze ili njezine visine bilo je potrebno određeno vrijeme, pa se u ovom slučaju treba primijeniti rok od 8 dana kao rok u kojem je tuženik tužitelju trebao isplatiti naknadu štete. Od 13.04.2023. do 08.05.2023. nije proteklo 30 dana, što znači da tuženik nije došao u zakašnjenje sa isplatom nespornog iznosa, pa je u tom dijelu tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao pravno neosnovan, odnosno donesena je odluka kao u izreci pod II.

28. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 5. ZPP-a koji propisuje da sud može odlučiti da jedna stranka nadoknadi sve troškove koje je imala protivna stranka, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

29. Tužitelja je tijekom postupka zastupala odvjetnica koja je do zaključenja glavne rasprave postavila zahtjev za naknadom parničnog troška, odnosno potraživala je trošak prema troškovniku koji prileži spisu na strani 79.

30. Tuženika su tijekom postupka zastupali punomoćnici po zaposlenju koji nemaju pravo na odvjetnički trošak. Osim toga do dana zaključenja glavne rasprave tuženik nije popisao nikakav trošak, odnosno postavio zahtjev za naknadu istog.

31. S obzirom na navedeno pod točkom 28. ovog obrazloženja, tuženik je obvezan da tužitelju naknadi sav prouzročeni parnični trošak.

32. Odvjetnički trošak odmjeren je u skladu s odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23). U pogledu pravne osnove tužitelj je uspio u sporu sa 100%, a tuženik sa 0%. U pogledu visine tužbenog zahtjeva tužitelj je uspio sa 100%, a tuženik sa 0%. Slijedom navedenog, tužitelju je priznat sljedeći parnični trošak: za sastav odštetnog zahtjeva od 13.04.2023. u visini od 100 bodova; za sastav tužbe u visini od 100 bodova; za sastav obrazloženog podneska od 21.01.2026. u visini od 100 bodova; za sastav podnesaka od 24.11.2023., 28.11.2023. i 10.09.2025., za svaki u visini od 25 bodova; za zastupanje na ročištima od 16.11.2023. i 10.03.2026., za svako ročište u visini od 100 bodova; za pristup na ročište za objavu presude 26.03.2026. u visini od 50 bodova. To ukupno iznosi 625 bodova. Vrijednost jednog boda iznosi 2,00 € (Tbr. 54 važeće OT). Sveukupan broj bodova izražen u novcu iznosi 1.250,00 €. Na sve obavljane radnje, temeljem Tarifnog broja 46 važeće OT, odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost odnosno 25% PDV što iznosi daljnjih 312,50 €. Tužitelju je priznat trošak medicinskog vještačenja u visini od 265,45 € u cijelosti, jer je provođenje tog dokaza bilo neophodno za rješenje ove parnice. Sveukupno je tužitelju priznat parnični trošak u iznosu od 1.827,95 €.

33. Tužitelj je zatražio i zatezne kamate na trošak. Temeljem čl. 30. Ovršnog zakona (NN 112/12,25/13,93/14 i 55/16), takav zahtjev tužitelja je osnovan, pa je sud na dosuđeni trošak postupka dosudio i zatezne kamate tekuće od dana donošenja prvostupanjske presude tj. od 26. ožujka 2026., pa do isplate. Visina stope zatezne kamate propisana je čl 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23), a pobliže je označena u izreci.

34. Tužitelj je oslobođen od plaćanja sudske pristojbe temeljem čl. 11. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 118/18, 51/23).

U Zagrebu, 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Jelica Pandurić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno u 4 primjerka putem ovog suda u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove odluke.

Dostaviti:

- pun. tužiteljice odvj. Marija Jukić Jurišić iz Zagreba

- tuženiku