Zakon.hr

Poslovni broj: P-184/2024-24

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici po sutkinji Ivani Klaić Žlepalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari EP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Domagoj Rešetar, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Rešetar i partneri u Osijeku, protiv tuženika ĆP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Hrvoje Lukavec, odvjetnik u Zagrebu, radi isplate, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 12. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice te tuženika osobno i punomoćnika tuženika, 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice EP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] koji glasi:

„ I. Nalaže se tuženiku ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da tužiteljici EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe isplati:

1. na ime uplaćenih kreditnih otplatnih rata tvrtki Metroholding d.o.o. sveukupno 246.976,44 kn uvećano za 617,35 kn naknadi za izvršene uplate, i to specificirano:

- iznos u visini od 5.360,80 kn na ime uplate 38. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,40 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.06.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.375,37 kn na ime uplate 39. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,44 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.07.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.441.71 kn na ime uplate 40. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,60 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.08.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.375,37 kn na ime uplate 41. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,44 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.09.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.518,15 kn na ime uplate 42. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,80 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.10.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.462,77 kn na ime uplate 43. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,66 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.11.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.506,47 kn na ime uplate 44. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,77 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.12.2004. do isplate,

- iznos u visini od 5.660,80 kn na ime uplate 45. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.01.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.400,00 kn na ime uplate 46. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.02.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.440,00 kn na ime uplate 47. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,60 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.03.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.360,00 kn na ime uplate 48. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,40 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.04.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.460,80 kn na ime uplate 49. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,65 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.05.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.000,00 kn na ime uplate 50. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.06.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.328,00 kn na ime uplate 51. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,32 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.07.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.330,00 kn na ime uplate 52. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,33 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.08.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.409,00 kn na ime uplate 53, rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,52 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.09.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.460,80 kn na ime uplate 54. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13.65 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.10.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.377,10 kn na ime uplate 55. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,44 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.11.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.460.80 kn na ime uplate 56. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13.65 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.12.2005. do isplate,

- iznos u visini od 5.380,00 kn na ime uplate 57. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,45 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.01.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.277,16 kn na ime uplate 58. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,19 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.02.2006. do isplate,

- iznos u visini od 4.679,40 kn na ime uplate 59. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 11,70 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.03.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.238,00 kn na ime uplate 60. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,10 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.04.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.209,82 kn na ime uplate 61. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,02 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.05.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.178,96 kn na ime uplate 62. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,95 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.06.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.170,19 kn na ime uplate 63. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,93 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.07.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.174.54 kn na ime uplate 64. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,94 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.225.87 kn na ime uplate 65. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,06 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.09.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.256,54 kn na ime uplate 66. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,14 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.10.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.228,69 kn na ime uplate 67. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,07 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.11.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5.216,90 kn na ime uplate 68. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13.04 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.12.2006. do isplate,

- iznos u visini od 5,216,51 kn na ime uplate 69. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13.04 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.01.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.206,98 kn na ime uplate 70. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,01 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.02.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.181,73 kn na ime uplate 71. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12.95 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.03.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.220,45 kn na ime uplate 72. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 13,05 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.04.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.176,40 kn na ime uplate 73. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,94 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.05.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.012,57 kn na ime uplate 74. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,53 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.06.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.136,89 kn na ime uplate 75. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,84 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.133,87 kn na ime uplate 76. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,83 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.137,13 kn na ime uplate 77. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,84 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.09.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.121,81 kn na ime uplate 78. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,80 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.144,24 kn na ime uplate 79. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,86 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 07.11.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.117,32 kn na ime uplate 80. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,79 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.12.2007. do isplate,

- iznos u visini od 5.000,00 kn na ime uplate 81. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.01.2008. do isplate,

- iznos u visini od 5.086,53 kn na ime uplate 82. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,71 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.02.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 5.070,00 kn na ime uplate 83. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,67 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.03.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 5.050,00 kn na ime uplate 84. rate tvrtki Metroholding d.d., kao i iznos od 12,62 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.04.2008. pa do isplate,

a koje zakonske zatezne kamate koje teku do 31. prosinca 2007. godine po stopi od 15% godišnje, a od 01. siječnja 2008. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

2. Na ime uplaćene potrošnje struje-električne energije DP Elektroprimorju Pogon Krk, sveukupno 16.059,60 kn kao i 64,26 kn naknadi za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 3.000,00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 27.05.2004., kao i iznos od 7.50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.05.2004. do isplate,

- iznos u visini od 1.000,00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 13.06.2004., kao i iznos od 2,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 14.06.2004. do isplate ,

- iznos u visini od 250,00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 03.11.2004., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 04.11.2004. do isplate ,

- iznos u visini od 286,70 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 09.02.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.02.2005. do isplate ,

- iznos u visini od 216,92 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 25.06.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.06.2005. do isplate ,

- iznos u visini od 503,25 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.08.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.08.2005. do isplate,

- iznos u visini od 259,35 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 19.09.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20.09.2005. do isplate

- iznos u visini od 278,45 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 10.10.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 11.10.2005. do isplate,

- iznos u visini od 225,24 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 04.12.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.12.2005. do isplate,

- iznos u visini od 232,00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 04.01.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.01.2006. do isplate,

- iznos u visini od 137,38 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 01.02.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 02.02.2006. do isplate,

- iznos u visini od 318,36 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 11.03.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.03.2006. do isplate,

- iznos u visini od 197,67 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 17.04.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.04.2006. do isplate,

- iznos u visini od 232,91 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 23.05.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.05.2006. do isplate,

- iznos u visini od 236,11 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 23.05. 2006. kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.05.2006. do isplate,

- iznos u visini od 232,91 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 04.06.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.06.2006. do isplate,

- iznos u visini od 274,24 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 14.07.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.07.2006. do isplate,

- iznos u visini od 290,23 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 04.08.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2006. do isplate,

- iznos u visini od 239,99 kn na ime, uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 14.09.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.09.2006. do isplate,

- iznos u visini od 285,27 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.10.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2006., do isplate,

- iznos u visini od 169,23 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 29.11.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.11.2006. do isplate,

- iznos u visini od 30,13 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 29.11.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.11.2006. do isplate,

- iznos u visini od 199,65 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 14.12.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.12.2006. do isplate,

- iznos u visini od 229,37 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 18.01.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.01.2007. do isplate,

- iznos u visini od 186,92 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 11.02.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.02.2007. do isplate,

- iznos u visini od 165,69 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 08.03.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.03.2007. do isplate,

- iznos u visini od 141,63 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 16.04.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.04.2007. do isplate,

- iznos u visini od 228,66 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 29.05.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.05.2007. do isplate,

- iznos u visini od 301,25 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 29 05.2007., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.05.2007. do isplate,

- iznos u visini od 228,66 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 17.06.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.06.2007. do isplate,

- iznos u visini od 269,00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 16.07.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 285,27 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 04.08.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2007. do isplate,

- iznos u visini od 235,74 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.09.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.09.2007. do isplate,

- iznos u visini od 281,03 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.10.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 213,20 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 20.11.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.11.2007. do isplate,

- iznos u visini od 253,43 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.12.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.12.2007. do isplate,

- iznos u visini od 291,51 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.01.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.01.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 236,91 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 18.02.2008., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.02.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 209,61 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 17.03.2008., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.03.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 178.00 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.04.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.04.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 162,19 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 28.05.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.05.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 162,19 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 16.06.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.06.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 189,49 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 21.07.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.07.2008 pa do isplate,

- iznos u visini od 18,70 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 29.07.2008. kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom po stopi 14% godišnje tekućom od 30.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 220.81 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 25.08.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom po 14% godišnje tekućom od 26.08 2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 183,72 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.09.2008,. kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.09.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 217.66 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 13.10.2008, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 254.58 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 28.11.2008, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.11.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 302.80 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.12.2008, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.12.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 348.42 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.01.2009, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.01.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 282.64 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 17.02.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.02.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 249.31 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 30.03.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31.03.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 210.72 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 17.04.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.04.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 174,25 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 09.06.2009., kao i iznos od 2,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10.06.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 174,25 kn na ime uplate struje DP Elektroprimorju Pogon Krk na dan 15.06.2009., kao i iznos od 2,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.06.2009. pa do isplate,

3. Na ime uplaćenih komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o., sveukupno 17.705,68 kn kao i 56,65 kn naknadi za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 340,12 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 23.01.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.01.2005. do isplate,

- iznos u visini od 309,62 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 27.02.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.02.2005. do isplate,

- iznos u visini od 322,80 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE 20.0, na dan 25.06.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.06.2005. do isplate,

- iznos u visini od 573,16 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 28.07.2005., kao i iznos od 1,43 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.07.2005. do isplate,

- iznos u visini od 618,72 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 25.08.2005. no i iznos od 1,55 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.08.2005. do isplate,

- iznos u visini od 603.18 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 19.09.2005., kao i iznos od 1,51 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20.09.2005. do isplate,

- iznos u visini od 426,15 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 02.11.2005., kao i iznos od 1,07 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03.11.2005. do isplate,

- iznos u visini od 204,29 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 23.11.2005., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24.11.2005. do isplate,

- iznos u visini od 193,22 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 04.01.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.01.2006. do isplate,

- iznos u visini od 200,00 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 24.02.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25.02.2006. do isplate,

- iznos u visini od 200,00 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 17.03.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.03.2006. do isplate,

- iznos u visini od 176,66 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 17.04.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.04.2006. do isplate,

- iznos u visini od 374,35 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 27.06.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.06.2006. do isplate,

- iznos u visini od 569,96 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 14.07.2006., kao i iznos od 1,42 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.07.2006. do isplate,

- iznos u visini od 1.056,95 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 04.08.2006., kao i iznos od 2.64 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2006. do isplate,

- iznos u visini od 700.23 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 14.09.2006., kao i iznos od 1,75 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.09 2006. do isplate,

- iznos u visini od 450,98 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 15.10.2006. kao i iznos od 1,13 kn za naknadu te uplate sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2006. do isplate,

- iznos u visini od 294,71 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 12.11.2006. kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13.11.2006. do isplate ,

- iznos u visini od 116,21 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 14.12.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15.12.2006. do isplate,

- iznos visini od 334,50 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 18.01.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.01.2007. do isplate,

- iznos u visini od 200,00 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 11.02.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.02.2007. do isplate,

- iznos u visini od 246,54 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 08.03.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 09.03.2007. do isplate,

- iznos u visini od 227,72 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 16.04.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.04.2007. do isplate,

- iznos u visini od 236,62 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 16.05.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.05.2007. do isplate,

- iznos u visini od 290,01 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 17.06.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.06.2007. do isplate,

- iznos u visini od 481,87 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 16.07.2007., kao i iznos od 1,20 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 617,05 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 04.08.2007., kao i iznos od 1,54 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.08.2007. do isplate,

- iznos u visini od 897,79 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.09.2007., kao i iznos od 2,24 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.09.2007. do isplate,

- iznos u visini od 481,87 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.10.2007., kao i iznos od 1,20 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 272,21 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.11.2007, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.11.2007. do isplate,

- iznos u visini od 272,21 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.12.2007, kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.12.2007. do isplate,

- iznos u visini od 218,82 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.01.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.01.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 138,74 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.02.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.02.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 388,46 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.03.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.03.2008. pa do isplate ,

- iznos u visini od 203,74 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 17.04.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.04.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 286,57 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 28.05.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.05.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 286,57 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.06.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.06.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 311,45 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 29.07.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 653,06 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 25.08.2008., kao i iznos od 1,63 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.08.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 686,24 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 22.09.2008., kao i iznos od 1,71 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.09.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 653,06 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 04.11.2008., kao i iznos od 1,63 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.11.2008. pa do isplate ,

- iznos u visini od 242,32 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 24.11.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25.11.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 374.35 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 22.12.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.12.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 46,09 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.01.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.01.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 240,55 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.02.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.02.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 147,86 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.03.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.03.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 297,06 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 15.04.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.04.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od o visini od 241,11 kn na ime uplate komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o. na dan 20.05.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, tekućom od 21.05.2009. pa do isplate,

4. Na ime uplaćene naknade za uređenje voda Hrvatskim vodama sveukupno 903,64 kn kao i 9,00 kn naknadi za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 118,90 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 18.01.2007., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.01.2007. do isplate,

- iznos u visini od 118,90 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 11.02.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.02.2007. do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 25.03..2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.03.2007. do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 16.07.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 15.10.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 17.03.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18.03.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 21.07.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 22.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 95.12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 15.10.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 95,12 kn na ime naknade za uređenje voda plaćeno Hrvatskim vodama dana 19.03.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 20.03.2009. pa do isplate,

5. Na ime uplaćene komunalne naknade Općini Omišalj sveukupno 1.159,47 kn kao i 13,00 kn naknadi za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 05.05.2006., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.05.2006. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 28.07.2006., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.07.2006. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 15.10.2006., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.10.2006. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 18.01.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.01.2007. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 16.04.2007., kao i iznos od 1.00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.04.2007. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 16.07.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 20.10.2007., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 20.01.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.01.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 05.05.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 06.05.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 25.07.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 89.19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 25.10.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.10.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 26.01.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 27.01.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 89,19 kn na ime uplate komunalne naknade Općini Omišalj na dan 27.04.2009., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 28.04.2009. pa do isplate,

6. Na ime uplaćene boravišne pristojbe sveukupno 7.200,00 kn kao i 18,00 kn naknadi za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 28.07.2005., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.07.2005. do 31.12.2007. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 29.08.2005., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.08.2005. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 30.09.2005., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.10.2005. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 28.07.2006., kao i iznos od 1,50 za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 29.07.2006. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 31.08.2006., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.09.2006. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 20.09.2006., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 21.09.2006. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 16.07.2007., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom 17.07.2007. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 24.08.2007., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 25.08.2007. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 30.09.2007., kao i iznos od 1,50 za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.10.2007. do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 29.07.2008., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 25.08.2008., kao i iznos 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 26.08.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 600,00 kn na ime uplate boravišne pristojbe na dan 16.09.2008., kao i iznos od 1,50 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 17.09.2008. pa do isplate,

7. Na ime uplaćenog poreza na dohodak od iznajmljivanja sveukupno 5.868,92 kn kao i 14,65 kn naknade za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 450,00 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 30.09.2008., kao i iznos od 1,12 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.10.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 450,00 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 11.04.2008., kao i iznos od 1,12 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.04.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 2.000,00 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 04.07.2008., kao i iznos od 5,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 2.050,00 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 29.07.2008., kao i iznos od 5,12 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 30.07.2008. pa do isplate,

- iznos u visini od 450,00 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 31.12.2008., kao i iznos od 1.12 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.01.2009. pa do isplate,

- iznos u visini od 468,92 kn na ime uplate poreza na dohodak od iznajmljivanja na dan 15.04.2009., kao i iznos od 1,17 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 16.04.2009. pa do isplate,

8. Na ime uplaćene turističke članarine turističkim zajednicama sveukupno 247,92 kao i 3,00 kn naknade za izvršene uplate, sve specificirano kako slijedi:

- iznos u visini od 87,10 kn na ime uplate turističke članarine turističkim zajednicama na dan 04.04.2007., kao i iznos 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 05.04.2007. do isplate,

- iznos u visini od 73,72 kn na ime uplate turističke članarine turističkim zajednicama na dan 18.02.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 19.02.2008. pa do isplate,

- iznos od 87,10 kn na ime uplate turističke članarine turističkim zajednicama na dan 22.09.2008., kao i iznos od 1,00 kn za naknadu te uplate, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 23.09.2008. pa do isplate,

9. Na ime uplaćenih premija po polici osiguranja imovine broj 1430 -05-0201504, iznos u visini od 704,98 EUR u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan isplate sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 20.04.2005. g. do 31. prosinca 2007.g. po stopi koja se primjenjuje na devizne štedne uloge po viđenju kod Erste & Steiermarkische Bank d.d., a od 01.siječnja 2008.g. do 31. srpnja 2015. godine po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01.kolovoza 2015. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

10. na ime vrijednosti izvršenih ulaganja u povećanje vrijednosti nekretnine kč. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište površine 358 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] iznos od 400.946,40 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 207.570,33 kn od dana 17. svibnja 2012. godine do isplate,

- na iznos od 19.245,10 kn od dana 01. lipnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 6.907,75 kn od dana 01. siječnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 21.248,13 kn od dana 01. siječnja 2017. godine do isplate,

- na iznos od 140.797,00 kn od dana 01. siječnja 2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.178,09 kn od dana 10. listopada 2018. godine do isplate,

a koje zakonske zatezne kamate se do 31. srpnja 2015. godine obračunavaju po eskontnoj stopi Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.".

r i j e š i o j e

I. Dopušta se preinaka tužbe učinjena podneskom od 2. ožujka 2021.

II. Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice za određivanje privremene mjere od

12. lipnja 2018. koji glasi:

"Radi osiguranja nenovčane tražbine-prava predlagateljice osiguranja EP, 387273320077, [adresa], i to prava zadržanja suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća i dvorište površine 358 m2, koja se nalazi u mirnom posjedu predlgateljice,

određuje se privremena mjera

ovlaštenjem predlagateljice osiguranja EP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] da zadrži stvari protivnika osiguranja ĆP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koje se kod nje nalaze i na koje se tražbina odnosi i to ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] u naravi Kuća i dvorište površine 358 m2.

