REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-112/2025-24

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Nevenki Božinović Čupin, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Aleksandru Dudukoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika KM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Mariu Suknu, odvjetniku u Zajedničkom odvjetničkom uredu Gordana Lazović i Mario Sukno u Zagrebu, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 12. veljčaw 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja, tuženika i punomoćnika tuženika, dana 26. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev, koji glasi:

"Utvrđuje se da je tuženik KM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], smetao tužiteljicu PM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u posljednjem posjedu nekretnine koja se sastoji iz kuće i dvorišta u [adresa], sve označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tako što je neutvrđenog dana ali svakako između 01. i 08. ožujka 2020. promijenio bravu na kući u [adresa] i ušao u posjed cijele nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

Nalaže se tuženiku KM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], da uspostavi posjedovno stanje kakvo je bilo u času smetanja na način da tužiteljici PM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], preda sve ključeve ulaznih vrata na kući u [adresa] i vrati joj oduzeti posjed nekretnine koja se sastoji iz kuće i dvorišta u [adresa], sve označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje ubuduće, u roku od 15 dana.".

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 1.750,00 EURA, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Prednica tužiteljice u tužbi navodi da se nalazi u posljednjem posjedu nekretnine koja se sastoji iz kuće i dvorišta u [adresa], sve označeno kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da ovu nekretninu uživa prema njezinoj gospodarskoj namjeni, da je u posjed nekretnine stupila 2005., odmah po smrti prijašnjeg posjednika HM iz [adresa], rođ. **.**.1931., a umrlog **.**.2005., kad je i preuzela na brigu i skrb te potrebno uzdržavanje njegove supruge, sada pokojne JM iz [adresa], rođ **.**.1928., a umrle **.**.2017., da je predmetnu nekretninu tužiteljica naslijedila iza njezinih imenovanih prednika HM i JM u ¾ dijela, a ova činjenica utvrđena je Rješenjem o nasljeđivanju broj:

O-10200/17 od 14.12.2017., da se od tog trenutka, tj. odmah po smrti prijašnjeg posjednika HM, tužiteljica nalazi u mirnom i nesmetanom posjedu predmetne nekretnine. Nadalje navodi kako ne stanuje u kući u [adresa], da je ona posjed nekretnine iz točke I. ove tužbe vršila na način da je, zajedno sa svojom kćerkom PM, svakih desetak dana dolazila na predmetnu nekretninu radi čišćenja i održavanja kuće i dvorišta, da je dana 8. ožujka 2020. prilikom dolaska na predmetnu nekretninu utvrdila da je brava na kući promijenjena, te da je tuženik stupio u posjed predmetne nekretnine, da je idućeg dana, tj. 9. ožujka 2020. kćerka tužiteljice PM telefonski nazvala tuženika koji je potvrdio da je stupio u posjed predmetne nekretnine navodeći da je on predmetnu nekretninu kupio od zemljišnoknjižnih vlasnika iste, te da je to njegovo vlasništvo i da tužiteljicu ne želi pustiti u posjed predmetne nekretnine, da je tuženik promijenio bravu na kući i stupio u posjed kuće i dvorišta neutvrđenog dana, ali svakako između 01. i 08. ožujka 2020. jer je tužiteljica tjedan dana prije saznanja za smetanje posjeda bila na predmetnoj nekretnini i tada još nije bila promijenjena brava na kući i da je tužiteljica uobičajeno počistila kuću i dvorište, pa kako je tuženik na opisani način oduzeo tužiteljici njezin posjed, čime ju je samovlasno smetao u posjedu, to tužiteljici temeljem članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pripada pravo na zaštitu posjeda, a kako tuženik ne želi uspostaviti ranije posjedovno stanje i ustraje u smetanju posjeda, to predlaže da temeljem članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima donijeti rješenje sadržaja izreke kako je to pobliže navedeno u izreci ovog rješenja.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, navodi da tužiteljica u tužbi nije priložila niti jednu ispravu iz koje bi proizlazio objektivni identitet nekretnine što tužbu, prema mišljenju tuženika, čini nepotpunom, osporava istinitost navoda tužbe prema kojima bi tužiteljica u posjed predmetne nekretnine stupila 2005. po smrti HM i istinitost navoda tužbe iz koji proizlazi da je tužiteljica kroz navedeno vremensko razdoblje posjed predmetne nekretnine vršila na način da bi svakih desetak dana dolazila na predmetnu nekretninu i istu čistila i održavala, te stoga osporava da bi tužiteljica bila posljednji mirni posjednik iste nekretnine, te da joj stoga ne pripada niti pravo na posjedovnu zaštitu. Tuženik nadalje navodi da je predmetnu nekretninu kupio temeljem Ugovora o kupoprodaji 11.02.2019. od vlasnica i posjednica predmetne nekretnine BM i MM koje su predmetnu nekretninu stekle nasljeđivanjem od svojeg pravnog prednika VM, da je dana 25.03.2019. sačinjen Zapisnik o primopredaji nekretnine prema kojem je tuženik preuzeo ključeve objekta na nekretnini, te je izvršeno fotografiranje i evidentiranje stanja brojila na svim potrošačima koji su se nalazili u predmetnoj nekretnini uz navod da je iz fotografija evidentno da je opskrba električnom energijom i vodom na navedenoj nekretnini bila prekinuta, te da je postojalo od ranije evidentirano dugovanje, ističe da je 07.09.2019. angažirao građevinskog majstora EM da skicira unutrašnjost kuće, ugradi nove brave na ulaznim vratima kuće te očisti okućnicu o čemu je istog dana sastavljen i zapisnik, predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan.