Ova privremena mjera smatra se provedenom dostavom protivniku osiguranja i zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici pod brojem P-1405/2009. Nalaže se zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Krku da ovu privremenu mjeru zabilježi u zemljišnim knjigama.".

III. Nalaže se tužiteljici da u roku od petnaest dana naknadi tuženiku trošak parničnog postupka u iznosu od 24.001,52 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 26. ožujka 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

IV. Odbija se kao neosnovan tuženikov zahtjev za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 19.284,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 26. ožujka 2026. pa do isplate.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 55.811,21 eura.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je protiv tuženika podnijela tužbu 4. kolovoza 2009. pred Općinskim sudom u Krku koji se rješenjem od 9. listopada 2009. oglasio mjesno nenadležnim te je predmet ustupljen ovom sudu. Tužiteljica u tužbi navodi da su ona i tuženik bivši bračni drugovi, da su suvlasnici nekretnine upisane k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška], kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište površine 358 m², a što u naravi predstavlja kuću na adresi u [adresa], a koja nekretnina je kupljena kreditom. U trenutku kupnje nekretnine i ulaska u posjed, predmetna nekretnina nije bila podobna za stanovanje, pa se u nju, osim otplate kredita, uložilo dosta novca, odnosno da je uložen novac i za održavanje i uređenje nekretnine, osiguranje nekretnine, plaćanje poreza, struje, vode, komunalne naknade i svega drugog što tereti tu nekretninu, međutim da tuženik u ničem od nabrojenog nije sudjelovao. Tužbom od 4. kolovoza 2009. tužiteljica je tražila isplatu ukupnog iznosa od 430.975,93 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, na ime troškova potrošnje električne energije, komunalija, vode i kanalizacije, naknade za uređenje voda, komunalne naknade, boravišne pristojbe, poreza na dohodak od iznajmljivanja, turističke članarine i premija osiguranja te na ime troškova za nužno uređenje kuće i okućnice. Predlaže prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova parničnog postupka.

1.2. Na ročištu održanom 11. travnja 2011. tužiteljica je povisila tužbeni zahtjev na ime obavljenih radova na kući i na tekuće održavanje od podnošenja tužbe od 11. travnja 2011. za 30.000,00 kuna tako da je s te osnove tražila isplatu iznosa od 159.707,91 kuna.

1.3. Podneskom od 17. listopada 2018. (list 456-457 spisa) tužiteljica je zatražila i naknadu za ulaganja učinjena nakon 2012. i to na način da je zatražila isplatu iznosa od 702.214,42 kuna s time da je naime ulaganja u povećanje vrijednosti nekretnine potraživala iznos od 400.946,40 kuna s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na iznos od 207.570,33 kune teku od 17. svibnja 2012., na iznos od 19.245,10 kuna od 1. lipnja 2014., na iznos od 6.907,75 kuna od 1. siječnja 2016., na iznos od 21.248,13 kuna od 1. sijenja 2017., na iznos od 140.797,00 kuna od 1. siječnja 2018. i na iznos od 5.178,09 kuna od 10. listopada 2018.

1.4. Međutim, takav tužbeni zahtjev nije bio podoban za raspravljanje jer je nejasan te iz njega nije jasno vidljivo koji dio tužbenog zahtjeva se m ijenja, a koji ostaje nepromijenjen, a što je u svojoj odluci poslovni broj Gž-852/2019-4 od 26. listopada 2020. utvrdio i drugostupanjski sud, Županijski sud u Vukovaru.

1.5. Nadalje, podneskom od 2. ožujka 2021. (list 632-664 spisa) tužiteljica je preinačila tužbu na način da je konačno postavljenim tužbenim zahtjevom sad zatražila isplatu:

- na ime uplaćenih kreditnih otplatnih rata tvrtki Metroholding d.o.o. sveukupno 246.976,44 kn uvećano za 617,35 kn naknadi za izvršene uplate

- na ime uplaćene potrošnje struje-električne energije DP Elektroprimorju Pogon Krk, sveukupno 16.059,60 kn kao i 64,26 kn naknadi za izvršene uplate,

- na ime uplaćenih komunalija, vode i kanalizacije komunalnom društvu PONIKVE d.o.o., sveukupno 17.705,68 kn kao i 56,65 kn naknadi za izvršene uplate,

- na ime uplaćene naknade za uređenje voda Hrvatskim vodama sveukupno 903,64 kn kao i 9,00 kn naknadi za izvršene uplate

- na ime uplaćene komunalne naknade Općini Omišalj sveukupno 1.159,47 kn kao i

13,00 kn naknadi za izvršene uplate

- na ime uplaćene boravišne pristojbe sveukupno 7.200,00 kn kao i 18,00 kn naknadi za izvršene uplate

- na ime uplaćenog poreza na dohodak od iznajmljivanja sveukupno 5.868,92 kn kao i

14,65 kn naknade za izvršene uplate

- na ime uplaćene turističke članarine turističkim zajednicama sveukupno 247,92 kao i

3,00 kn naknade za izvršene uplate

- na ime uplaćenih premija po polici osiguranja imovine broj 1430-05-0201504, iznos u visini od 704,98 EUR u protuvrijednosti kuna po srednjem tečaju HNB na dan isplate, sve sa zakonskim zateznim kamatama, što u zbroju iznosi ( te

- na ime vrijednosti izvršenih ulaganja u povećane vrijednosti nekretnine iznos od 400.946,40 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:

- na iznos od 207.570,33 kn od dana 17. svibnja 2012. godine do isplate,

- na iznos od 19.245,10 kn od dana 01. lipnja 2014. godine do isplate,

- na iznos od 6.907,75 kn od dana 01. siječnja 2016. godine do isplate,

- na iznos od 21.248,13 kn od dana 01. siječnja 2017. godine do isplate,

- na iznos od 140.797,00 kn od dana 01. siječnja 2018. godine do isplate,

- na iznos od 5.178,09 kn od dana 10. listopada 2018. godine do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako su činjenice navedene u tužbi djelomično točne. Međutim osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva u cijelosti.

2.1. Navodi je da je točno da je spomenuta nekretnina kupljena kreditom, međutim ističe da je on otplatio prvih 37 rata kredita. Posebice ističe kako on električnu energiju, komunalije, vodu, kanalizaciju nije koristio s obzirom na to da mu tužiteljica nije dala neometano izvršavati suposjed predmetne nekretnine pa zbog toga smatra da nije niti dužan nadoknaditi joj trošak za boravišne pristojbe, turističku članarinu, porez na dohodak od iznajmljivanja te za radove na kući.

2.2. Ističe da tužiteljica iznajmljuje tri prazna apartmana tijekom ljetne sezone dok u jednom apartmanu tužiteljica živi, ali da ga nikad nije pozvala preuzeti dio prihoda od te djelatnosti dok troškovi koje je tužiteljica u tu svrhu imala zbog radova u kući njemu nisu bili potrebni ni korisni.

2.3. Tuženik se protivio preinaci tužbe kako je to učinjeno podneskom od 2. ožujka 2021. te je istaknuo prigovor zastare u odnosu na preinačeni dio tužbe.

3. U ovom predmetu Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu donio je prvostupanjsku presudu pod poslovnim brojem P-364/2018-16 od 11. listopada 2019. kojom je odbio tužbeni zahtjev. Međutim, navedenu prvostupanjsku presudu je ukinuo Županijski sud u Vukovaru poslovni broj: Gž-852/2019-4 od 26. listopada 2020.

3.1. Dana 9. travnja 2021. Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu ponovo je donio prvostupanjsku presudu pod poslovnim brojem P-328/2020-4 te je navedenom presudom odbijen tužbeni zahtjev od 4. kolovoza 2009 . Međutim navedena presuda ponovo je ukinuta rješenjem Županijskog suda u Vukovaru poslovni broj: Gž-367/2021-7 od 19. ožujka 2024. te je određeno da se glavna rasprava provede pred drugim sucem pojedincem.

4. Tijekom postupka izvršen je uvid i pročitana je materijalna dokumentacija priložena uz tužbu (list 19-151 spisa), a koja se odnosi na dopis društva Metroholding d.d. od 11. travnja 2004., ponude osiguranja i police osiguranja imovine i pregled izvršenih naloga PBZ, rekapitulacija tužiteljice te priloženi računi – otpremnice i uplatnice, iskaz svjedoka SP sa zapisnika od 13. siječnja 2011. (list 187 -191 spisa), ugovor o prodaji stana od 3. travnja1995. (list 203-206 spisa), zk izvadak (list 202 spisa), javnobilježnički račun (list 215 spisa), zk izvadak (list 220 spisa), zapisnik o očevidu od 18. travnja 2012. godine (list 279-28 spisa), računi, dostavnice i otpremnice (list 284-294 spisa), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Omerhodžića od 21. svibnja 2012 (list 296-329 spisa), opće uplatnice, izjavu, dopis Heliosa, ugovor o kupoprodaji nekretnine između SP i ŠP od 15. veljače 2001. (list 363-364 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine između EP i [adresa] od 27. ožujka 2003. (list 365-367 spisa), rješenje Općine Omišalj o plaćanju komunalnog doprinosa s prilozima (list 368-376 spisa) presudu Općinskog suda u Velikoj Gorici broj P-240/12 od 16. lipnja 2014. godine (399-417 spisa), presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-25/15-3 od 25. siječnja 2017. (list 432-434 spisa), zk izvadak (list 435-436 spisa), račune (list 458-460 spisa), rješenje o postupku legalizacije (list 461-462), ugovor s agencijom za promoviranje objekta apartmana (list 464), prateći list za otpad (list 465), ugovor o sanaciji krovišta te računi i otpremnice (list 466-590 spisa). Također, sud je saslušao stranke i svjedoka SP, izveo je dokaz građevinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Zlatku Omerhodžiću koji je svoj nalaz i mišljenje dao i usmeno na raspravi održanoj 4. rujna 2019. (list 602-605 spisa).

4.1. U ponovljenom suđenju su prethodno izvedeni dokazi obnovljeni čitanjem zapisnika o istima i uvidom u priložene isprave, te su zbog načela neposrednosti dopunski saslušane stranke (list 720-725 spisa) i sudski vještak Zlatko Omerhdožić (list 728-732 spisa).

4.2. Sud je u ponovljenom postupku odbio dokazni prijedlog za saslušanje svjedoka UP, LP, AP i BP budući da se njihovim saslušanjem ne bi mogle utvrd iti odlučne činjenice i jer je sud ocijenio da su odlučne činjenice u dovoljnoj mjeri utvrđene na temelju ostalih izvedenih dokaza, prvenstveno građevinskog vještačenja. Sud je odbio ponovno saslušati vještaka Zlatka Omerhdožića, čiji iskaz je prekinut tuženikovim postavljanjem zahtjeva za izuzeće raspravne sutkinje na ročištu održanom 6. listopada 2025. jer je ocijenio da je vještak do trenutka prekida iskaza u dovoljnoj mjeri obrazložio svoj pisani nalaz i mišljenje u pogledu odlučnih činjenica na koje je ukazao i drugostupanjski sud.

5. Ocjenjujući rezultate izvedenih dokaza, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/2023, 146/2025; dalje ZPP) sud je utvrdio da konačno postavljeni tužbeni zahtjev od 2. ožujka 2021. nije osnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa koji odgovara jednoj polovici troškova za zajedničku nekretninu stranaka i jednu polovicu ulaganja u predmetnu nekretninu.

6.1. Podneskom od 2. ožujka 2021. tužiteljica je postavila konačni tužbeni zahtjev kojim je preinačila tužbu na način da je tražila i isplatu troškova za izvršena ulaganja u nekretninu u 2012., 2014., 2016., 2017. i 2018. Sud je tu preinaku dopustio na ročištu održanom 4. prosinca 2024. zbog čega je, u smislu odredbe članka 191. stavak 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 190. stavak 3. ZPP-a odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.

7. Nesporno je da je predmetna nekretnina bračna stečevina stranaka, da tuženik od početka prosinca 2003. nije bio u posjedu predmetne nekretnine, da je tužiteljica od ožujka 2004. pa nadalje posjedovala i koristila cijelu nekretninu u kojem razdoblju je u predmetnu nekretninu vršila ulaganja te je iznajmljivala u turističke svrhe.

8. Između strankama je sporna aktivna legitimacija tužiteljice, pasivna legitimacija tuženika, je li tuženik dužan isplatiti tužiteljici polovicu troškova za zajedničku nekretninu kao i polovicu ulaganja u tu nekretninu, kao i to je li nastupila zastara za preinačeni dio tužbe.

9. Imajući u vidu navedeno, sud je, odlučujući o predmetu spora primijenio odredbe članka 38., 39., 40. i 41. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014; dalje ZVDSP) u vezi s člankom 1124. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” broj: 35/07, 41/08, 125/11, 78/15, 29/2018; dalje ZOO).

10. Prigovori pomanjkanja aktivne legitimacije tužiteljice, odnosno pasivne legitimacije tuženika neosnovani su.

10.1. Naime, tuženik osporava tužiteljičinu aktivnu legitimaciju tvrdeći da je uplate koje su utužene vršio izvanbračni suprug tužiteljice SP, dok pasivnu legitimaciju tuženika osporava navodeći da je tuženik tek 25. siječnja 2017. pravomoćno utvrđen suvlasnikom na predmetnoj nekretnini (list 711-713 spisa).

10.2. Valja istaknuti i da je tuženik u svojim navodima tijekom postupka kontradiktoran jer je na glavnoj raspravi održanoj 11. veljače 2026. (list 749-751 spisa) istaknuo i suprotnu tezu i naveo da je suvlasnikom postao na temelju zakona i da pravomoćna presuda kojom je utvrđena bračna stečevina ima samo deklaratoran karakter. Napominje se da je i tužiteljica tijekom postupka isticala kontradiktorne tvrdnje jer je tužbom podnesenom 6. kolovoza 2009. zahtijevala isplatu od tuženika kao od suvlasnika, dok je na glavnoj raspravi održanoj 11. veljače 2026. isticala da je do 2017., odnosno do donošenja presude o bračnoj stečevini bila samovlasnik. Dakle, stranke su tijekom postupka mijenjale svoje činjenične navode prilagođavajući ih sa ciljem postizanja uspjeha u sporu.

10.3. Vezano uz prigovor pomanjkanja aktivne i pasivne legitimacije u prvom redu ukazuje se na to da je među strankama nesporno da je predmetna nekretnina bračna stečevina budući da su tu činjenicu stranke učinile nespornom na glavnoj raspravi održanoj 4. prosinca 2024. Presuda Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj P- 240/2012 od 16. lipnja 2014. kojom je utvrđeno da predmetna nekretnina predstavlja bračnu stečevinu (list 399-417 spisa) postala je pravomoćna 25. siječnja 2017. (list 432 spisa).

10.4. Odredbom članka 38. stavak 2. ZVDSP-a propisano je da se plodovi i druge koristi od cijele stvari, kao i troškovi i tereti, dijele među sve suvlasnike razmjerno veličini njihovih suvlasničkih dijelova, ako se drukčije ne sporazumiju. Bračni drugovi smatraju se suvlasnicima od trenutka stjecanja imovine koja čini bračnu stečevinu, a ne od donošenja sudske odluke o tome. Presuda kojom je utvrđeno koja imovina čini bračnu stečevnu ima deklaratoran karakter i samo potvrđuje ono što je već prije postojalo, a ne stvara novo suvlasništvo. Prema odredbi članka 253. stavak 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine broj: 162/1998, 116/2003) koji je bio na snazi u trenutku stjecanja imovinje koja predstavlja bračnu stečevinu, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Stoga je tuženik pasivno legitimiran u ovom postupku jer se smatra suvlasnikom predmetne nekretnine od početka i to u jednakom dijelu kao tužiteljica, odnosno u 1/2, a na temelju odredbe članka 38. stavak 2. ZVDSP-a pasivno je legitimiran u odnosu na zahtjev drugog suvlasnika za naknadu polovice troškova i terete nekretnine.

10.5. Također, tužiteljica je kao suvlasnik ovlaštena od tuženika tražiti naknadu učinjenih troškova bez obzira na to tko ih je podmirio, odnosno s čijeg računa su izvršena plaćanja jer se ovlaštenje tužiteljice temelji na stvarnopravnoj osnovi i proizlazi iz odredbe članka 38. stavak 1. ZVDSP-a činjenicom njezinog suvlasništva, a ne iz obveznopravnog odnosa. Stoga sud smatra da u ovom sporu nije od odlučnog utjecaja činjenica je li SP plaćao troškove za predmetnu nekretninu, odnosno jesu li s njegovog računa isplaćivani iznosi tih troškova jer se legitimacija stranaka temelji na činjenici suvlasništva predmetne nekretnine, a koja je nesporna.

10.6. Tuženikove navode kojima osporava aktivnu legitimaciju tužiteljici navodeći da je predmetna nekretnina kupljena fiducijarnim kreditom ovaj sud ocjenjuje neosnovanima. Naime, imajući u vidu posebnu prirodu fiducijarnog vlasništva, u odnosu na dosege ovlaštenja i odgovornosti fiducijarnog vlasnika valja poći od odredaba ZVDSP-a, koji iako polazi od toga da je fiducijarni vlasnik bezuvjetni vlasnik, ipak fiducijarnog vlasnika razlikuje od punopravnog vlasnika. Tako ZVDSP u članku 34. stavku 4. i 5. fiducijarnog vlasnika naziva prethodnim vlasnikom, a fiducijanta, kojem u pravilu ostaje posjed stvari, naziva potonjim vlasnikom. Stoga ovaj sud utvrđuje da u konkretnom slučaju osiguranje tražbine prijenosom prava vlasništva na nekretnini (fiducijarno osiguranje) nije dovelo na strani (kreditora, fiducijara) do stjecanja svih onih ovlaštenja koje ima drugi vlasnik nekretnine. Fiducijar-kreditor (Metroholding d.d.), nekretninu, a što je u konkretnom slučaju i nesporno, nije koristio niti ju je imao u neposrednom posjedu, već su ju kao neposredni posjednici, po sklapanju fiducijarnog kredita koristile stranke, a od 2004. isključivo tužiteljica.

11. Odlučne činjenice koje je, prema uputi Županijskog suda u Vukovaru u odluci poslovni broj: Gž-852/2019-4 od 26. listopada 2020. i u odluci poslovni broj: Gž- 367/2021-7 od 19. ožujka 2024. u ovom postupku valjalo utvrditi su je li tužiteljica pošteni ili nepošteni stjecatelj, jesu li troškovi vezani za održavanje stvari bili nužni ili korisni, koji su to nužni i korisni troškovi i koliko iznosi njihova vrijednost i je li došlo do povećanja vrijednosti nekretnine.

11.1. Teret dokaza tih činjenica je, u skladu s odredbom članka 219. stavak 1. ZPP-a, na tužiteljici koja je i predložila građevinsko vještačenje.

12. Sud je izveo dokaz građevinskim vještačenjem po sudskom vještaku za graditeljstvo i procjene nekretnina Zlatku Omerhodžiću koji je izradio pisani nalaz i mišljenje (list 296-329 spisa) i nalaz izložio usmeno na glavnoj raspravi održanoj 4. rujna 2019. (list 602-605 spisa) te je dopunski saslušan na glavnoj raspravi održanoj 2025. (list 728-732 spisa).

13. Tužiteljica ČP u svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. travnja 2011. navela je da je predmetna kuća kupljena 2001. od Metro holding d.d. putem kredita u iznosu od 90.000,00 DEM s time da su ona i tuženik dali učešće od 45.000,00 DEM. Odlučili su kuću urediti jer je bila podijeljena u četiri stambene jedinice pa su htjeli napraviti četiri odvojene stambene jedinice s time da budu tri apartmana za iznajmljivanje, a jedan za njih kad dođu na more preko ljeta. Tužiteljica je navela da su 2001. uredili podove na način da su maknuli tepison koji je bio do tada te su stavili laminat. Uredili su zidove na način da su ih pokrečili, uredili su unutarnju i vanjsku stolariju na način da su ju pobrusili i obojili običnim lakom za drvo, u sve četiri kupaone su promijenili odvode te su stavili nove tuš kade. Iste godine su započeli i opremanje namještajem predmetne kuće u koju svrhu su nabavili tri kuhinje za apartmane i tri spavaće sobe za apartmane, za svoj apartman kupili su kuhinju i kauč, a za zajedničku djecu krevet na kat, kupili su tri stola i četiri stolice za apartmane za unutra i to drvene kuhinjske stolove i drvene kuhinjske stolice, te četiri plastična stola s četiri plastične stolice za svaki apartman za terasu. Tužiteljica je navela da je na kući postojala fasada, ne zna je li sep ili špric fasada, a oni su je premazali bojom Hirofa. Uz stražnji dio kuće izveli su drvenu barakicu za alat veličine cca 4m2. Što se tiče uređenja okoliša 2001. su grubo očistili okoliš na način da su pograbljali zemljište te posijali travu, srušili nekoliko borova da bi dobili travnjak, a iza kuće su nasuli dio sitnim šljunkom jer tu nisu sijali travu. Napravili su mali zdenac koji se nalazi u dvorištu gledajući s ceste desno te su sazidali roštilj od gotovih elemenata, odnosno samo su ga složili dok su na uglove kuće i to stražnje uglove kuće stavili kulir ploče površine cca 6m2 sa svake strane. Iste 2001. godine kupili su posteljinu i suđe za tri apartmana i počeli su iznajmljivati. Sve navedene radove te izvršene kupovine obavili su zajedničkim novcem nje i tuženika. Tužiteljica se nije mogla izjasniti koliko su zaradili te godine, a taj prihod je bio zajednički od tuženika i nje. Navedene radove izvodili su naručeni i plaćeni majstori.

13.1. Dalje je tužiteljica navela da su 2002. su napravili terase i to sve četiri terase za sva četiri apartmana na način da su izlili tri armirana betonska stupa uz kuću i tri izbačena armirano betonska stupa na koje su izlili 2 armiranobetonske ploče jednu gore jednu dolje i to čitavom širinom kuće. Predmetne terase popločili su pločicama, betonske stupove svih šest komada i betonske lukove su obukli benkovačkim kamenom. Iste 2002. promijenili su svu vanjsku stolariju na način da su stavili nove prozore i vrata kao i nove grilje na malim i velikim sobama, ali ne i na kupaonama, s time da su na malim sobama nepomične letvice na griljama. Vrata na spavaćim sobama su uža nego što su bila pa su morali suziti izlaze iz spavaće sobe na terase na način da su morali iste suziti i nadozidati. Glede troškova za izvršene radove u 2002. Navela je da su prozore i grilje financirali tuženik i ona zajedno, dok su izradu terasa financirali njezini roditelji na način da je bivši suprug ovdje tuženik digao kredit, a s njezinim roditeljima je dogovoreno da će oni vraćati taj kredit. To je bilo kod Zagrebačke banke, a njezini roditelji su otplatili jedan dio kredita, a ne zna koliki je to dio. Kredit je bio na dvije godine, ali nije sigurna, a misli da se radilo o 40.000,00 kuna. Terase je radila građevinska firma iz Zagreba ali ne zna koja, a mijenjanje prozora i vrata su radili domaći majstori kojima su također platili, svi računi se nalaze kod tuženika i ona nema nikakvih papira. Navela je da su 2002. iznajmljivali nekretninu i da ne zna koliko su zaradili jer je to sve vodio tuženik, a to je bio zajednički novac.

13.2. Što se tiče 2003. navela je da uopće nije bila na nekretnini i ne zna jesu li vršeni kakvi radovi, a u svakom slučaju predmetne godine nije vršila nikakve radove niti je iznajmljivala nekretninu.

13.3. Dalje je tužiteljica navela da su 2004. njezin sadašnji suprug SP ušli u posjed predmetne nekretnine jer je imala ključ te nekretnine, a kako su bili podstanari u Omišlju mogli su doći i obići nekretninu pa joj je poznato da su čitavu zimu tamo bili neki ljudi u kući, ne zna tko su bili ni kako su ušli. Navela je da je vidjela da voda curi s terasa i slijeva se niz stupove, zbog toga je odlučila ući u kuću i kada su ušli unutra više nije bilo ljudi, ali sve je bilo crno, pljesnivo, neuredno i uništeno. Zidovi podovi i kupaone bile su crne od plijesni, bilo je smeća konzervi, opušaka, starih novina, svega. Od vlage se plastični sloj na laminatima odlijepio i počeo runjiti. U sve četiri kupaonice zidovi i podovi su bili pljesnivi, i kreveti su bili pljesnivi, a i podnice ispod jogija su bile pljesnive. Nakon toga je uzela rukavice i počela bacati sve pljesnivo van i bacila u smeće i to ono što su mogli baciti jer si nisu mogli priuštiti da sve kupuju pa su bacili sve uništene stvari. Bacili su cca 40 velikih vreća smeća, a to se odnosi na sva četiri stana i okoliš. Oprala je cca 30 mašina robe jer je sva roba tamo uključujući i posteljinu bila pljesniva te je kupila i poseban prašak koji posebno ukljanja mrlje od plijesni, bacili su sve plahte. Navela je da su zidovi obučeni u knauf, a spore plijesni su se uvukle u zidove pa su prvo postrugali, gletali i krečili na kraju i krpali su zidove jer je bilo većih oštećenja na zidovima od prodora vode s terasa, radila se promjena knaufa ali u manjem dijelu jer sve što su mogli pokrpati su pokrpali, a ostalo su izmijenili. Budući su laminati bili oštećeni njezin izvanbračni suprug SP je kupio nekakav kit pa je zakitao mjesta na laminatima gdje se plastika podigla. Te 2004. godine su promijenili, nakon što su temeljito očistili kupoaone, zavjese za tuš jer su i one bile pljesnive i rasparane. U tri apartmana bili su visoki ormari koji su bili skroz uništeni od vlage, a djelomice i razbijeni s time da su te ormare koji su bili uništeni izbacili van te su naručili nove ormariće kod stolara koji im je to i napravio. Većina kupaonskih prozora je bila razbijena, a nisu ih mijenjali pa su bacili stare grilje s tih prozora, pobrusili su i polakirali štokove te su odnijeli prozore staklaru i dali staviti mutno staklo. Te 2004. godine su popravljali namještaj, ormare i krevete, a ona je brusila podnice od kreveta jer su bile zelene od plijesni. Iste godine uveli su struju u onu drvenu barakicu koji su izgradili još 2001. Popravili su balkonska vrata jer misli da su ista visila i nisu se mogla zatvoriti, te je sigurna sam da su mijenjali pante. Promijenili su lajsnice uz zid i to samo dio koji je bio truli, a ne može se izjasniti koliko je to točno bilo. Ispunili su pukotine između kuće i staza i to ne znam kakvom smjesom jer se zemlja počela odvajati od kuće. Pregradili su gornje terase na način da su sazidali zid od siporeksa na sredini terase. Taj zid su obukli u sep i obložili kamenim klupčicama, na način da su obrubili tj. kantirali taj zid. Četiri stolice kuhinjske su nanovo istapecirali, i ona osobno je sašila šesnaest jastučnica za plastične stolice na terasi te su kupili tende za terase na razvlačenje. Navela je da su platili zaostale dugove za struju cca 4.800,00 kn, za vodu 1.200,00 kn i 250,00 kn za telefon i da je to dug od razdoblja 2003. i dio 2004. koji je nastao dok ona nije koristila predmetnu nekretninu. Navela je da su 2004. uredili okoliš na način da su sve pograbljali, dosijali novu travu i cvijeće jer je sve bilo uništeno. Najvećim dijelom te radove su isfinancirali njezini roditelji, a fizički su radove obavljali SP i ona. Tuženik da nije sudjelovao u radovima za tu godinu. Osiguranje za predmetnu nekretninu za 2001. i 2002. da su platili tuženik i ona skupa, a za 2003. i 2004. je platila ona, u eurima i za razdoblje od godinu dana.

13.4. Tužiteljica je dalje navela da su ona i izvanbračni suprug SP 2005. počeli uređivati lijevu stražnju terasu u vrtu koja se nalazila na dosta neravnom terenu, i kulir ploče su se sve rasklimale pa je SP iskopao svu zemlju ispod tih ploča i ponovno ih naslagao, ali je prije toga poravnao teren nasipao i nabio, te su povećali površinu navedenih ploča gotovo pa duplo. Promijenili su ljepenku koja se nalazila na kroviću koji je štitio ulaz u gornje apartmane. Te godine je ostala trudna i nisu imali mjesto za krevetić za dijete pa da bi dobili na prostoru sruš ili su stepenice iznutra te su izgradili stepenice izvana. Za to nisu tražili građevinsku dozvolu jer je sve to u gabaritima kuće, a nije tražila ni dozvolu tuženika. Tada su izgradili vanjske stepenice i to je za sobom povuklo puno novih radova. Zid ispod stepenica je bio neobrađen, radilo se o golim beotnskim blokovima i morali su ga obraditi na način da su ga obukli u knauf, stavili su izolaciju na način da su skinuli knauf i dnevnom boravku u apartmanu koji koriste jer je bio loš i bilo im je zima pa su stavili Tervol radi toplinske izolacije. U apartmanu koji koriste u prizemlju su digli laminate te u boravku izlili novu betonsku ploču i stavili stiropor i ljepenku i na to su stavili dio pločica, a na dio parket koji su stavili malo kasnije. Te 2005. povukli su čitavu novu električnu instalaciju u svojem apartmanu. Nakon što su napravili stepenice povukli su stepenice do krovića i probušili rupu za nova vrata. Za to također nisu tražili dozvolu za tuženika. Nakon toga su izlili ploču u hodnicima u gornjim apartmanima tamo gdje je bila rupa od prijašnjih stepenica i na taj dio stavili laminate, uredili zidove, na način da su stavili knauf, prekrojili su postojeća vrata i ugradili. Na ulaznoj tereasi, odnosno podestu kod gornjih apartmana sazidali su ogradni zid, obukli ga u sep, a s gonje strane popločali pločicama, a stepenice obukli u benkovački kamen, stavili su i fiksnu tendu iznad ulaza. Izradili su dio staza novih oko kuće, a dio postojećih kulir ploča su iskoristili kako bi ljepše izgledalo postojeće stanje. Izveli su betonsku škarpu radi potpore kulir pločama da iste ne klize. Te godine maknuli su šljunak iza kuće i na njegovo mjesto izlili betonsku ploču na armaturu od željeza. Dio navedenih troškova financirali su njezini roditelji cca 20.000,00 kn, a preostalo je financirala isključivo ona jer je to bio njezin novac koji je dobila od naknade štete budući da je stradala u prometnoj nezgodi. Ispod vanjskih stepenica su uredili malu praonu i tu joj stoji veš mašina i sva roba za apartmane, tamo je mali dovod vode koji smo uveli i mali lavabo, tu su stavili knauf, pločice na pod i prozor. Misli da su ostvarili promet oko 28.000,00 kn od iznajmljivanja apartmana, ali se ne može sjetiti kolika je bila dobit.