3. Rješenjem posl. br. Psp-39/2020-13 od 29. lipnja 2022. utvrđen je prekid postupka u predmetnoj pravnoj stvari jer je tužiteljica GM umrla, dok je rješenjem posl. br. Psp-39/2020-16 od 20. listopada 2022. postupak nastavljen sa PM OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], kao nasljednicom iza pok. GM, sada tužiteljicom.

4. U ovom je predmetu donijeto je rješenje posl.br. Psp-139/2022-11 od 25. veljače 2025., kojom je usvojen tužbeni zahtjev tužiteljice za smetanje posjeda, kao i zahtjev tužiteljice za naknadu troškova parničnog postupka. Protiv navedenog rješenja žalbu je izjavio tuženik te je Županijski sud u Šibeniku rješenjem posl.br. Gž-335/2025- 5 od 15. srpnja 2025. ukinuo rješenje ovoga suda te je predmet vratio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

5. U tijeku dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika poslovni broj O-3665/17, UPP/OS-51/2017 (list 5-6 spisa) i Rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-10200/17-64 (list 7-9 spisa), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika poslovni broj: O-5585/22, UPP7OS-55/22 (list 78-80 spisa), zk izvadak (list 16-17 spisa), povijesni prikaz izvatka iz zemljišnih knjiga (list 18-22 spisa), Rješenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove klasa: UP/I 932-07/18-02/3264, URBROJ: 251-15-05-1-18-2 (list 23-24 spisa), Ugovor o kupoprodaji prodaji nekretnine od 11.02.2019. (list 25-28 spisa), Zapisnik o primopredaji nekretnina od 11.02.2019. sa fotografijama (list 29-44 spisa), dopis HEP ELEKTRE d.o.o (list 51 spisa), dopis Zagrebačkog holdinga (list 52 spisa), dopis MUP- a klasa NK-650-01/21-02/48, URBROJ: 511-01-183-21-6 (list 54-55 spisa), saslušani su: prednica tužiteljice GM (list 56-57 spisa), tuženik (list 58 spisa), tužiteljica PM (list 66 spisa), svjedoci: MM (list 63-64 spisa), LM (list 64-65 spisa), SM (list 87-88 spisa), AM (list 93- 94 spisa), UM (list 94-95 spisa).

5.1. U ponovljenom postupku, nakon ukidne odluke, stranke nisu imale nikakvih daljnjih dokaznih prijedloga.

6. Na temelju ovako izvedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno te sve dokaze zajedno u njihovoj ukupnosti, u smislu odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 (pročišćeni tekst), 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu: ZPP), ovaj sud je utvrdio tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim.

7. Među strankama je sporna aktivna legitimacija, kao i osnovanost tužbenog zahtjeva.

8. Sud je, sukladno odredbi čl. 441. ZPP-a ograničio raspravljanje i dokazivanje samo na činjenicu posljednjeg stanja posjeda i eventualnog smetanja. Istom je odredbom isključeno raspravljanje o pravu na posjed, pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti ili o zahtjevima za naknadu štete i to u onom dijelu koji se ne odnosi niti na činjenicu posljednjeg stanja posjeda niti nastalog smetanja.

9. Uvidom rješenje o nasljeđivanju Rješenje o nasljeđivanju Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj O-10200/17-64 (list 7-9 spisa) utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. HM, čiju ostavinsku masu između ostalog čini i predmetna nekretnina, proglašena GM u ¾ dijela.

10. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Ljiljane Herceg Miličević poslovni broj O-3665/17, UPP/OS-51/2017 (list 5-6 spisa) utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. JM proglašena GM.

11. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju od javnog bilježnika Zorana Jelavića broj O-5585/22, UPP/OS-55/22 od 06. rujna 2022. utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. GM proglašena PM.

12. Iz naprijed navedenih dokaza utvrđeno je da tužiteljica na predmetnoj nekretnini ima nasljednički posjed (čl. 17 st. 1 . Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje u tekstu: ZVDSP)) te da je prigovor nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice neosnovan u cijelosti.

13. Prednica tužiteljice GM u svom iskazu navodi da je u predmetnoj nekretnini živjela sestra od njezine mame JM zajedno sa svojim suprugom ZM koje su oni za vrijeme njihovog života uredno posjećivali, da ju je teta, koja je bila nemoćna, nakon smrti njenog supruga ZM, zamolila da o njoj preuzme brigu i skrb, što je i činila, a kako je teti skrb trebala u sve većem obimu, a ona je imala svoju obitelj, odlučile su da je smjesti u dom pa je tako bila 4 godine u domu u Granešini, a poslije u Studentskom gradu u kojem je u konačnici i umrla, da je sveukupno teta bila u domu 12 godina, da su nakon tetine smrti ona i njezin suprug u kuću dolazili redovito, brali su brajdu, čistili dvorište. Nadalje navodi da su početkom 3. mjeseca, kad su došli u predmetnu nekretninu uočili da su vrata zaključana, a to je bilo prije potresa, zna da je bila nedjelja prijepodne, točnije, bio je 8.3.2020., da je na predmetnoj nekretnini prije toga bila desetak dana ranije i tada nije ništa primijetila da je na kući mijenjano, a kuću su uredno mogli otključati i ući u istu, da je sa tetom imala nekakav ugovor o vođenju skrbi o istoj, ali se zbog proteka vremena ne sjeća o kakvoj vrsti ugovora se radilo, da poznaje gospođu BM, da je to prva susjeda do nekretnine od njezine tete, živjela je s druge strane ograde, da poznaje i gospođu MM, ona je sestra od gospođe BM, s njom je najviše komunicirala i bile su u dobrim odnosima, one su dohranile gospodina VM koji im je prepisao tu nekretninu koja graniči s nekretninom od njezine tete, pritom pojašnjava da je predmetna nekretnina 1/3 nekretnine koje je u početku bio vlasnik gospodin CM, a koju su suprug od njezine tete i njezina teta kupili od istoga 1956., 1/3 su gospođa BM i gospođa MM temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju dobile od gospodina VM, a preostalu 1/3 je gospodin CM ostavio za sebe, da je u predmetni dio dvorišta znala ulaziti kćerka od gospođe MM dok je bila manja jer dvorište nije u potpunosti fizički ograđeno, a gospođu MM i gospođu BM nije tamo vidjela da ulaze i da se tim dvorištem koriste, kao što joj nije poznato da bi gospođe MM i BM imale ključeve od njezine tete, da 2019. kada je dolazila na predmetnu nekretninu nije primijetila nekakve radnike da nešto rade, čiste i slično, da je po saznanju da ne može ući u predmetnu nekretninu njezina kćer sutradan nazvala tuženika, a do podataka o tuženiku su došli od susjeda koji živi preko puta, gospodina LM, da je nakon toga pokušala stupiti u kontakt sa gospođom BM i gospođom MM, ali je došla do saznanja da su iste napustile Republiku Hrvatsku i onda je odustala od toga.