13.5. Godine 2005. su izveli novi zid uz rub parcele zato što je općina proširivala cestu pa je srušen stari ogradni zid, zbog čega su izgradili novi ogradni zid unutar parcele. Izveli su i dvoja željezna vrata za ulaz, jedan u n jihov apartman, a druga za preostale apartmane, a te iste godine su popločili i parkiralište. Navela je da su iste godine kad su uređivali malu sobu i digli laminate vidjeli da su se podovi počeli odvajati od zida pa su pozvali majstora koji im je preporučio sanaciju na način da izmjeste stepenice s vanjske strane, a što su i učinili, te da izliju čitavu ploču kako bi se povezali zidovi, odnosno zbog stabilnosti zgrade.

13.6. Tužiteljica je navela da su 2006. srušili čitavu kupaonu u njihovom apartmanu i stavili su sve nove cijevi, novu keramiku, kadu, WC, umivaonik, ormariće, ogledalo. Iz kuhinje su prema kupaonskom prozoru povukli cijev s ventilatorom, a SP je predmetnu cijev obukao u knauf. Popločali su kuhinju i predprostor pred kupaonom s istim pločicama. Kupili su tri komada plastičnih stolova za apartmane za terase. Izmjestili su cijevi za odvod oborinske vode s krova koje su dotad išle uz kuću ravno dolje na način da su ih položili uz terase. U listopadu 2006. su tamo gdje su izlili betonsku ploču, popločili benkovačkim kamenom i to sve do parkirališta, dakle cijela staza je u benkovačkom kamenu. Navela je da su 2006. iznajmljivali apartmane, ali se nije mogla sjetiti koliko su zaradili. Zaradu je zadržala za sebe i nije ništa dala tuženiku. Radove u 2006. financirali su zajednički njezini roditelji, izvanbračni suprug SP čak i njegova majka s time da tužiteljica ne može odrediti koliko je tko financirao.

13.7. Dalje je tužiteljica navela da su 2007. produžili drvenu barakicu na način da su do nje sagradili još jednu slične veličine, a napomenula je da su i tu drugu obukli u lamperiju jer je ona prva bila obučena u lamperiju još od 2001. Te 2007. su kompletno preuredili spavaću sobu u svojem apartmanu na način da su stavili novu betonsku ploču na pod skinuli stari knauf, stavili novi knauf, a ispod novog knaufa tervol izolaciju. Stavili su i novi parket koji su brusili i lakirali. Te godine iznajmljivala je apartmane, novac je zadržala za sebe, nije tuženiku ništa dala, a ne može se izjasniti koliki je bio promet ili dobit.

13.8. Što se tiče radova 2008. navela je da su odlučili iskoristiti neiskorišteni dio vrta na način da naprave mjesto za roštiljanje i sjedenje, a roštilj su prebacili s jednog na drugo mjesto. To mjesto za sjedenje i roštiljanje zovu ljetna kuhinja, napravljena je drvena konstrukcija koja je pokrivena crijepom. Izgradili su cigleni zid potom su izlili betonsku ploču, složili su roštilj, stavili sudoper i frižider, a ispod betonske ploče je mjesto za ormariće te su tamo stavili i ormariće. Da bi to sve mogli napraviti morali su povući struju i vodu iz kuće. To sve su popločili betonskim opločnicima. Te godine poduzeli su tekuće održavanje apartmana u smislu krečenja i odražavanja panta . 2008. godine su iznajmljivali apartmane i sav novac je zadržala za sebe i ne može se izjasniti koliki je bio promet, a kolika dobit.

13.9. Dalje je tužiteljica navela da su 2009. zatvorili ormariće u ljetnoj kuhinji, izradili vrata za ljetnu kuhinju, kupila je novo cvijeće u teglicama za kuću i cvijeće za vrt oko kuće, odnosno različite biljke. Navela je da je čitavo vrijeme dok se nalazila u kući, od ožujka 2004. pląćala rațe za kredit, a počela ga je plaćati u 6. mjesecu 2004., da je plaćala sve komunalije i policu osiguranja od 2004.

13.10. Tužiteljica je navela da je o namjeravanim zahvatima obavještavala tuženika, a on je odgovorio da ga nije briga i da ne želi sudjelovati, a sve su to bile pismeno obavijesti putem telefona. Navela je da nije razgovarala s tuženikom u vezi s iznajmljivanjem apartmana jer on s njom uopće nije želio razgovarati. Navela je da je s tuženikom željela podijeliti kako troškove tako i dobit od iznajmljivanja , ali da on nije htio, da mu je to slala i pisano, ali za to nema dokaze. Po njezinom mišljenju svi izvedeni radovi su bili nužni i povećali su vrijednost nekretnine. Također je navela da su od podnošenja tužbe do davanja iskaza izvedeni i daljnji radovi, odnosno da su morali skinuti pločice s gornjih terasa jer su iste popucale zbog kiše i snijega te su ih morali ukloniti i staviti nove, kao i novu izolaciju jer je ulazila voda u apartmane, a vrijednost radova s održavanjem apartmana je bila cca 30.000,00 kuna. Drži da je time povećana i vrijednost nekretnine. Navela je da smatra da je hitno potrebno mijenjati krov jer da curi s više strana, da se radi o pokrovu od salonita te da je o tome pisano izvijestila tuženika. Navela je o da je od prodora vode fasada jako oštećena, jer se napuhala i ljušti se, te voda prodire u dva gornja apartmana, a prodrla je u n jihovu spavaću sobu i kupaonu u prizemlju. Na upit punomoćnika tuženika odakle strankama novac za depozit za kredit odgovorila je da je prodana nekretnina u [adresa], da su njeni roditelji platili dio kredita za izradu terasa, da je prije ožujka 2004. U predmetnoj nekretnini bila do kraja sezone 2002. i to mjesec listopad jer je iznajmljivala apartmane i da je kuća kad ju je napustila krajem sezone 2002. bila u dobrom stanju jer su je uredili. Na daljni upit punomoćnika tuženika je li 2002. bila izolacija ispod fasade tužiteljica je odgovorila da nije bila i da se kuća ne nalazi u šumi, kao i da je prilikom odlaska iz kuće zaključala vrata i zatvorila prozore, spustila grilje i nigdje nije bio otvoren prozor i vrata da bi ušla voda. Na upit punomoćnika tuženika je li obvezno osiguranje nekretnine obuhvatilo i rizik od prodora vode tužiteljica je navela da to ne zna. Dalje je tužiteljica navela da su ona i tuženik 2001. i 2002. rate za kredit platili zajedno, da je 2003. i prvih pet mjeseci 2004. platio tuženik, a od 2004. do kraja su plaćali ona i izvanbračni suprug uz pomoć njezinih roditelja pri čemu se nije mogla izjasniti u kojem omjeru je novac pristizao od njezinih roditelja i eventualno od roditelja njezinog izvanbračnog supruga. Navela je da terasa koja je uređena 2005. ne pripada ni jednom apartmanu već je dio dvorišta, da se prije u apartmane ulazilo iznutra kroz unutarnje stubište, da se apartman koji ona koristi sastoji od spavaće sobe, kuhinje, kupaone, boravka, hodnika koji vodi do praone i praone. Navela je da praona pripada tom apartmanu i samo oni mogu ulaziti u nju i nitko ju ne može koristiti, nalazi se ispod vanjskih stepenica, ima oko 3 m2 poda, a nalazi se pod kosinom pri čemu je među strankama nesporno da se radi o aparmanu u prizemlju gledajući s ulice na lijevu stranu. Na pitanje punomoćnika tuženika tko koristi ljetnu kuhinju tužiteljica je navela da ju koriste svi uključujući i gosti jer je to napravljeno zbog njih da bi oni mogli roštiljati. Na daljnje pitanje punomoćnika tuženika je li općina izvlastila dio nekretnine za cestu, te ako jest koliko je za to plaćeno tužiteljica je odgovorila da je općina izvlastila dio nekretnine i da je dobila oko 10.000,00 do 12.000,00 kn i od tog novca su uredili novi ogradni zid između ceste i kuće. Tužiteljica je navela da ne može precizirati koliko su vrijedili ti radovi po svakoj godini. Navela je da je u vrijeme kad je pokušala kontaktirati tuženika imala angažiranog kvalificiranog punomoćnika odvjetnika. Dalje je navela da je adaptaciju spavaće sobe 2007. radio građevinski obrt. ”Bedić”, vlasnika TP, da je u apartmanu u kojem ona živi bio oštećen zid i da je bio pod prodorom vode i da je cijelo vrijeme živjela u kući, i kad je voda prodirala . Na daljni upit punomoćnika tuženika navela je da nikada nije izbacila tuženika niti spriječila pristup u bilo koje apartmane, a da to nije učinio ni njezin izvanbračni suprug.

13.11. Dopunski saslušana na ročištu za glavnu raspravu održanom 4. rujna 2019. tužiteljica je navela da ostaje kod svog iskaza kojeg je dala na zapisniku od 11. travnja 2011. (list 194-199 spisa) te je navela da je kredit od Metroholdinga kojim su kupili kuću, sama otplaćivala od 2004. do 2008., a kuća je kupljena 2001. i da potražuje polovicu iznosa upravo za te četiri godine, te je ostavila za mogućnost da je kredit otplatila 2009. Također da od tuženika potražuje isplatu polovice svih računa za plaćene komunalne usluge općini i komunalnom poduzeću. Navela je da je nakon 2012. ulagala u kuću i to 2014. kada je pobrušena sva stolarija te je obojana, da su imali puknuće jedne cijevi te je poplavljena cijela kuća, digli su se svi laminati i knauf se namočio te su to sve morali sanirati, a to je bilo 2016., a prije toga je 2015. godine promijenila krov, umjesto salonit ploča stavljen je limeni krov. Navela je da su nakon poplave promijenili kompletan raspored jer su utvrdili da zidovi nisu na temeljima, već izmaknuti pa su se radili novi zidovi, a da bi im bila jeftinija izrada vodovoda, tj. bliži priključak vode, izmijenjen je raspored unutar kuće. Navela je da je od 2012. do zaključno 2018. uloženo oko 60.000,00 eura u adaptaciju kuće.

13.12. Dopunski saslušana na ročištu za glavnu raspravu održanom 20. svibnja 2025. tužiteljica je navela da je 2001. kod Metroholding d.d. digla sama kredit kojeg je sama i otplatila. Prvu ratu otplatila je u svibnju 2001., a posljednju ratu u svibnju 2008. Tuženik je u kuću dolazio dok su bili u braku, od kupnje kuće 2001. do 2003. Nakon 2003. tuženik nije boravio u kući. Kuću je počela iznajmljivati 2001. Prihode iz iznajmljivanja nije dijelila s tuženikom jer nije imala što dijeliti budući da su joj ta sredstva bila potrebna za otplatu kredita. 2001. tuženik i on su uredili kuću za iznajmljivanje u smislu da su je okrečili i kupili novi namještaj. 2002. napravili su terase. Nije se mogla točno sjetiti koje radove su izvodili do 2003., a koji su bili izvedeni nakon 2003. Navela je da je 2016. poplavila kuća jer je pukla cijev, pa je morala to sanirati, a 2014. Promijenila je krov jer je prokišnjavao. Pojasnila je da je zbog puknuća cijevi kat kuće bio pod vodom i sve se slijevalo u prizemlje. Zbog slijevanja vode uništili su se zidovi od knaufa te je i njih bilo potrebno zamijeniti, a kada se skinuo knauf vidjelo se da su instalacije električne energije stare i dotrajale te je i njih zajedno s vodovodnim instalacijama trebalo zamijeniti. Te 2016. u prizemlju kuće propao je pod, a građevinski stručnjak kojeg je angažirala utvrdio je da zidovi kuće nisu bili na temeljima zbog čega je pod propao te su morali izlijevati novu armiranu betonsku deku. Iste godine, 2016., mijenjala je vanjsku i unutarnju stolariju u kući zbog dotrajalosti. Na pitanje punomoćnika tužiteljice tužiteljica je navela da su prije izlijevanja nove armirano betonske deke ispod kuće morali izgraditi i nove temelje, a tom prilikom napravljena je i nova kanalizacija. Također je navela kako su električne instalacije zbog dotrajalosti ispadale odnosno ispadali su osigurači, te je iskrilo iz utičnica, a nisu bile mijenjane od kada je kuća sagrađena. Vanjska stolarija bila propala i oštećena zbog dotrajalosti, grilje se nisu mogle otvoriti, drvena stolarija bila je trula, tako da se ni prozori nisu mogli držati na štokovima, niti su se prozori mogli zatvarati. Na plafonima su bile mrlje od vlage te je s plafona nakon svake kiše kapalo, oluci na kući bili su truli te su puštali. Izmijenjeno je cjelokupno krovište zajedno sa gredama. Navela je da je do 2011. kao vlasnik predmetne kuće bila upisana tvrtka Metroholding d.d. i da je ona prije izvođenja radova tu tvrtku obavještavala o potrebi izvođenja radova i to telefonom, gospođu za koju misli da se zove E, te joj je tvrtka Metroholding usmeno putem telefona dala odobrenje za izvođenje radova. Na daljnje pitanje navela je da se ona kao vlasnica upisala 2011. kada je od Metroholdinga dobila brisovno očitovanje. Navela je kako je tuženik suvlasnikom predmetne kuće postao 2017. po pravomoćnosti presude o diobi bračne stečevine te da je nakon prestanka bračne zajednice tuženik znao za radove na kući te ju je prijavljivao građevinskoj i drugim inspekcijama, te je 2005. po prijavi tuženika došla građevinska inspekcija. Navela je kako joj tuženik nikada nije zabranio izvođenje radova na predmetnoj nekretnini niti je u tu svrhu pokretao postupke protiv nje. Navela je da je 2025. tuženik pokrenuo postupak protiv nje tužbom radi povrata nekretnine u prijašnje stanje. Na pitanje suda tužiteljica je navela da ne zna odakle je tuženik znao za te radove nakon prestanka njihove bračne zajednice. Dalje je navela da je nakon donošenja, tada još nepravomoćne presude o utvrđenju bračne stečevine, 2014., obavijestila tuženika da je potrebno promijeniti krov na kući jer prokišnjava na što joj je on rekao da ne želi u tome sudjelovati dok presuda ne postane pravomoćna. Na nastavno pitanje tužiteljica je odgovorila da nije obavijestila tuženika o potrebi sanacije temelja ni puknuća cijevi jer je ona bila vlasnica, a osim toga tuženik joj je kad ga je pitala za krov rekao da ne želi sudjelovati ni u čemu do pravomoćnosti presude. Navela je da je na kući 2001. ili 2002 promijenjena stolarija te je tada stavljena drvena stolarija. Na pitanje punomoćnika tuženika tužiteljica je navela da je tvrtku Metroholding, kao i tuženika o radovima i potrebi izvođenja radova obavijestila telefonom, dakle, nije pisano uz povratnicu. Nije pokretala postupke osiguranja dokaza jer ne razumije što je to. Dalje je navela kako za radove o kojima je iskazivala nije imala građevinsku dozvolu jer ju nije ni trebala imati budući da nije gradila novu nekretninu. Također je navela kako na kući nije radila balkone, da je napravila ljetnu kuhinju koja je montažni objekt, da je napravila vanjske stepenice, te da za to nije trebala građevinsku dozvolu, a nije ju ni tražila. Prije izvođenja radova konzultirala je stručne osobe i to električara LP, građevinara MP i vodoinstalatera CP.