14. Tuženik KM u svom iskazu navodi da je gospođu BM i gospođu MM upoznao u periodu od 2011. - 2013. kada ga je njegov prijatelj LM pitao, obzirom na posao kojim se bavi, da li bi mu preporučio da kupi nekretninu koja se nalazila na adresi [adresa] , da se, nakon njegovih konzultacija s njima, isti odlučio na navedeno i sklopio kupoprodajni ugovor s MM i BM koje su bile zemljišnoknjižni vlasnici, a koje su navedenu nekretninu stekle rješenjem o nasljeđivanju iza pokojnih roditelja, a njihovi pokojni roditelji su navedenu nekretninu stekli temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju sklopljenim s VM, da je gospodin CM bio zemljišnoknjižni vlasnik nekretnina upisanih na adresi [adresa] i [adresa], koje su obje temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju prenijete na roditelje gospođe BM i MM, a one su potom temeljem rješenja o nasljeđivanju navedene nekretnine stekle u svoje vlasništvo, pa je tako on od istih kao od zemljišnoknjižnih vlasnica kupio predmetnu nekretninu u veljači 2019., da je otišao kod gospođe BM i gospođe MM u [adresa] i tamo su kod javnog bilježnika sklopili ugovor, da je u posjed ušao odmah po zaključenju kupoprodajnog ugovora, ili točnije mjesec dana po zaključivanju istoga, po isplati cjelokupne kupoprodajne cijene, da mu je ključeve od predmetne nekretnine koji su se nalazili u tegli u njihovoj kući na adresi [adresa], predao gospodin LM, a kojeg su za to ovlastile gospođa BM i MM, da je u navedenoj tegli bilo puno ključeva pa su tako dolaskom na nekretninu pokušavali s jednim po jednim ključem otvarati vrata na nekretnini i na dvorišnim zgradama i u konačnici su uspjeli otvoriti sva vrata na predmetnoj nekretnini, da njemu nije bilo bitno tko je u posjedu predmetne nekretnine, njemu je samo bilo bitno tko je zk vlasnik predmetne nekretnine, a obzirom se bavi nekretninama, zna da mu je bitno samo tko je zk vlasnik i od njega je kupio nekretninu, da gospođu MM i BM nije posebno pitao čije su stvari u kući, ali ih je pitao da li žele nešto od tih stvari iz kuće, na što su iste odgovorile da im ništa ne treba i da ništa ne žele uzeti, da je istina da ga je u 3. mjesecu 2020. kontaktirala sada tužiteljica, da ga je u ponedjeljak ujutro nazvao nepoznati broj, on se javio, a ženski glas s druge strane mu se predstavio kao sada tužiteljica i ista je za predmetnu nekretninu tražila neku naknadu na što ju je on uputio da on ima ured na Kvaternikovom trgu i da slobodno dođe na konzultacije i poslije toga se više nisu nikada čuli, da je to bio prvi i zadnji put da ga je netko od tužiteljice kontaktirao.

15. Svjedok MM u svom iskazu navodi da je ona bila posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine, da je predmetnu nekretninu naslijedila od svojih roditelja koju su roditelji stekli uzdržavanjem VM, a poslije je ona nastavila uzdržavati VM, da je predmetnu nekretninu BM stekla na isti način kao i ona, nasljeđivanjem od svojih roditelja, da je tuženik stupio u posjed predmetne nekretnine na način da mu je ona prodala predmetnu nekretninu, da je prije toga kuću od pok. VM prodala gospodinu LM i nakon toga mu je za kuću do njegove predala ključeve da može otvoriti kuću kada netko dođe pogledati istu radi kupnje, da se ona odselila iz Zagreba 2012. u Bednju, ali se ne može točno sjetiti termina kada je dolazila na predmetnu nekretninu, a zna da je dolazila nakon toga na predmetnu nekretninu negdje oko 5 puta, da je imala ključeve od predmetne nekretnine, da se ne sjeća kada je tuženiku prodala predmetnu nekretninu, da joj nije poznato da li je još netko osim nje i njezine sestre imao ključeve od predmetne nekretnine, da u predmetnoj nekretnini od 2012. pa do prodaje predmetne nekretnine nije nitko živio, da ju je tuženik zvao i pitao što će napraviti sa stvarima u kući, a stvari u kući su bile od pok. NM, koja je u tok kući živjela do 2010., 2011., da se predmetna nekretnina nalazi na adresi [adresa], da su u toj kući živjeli pok. HM i NM, da joj nije poznato po kojoj su osnovi pok. HM i NM živjeli u toj kući, jedino joj je poznato da su oduvijek tamo živjeli, da su njezini roditelji došli do predmetne kuće nasljeđivanjem iza pok. VM.

16. Svjedok LM u svom iskazu navodi da od kada je on kupio nekretninu na adresi [adresa], u nekretnini na adresi [adresa], nitko nije boravio i nitko nije dolazio, da je on kupio kuću na adresi [adresa] od gospođe MM s kojom je ostao u kontaktu i ista je imala namjeru prodati i kuću na adresi [adresa], koju je on do prodaje koristio, do 2015., 2016. kada je izgradio svoju kuću, nakon toga je gospođa MM izrazila želju da imovinsko-pravno (legalizacija, upis u gruntovnicu) riješi i kuću na adresi [adresa] te da istu proda , da je nakon toga on kontaktirao tuženika obzirom da je i njemu rješavao papire da proda nekretninu br. 3, a isti je navedeno i učinio 2016., da je nakon toga tuženik angažiran i za prodaju nekretnine na adresi [adresa], pa kako nije bilo puno zainteresiranih kupaca, isti ju je odlučio kupiti za sebe, a sve se odvijalo tijekom 2018., početkom 2019., kada su bili sređeni papiri, da su ključevi predmetne nekretnine bili u jednoj šupi na adresi [adresa] i on je koristio navedene ključeve za potrebe dolaska arhitekata, geodete, potencijalnih kupaca, a kad je tuženik obavio kupoprodaju navedene nekretnine, on mu je onda predao ključeve, da mu je ključeve predmetne nekretnine predao po ovlaštenju zemljišnoknjižnih vlasnika predmetne nekretnine, početkom 2019., da mu je poznato da je tuženik na predmetnoj nekretnini mijenjao brave i to po kupnji predmetne nekretnine, a kada točno, ne zna, da je tuženiku ključeve nekretnine predao odmah po sklapanju kupoprodajnog ugovora po ovlaštenju gospođe MM, da je bio prisutan kada je tuženik stupao u posjed nekretnine, da se od stvari nalazilo manje- više što se i sada nalazi, nekakav namještaj i slično , da je nekretnina bila zapuštena i devastirana i u istu nitko nije dolazio i u istoj nije bilo struje i vode, da se točno sjeća kada je prvi put vidio tužiteljicu obzirom su taj dan imali roštilj, bio je 8.3.2020., do njega su došle dvije gospođe, jedna starija, a jedna mlađa, mlađa se predstavila kao kćer gospođe NM, a onda su obje počele vikati i galamiti na njega u njegovom dvorištu da kako je moguće da je nekretnina na adresi [adresa] prodana, prije toga ih nikada nije vidio, da je između ulaska tuženika i njega u pratnji u predmetnu nekretninu pa do susreta sa tužiteljicom i njenom kćerkom, prošlo sigurno godinu dana.