14. Tuženik ĆP u svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. travnja 2011. naveo je da je točno da je kuća kupljena 2001., da je točno da su dali učešće od 45.000,00 DEM koje su dobili prodajom kuće u [adresa], ali da je kuća u [adresa] kupljena novcem koji su dobili od prodaje stana njegovog pokojnog oca te da smatra da je taj novac bio njegova posebna imovina. Naveo je da je slušao iskaz tužiteljice i misli da su ti radovi koje je tužieljica navela zaista i izvedeni 2001. s time da je napomenuo da je on imao budžet od 100.000,00 DEM koji je dijelom utrošio na učešće za kredit, a preostali dio za uređenje kuće. Naveo je da su za kuću u [adresa] dobili 35.000,00 DEM, a ostalih 65.000,00 DEM je bio ostatak od prodaje stana njegovog pokojnog oca koji se tijekom godina oplođivao. Prihod od iznajmljivanja za 2001. 2002. i 2003. bio je dovoljan da se pokriju troškovi kredita i nužnog uređenja kuće, troškovi komunalija i svi režijski troškovi i troškovi javnih davanja. U preostalom dijelu u odnosu na 2001. iskaz tužiteljice je priznao kao kao točan i istinit. Priznao je i dio iskaza tužiteljice za 2002. kao istinit osim dijela koji se odnosi da su roditelji tužiteljice platili dio kredita za terase. To je bio kredit preko master kartice koji je teretio njegov račun i ne zna kako bi roditelje tužiteljice otplaćivali predmetni kredit. Iznos kredita je bio 40.000,00 kuna s rokom otplate dvije godine. Naveo je da je stolarija koja je ugrađena 2002. plaćena 2002 i 2003. u ratama i da ju je on platio jer je tužiteljica tada već napustila bračnu zajednicu. Iznos stolarije je bio oko 45.000,00 kuna. Naveo je da je u 2002. izveden je antenski i satelitski sustav za čitavu zgradu koji je također platio on i to nakon odlaska tužiteljice iz bračne zajednice. To je bilo iznosilo oko 11.000,00 kuna za električara i cca 10.000,00 kuna za dijelove. Naveo je da je u 2003. on sam iznajmljivao predmetnu nekretninu jer je tužiteljica napustila bračnu zajednicu i nekoliko mjeseci ni djeca ni on nisu imali nikakvih kontakata ni spoznaja o njoj. Saznali su ponovno za nju kad je počela parnica oko razvoda braka te potom oko diobe bračne stečevine. Dobit iz 2003. godine zadržao je za sebe i istu utrošio na način da je platio rate kredita, nužno održavanje i sve režijske troškove te police osiguranja. Naveo je da su radnici su bili do kraja studenog 2003., ali su bili civilizirani i nisu ništa razbili, naime to su bili gosti kao i svaki drugi gost, s time da nakon što su oni otišli je upravo on zatvorio kuću. Napomenuo je da kad je on izlazio iz kuće početkom prosinca 2003., kuća je bila sasvim u redu. Slušajući glasan iskaz tužiteljice razabire da je navodna šteta nastala zbog izljeva vode, te ukazuje da je policom osiguranje bio osiguran rizik izljeva vode. Naveo je da je upravo 2003. u prosincu bio posljednji put u kući. Napomenuo je da je nekoliko puta pokušao ući u posjed kuće pa je tako pokretao kako parnične tako i ovršne postupke radi smetanja posjeda i predaje u posjed. Nije točno da je tužiteljica ušla sa svojim ključem u predmetnu nekretninu, naime ista je provalila u kuću. Naveo je da su mu susjedi javili da tužiteljica izvodi radove izvan gabarita, a za što treba lokacijska odnosno građevinska dozvola pa je on 10. ožujka 2005. obavijestio Nevena Slavića građevinskog inspektora u Rijeci, a gradevinska inspekcija nikad nije izašla na teren. Naveo je da je od izvođača radova saznao da tužiteljica vrši nekakve radove. Početkom srpnja 2005. Nakon što je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno on je zajedno s angažiranim zaštitarima zaštita Zagreb ušao u dva gornja apartmana i postavio alarm sa centralnim dojavnim sustavom koji bi javljao svaki ulazak u štićeni prostor. Nakon nekoliko dana alarm se oglasio budući je SP nasilno ušao u prostor i demontirao alarme, te ih uništio, a došli su policija i zaštitari i konstatirali su što se dogodilo. On je nakon toga ponovno pokušao ući u predmetne apartmane, ali mu to tužiteljica i SP nisu dopustili. Nakon 12. srpnja 2005. ne zna koji su radovi izvedeni na predmetnoj kući, a tužiteljica nije tražila od njega nikakvu ni pisanu ni usmenu suglasnost za bilo kakve radove, jer ne kontaktiraju niti oko pitanja djece. Na posebno pitanje punomoćnika tužiteljice je li dobio suglasnost tužiteljice za postavljanje alarma odgovorio je da nije i da je to učinio na temelju sudske odluke, a u toj sudskoj odluci ne piše u koja dva apartmana treba postaviti alarm i to je odlučio samoinicijativno postaviti. Naveo je da poznaje izvođača radova koji mu je javio za izvođenje radova nakon što više nije bio u posjedu nekretnine jer je on prije izvodio radove kod njih i za njega je radio i SP. Izvođač radova se zove Ć, a prezime mu ne zna, isti je prognanik iz Vukovara i živi u [adresa], i svi radovi oko postavljanja prozora i stolarije rađeni su na crno. Na daljnji upit naveo je da je apartmane čistio on s djecom s time da je stariji sin imao 12-13 godina, a mlađi 8. Stan koji je prodao od pokojnog oca nalazio se u Domagojevoj ulicu u Zagrebu i imao je oko 50 m2, a stekao ga je nasljeđivanjem od oca.

14.1. Dopunski saslušan na ročištu za glavnu raspravu održanom 20. svibnja 2025. tuženik ĆP iskazao je da, nakon što mu je sutkinja glasno pročitala cijeli njegov iskaz s ročišta od 11. travnja 2011. ostaje kod iskaza danog u ovom postupku na ročištu održanom 11. travnja 2011. Naveo je kako su kuću kupili tužiteljica i on 2001., ali na tužiteljičino ime budući da je on tada formalno bio vlasnik dućana koji je bio zajednička imovina, pa nije bilo uputno da ima još neku imovinu na svoje ime. Kuća je kupljena kreditom od tvrtke Metroholding d.d. koja je predmetnu nekretninu prodavala. Prvih 12 ili 13 rata kredita otplaćivali su tužiteljica i on zajedno, od 2002. do travnja ili svibnja 2004. kredit je otplaćivao on, a nakon toga tužiteljica odnosno SP. Naveo je da je kuća prilikom useljenja bila u vrlo lošem stanju, te su osim kozmetičkih radova morali izmijeniti instalacije vode i struje, promijeniti sanitarije. Nije se mogao očitovati o detaljima jer je tada bio u [adresa], a radove na kući su izvodili majstori. Nakon 2003. nije dolazio u kuću osim u periodu negdje svibanj ili lipanj 2005. kada je sa zaštitarima došao postaviti alarmni sustav na gornja dva apartmana u kući. Alarme je dao postaviti kako bi zaštitio svoju imovinu, a s obzirom da kuća nije etažirana, a sastojala se od četiri potpuno ista apartmana, učinilo mu se najpogodnijim zaštititi ta dva apartmana na katu kuće. Međutim, da je nakon nekoliko dana SP nasilno ušao u taj prostor nakon čega tužiteljica i SP tuženiku nisu dopuštali ući u predmetne apartmane. Naveo je da od 2003. pa nadalje, čak ni nakon 2017. nije sudjelovao u plaćanju radova na kući niti podmirivanju bilo kakvih troškova za kuću, jer nije ni u posjedu kuće. Naveo je kako je prodavatelj kuće u [adresa] bila tvrtka Metroholding d.d., a da je kao kupac bila navedena tužiteljica, s time da pretpostavlja da se tužiteljica upisala kao vlasnica po otplati kredita. Naveo je da je do otplate kredita vlasnik kuće bio Metroholding d.d., ali da je kuća bila u fiducijarnom vlasništvu, pa bi, da se kredit nije otplatio, vlasnik kuće bio Metroholding d.d. Nastavno je naveo da je on svaki mjesec provjeravao je li uplaćena rata kredita kako bi, u slučaju da nije, on "uletio" s uplatom. Naveo je da je točno da je prijavio građevinskoj inspekciji bespravnu gradnju 2005., te da je za izvođenje tih radova saznao od susjeda te smatra da je samim činom prijave građevinskoj inspekciji izvođenja radova na kući zabranio predmetne radove. Na pitanje punomoćnika tužiteljice tuženik je naveo kako nije pokrenuo nikakav sudski postupak radi zabrane radova, a nije pokrenuo niti postupak privremene mjere te da je pisano, s povratnicom tužiteljicu obavijestio da zabranjuje radove na kući, ali se ne sjeća kada, vjerojatno kada je za radove saznao. Na pitanje punomoćnika tužiteljice naveo je kako je točno da je 2025. pokrenuo postupak pred sudom u Krku radi dovođenja predmetne nekretnine u prijašnje stanje. Na daljni upit naveo je kako se ne sjeća i ne zna je li pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na kući u [adresa].