17. Tužiteljica PM u svom iskazu navodi da je u posjedu predmetne nekretnine bila njezina mama, pa samim time i ona i to sve do početka 3. mjeseca 2020., misli da se radilo o 8. ili 9. ožujka 2020. kada su došle na predmetnu nekretninu očistiti je, uzeti poštu i vidjele su da je brava na ulaznim vratima izmijenjena, da su zadnje 4 godine prije navedenog događaja, svakih tjedan dana mama i ona dolazile čistiti i održavati navedenu nekretninu, a prije toga to su činili tata i mama, da su po saznanju da je brava promijenjena, u kontaktu sa susjedima, saznali i da je navedena nekretnina prodana, da je njezina mama stupila u posjed predmetne nekretnine kad je umro tetak, a poslije toga su se brinuli i za tetu koju su zbog onemoćalosti morali smjestiti u dom i plaćali su dom za nju, da je teta živjela u kući do negdje 2006., da su poslije toga u toj kući imali podstanare koji su tamo živjeli 2, 3 možda i 4 godine, da su podstanari 2012., kad joj se sin ženio, još uvijek bili u predmetnoj nekretnini, da nakon podstanara nije nitko živio u kući jer su podstanari ostavili dug i nakon toga su pobjegli, da su struju precvikali zbog duga i to joj je poznato, a za vodu misli da je nisu odjavili.

18. Svjedok SM u svom iskazu navodi da je bio na predmetnoj nekretnini koja se nalazi na adresi [adresa], u [adresa]. ili 2018. kada ga je tuženik naručio za izmjeru navedene nekretnine, da su ga na nekretninu pustili tuženik i njegov kolega LM koji su mu otključali kapiju, on je potom napravio izmjeru i izradio elaborat za navedenu nekretninu, da od preostalih saznanja može reći da mu je KM govorio da je on sa vlasnicima rješavao tu nekretninu , da je na predmetnoj nekretnini bio 2-3 puta jer je rješavao i nekretnine na brojevima [adresa] , da nije ulazio u kuću koja se nalazi na predmetnoj adresi jer nije imao potrebe, a zna da je KM ulazio, da nije osim KM i njegovog kolege LM nikoga drugoga zatekao na predmetnoj nekretnini, ali je susreo susjede s lijeve i desne strane nekretnine obzirom i njihovi potpisi trebaju na zapisniku.

19. Svjedok AM u svom iskazu navodi da je upoznata sa činjenicom da su u predmetnoj nekretnini živjeli Marija i HM cijeli svoj život, oko 50 godina, tamo su svi dolazili kod tete i tetka i dogovor je bio, a obzirom se o njima brinula, da će po njihovoj smrti sve pripasti GM, da je GM odlazila u tu kuću, nije tamo živjela, ali je dolazila u tu kuću, i luftala je, da je predmetnu nekretninu izgradio njezin djed i tamo su HM i JM živjeli do svoje smrti, da joj je poznato da je promijenjena brava na predmetnoj nekretnini jer je često pričala sa GM, pa joj je tako poznato da joj je GM oko 8. marta izjavila da ne može ući u tu kuću jer je promijenjena brava, a tjedan dana prije je bilo sve normalno, da je zadnji put na navedenoj adresi bila još dok je teta bila živa, a kad je teta otišla u dom više nije imala razloga za odlaziti tamo, da je prije umro tetak, da Marija i HM nisu imali djece, da su joj imena MM i BM poznata, a prezimena ne zna, ali u svakom slučaju su joj gospođe poznate jer su se kao djeca igrale skupa, a živjele su u kući pored, da joj nije poznato je li netko nakon odlaska tete iz kuće živio u toj kući.

20. Svjedok UM u svom iskazu navodi da mu je poznato da su u predmetnoj nekretnini živjeli ZM i GM, on je u navedenoj kući bio par puta, 80-ih je tamo krečio kuću i još nekoliko puta, a zadnji puta je tamo bio još dok je pok. tetak bio živ i to pred njegovu smrt, da mu nije ništa poznato o promjeni brave na predmetnoj nekretnini, zna samo da mu je pok. sestra GM rekla da joj se čini da je netko ušao u predmetnu nekretninu, da je bio dogovor, a obzirom se GM brinula o pok. teti, da ona uživa tu nekretninu, pa je tamo odlazila čistiti, spremati, raditi neke sitne popravke i sl., da su to svi u familiji znali, da kad je rekao da je zadnji put dolazio netom prije tetkove smrti da je pritom mislio da je dolazio na predmetnu nekretninu nešto raditi, a na predmetnoj nekretnini je bio i poslije vršiti neke popravke na ventilu od vode i to kada je teta bila u staračkom domu , da je na predmetnoj nekretnini zadnji put bio prije predmetne situacije, odnosno prije nego mu je sestra rekla da je netko ušao u predmetnu nekretninu, a teta je tada bila u domu, tom prilikom je ušao u kuću i tada u kući nije nitko živio.

21. Sud je u poklonio vjeru iskazima prednice tužiteljice sada pok. GM, tužiteljice, AM i UM jer su iskazivali životno i logično, a iz navedenih iskaza je u bitnom utvrđeno da je u predmetnoj nekretnini živjela JM zajedno sa svojim suprugom ČM do njegove smrti, potom je u predmetnoj nekretnini neko vrijeme živjela sama JM do smještaja u dom gdje je i umrla. Nakon smrti JM predmetnu nekretninu je, a sukladno dogovoru u obitelji da GM uživa predmetnu nekretninu, naslijedila GM obzirom se ona brinula o pok. teti JM. Isto tako je utvrđeno da su u predmetnu nekretninu povremeno dolazili GM sa svojim suprugom, a kasnije i sa svojom kćerkom, sada tužiteljicom, da su brali brajdu, čistili dvorište, zračili kuću, dakle uživali je kao svoju sve do trenutka kada su saznali za smetanje odnosno do 08. ožujka 2020. Činjenicu da je predmetna nekretnina bila u posjedu i da su tamo živjeli pok. Marija do 2011. i ZM do svoje smrti, te da su se u kući nalazile njihove stvari potvrđuje svojim iskazom i svjedok MM od koje je tuženik kupio predmetnu nekretninu, pa stoga ostaje za utvrditi da su isti, kao pravni prednici tužiteljice bili isključivi i mirni posjednici predmetne nekretnine, koji posjed je najprije naslijedila GM, majka tužiteljice, a po njezinoj smrti sada tužiteljica.

21.1. Sud nije poklonio vjeru iskazu prednice tužiteljice da je na predmetnoj nekretnini bila desetak dana prije saznanja za čin smetanja i da tada nije ništa primijetila da je na kući mijenjano, da su kuću uredno mogli otključati i ući u istu, kao niti iskazu tužiteljice u kojem navodi da su zadnje 4 godine prije saznanja za čin smetanja, svakih tjedan dana mama i ona dolazile čistiti i održavati navedenu nekretninu, obzirom da je navedeno u suprotnosti sa dopunom zapisnika o primopredaji nekretnine (list 30 spisa) iz kojeg proizlazi da su brave na predmetnoj nekretnini zamijenjene 07. rujna 2019., pa stoga nije niti životno ni logično da iste dolaskom na nekretninu, na tjednoj bazi, nisu primijetile da na kući nije ništa mijenjano, odnosno da su sa svojim ključevima i dalje nakon promjene brava mogle ući u predmetnu nekretninu.

21.2. Iz iskaza tuženika sud je u bitnom utvrdio da njemu nije niti bilo bitno tko je u posjedu predmetne nekretnine, njemu je samo bilo bitno tko je zk vlasnik predmetne nekretnine i zna da mu je samo to bitno obzirom se bavio nekretninama te je od njega i kupio nekretninu, da prodavateljice predmetne nekretnine nije pitao čije su stvari u kući iz čega ovaj sud utvrđuje da isti nije vodio računa niti mu je bilo bitno da li netko ima pravo na posjed predmetne nekretnine. Isto tako svojim iskazom je potvrdio navod tužiteljice da ga je ista nazvala u 3. mjesecu 2020., a iz odgovora na tužbu i dopune zapisnika o primopredaji nekretnina (list 30 spisa) je razvidno da je brave na vratima predmetne kuće promijenio 07.09.2019. kada je angažirao građevinskog majstora EM da to učini.