15. Svjedok SP u svom iskazu danom na ročištu za glavnu raspravu održanom na 13. siječnja 2011. naveo je da poznaje tužiteljicu i tuženika od 2002. kada je u njihovoj kući u [adresa] izvodio soboslikarske radove, a da je 2003. počeo živjeti s tužiteljicom u Omišlju kao podstanar, dok su se 2004. uselili u predmetnu kuću u [adresa]. Pojasnio je da je 2001. kuća kupljena, 2002. zajednički su je koristili tužiteljica i tuženik, cijelu 2003. kuću je koristio samo tuženik, a od 2004. od proljeća negdje u 3. ili 4. mjesecu pa davanja iskaza kuću koriste isključivo tužiteljica i on. Predmetna kuća je sagrađena oko 1968., a istu je izgradila Hidroelektra za potrebe svojih radnika. Kasnije su tijekom rata tu kuću koristili prognanici, a zna da su je tužiteljica i tuženik kupili od Metroholding d.d. Kada su se oni uselili u predmetnu kuću 2004. ista je imala fasadu, misli da se radilo o sep fasadi, a iznutra je bila u dosta lošem stanju. Navodi da su, tijekom 2003. dok je kuću koristio tuženik, jednom prilikom došli u kuću i primijetili da je ista puna plijesni, a misli da su unutra bili podstanari koji su sušili veš, a nisu luftali, te je kuća bila sva vlažna. Nakon što su oni ušli u kuću pofarbali su zidove običnom bijelom bojom, misli da je bila jupol i da su potrošili 8 kanti boje po 25 litara zapremnine. Tijekom 2004. odnosno 2005. da su obavili rekonstrukciju kuće u manjem opsegu. Naime, rodila im se kćer pa su trebali preurediti prostror da bi imali mjesta za njezin krevet. Radi toga su porušili unutarnje stepenice, a sve da ne diraju druge apartmane te su izgradili stepenice s vanjske strane. Predmetne radove na izgradnji stepenica obavili su uglavnom zidari koji su njegovi prijatelji. Materijal su nabavili tužiteljica i on. Nešto je morao i platiti, a nešto je kompenzirao time što je on njima pomagao i ne može se točno izjasniti koliko novaca je utrošeno na izgradnju stepenica. Uz izradu stepeništa trebalo je provesti i dodatne radove na način da je trebalo probiti vrata na vanjskom zidu i to dvoja vrata, da je trebalo izraditi betonski okvir za ta vrata, trebalo je napraviti betonske ploče tamo gdje je bila rupa u stropu gdje su se prije nalazile stepenice, a vrata su koristili postojeća koja su samo prekrojili. Prilikom rekonstrukcije radili su i rekonstrukcije sobe na način da su skinuli stare gipsane ploče te su stavili nove gipsane ploče sa izolacijom, te sve ponovno pokrečili. Na te ploče su postavili laminate, te su njegovu i tužiteljičinu spavaću sobu obložili s novim knaufom jer je ista bila obložena pljesni, uredio je sve stropove na način da je skinuo staru žbuku, pogletao i poravnao stropove te ih ponovno pokrečio. Promijenili su podove u stanu gdje žive na način da su stavili nove betonske ploče, stavili su novi parket i pločice gdje je to bilo potrebno, u kuhinji. U tom stanu gdje žive napravili su novu elektroinstalaciju i to kompletno. 2005. napravili su kompletno novu kupaonu u njihovom apartmanu, odnosno stanu gdje žive. Dalje je naveo da održavaju kuću u urednom stanju na način da redovito farbaju stolariju. Također je naveo da je glede radova izvan kuće valjalo staviti izolaciju na vanjsko stepenište, isto obući u kamen, te staviti izolaciju na balkon gdje je prije bio ulaz u gornje apartmane. To su sve izveli zajedno sa ogradnim zidovima te klupčicama od kamena, a potom su i montirali metalnu nadstrešnicu sa tendom da se pokrije ulaz, radi se o fiksnoj tendi. Bila je jedna šupica naslonjena uz kuću, koja je samo s jedne strane obložena daskama, a krović je bio pokriven crijepom mediteran, a on je tu šupicu s preostale dvije strane zadvorio daskama te stavio pločice i brodski pod. Sve staze oko kuće koje su bile od duplog sloja kamena su renovirali na način da su izvadili taj stari kamen te svuda stavili betonske ploče s izolacijom, a koje su potom pokrili ukrasnim kamenom. Vanjsku terasu su također uredili jer je bila zemljana, na način da su iskopali dio zemlje i uklonili, te smo potom stavili betonske ploče, a na te ploče su stavili ukrasne betonske ploče. Stavili su cokle uz kuću i to uz onu stranu gdje je bila izolacija. Uz drugi dio kuće bila je staza koja je imala svoje temelje i koja se počela odvajati, oni su iskopali stazu te izbili te stare temelje od staze te stavili nove betonske ploče na tu stazu, a sve su to obložili kamenom i krasnim pločama. Nakon toga su išli uredivati okoliš na način da su posadili zelenilo i uredili rubnjake. Posadili su u dvorištu lavandu, ružmarin, lovor, mirtu, dio su kupili u rasadniku, dio im je poklonjeno, a dio je kompenzirao od drugih ljudi. Povukli su i sep fasadu samo na terasama i to samo novu. Na balkonima je stavio pregradni zid da se stavi novi apartman. Vršio je manje radove na krovu koji je pokriven salonitom, ali nije ništa napravio jer treba kompletno mijenjati krovište. Od prokišnjavanja puca fasada. Na vanjskim balkonima su morali podići pločice jer je voda probila izolaciju i ušla u donje apartamane jer su bili uništeni, pa su ih morali farbati i popravljati. Promijenjena je kompletna izolacija na balkonima i stavljene su nove pločice. Nakon što je Općina Omišalj uređivala cestu uzeli su cca 0,5 m od zemljišta kuće koje je naravno bilo plaćeno ali su oni morali izmijestiti ogradni zid 70 cm prema kući s time da su stari ogradni zid srušili te stavili novi zid sa temeljima. Da bi premjestili zid morali su skupocjene brazilske biljke iskopati i premjestiti na novo mjesto. Popločili su parkiralište, a napravili su i nova ulazna željezna vrata. Svi navedeni radovi su bili 2004. Naveo je da su 2007. iza kuće izveli ljetnu kuhinju, morali su premjestiti vodomjer koji je po propisima trebao biti izvan dvorišta, pa su morali prekopati dvorište i premjestiti vodomjer. Dalje je naveo da je sve rate od travnja 2004. plaćao on putem internet bankarstva, a novac za plaćanje je bio dio od najma apartmana, dio su mu dali njegovi roditelji, roditelji tužiteljice, dio je bio od njegove mirovine, a radio je i fizičke poslove na crno. Novac su mu davali njegovi sestra i brat. Naveo je da iznajmljivanje apartmana nije donosilo velik novac pa je većina tog novca uplaćena iz drugih izvora. Naveo je da su sve komunalije, sve investicije, održavanje i uređenje nekretnine te otplatu kreditnih rata, osiguranje i sve ostale naknade plaćali tužiteljica i on dok tuženik otkad su oni u kući nije doprinosio, a ostavio je dug jer nije platio osiguranje, vodu i struju za 2003. Naveo je da su prilikom useljenja u kuću morali posuditi od njegovog rođaka 30.000,00 kuna koje su potrošili za radove, a koje su i naknadno njemu vratili. Ne može se točno izjasniti o svim iznosima koje su platitili, zna da su svi računi priloženi uz tužbu. Dalje je naveo da nakon što su se uselili postoji dug za struju cca 4.000,00 kuna i htjeli su im isključiti struju, ali da su to oni uspjeli podmiriti pa im nisu isključili struju. Naveo je da je u srpnju 2005. tuženik došao sa zaštitarima, nasilno ušao u dva gornja apartmana, ne zna temeljem kojeg osnova, te je sa tehničarima postavio alarm, izbacio svjedoka iz gornjih apartmana te im je bilo onemogućeno korištenje tih dva apartmana kroz razdoblje od cca 20 dana u sezoni čime im je nanesena šteta. Na upit punomoćnika tuženika što znači rekonstrukcija kuće koju je svjedok opisao, odgovorio je da je trebalo napraviti rekonstrukciju zidova i napraviti ploče, gipsane ploče u donjim apartmanima, te gipsane ploče se nalaze na zidovima balkonskih vrata. Pojasnio je da da se nalazi na dijelu iznad vrata, proteže se od okvira vrata pa do stropa. Pojasnio je da je u apartmanu gdje prebiva s tužiteljicom skinuto sve sa zidova, sve sa stropova i s poda. Nakon što su učinili uklanjanje to je izgledalo grubi roh-bau samo što su ostala vrata i prozori. Naveo je da je promijenio dio ploče iznad balkonskih vrata, pokrpao rupe po zidovima, pošpricao sve antifugicidnom tekućinom za sprečavanje plijesni i da su s time završili prvu rekonstrukciju. Potrošili su cca 5 boca antifugicidne tekućine od kojih svaka boca košta cca 50,00 kuna. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika je li je prva rekonstrukcija obuhvatila apartmane na prvom katu, svjedok je naveo da jest. Sadržaj rekonstrukcije apartamana izvan apartmana u kojem prebivaju bio je u tome da su pošpricali sve antifugicidnom tekućinom te je zagletao rupice. Misli da je potrošio samo jednu bočicu te antifugicidne tekućine za taj gornji apartman. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika što su napravili na apartmanu koji se nalazi do apartmana na prvom katu, odgovorio je da su učinili gotovo slične stvari kao i u apartmanu do, ali uz sve je trebalo popraviti krevet. Posebno je napomenuo da su 2004. kupili za sva četiri apartmana novu posteljinu i dvanaest novih jastuka. Prva rekonstrukcija bila je gotova negdje u svibnju 2004., a druga rekonstrukcija počela je negdje u listopadu 2004., a sastojala se od kopanja staze, rušenja apartmana gdje sada prebivaju i kompletne renovacija tog apartmana. Rušenje apartmana obuhvaća skidanje vrata gipsanih ploča, obijanje zidova do cigle, skidanje svih podova, sve što se nalazilo na podu, obijanje žbuke sa stropa, promjena svih vodovodnih cijevi, s time da se ispravlja da su vodovodne cijeve smo popravljali u trećoj rekonstrukciji kada je vršena rekonstrukcija kupaone, a sada je izvršena rekonstrukcija svih instalacija u tom apartmanu. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika da li prilikom navedene rekonstrukcije povećana površina tog apartamana, odgovorio je da je, ali ne na štetu drugih apartmana nego su se oni prošili na površinu ispod unutarnjih stepenica. Na daljnji upit punomoćnika tuženika, da li je u toj drugoj rekonstrukciji vršen ikakav zahvat u drugom apartmanu u prizemlju do onog u kojem prebiva ju svjedok i tužiteljica, svjedok je naveo da u toj drugoj rekonstrukciju nisu vršeni nikakvi radovi osim što sam ih je on pofarbao dok su na apartmanu na katu porušene unutarnje stepenice na mjestu kojih je stavljena betonska ploču i ulazna vrata su napravljena na katu na način da su probijena kroz zid, te rekonstrukciju ulaza apartmana na gornjem katu kako bi imali nesmetan ulaz. Na apartmanu iznad njihovog promijenjena je samo ploča na podu, stavljen je laminat te su promijenjene gipsane ploče koje su popucale, tako je napravljeno i u drugom apartmanu i stavljanje gipsanih ploča na pod. Naveo je da je treća rekonstrukcija, počela 2005. u sezoni, a odnosila se na uređenje kupaonice u apartmanu gdje oni prebivaju i dijela kuhinje. Rekonstukcija kupaone je obuhvaćala obijanje kupaone sve do cigle, te promjenu svih vodo i elektroinstalacija, te je stavio cijev od nape koja je išla iz kuhinje, kroz kupaonu van. Naveo je da neprestano i trajno živi u tom apartmanu te je i prijavljen u policiji na navedenoj adresi. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika, kada su provedeni radovi na izradi vanjskih stepenica naveo je da je to bilo 2004., u rano proljeće jer je trebalo sve završiti do sezone. Na daljnje pitanje zašto je skidao vanjske staze svjedok je odgovorio da su se iste počele odvajati od kuće, a da je rupa od staze i kuće bila 2 cm. Staze su dužine cca 23 m, a širine cca 1 m. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika zašto je unutarnje stubište zamijenjeno vanjskim stubištem, svjedok je odgovorio da je to prije iskazao, ali da ponavlja da se njemu i tužiteljici rodila kćer i da nisu imali prostora za njezin krevet i da su predmetnom rekonstrukcijom željeli povećati prostor za stanovanje, gdje bi smjestili krevet za kćer. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika, koliko iznos dobiven iznajmljivanjem apartmana sudjeljuje u ratama Metroholdinga, svjedok je naveo da manje od polovice, kreditna rata godišnje je cca 9.000,00 eura, a godišnja zarada je cca 3.000,00 eura brutto. Naveo je da je zadnja isplaćena rata za taj kredit isplaćena negdje u proljeće 2008. godine. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika, koliki je bio promet u posljednje tri godine svjedok je naveo da je promet u 2010. bio cca 10.000,00 kuna, u 2009., cca 25.000,00 kuna, a u 2008. cca 28.000,00 kuna. Čiste zarade od toga je 50%.

15.1. Dopunski saslušan na ročištu za glavnu raspravu održanom 20. ožujka 2013. svjedok SP naveo je da u cijelosti ostaje kod svog iskaza od 13. siječnja 2011. Istaknuo je da se otprilike 10% uplata o kojima je tada govorio odnosi se na najam apartmana, da su njegovi roditelji, brat i sestra su zbirno dali oko 20%, roditelji tužiteljice su dali oko 70%, a dio njegove mirovine i fizičkih radova na crno je bio mali dio i može se svrstati u onaj dio od njegovih roditelja. Od iznajmljivanja apartmana otprilike je bilo 15.000,00 kn godišnje. Njegovi roditelji, brat i sestra dali su od 2004. do dana davanja iskaza oko 10.000,00 eura, a u taj dio ulazi i ono što je on izdvajao od mirovine te naknada za fizičke radove koje je obavljao na crno. Roditelji tužiteljice dali su sve skupa od 2004. do dana davanja iskaza oko 75.000,00 eura. To što su dali njegovi roditelji, brat i sestra je bila pozajmica, a više od 50% je vratio novčano, a ostalo je odradio u fizičkim poslovima. To im je vraćao u ratama i to 2-3 rate kroz nekoliko godina, a nešto i sada duguje. Prva rata je bila 500,00 eura i to 2006., a ne može se izjasniti o ostalim novčanim ratama, misli da su bile između 2006., kada su njegovim roditeljima kupili televizor i to su dali na ime vraćanja i 2009. Sve isplate vršene su na ruke. Kad je vraćao bratu i sestri to je bilo otprilike u isto vrijeme kad je vraćao i roditeljima, a to je bilo sve također bez papira. U odnosu na 75.000,00 eura od roditelja tužiteljice, a naglasio je da je to također bila pozajmica. To su oni davali od 2004. do sada. Jedan dio su im vratili, ali ne može znati koliko, nešto su vratili u novcu, a nešto u radovima. U odnosu na vraćanje novca njegovim roditeljima, bratu i sestri, naveo je da su dio pozajmili od roditelja tužiteljice da bi vratili njima. Roditeljima tužiteljice i dalje vraćaju novac, a on radi na crno i zaradi 2-3 tisuće kuna na mjesec. Njegovi roditelji, brat i sestra su mu novac davali većinom na ruke, a manji dio preko banke, a roditelji tužiteljice su uplaćivali novac kao pozajmicu preko njegovog računa i na ruke također. Novac koji su dali njegovi roditelji i koji su dali brat i sestra bila je pozajmica tužiteljici za uređenje kuće i otplata kredita, on je preko svog računa uplaćivao rate kredita, kupovao materijal i sve što je potrebno. Tih 75.000,00 eura je bila pozajmica roditelja tužiteljice prema tužiteljici. Prema njegovim spoznajama tužiteljica nema kunski račun. Na posebno pitanje punomoćnika tuženika s kojeg računa tužiteljica plaća uzdržavanje za djecu svjedok je odgovorio da plaća s njegovog računa, a s njegovog računa plaćaju se porezi na djelatnost iznajmljivanja dok je tužiteljica nositeljica djelatnosti iznajmljivanja apartmana. Prema njegovim spoznajama tužiteljica nikad nije imala kunski račun, odnosno od kad su zajedno sve ide preko njegovog računa.

16. U svom pisanom nalazu i mišljenju od 21. svibnja 2012. (list 296-329 spisa) stalni sudski vještak za graditeljstvo Zlatko Omerhodžić pobrojao je radove koji su izvedeni na predmetnoj nekretnini i koje je opisao u tablicama od a) do v) te je utvrdio i njihovu vrijednost u ukupnom iznosu od 415.140,65 kuna.

16.1. Saslušan na glavnoj raspravi održanoj 4. rujna 2019. vještak je u cijelosti ostao kod svojeg pisanog nalaza i mišljenja koji se nalazi na listu 296-329 spisa. Naveo je kako se ne sjeća u kakvom je stanju za vrijeme očevida 2012. bio krov jer on nije bio na popisu te ga nije pregledavao. Na daljnje pitanje može li se sjetiti u kakvom stanju je bila stolarija i krov te da li je 2018. bio potreban popravak odgovorio je teoretski, kako zna da kod apartmanskih kuća koje se iznajmljuju turistima je svake godine nužan manji popravak u vidu tekućeg održavanja, soboslikarskih radova i sanitarija, a svake tri godine potrebni su i veći zahvati, osobito obzirom na klimu i povećanu izloženost soli. Na pitanje punomoćnika tužiteljice može li se očitovati o podnesku tužiteljice od 18. listopada 2018. godine (list 593-595 spisa) vještak je naveo načelno kako određena ulaganja su nužna, a kao što je na primjer puknuće cijevi i reparacija štete dok poboljšanje u smislu drugih ulaganja, primjerice za svrhe iznajmljivanja ne spada u nužna ulaganja u nekretninu. Na pitanje suda odgovorio je da 2012. nije utvrdio da prokišnjava krov zbog salonit ploča i to nije bio predmet vještačenja, no poznato mu je da u sklopu energetske učinkovitosti gradovi i općine potiču stanovnike na skidanje salonitnog krova te mu je poznato da neke jedinice lokalne samouprave to subvencioniraju i da je to zakonska obveza. Na upit kakva je bila stolarija 2012. vještak je odgovorio da je predmet vještačenja bilo ulaganje te da se ne može ni sjetiti o kakvoj se stolariji radilo. Dodao je da je adaptacija objekta kompleksan zahvat te ukoliko se radi odjednom tada bi trebalo obuhvatiti sve segmente: stolariju, fasadu, krovište. Zamjena krovišta spadala bi u nužna ulaganja, a isto tako i naknadna ulaganja u fasadu i stolariju.