21.3. Sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka LM u dijelu u kojem navodi da je između ulaska tuženika i njega u pratnji u predmetnu nekretninu pa do susreta sa tužiteljicom i njenom kćerkom, prošlo sigurno godinu dana obzirom je navedeno u suprotnosti sa navodima iz odgovora tužbu gdje i sam tuženik navodi da je dana 25.03.2019. sačinjen Zapisnik o primopredaji nekretnine prema kojem je tuženik preuzeo ključeve objekta na nekretnini, a navedeno proizlazi i iz samog Zapisnika koji prileži spisu (list 29 spisa).

22. Prema odredbi čl. 20. st. 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14; dalje u tekstu: ZVDSP) samovlast je zabranjena; bez obzira na to kakav je posjed, nitko ga nema pravo samovlasno smetati, ako i smatra da ima jače pravo na posjed. Tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Pravo na zaštitu posjeda, sukladno čl. 21. st.1. ZVDSP, ima onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo.

23. Iz svih provedenih dokaza tako jasno proizlazi da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine do čina smetanja – promjene brave na ulaznim vratima dana 07. rujna 2019., da iz niti jednog dokaza u spisu predmeta, niti iskaza saslušanih stranaka i svjedoka ne proizlazi da je brava na ulaznim vratima mijenjana između 01. i 08. ožujka 2020., kako to tužiteljica navodi u tužbi i kada je po navodima tužbe počinjen čin smetanja, iz čega ovaj sud zaključuje da nikakvog smetanja u utuženom periodu nije bilo, slijedom čega ovaj sud ocjenjuje da tužiteljica nema pravo na posjedovnu zaštitu u smislu gore citiranog propisa čl. 21.st.1. ZVDSP-a, te je stoga njezin zahtjev neosnovan i stoga odbijen, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

24. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. ZPP i čl. 155. ZPP. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23; dalje u tekstu Tarifa) u Tbr.7/2 Tarife određeno je da odvjetniku pripada jednokratna nagrada u visini od 250 bodova, koja obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, dok za svaku daljnju radnju u navedenom postupku odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova, kao i da se postupak povodom ukidne odluke smatra novim prvostupanjskim postupkom i odvjetniku u tom postupku pripada nagrada iz ovog tarifnog broja. Shodno tome, tuženiku je za prve četiri radnje poduzete u ovom postupku (tužba, ročišta od 15.02.2021., 05.10.2021. i 26.02.2021.) priznat trošak u visini od 250 bodova (Tbr. 7/2 Tarife), trošak zastupanja na ročištima 11.09.2023. i 20.05.2024. u iznosu od po 50 bodova svako (Tbr. 7/2 Tarife), trošak sastava žalbe protiv rješenja u iznosu od 100 bodova (Tbr. 10/2 tarife), trošak jednokratne nagrade za ponovljeni postupak u visini od 250 bodova (Tbr. 7/2 Tarife), odnosno ukupno 700 bodova, što uz vrijednost 1 boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife) daje iznos od 1.400,00 eur, te sve uvećano za 25% PDV- a (Tbr. 46 Tarife) daje iznos od 1.750,00 eura, te je stoga odlučeno je kao pod točkom II. izreke ovog rješenja.

24.1. Tuženiku nije priznat trošak zastupanja na ročištu 14.01.2025. obzirom da na navedeni datum u predmetnom postupku nije održano ročište, kao niti trošak sudske pristojbe za odgovor na tužbu i pristojbe na žalbu obzirom da iz spisa predmeta proizlazi da navedene pristojbe nije niti podmirio.

U Zagrebu, dana 26. ožujka 2026.

Sudac:

Nevenka Božinović Čupin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se rješenje objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa rješenja, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je rješenje objavljeno.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda županijskom sudu.

DNA:

- pun. tužiteljice

- pun. tuženika