16.2. Dopunski saslušan na glavnoj raspravi održanoj 6. listopada 2025. vještak Zlatko Omerhodžić je naveo da je prema sudskom zadatku iz 2012. imao na očevidu sudski zadatak koji je tražio vrijednost izvedenih radova. Na upit suda da se očituje koji su od radova navedenih u njegovom nalazu i mišljenju iz 2012. bili nužni i korisni odnosno koji su se od tih radova odnosili na nužne, a koji na korisne troškove, te je li uslijed takvih radova došlo do povećanja vrijednosti nekretnine vještak je naveo kako se on na to ne može očitovati jer da bi s građevinskog aspekta mogao reći koji troškovi nekretnine su nužni i korisni, a kojima je povećana vrijednost nekretnine, trebao je vidjeti nekretninu prije izvođenja tih radova. S obzirom na to da su u trenutku uviđaja 2012. radovi već bili izvedeni, on ne može reći koji su bili nužni, koji su bili korisni te je li se povećala vrijednost nekretnine. Može reći samo da je u tom trenutku kuća bila potpuno dovršena. Nastavno vještak navodi kako prema njegovom saznanju nije b ilo provedeno osiguranje dokaza prije pristupanja izvođenju radova. Na daljnji upit suda vještak je naveo kako se u građevinskom smislu nužni i korisni troškovi ne mogu jasno razgraničiti. Načelno govoreći u nužne troškove svakako bi ulazili troškovi nekakvih hitnih intervencija na nekretnini usmjerenih prema njezinom očuvanju, na primjer curenje krova, propadanje i pucanje temelja, puknuće krovne grede, znači troškovi za očuvanje objekta od daljnjeg propadanja. Svi ostali troškovi potpadali bi pod korisne troškove jer se njima na neki način nekretnina unapređuje. Na upit suda može li se na temelju iskaza stranaka razlučiti koji su bili nužni, a koji korisni troškovi, te kojim troškovima je došlo do povećanja vrijednosti nekretnine vještak je naveo kako se ne može očitovati o tome na temelju iskaza stranaka i da prema stanju spisa nije moguće utvrditi koji su troškovi bili nužni, koji korisni, a kojima je došlo do povećanja vrijednosti nekretnine. Na pitanje punomoćnika tužiteljice bi li vještak mogao utvrditi koji su nužni, koji korisni troškovi, a kojima je došlo do povećanja vrijednosti nekretnine ako bi se saslušali svjedoci koji su izvodili te radove i koji su vidjeli u kakvom je stanju nekretn ina bila prije izvođenja radova vještak je odgovorio da bi prema takvom iskazu svjedoka vještak trebao djelomično nagađati što ne bi bilo u skladu s radom vještaka koji iskazuje na temelju egzaktnih činjenica. Na upit punomoćnika tužiteljice vještak je odgovorio kako ostaje kod svog iskaza od 4. rujna 2019. i kako se njegov iskaz od 4. rujna 2019. a vezano uz nužne i korisne troškove odnosi na teoretsku potrebu ulaganja u svaku građevinu, a ne konkretno u predmetnu kuću već da ta pravila vrijede za sve nekretnine. Na pitanje punomoćnika tužiteljice kakva je bila stolarija u vrijeme uviđaja 2012. je li bila drvena ili PVC te je li nekretnina imala izolaciju na fasadi vještak je odgovorio kako se toga ne sjeća jer to nije bio ni predmet vještačenja. Na daljnji upit vještak je odgovorio kako u vrijeme očevida nije uočio nikakva curenja na nekretnini. Na daljnji upit je li moguće da je došlo do curenja na nekretnini nakon očevida 2012. vještak je odgovorio da je to moguće u svakom trenutku, a na daljnji upit je odgovorio kako bi radovi na sanaciji od procurivanja na nekretnin i spadali u nužne radove. Na upit je li promjena salonit ploča na krovu kuće nužni ili korisni izdatak vještak je naveo kako ukoliko se salonitne ploče mijenjaju iz nekog ekološkog razloga iako su i dalje funkcionalne i ne propuštaju, to predstavlja korisni izdatak, dok u slučaju da te ploče propuštaju i uzrokuju curenje u objekt to predstavlja nužni izdatak. Na upit je li izmjena krovišta nužni ili korisni izdatak vještak je odgovorio kako to ovisi o tome u kojem je stanju krovište, ako je uništeno npr. zbog crvotočine onda je nužno, u ostalim hipotetskim situacijama i nije, a to vrijedi općenito za sve nekretnine. Vještak je također naveo da općenito govoreći vezano uz sve objekte, ako je stanje konstrukcije bilo loše pa se zbog raznih atmosferilija moralo promijeniti krovnu konstrukcija onda to spada u nužni rad. Ako je konstrukcija bila dobra i nije ju trebalo promijeniti, a promijenjena je iz nekih osobnih subjektivnih razloga onda se smatra da je to koristan rad. Također, da kod svih objekta u Republici Hrvatskoj vrijedi činjenica da ako je u nekom objektu hladno i nema zadovoljenih stambenih uvjeta kada se napravi toplinsku fasadu i to je onda nužni trošak da se sačuva toplinu doma. Ako je toplina domu zadovoljene i ako postoje svi stambeni uvjeti, a usprkos tome se stavlja novu fasadu onda se taj rad smatra koristan rad i to vrijedi za sve objekte.

17. Sud je izvedene dokaze cijenio svakog pojedinačno i u njihovoj ukupnosti.

18. Iskaze tužiteljice i tuženika sud je prihvatio u dijelu u kojem su iskazivali da je predmetna nekretnina kupljena za vrijema trajanja bračne zajednice.

18.1. Iskaz tužiteljice sud je prihvatio kao istinit u dijelu u kojem je iskazala da je nekretninu iznajmljivala i da prihod od iznamljivanja nije dijelila s tuženikom jer je u tom dijelu njezin iskaz suglasan s iskazom tuženika. Naime, obje stranke su iskazale kako nisu razgovarale niti kontaktirale. U dijelu u kojem je navela da je s tuženikom željela podijeliti kako troškove tako i dobit od iznajmljivanja, ali da on nije htio, da mu je to slala i pisano, sud iskaz tužiteljice ne prihvaća jer je u tom dijelu njezin iskaz nelogičan i kontradiktoran budući da je tužiteljica iskazala da nije s tuženikom dijelila zaradu od iznajmljivanja. Dio iskaza tužiteljice u kojem je navodila koje sve radove je izvodila od 2004., a na što se u suštini njezin iskaz i odnosi, sud prihvaća, ali ga nije posebno cijenio jer nije sporno da su na predmetnoj nekretnini izvođeni radovi već je sporno jesu li oni bili nužni i korisni u kontekstu tužbenog zahtjeva. Dio iskaza tužiteljice koji se odnosi na otplatu kredita za predmetnu nekretninu sud ne prihvaća kao istinit jer je u tom dijelu tužiteljica svoj iskaz nekoliko puta mijenjala. Tako je, saslušana na ročištu održanom 11. travnja 2011., tužiteljica navela da je predmetna kuća kupljena 2001. od Metroholding d.d. putem kredita u iznosu od 90.000,00 DEM s time da su ona i tuženik dali učešće od 45.000,00 DEM. U iskazu od 4. rujna 2019. tužiteljica je navela da je kredit od Metroholding d.d. kojim su kupili kuću sama otplaćivala od 2004. do 2008. ili 2009., dok je kuća kupljena 2001., da bi na ročištu održanom 20. svibnja 2025. tužiteljica iskazala da je 2001. kod Metroholding d.d. digla sama kredit kojeg je sama i otplatila, da je prvu ratu otplatila u svibnju 2001., a posljednju ratu u svibnju 2008. Slijedom navedenog, iskaz tužiteljice u tom dijelu sud cijeni neistinitim, prilagođenim i usmjerenim na postizanje uspjeha u postupku.

18.2. Iskaz tuženika sud je prihvatio u dijelu u kojem je iskazao da tužiteljica s njime nije dijelila zaradu od iznajmljivanja nekretnine jer je u tom dijelu njegov iskaz u suglasnosti s iskazom tužiteljice, odnosno te činjenice su među strankama nesporne . U dijelu u kojem je iskazao da se ne sjeća i ne zna je li pokrenuo postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice na predmetnoj nekretnini sud iskaz tuženika cijeni neuvjerljivim i očito neistinitim jer nije ni životno ni logično da tuženik ne bi znao tako važnu činjenicu. Sud je prihvatio i dio iskaza tuženika u kojem je naveo da nije koristio predmetnu nekretninu jer je i u tom dijelu njegov iskaz suglasan s iskazom tužiteljice i svjedoka SP. U ostalom dijelu sud nije posebno cijenio iskaz tuženika cijenivši da nije od odlučnog značaja za predmet spora.

19. Iskaz svjedoka SP sud prihvaća u dijelu u kojem je iskazao da su od proljeća 2004. on i tužiteljica isključivo koristili nekretninu jer je u tom dijelu njegov iskaz suglasan s iskazima i tužiteljice i tuženika. Iskaz navedenog svjedoka sud je prihvatio i u dijelu u kojem je svjedok iskazao da su rekonstrukciju kuće u manjem opsegu on i tužiteljica obavili tijekom 2004. i 2005. jer im se rodila kćer pa su trebali preurediti prostor da bi imali mjesta za njezin krevet radi čega su porušili unutarnje stepenice, te su izgradili stepenice s vanjske strane , a što je povuklo za sobom i dodatne radove (probijanje vrata na vanjskom zidu, izradu betonskog okvira za ta vrata, betonske ploče tamo gdje je bila rupa u stropu gdje su se prije nalazile stepenice, izmjenu podova i elektroinstalacija u stanu gdje živi s tužiteljicom, novu kupaonu u njihovom apartmanu). U ostalom dijelu u kojem je svjedok iskazivao o radovima koji su izvedeni sud njegov iskaz prihvaća, ali ga nije posebno cijenio jer nije sporno da su na predmetnoj nekretnini izvođeni radovi već je sporno jesu li oni bili nužni i korisni u kontekstu tužbenog zahtjeva. Dopunski iskaz svjedoka sud nije posebno cijenio jer nije relevantan za ovaj postupak niti su navodi iz iskaza potkrijepljeni kakvim dokazima u spisu.

20. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka Zlatka Omerhodžića od 21. svibnja 2012. (list 296-329 spisa) kojeg je vještak usmeno iznio na raspravi održanoj 4. rujna 2019. i na raspravi održanoj 6. listopada 2025. sud je prihvatio u cijelosti ocijenivši ga stručnim i nepristranim, a vještak je u usmenom izlaganju nalaza odgovorio na sva bitna pitanja vezana uz predmet spora te otklonio sve nejasnoće.

20.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se u građevinskom smislu nužni i korisni troškovi ne mogu jasno razgraničiti, odnosno da u konkretnom slučaju, budući da nije provedeno osiguranje dokaza prije izvođenja radova na nekretnini, prema stanju spisa nije moguće utvrditi koji su troškovi bili nužni, koji korisni, a kojima je došlo do povećanja vrijednosti nekretnine.

20.2. Pritom je vještak jasno obrazložio zbog čega se u konkretnom slučaju ne može utvrditi jesu li troškovi koje je tužiteljica imala bili nužni ili korisni, odnosno koji su bili nužni, a koji korisni. Sud prihvaća mišljenje vještaka da je u konkretnom slučaju nemoguće utvrditi koji su troškovi bili nužni, a koji korisni jer je za to, a s obzirom na činjenicu da se ti pojmovi ne mogu jasno razgraničiti potrebno znati kakvo je bilo stanje prije izvođenja radova, a što se bez osiguranja dokaza, samo na temelju iskaza stranaka, odnosno tužiteljice i svjedoka ne može utvrditi i na što je ukazao i vještak.

20.3. Svrha osiguranja dokaza je izvođenje dokaza koji su nužni za utvrđenje relevantnih činjenica. U konkretnom slučaju, relevantna i odlučna činjenica je u kakvom je stanju bila nekretnina prije izvođenja radova od strane tužiteljice. Budući da na temelju predloženih i izvedenih dokaza to nije moguće u konkretnom slučaju tužiteljica nije uspjela dokazati koje nužne i korisne troškove je imala za predmetnu nekretninu.

21. S tim u vezi valja reći da je sud odbio dokazne prijedloge za saslušanje svjedoka UP, LP, AP i BP na okolnost u kakvom je stanju bila predmetna nekretnina i koji su radovi bili nužni jer se tim dokaznim sredstvima odlučne činjenice ne bi mogle dokazati, a što je i sam vještak potvrdio u odgovoru na pitanje punomoćnika tužiteljice na ročištu za glavnu raspravu održanom 16. listopada 2025. kada je naveo da bi na temelju iskaza svjedoka vještak trebao djelomično nagađati što ne bi bilo u skladu s radom vještaka i s kojim stavom se slaže i ovaj sud. Iz istog razloga, iako sud iskaze tužiteljice i svjedoka SP prihvaća u dijelu u kojem su njihovi iskazi suglasni sa prikazom izvedenih radova u tablici a) do v) nalaza i mišljenjem sudskog vještaka Zlatka Omerhodžića (tablice na listu 301-308 spisa), a vezano uz radove koji su izvedeni na predmetnoj nekretnini do izrade nalaza, sud ih u tom dijelu ne cijeni relevantnima.

21.1. Naime, vještak je u svom iskazu na ročištu održanom 6. listopada 2025. naveo da može samo teoretski reći koji troškovi bi se mogli smatrati nužnim, a koji korisnim, i da to vrijedi načelno za sve nekretnine dok se u konkretnom slučaju za predmetnu nekretninu ne može određivati koji su nužni, a koji korisni troškovi na načelnoj razini. Iz iskaza vještaka proizlazi da se zaključak o tome koji troškovi su nužni, a koji korisni ne može izvoditi načelno i teoretski već s obzirom na okolnosti svakog konkretnog slučaja pri čemu valja voditi računa o namjeni za koju se nekretnina koristi. Vještak je u iskazu naveo da je kod apartmanskih kuća koje se iznajmljuju turistima svake godine nužan manji popravak u vidu tekućeg održavanja, soboslikarskih radova i sanitarija, a svake tri godine potrebni su i veći zahvati, osobito obzirom na klimu i povećanu izloženost soli, međutim da poboljšanje u smislu drugih ulaganja, primjerice za svrhe iznajmljivanja ne spada u nužna ulaganja u nekretninu. Sud prihvaća zaključke vještaka, posebno imajući u vidu da je predmetna nekretnina korištena u svrhu turističkog najma što, prema iskazu vještaka, bitno mijenja percepciju toga što se smatra nužnim, a što korisnim troškovima za nekretninu, posebno imajući u vidu da tuženik nije dao suglasnost za iznajmljivanje svojeg suvlasničkog dijela te da tužiteljica s njim nije dijelila zaradu od iznajmljivanja.

22. Slijedom navedenog, imajući u vidu takav nalaz i mišljenje sudskog vještaka vještaka ing. Zlatka Omerhodžića i dovevši ga u vezu s iskazom tužiteljice i svjedoka SP iz kojih proizlazi da su, cijelo vrijeme nakon što je tuženik prestao koristiti nekretninu, predmetnu nekretninu koristili tužiteljica i SP te ju je tužiteljica i iznajmljivala i u tu svrhu vršila i razne preinake koje se, prema sadržaju iskaza tužiteljice i svjedoka SP odnose u većini na poboljšice predmetne nekretnine u svrhu iznajmljivanja, odnosno zbog činjenice rođenja kćeri, sud je utvrdio da tužiteljica nije dokazala da je u predmetnu nekretninu vršila nužna ulaganja, a isplatu kojih troškova potražuje u ovom postupku.

22.1. Čak i da je tužiteljica uspjela dokazati da su predmetna ulaganja bila nužna s osnove pojačane potrebe za ulaganje u nekretninu s obzirom na to da se ona koristila za turistički najam, imajući u vidu da s tuženikom nije dijelila zaradu od iznajmljivanja, sud cijeni da za tuženika takav trošak ne bi bio ni nužan ni koristan. Osim toga, tužiteljica je bila nepoštena od trenutka kada je predmetnu nekretninu počela korisiti sama, dakle od proljeća 2004. jer je sud tijekom postupka nedvojbeno utvrdio da je predmetna nekretnina bračna stečevina, a što su stranke bile svjesne od početka budući da su i tužiteljica i tuženik u svojim prvotnim iskazima naveli da su predmetnu nekretninu kupili 2001. za vrijeme trajanja bračne zajednice. Stoga sud zaključuje da je tužiteljica od početka znala da joj je za poslove upravljanja nekretninom koja je bračna stečevina, a u koje poslove svakako ulazi obavljanje radova koje je tužiteljica navela, potrebna suglasnost tuženika u smislu odredbe članka 39. ZVDSP-a.

22.2. Da je tužiteljica bila nepoštena proizlazi i iz njezinog iskaza kada je navela da nije obavijestila tuženika o potrebi sanacije temelja ni puknuća cijevi jer je ona bila vlasnica. Dakle, tužiteljica je cijelu nekretninu koristila kao da je samovlasnik. Isti zaključak da je tužiteljica predmetnu nekretninu u cijelosti koristila kao da je samovlasnik i tako izvršavala posjed proizlazi i iz iskaza svjedoka SP u dijelu kada je opisivao događaj da je tuženik sa zaštitarima ušao u dva apartmana na katu kuće i onemogućio tužiteljici i svjedoku korištenje tih apartmana kroz razdoblje od cca 20 dana u sezoni čime im je nanesena šteta. Naime, iz toga je razvidno da je tužiteljica predmetnu nekretninu u cijelosti koristila te da je iznajmljivala i tuženikov suvlasnički dio dok je nesporno da s njime nije dijelila zaradu od tog posla niti je dokazala da je za takav posao imala tuženikovo dopuštenje u smislu odredbe članka 41. ZVDSP-a.

22.3. Naime, iznajmljivanje stvari u suvlasništvu je posao koji premašuje okvir redovitoga upravljanja pa je tužiteljica za iznajmljivanje tuženikovog dijela nekretnine, trebala tuženikovu suglasnost. S tim u vezi valja reći da je u konkretnom slučaju, a tužiteljica, imajući u vidu odredbu članka 40. ZVDSP-a trebala imati suglasnost za sve poslove koji se tiču upravljanja stvari u suvlasništvu, a ne samo za poslove izvanredne uprave. To iz razloga što su stranke u konkretnom slučaju suvlasnici predmetne nekretnine u jednakim dijelovima, odnosno svaki u ½ pa se o poslovima koji se tiču redovitoga upravljanja stvarju ne može odlučivati većinom glasova suvlasnika.

23. Odredbom članka 39. stavak 2. ZVDSP-a propisano je da se, kad je neki suvlasnik poduzeo posao glede suvlasničke stvari bez potrebne suglasnosti ostalih, primjenjuju pravila o poslovodstvu bez naloga.

23.1. Odredbom članka 1121. ZOO-a propisano je da se obavljanju tuđeg posla bez naloga ili ovlaštenja može pristupiti samo ako posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi, da je poslovođa dužan što je moguće prije obavijestiti gospodara posla i nastaviti započeti posao, ako mu je to razumno moguće, dok ovaj ne bude mogao preuzeti brigu o njemu te nakon završenog posla on je dužan položiti račun i ustupiti gospodaru posla sve što je pribavio obavljajući njegov posao (članak 1122. stavak 2. i 3. ZOO-a) dok se pri obavljanju tuđeg posla poslovođa dužan rukovoditi stvarnim ili predmnjevanim namjerama i potrebama gospodara posla (članak 1123. stavak 1. ZOO-a).

23.2. Odredbom članka 1124. stavak 1. ZOO-a propisano je da poslovođa bez naloga koji je postupio u svemu kako treba i radio ono što su okolnosti zahtijevale ima pravo zahtijevati od gospodara posla da ga oslobodi obveza što ih je zbog toga posla uzeo na sebe, da preuzme obveze iz poslova što ih je sklopio u njegovo ime, da mu naknadi sve nužne i korisne izdatke te da mu naknadi pretrpljenu štetu, čak i ako očekivani rezultat nije postignut.

23.3. Međutim, u konkretnom slučaju tužiteljica nije dokazala da je postupala na način kako to predviđa odredba članka 1124. ZOO-a, odnosno nije dokazala da su izdaci koje je učinila bili nužni i korisni, a nije ni položila račun tuženiku i ustupila mu koristi koje je pribavila obavljajući njegov posao, kako to propisuje odredba članka 1122.

ZOO-a, što ni ne spori.

24. U odnosu na tuženikov prigovor zastare na preinačeni dio tužbenog zahtjeva valja ukazati da se, kod preinake tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva iz iste činjenične osnove, kao što je predmetno slučaj, zastara prekida već podnošenjem tužbe u tom postupku, odnosno do prekida zastare ne dolazi tek u trenutku preinačenja tužbe povećanjem postojećeg tužbenog zahtjeva. Tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u odlukama Rev 864/2023 od 10. travnja 2024., Rev 1024/2023-2 od 3. siječnja 2024., Rev 555/2024 od 12. lipnja 2024., Rev 49/2024 od 5. lipnja 2024., Rev 647/2023 od 18. lipnja 2024., kao i Europski sud za ljudska prava (zahtjev broj 14692/18 u presudi od 20. veljače 2024.). Stoga ovaj sud tuženikov prigovor zastare na preinačeni dio tužbe cijeni neosnovanim.

25. Što se tiče tužbenog zahtjeva za isplatu s osnove troškova kreditnih rata te potrošnje električne energije, komunalija, vode i kanalizacije, naknade za uređenje voda, komunalne naknade, boravišne pristojbe, poreza na dohodak od iznajmljivanja, turističke članarine i premija osiguranja s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama valja navesti da je prije svega tuženik već u odgovoru na tužbu osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva.

25.1. S tim u vezi ukazuje se na to da je odredbom članka 219. stavak 1. ZPP-a propisano da je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, a u konkretnom slučaju tužitejica nije predložila dokaze kojima bi potkrijepila svoje tvrdnje o visini rate kredita upravo u utuženom iznosu jer nije dostavila podatke o ukupnom iznosu kredita, dijelu koji je već bio otplaćen i visini kreditnih rata, niti je u svrhu dokazivanja tih činjenica predložila kakve dokaze osim personalnih kojima se, po ocjeni ovog suda takve sporne činjenice ne mogu dokazivati pri čemu sud iskaz tužiteljice u tom dijelu cijeni neistinitim i usmjerenim na postizanje uspjeha u postupku, dok iskaz svjedoka SP u tom dijelu cijeni pristranim, a imajući u vidu da je kao izvanbračni suprug tužiteljice i osobno zainteresiran za uspjeh tužiteljice u ovom postupku.

25.2. Tužiteljica također nije dokazala visinu troškova s osnova potrošnje električne energije, komunalija, vode i kanalizacije, naknade za uređenje voda, komunalne naknade, boravišne pristojbe, poreza na dohodak od iznajmljivanja, turističke članarine i premija osiguranja. Naime, tužiteljica je uz tužbu dostavila izlist iznosa uz koje su rukom dopisane riječi: "Metroholding" (list 56 spisa), "Hrvatske vode", "turistička članarina", "porez na dohodak od iznajmlj.", "boravišna pristojba", "komunalna naknada" (poleđina lista 56 spisa), "2005", "2004" (list 57 spisa), "2006", "2007", "2008", "2009" (poleđina lista 57 spisa) koji izlist ne predstavlja dokaz o visini tužbenog zahtjeva, posebno u situaciji kada tuženik visinu tužbenog zahtjeva izričito osporava.

25.3. Uvidom u dostavljene prijepise izvršenih naloga (list 40-55 spisa) sud je utvrdio da iz njih nije razvidno da se te uplate odnose na troškove predmetne nekretnine. Vezano uz trošak police osiguranja sud zaključuje da tužiteljica nije dokazala ni taj trošak budući da je dostavila samo police osiguranja, ali ne i dokaz o plaćanju premije osiguranja. S obzirom na to da tuženik nije koristio nekretninu, a tužiteljica s njim nije ni dijelila prihod od iznajmljivanja, što je među strankama i nesporno, sud smatra da tužiteljica ne može teretiti tuženika za trošak boravišnih pristojbi, porez na dohodak od iznajmljivanja i članarinu turističkoj zajednici jer to za tuženika nisu bili nužni ni korisni troškovi, a osim toga tužiteljica visinu tih troškova nije ni dokazala.

26. Slijedom iznijetih razloga, budući da tužiteljica nije dokazala da su izdaci koje je učinila bili nužni i korisni, a nije ni položila račun tuženiku i ustupila mu koristi koje je pribavila obavljajući njegov posao, kao što nije dokazala visinu troškova predmetne nekretnine s osnove troškova kreditnih rata te potrošnje električne energije, komunalija, vode i kanalizacije, naknade za uređenje voda, komunalne naknade, boravišne pristojbe, poreza na dohodak od iznajmljivanja, turističke članarine i premija osiguranja, valjalo je odbiti kao neosnovan na temelju odredbe članka 219. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 1124. ZOO-a i odredbom članka 38. ZVDSP-a te je presuđeno kao u točki I. izreke ove presude.

27. O prijedlogu za određivanje privremene mjere:

27.1. Prijedlog za određivanje privremene mjere od 15. lipnja 2018. (list 421-422 spisa) odbijen je kao neosnovan.

27.2. Odredbom članka 346. stavak 1. Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/2022., 6/2024.; dalje: OZ) propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine, osobito time što će promijeniti stanje stvari, odnosno ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Sukladno odredbi stavka 2. istoga članka, a u vezi s odredbom članka 344. stavak 2. OZ -a, predlagatelj ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. istog članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

27.3. Odredbom članka 347. stavak 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito: ovlaštenje predlagatelju osiguranja da zadrži stvari protivnika osiguranja koje se kod njega nalaze i na koje se tražbina odnosi, sve dok se parnica pravomoćno ne završi.

27.4. U postupku osiguranja sud odlučuje na temelju ocjene o vjerojatnosti postojanja tražbine, a ne na temelju izvjesnosti o njezinom postojanju. Učiniti vjerojatnim ostvarenje tražbine ne znači i dokazati da ona zaista postoji, već je potrebno iznijeti okolnosti i po mogućnosti dokaze iz kojih proizlazi vjerojatnost postojanja tražbine. Navedeno se odnosi i na vjerojatnost postojanja opasnosti kao druge pretpostavke koja je kumulativno propisana za određivanje privremene mjere.

27.5. Tužiteljica je, pozivajući se na odredbu članka 347. OZ-a ponijela prijedlog za osiguranje svoje tražbine koju je u prijedlogu opisala kao: "pravo zadržanja protivnikovog suvlasničkog dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište površine 358 m2, tražeći da sud odredi privremenu mjeru: "ovlaštenjem predlagateljice osiguranja da zadrži stvari protivnika osiguranja koje se kod nje nalaze i na koje se tražbina odnosi i to: ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kč. br. [katastarska čestica], u naravi kuća i dvorište površine 358 m2.". Dakle, tužiteljica traži da sud radi ostvarenja prava zadržanja odredi privremenu mjeru zadržanjem suvlasničkog dijela nekretnine protivnika osiguranja.

27.6. S tim u vezi, u prvom redu treba navesti da pravo zadržanja ne predstavlja nenovčanu tražbinu u smislu odredbe članka 346. OZ-a već je to samostalno pravo propisano odredbom članka 164. stavak 2. ZVDSP-a za poštenog posjednika dok je tužiteljica u konkretnom slučaju nepošteni posjednik tuženikovog suvlasničkog dijela nekretnine. Dakle, tužiteljica kao predlagateljica nije učinila vjerojatnim da ima nenovčanu tražbinu prema tuženiku kao protivniku osiguranja. Upravo suprotno, iz samog prijedloga (list 421-422, poleđina lista 421, osmi odlomak) proizlazi da tužiteljica traži privremenu mjeru radi ostvarivanja novčanog potraživanja iz ovog postupka.

27.7. Osim toga, razlozi koje predlagateljica osiguranja navodi u prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, odnosno da bi protivnik osiguranja posjedujući predmetnu nekretninu mogao promijeniti njezino postojeće stanje i time umanjiti njezinu vrijednost nisu ničime potkrijepljeni niti predlagateljica navodi koji su to konkretni postupci protivnika osiguranja iz kojih proizlazi da bi protivnik osiguranja izmijenio stanje nekretnine ili umanjio njezinu vrijednost. Stoga predlagateljica osiguranja nije učinila ni vjerojatnim da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, odnosno da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

27.8. Slijedom navedenog, budući da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine niti je učinila vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, odnosno da je određivanje privremene mjere potrebno bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti, njezin prijedlog za određivanje privremene mjere valjalo je, na temelju odredbe članka 346. OZ-a odbiti te je riješeno kao u točki II. izreke ovog rješenja.

28. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. i članka 155. ZPP-a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Tužiteljica koja je u cijelosti izgubila parnicu dužna je tuženiku naknaditi trošak postupka u dijelu u kojem je on osnovan. U skladu s odredbom članka 155. ZPP-a uz primjenu Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023 , 107/25; dalje OT) sud je ocijenio osnovanim trošak tuženika u dijelu u kojem potražuje naknadu troška koji se odnosi na sastavljanje odgovora na tužbu u skladu s Tbr. 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 138/2023; dalje OT) u iznosu od 1.406.00 eura, za zastupanje na devet ročišta (13. siječnja 2011., 11. travnja 2011., 18. travnja 2012., 20. ožujka 2013., 3. ožujka 2021., 4. prosinca 2024., 20. svibnja 2025., 6. listopada 2025., 11. veljače 2026. ) sukladno odredbi Tbr. 9. t. 1. OT u iznosu od po 1.406,00 eura po radnji, za zastupanje na sedam ročišta (19. svibnja 2010.,15. rujna 2010., 30. rujna 2010., 8. rujna 2011., 7. studenoga 2012., 18. listopada 2018., 15. studenoga 2011.) sukladno odredbi Tbr. 9. t. 2. OT u iznosu od po 703,00 eura po radnji, troška sastavljanja četiri podneska ( 1. listopada 2010., 7. listopada 2011., 30. svibnja 2012., 7. svibnja 2025) sukladno Tbr. 8. t. 1. OT u iznosu od po 1.403,00 eura po radnji, trošak sastavljanja dva podneska (1. lipnja 2011., 23. rujna 2014.) sukladno Tbr. 8. t. 4. OT u iznosu od po 50,00 eura po radnji, trošak sastavljanja podneska od 10. studenoga 2025. sukladno Tbr. 8. t. 3. OT u iznosu od 200,00 eura te trošak pristupa na ročišta radi objave presude sukladno Tbr. 9. t. 3. OT u iznosu od 100,00 eura, dakle sveukupno u iznosu od 23.599,00 eura uvećano za za predujam za očevid u iznosu od 402,52 eura. Slijedom navedenog, tuženiku je priznato pravo na naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 24.001,52 eura. Tuženiku na dosuđeni iznos parničnog troška pripada i pravo na zakonske zatezne kamate po stopi određenoj člankom 29. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023) za "ostale" odnose slijedom čega je na temelju odredbe članaka 154. stavak 1. ZPP-a u vezi s odredbom članka 155. ZPP-a i odredbom članka 151. stavak 3. ZPP-a odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

28.1. Tuženikov zahtjev za naknadu troška postupka odbijen preko dosuđenog iznosa od 24.001,52 eura do zatraženog iznosa od 43.285,52 eura (u iznosu od 19.284,00 eura) jer mu prema odredbama OT ne pripada. Naime, na ročištima održanima 19. svibnja 2010., 15. rujna 2010., 30. rujna 2010., 8. rujna 2011., 7. studenoga 2012., 18. listopada 2018. i 15. studenoga 2011. nije se raspravljaloo glavnoj stvari, podnescima od 1. lipnja 2011. i 23. rujna 2014. tuženik se nije očitovao na nalaz vještaka ili obrazloženo na navode protivnika, podnesak od 2. prosinca 2011. nije bio potreban za vođenje postupka, podnesak od 12. studenoga 2012. ne nalazi se u spisu te tuženik nije dokazao taj trošak, podnesak od 10. studenoga 2025. cijenjen je kao obrazloženi podnesak izvan točke 8. t. 1. OT te je u skladu s time u točki 28. obrazloženja priznat kao trošak postupka, dok ročišta od 2. prosinca 2013., 21. prosinca 2018., 1. srpnja 2018. i 8. prosinca 2025. nisu ni održana slijedom čega tuženik neosnovano traži naknadu troška za pristup tim ročištima. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki IV. izreke rješenja.

28.2. Zahtjev za naknadu troška sudskih pristojbi tuženik nije postavio u skladu s odredbom članka 164. stavak 2. ZPP-a, odnosno nije ga odredio po osnovi i visini slijedom čega o njemu sud nije mogao ni odlučiti.

28.3.Tužiteljiici, koja je u cijelosti izgubila parnicu ne pripada pravo na naknadu troška postupka u iznosu od 55.811,21 eura sa zakonskim zateznim kamatama od 26. ožujka 2026. pa do isplate zbog čega je njezin zahtjev, na temelju odredbe članak 154. stavak 1. ZPP-a odbijen kao neosnovan te je odlučeno kao u točki V. izreke rješenja.

Velika Gorica, 26. ožujka 2026.

Sutkinja:

Ivana Klaić Žlepalo

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta na kojem je presuda objavljena ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno u roku od 15 dana od dana primitka presude ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje županijski sud.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte