Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-2/2022-26

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Karlovcu, po sucu Mariji Mesić, u pravnoj stvari tužitelja BĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Nikolini Mršić, odvjetnici u Karlovcu, protiv tuženika HRVATSKE ŠUME d.o.o, OIB: 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, i mješača na strani tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Ulica grada Vukovara 282, Zagreb, zastupan po OD Grgić i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održana glavne i javne rasprave dovršene 24. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika stranka, po objavi 26. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, da tužitelju GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 929,02 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 26. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. S preostalim dijelom zahtjeva u pogledu tijeka zz kamate za period od 17. kolovoza 2021. pa do 25. ožujka 2026., tužitelj se odbija.

III. Nalaže se tuženiku HRVATSKE ŠUME d.o.o., OIB: 69693144506, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, da tužitelju GĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], naknadi parnični trošak u iznosu od 1.705,45 EUR sa zz kamatama tekućim od dana 26. ožujka 2026. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

Za iznos od 66,40 EUR sa zz kamatama tužba se smatra povučenom.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da se dana 17.08.2021. u 05:45 sati u mjestu Vojišnica, ulica Vojišnica 103, dogodio nalet vozila na divljač i to na način da je došlo do naleta vozila na divlju životinju-svinju, zbog neočekivane pojave opasnosti na cesti, i nemogućnosti izbjegavanja direktnog udara došlo je do udara prednjeg dijela osobnog automobila reg. oznake i broja [registarska oznaka] kojim je upravljao BĆ u divlju svinju, koja je istrčala na kolnik državne ceste broj 6, a nakon udarca se udaljila. U vezi ove nezgode očevid su obavili djelatnici PP Vojnić o čemu je sastavljeno i izvješće, a mjesto prometne nesreće i oštećenja na vozilu su fotografirana te je u sklopu očevida sa prednjeg dijela vozila izuzeta dlaka od divljači nalik na dlaku divlje svinje. U nezgodi je oštećeno vozilo tužitelja, te se tužitelj pismeno obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom štete, međutim tuženik se nije očitovao. Na vozilu je nastala materijalna šteta koja prema obavijesti o totalnoj šteti Croatia osiguranja iznosi 7.500,00 kuna.

Šteta od divljači u opisanom štetnom događaju nastala je na području koje je u nadležnosti lovišta IV/22 "Petrova Gora" čiji su koncesionar Hrvatske šume d.o.o., pa stoga postoji odgovornost tuženika za navedenu štetu.

Navodi da divljač na cesti nesumnjivo predstavlja opasnu stvar, a za štetu od opasne stvari, sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima odgovara njezin vlasnik, odnosno osoba koja je dužna da ju nadgleda a to je tuženik, sve sukladno odredbama Zakona o lovstvu. Temeljem propisa iz čl.1045.st.3. Zakona o obveznim odnosima, za štetu od opasne stvari odgovara se bez obzira na krivnju, dakle po pravilima o objektivnoj odgovornosti. Navodi da vozač tj. tužitelj ničim nije izazvao niti utjecao na ovaj štetni događaj jer se kritiče zgode vozilom tužitelja, kretao sukladno prometnim propisima.U tužbi potražuje iznos od 7.500,00 kn sa zz kamatama tekućim od 17. kolovoza 2021.

1.1. Nakon što je u postupku provedeno vještačenje po vještaku prometne struke tužitelj je podneskom od 28.10.2026. (str. 85 spisa) snizio tužbeni zahtjev na iznos od 929,02 eur sa zz kamatom tekućom od 17. kolovoza 2021.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik osporava da je tužitelju šteta na vozilu nastala naletom na divlju svinju iz lovištaIV/22 „Petrova gora“, budući da uginula ili ozlijeđena divlja svinja niti toga dana, a niti ikada kasnije nije pronađena. U tom smislu tuženik osporava i Potvrdu Policijske postaje Vojnić od 25.08.2021. kojadovodi u vezu štetu na vozilu tužitelja s divljom svinjom iz lovišta čiji je tuženik lovoovlaštenik, jer policijski službenici koji su provodili očevid nemaju neposrednih saznanja o navodnom događaju.

Budući se šteta na tužiteljevu vozilu ne može dovesti u vezu divljom svinjom iz lovišta IV/22 „Petrova gora“ predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U mješač na strani tuženika navodi da se pridružuje navodima i prigovorima tuženika osim odluke Uprave tuženika jer ista umješača ne obvezuje, ali odluka u konkretnom slučaju nije ni od značaja za tužiteljevo potraživanje. Pridružuje se i dokaznim prijedlozima tuženika.

4. U dokaznom postupku, a radi utvrđenja činjeničnog stanja sud je izvršio uvid u cjelokupnu dokumentaciju u spisu, provedeno je vještačenje po sudskom vještaku prometne struke Zlatku Toth, te izvršen uvid u nalaz i mišljenje ovoga vještaka od 7. 10. 2025.( na str. 73 do 81 spisa), te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka ZĆ i UĆ, i saslušanjem tužitelja.

5. Ocjenjujući izvedene dokaze sud je donio presudu kao u izreci.

6. Obzirom na vrijednost predmeta spora, radi se o sporu male vrijednosti.

6.1. Sud je prihvatio sudjelovanje osiguravajućeg društva Euroherc osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika smatrajući da ima opravdani interes za miješanje u parnicu na strani tuženika obzirom je Ministarstvo poljoprivrede s ovim društvom sklopilo policu osiguranja broj [broj police osiguranja] za razdoblje osiguranja od 1.6.2021. do 31.5.2022. za štete od divljači u prometu za sve davatelje prava lova i lovoovlaštenika u RH.

7.1. Tužitelj je u tužbi potraživao iznos od 7.500,00 kn, odnosno 995,42 eura sa zz kamatama tekućim od 17. kolovoza 2021., a nakon provedenog prometnog vještačenja je podneskom od 28.10.2026. (str. 85 spisa) snizio tužbeni zahtjev na iznos od 929,02 eur.

7.2. U konkretnom slučaju radi se o smanjenju tužbenog zahtjeva, a prema pravnom shvaćanju VSRH broj: Su-IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021. „Smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka tužbe) djelomično je povlačenje tužbe iz članka 193. ZPP za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika".

7.3. Kako se tuženik nakon što mu je dostavljen podneska tužitelja kojim je snižen tužbeni zahtjev nije protivio djelomičnom povlačenju tužbe, to je valjalo donijeti rješenje kao u izreci.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete na vozilu njegovo vlasništvo - marke Volkswagen Golf, reg. ozn. [registarska oznaka] koje vozilo je oštećeno u štetnom događaju od 17.8.2021. uslijed naleta na životinju-divlju svinju u mjestu Vojišnica.

8. U postupku je obzirom na navode tuženika sporna:

-pasivna legitimacija obzirom na tvrdnju tuženika da je u mjestu Vojišnica granica dva lovišta i to gledajući iz smjera Vojišnice u smjeru Vojnića (tj. u smjeru Karlovca) s lijeve strane je lovišta "Petrova Gora", čiji je ovlaštenik tuženik HŠ, a s desne strane je lovište "Vojnić" čiji je lovoovlaštenik LD Šljuka (iskazi svjedoka ZĆ, lovnik kod tuženika, te svjedoka UĆ, rukovoditelja Odjela za lovstvo kod tuženika).

-sporno je nadalje je li uopće došlo do naleta na divljač tj. divlju svinju obzirom da tuženik to osporava jer nakon štetnog događaja divljač nije zatečena na licu mjesta,

-sporna je i visina štete.

9. Iz stanja spisa (spis PU Karlovačke i Službene zabilješka od 18.8.2021. sve na str. 33 do 59 spisa) proizlazi:

-da se tužitelj kretao državnom cestom broj 6 u smjeru sjeverozapada odnosno od smjera Vojišnice u smjeru Vojnića

-da je u Vojišnici kod kbr. 103 uslijed nemogućnosti izbjegavanja naleta prednjim dijelom vozila naletio i udario divljač tj. divlju svinju koja je na tom dijelu pretrčavala kolnik krećući se od jugozapadnog prema sjeveroistočnom rubu odnosno nailazila mu je s njegove lijeve strane s područja lovišta Petrova Gora, Hrvatske šume d.o.o.

-da se divljač nakon naleta udaljila s mjesta događaja, a na prednjem dijelu vozila tužitelja pronađene su dlake koje nalikuju dlakama divlje svinje i koje su izuzete

-da se gledajući iz smjera kretanja osobnog vozila tužitelja, a prije mjesta naleta vozila na divljač na udaljenosti od 300 m nalazi vidno postavljeni znak „divljač na cesti“, a brzina je prometnim znakom ograničena na 60 km/h,

-da mjesto događaja nije skicirano, da je fotografirano.

10. Iz iskaza tužitelja u bitnom proizlazi da se kritičnog događaja vozilom kretao iz smjera Biljeg (gdje živi) u smjeru Karlovca (smjer Biljeg-Vojišnica-Vojnić-Karlovac), brzinom oko 50 km /h, bilo je oko 5,00 sati ujutro, tuda inače zadnjih 10 godina ide na posao, nesreća se dogodila kod jednog zavoja, divlja svinja mu je izašla s njegove lijeve strane gdje trava nije pokošena, divlju svinju prije samog naleta nije uopće vidio, bila je u trku, skoro nije stigao ni kočiti jer se to dogodilo iza zavoja i nepregledno je zbog trave, naletio je prednjim dijelom vozila na divlju svinju , prednjim krajem haube, zna da postoji znak divljač na cesti jer tuda redovito prolazi i zbog toga je i vozio brzinom od 50 km/h.

10.1. Iz iskaza svjedoka NĆ, lovnika kod tuženika proizlazi da konkretnog događaja nije bio na licu mjesta, a da je inače procedura u takvim slučajevima (nalet na divljač) da ga policija zove i obavijesti o događaju, a on kao lovnik izlazi van samo u situaciji ako je divljač uginula i onda ide preuzeti divljač, potpiše policijski zapisnik i sastavi svoj zapisnika, time da kada ga policija zove onda pita ima li divljači za preuzeti, a ako nema onda ne izlazi na lice mjesta.

10.2. Iz iskaza svjedoka UĆ proizlazi da u vrijeme štetnog događaja nije bio organiziran nikakav lov niti nikakve druge aktivnosti vezane uz divljač, da su na toj lokaciji učestali prijelazi divljači i zato su i inicirali postavljanje znakova divljač na cesti i tu postoji znak divljač na cesti u oba smjera i iz smjera Vojnića i iz smjera Vrginmosta.

11. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Zlatka Toth, čiji zadatak je između ostalog bio da se obzirom na oštećenja na vozilu očituje da li stoji tvrdnja tužitelja da mu je divlja svinja izašla s njegove lijeve strane gledajući u pravcu kretanja tužitelja, proizlazi:

-da je policija mjesto nezgode fotografirala i izradila potvrdu o nezgodi

-da su na vozilu oštećeni: prednji branik, prednji vezni lime, blatobran, ukrasna maska, poklopac motora, oba svjetla, svjetla za maglu, hladnjak tj. iscurila je rashladna tekućina,

-da su nastala oštećenja mogla nastati pri naletu vozila na vepra,

-da intenzivnija oštećenja na lijevoj prednjoj strani vozila ukazuju da je divljač istrčala vozilu s lijeve strane,

-da se vozilo tužitelja kretalo u pravcu Karlovca po svojoj desnoj strani kolnika brzinom oko 50 do 60 km/h, a vepar je istrčao na kolnik vozilu s lijeve strane i došlo je do naleta,

-kod naleta je došlo do kontakta između vepra i središnjeg dijela prednje strane vozila, mjesto naleta se nalazi unutar područja postavljenog prometnog znaka „divljač na cesti“, a ograničenje brzine je 60 km/h,

-do naleta je došlo na DC 6, 4 km +400 m, kod kbr. 103, a u odnosu na širinu kolnika vozilo se u trenutku naleta nalazilo na svoj desnoj strani kolnika,

-da je uzrok nezgode predstavljalo istrčavanje vepra na kolnik i nalet vozila na njega,

-do naleta je došlo u fazi reakcije vozača kočenjem, i kada još nije moglo doći do aktivacije kočionog sustava, te vozač nije imao mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem i nalet na vepra je bio neizbježan,

-u konkretnim okolnostima vozač vozila unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta kočenjem,

-vozač bi intenzivnim kočenjem mogao zaustaviti vozilo do linije naleta i tako izbjeći nezgodu kod svih brzina manjih od 31 km /h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježiv,

-da proizlazi da popravak vozila nije ekonomski isplativ i da štetu treba obračunati kao totalnu štetu,

-da tržišna vrijednost neoštećenog vozila, starog na dan oštećenja iznosi na današnji dan s uključenim PDV-om 1.153,78 EUR, da je vrijednost ostatka oštećenog vozila 230,76 EUR, te da stvarna šteta na vozilu na današnji dan (izrade nalaza i mišljenja) s uključenim PDV-om iznosi 923,02 EUR

12. Cijeneći podatke odnosno izvješće (odnosno Potvrdu -str. 46 i 47 spsa) PP Karlovačke, čiji djelatnici su kod postupanja na licu mjestu s oštećenih dijelova vozila tužitelja izuzeli "dlaku", konstatirajući da izuzeta dlaka izgledom nalikuje dlaki divlje svinje, cijeneći iskaz tužitelja koji sud nalazi istinitim i objektivnim cijeneći da je tužitelj detaljno i jasno iskazivao i opisivao kako je došlo do naleta na divlju svinju, opisujući da se kretao cestom u pravcu Vojnića (dalje prema Karlovcu) , da mu je divlja svinja naišla s njegove lijeve strane gledano u pravcu kretanja njegovog vozila, da je bila u trku, da nije stigao ni kočiti, zatim cijeneći iskaz svjedoka LĆ, rukovoditelja Odjela za lovstvo kod tuženika, da su na toj lokaciji učestali prijelazi divljači radi čega je tuženik i inicirao postavljanje znaka divljač na cesti, cijeneći nalaz prometnog vještaka iz kojeg proizlazi da su pobrojana oštećenja na vozilu mogla nastati pri naletu vozila na vepra, ovaj sud nalazi nedvojbenim i dokazanim da je kritičnog događaja tužitelj s vozilom naletio upravo na divljač odnosno divlju svinju, dok s druge strane navode tuženika kojim osporava da je šteta prouzročena naletom na divlju svinju jer da nije uginula na licu mjesta i nije ni kasnije pronađena, imputirajući očito da se moglo raditi o naletu na domaću životinju, sud ocjenjuje paušalnim, kod čega valja reći da je opće poznato da postoje brojne slične situacije kod naleta na divljač u kojima divljač ne ugine na licu mjesta i udalji se , ali to samo po sebi ne znači da se ne bi radilo o divljači, a u konkretnom slučaju sud, u okviru predloženih i provedenih dokaza, utvrđenja policija i iskaza tužitelja, nalaza vještaka, povezujući sve i s iskazom svjedoka LĆ, nalazi da se radilo upravo o naletu na divljač.

13. U pogledu smjera kretanja vozila tužitelja u trenutku naleta na divljač, iz iskaza tužitelja proizlazi da se kretao u pravcu Vojnića odnosno u pravcu Karlovca, a divljač je istrčala njemu s lijeve strane, iz zatraženih i dostavljenih podatka i dokumentacije PU karlovačke PPP Karlovac proizlazi da se vozilo tužitelja neposredno pred nalet na divljač kretalo iz smjera Vojišnica u smjeru Vojnića odnosno Karlovca, a iz nalaza sudskog vještaka Zlatka Toth koji je nalaz dao temeljem dokumentacije u spisu, i oštećenja na vozilu tužitelja, također proizlazi da se vozilo tužitelja kretalo u pravcu Karlovca po svojoj desnoj strani kolnika, a vepar je istrčao na kolnik vozilu s lijeve strane, dakle cijeneći sve ovo te iskaze svjedoka NĆ, lovnika tuženika i UĆ , rukovoditelja Odjela tuženika za lovstvo, iz kojih proizlazi da je lovište tuženika s lijeve strane gledajući iz pravca Vojišnica prema Vojniću tj. prema Karlovcu, proizlazi i znači da je divljač tj. divlja svinja došla i istrčala iz lovišta tuženika, pa ne stoji u tom pravcu prigovor promašene pasivne legitimacije.

14. Odredbom čl. 80. st. 6. Zakona o lovstvu NN 99/18 je propisano:

Za štetu nastalu naletom vozila na divljač odgovara se na sljedeći način:

– vozač ako se utvrdi da je upravljao vozilom protivno odredbama propisa kojima je uređeno područje o sigurnosti prometa na cestama i postojećim prometnim znakovima izričitih naredbi

– lovoovlaštenik na čijem je lovištu nastala šteta ako se utvrdi da je šteta nastala zbog provođenja lova.

14.1. Međutim, valja reći da u slučaju kada je došlo do štete naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, kao što je to slučaj u ovom predmetu, za odgovornost za štetu mjerodavne su odredbe Zakona o obveznim odnosima a što proizlazi iz odredbe čl. 76. st. 2. Zakona o lovstvu kojom odredbom je propisano da u pogledu uzroka i odgovornosti za štetu važe odredbe zakona kojim se uređuju obvezni odnosi ako Zakon o lovstvu ne propisuje drugačije.

14.2. Kako Zakon o lovstvu kao lexspecialis nije propisao tko odgovara za štetu nastalu na vozilu u slučaju naleta divljači na vozilo u području lovišta kojim gospodari lovoovlaštenik ( u konkretnom slučaju tuženik), kada se nije provodio lov, tada se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima kojima se uređuje odgovornost za štetu. To znači da kada je do štete došlo u lovištu naletom vozila na divljač kada se nije provodio lov, lovoovlaštenik odgovara po načelu objektivne odgovornosti sukladno odredbama ZOO-a.

14.3. Odgovornost i pasivna legitimacija tuženika temelji se na činjenici da je došlo do naleta vozila na divljač, tj. divlju svinju, i da je divljač tužitelju istrčala na prometnicu kojom se kretao iz područja lovišta kojim upravlja i čiji je lovoovlaštenik tuženik.

14.4. Divljač koja dospije na cestu po kojoj se odvija promet je opasna stvar, a za štetu od opasne stvari u smislu odredbe čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05 i dr.), dalje: ZOO, odgovara njezin vlasnik ili u smislu odredbe čl. 1066. st.1. ZOO-a umjesto vlasnika, isto kao on, odgovara i osoba kojoj je vlasnik povjerio stvar da se njome služi.

15. U konkretnom slučaju, tuženik koji upravlja i ovlaštenik je lovišta u kojem obitava divljač, odgovara kao imatelj opasne stvari po principu uzročnosti u kojem slučaju se u smislu odredbe čl. 1063. ZOO-a smatra da šteta nastala u vezi s opasnom stvari potječe od te stvari, osim ako se dokaže da ona nije bila uzrok štete, time da se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog drugog nepredvidivog uzroka (čl. 1067. st.1. ZOO-a), a djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete (čl. 1067. st.3. ZOO-a).

16. Tuženik je u podnesku od 29.10.2025. (str. 87 i 88 spisa) prigovarao nalazu vještaka u pravcu da u odnosu na način kretanja vepra vještak nije uzeo u obzir širinu bankine koja je u vrijeme naleta vozila na divljač bila uredno održavana, a što je vidljivo iz policijskog fotoelaborata te u pravcu da do naleta vozila na divlju svinju nije došlo kako je vještak utvrdio u fazi reakcije vozača kočenjem, da je moglo doći do aktivacije kočionog sustava, te vještak imao mogućnost izbjegavanja naleta kočenjem.

16.1. Sudski vještak se usmeno očitovao na ročištu na prigovore tuženika te iz usmenog očitovanja vještaka proizlazi:

-da se vozilo se kretalo po svojoj desno strani ulice, a vepar je istrčao na kolnik s lijeve strane. U tim okolnostima opasnost za vozača nastaje u trenutku kada vepar stupa na rub lijevog kolnika, naime u tom slučaju je jasno vidljiva namjera da će vepar ući u pretrčavanje na kolnik,

-za navedeni način kretanja vještak je za kut prelaska vepra uzeo put da je prošao preko lijeve trake kolnika i da je došao u položaj na desnoj traci kolnika u kojem je vozilo središnjim dijelom naletilo na vepra. U tim okolnostima vještak je računao da je prije naleta vepar mogao proći put po kolniku od 5 m,

-u podnesku (tuženika) se govori da da je vještak računao kolnik sa širinom 5 m što nije točno jer taj put je put kretanja vepra po kolniku,

-tvrdnja da bi u slučaju da je vozač reagirao kočenjem na 7 m do mjesta naleta, to značilo bi vepar bio tek na ulasku na bankinu od 2 m i tada bi vozač trebao reagirati kočenjem,

- u slučaju kako je izračunato i navedeno u podnesku tuženika za tu udaljenost, tada bi do aktivacije kočionog sustava došlo oko 0,2 sekunde. Dakle, tada bi kočioni sustav započeo s kočenjem ali nije točan navod da bi tada vozač imao mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem. Naime, u vrijeme tih 0,2 sekunde aktivacije kočionog sustava ne bi došlo do zaustavljanja vozila jer zaustavni put je trajao 1,73 sekunde,

-dakle na iskazani način u podnesku tuženika nije točno da bi u tom slučaju došlo do izbjegavanja nezgode,

-s obzirom na opseg oštećenja vozila i starost vozila od 28 godina evidentno da štetu treba riješiti metodom obračuna totalne štete, a kao što sam i u nalazu naveo,

- kako i s kakvim rabljenim dijelovima je popravak moguće izvesti nije relevantno za obračun totalne štete.

16.2. Nakon usmenog očitovanja vještaka, tuženik nije imao daljnjih prigovora, kao ni umješač, koji se podneskom od 24.2. 2026. očitovao da na usmeni dio nalaza vještaka ne stavlja prigovore.

17. Ovaj sud je u cijelosti prihvatio nalaz vještaka ocjenjujući ga stručnim i objektivnim, a imajući u vidu da se radi o ovlaštenoj i stručnoj osobi za ovakvu vrstu vještačenje, da je nalaz dao temeljem dokumentacije policije ( fotodokumentacija, izvješće odnosno potvrda i službena zabilješka), da je vještak i usmeno obrazložio svoj nalaz i otklonio prigovore tuženika, nakon čega tuženik (ni umješač ) nije dalje prigovarao nalazu.

18. Kod objektivne odgovornosti, teret dokaza u pogledu potpunog ili djelomičnog oslobođenja od odgovornosti je na tuženiku, te je dakle, tuženik taj koji je dužan dokazati postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu (u smislu da je do štete došlo jer se tužitelj kretao nedopuštenom brzinom, da vožnju nije prilagodio uvjetima na cesti, važećoj prometnoj signalizaciji i sl.).

19. U konkretnom slučaju, tuženik nije dokazao da je neprilagođena brzina stanju i uvjetima na cesti uzrok štete, odnosno nije dokazao postojanje razloga koji ga u potpunosti ili djelomično oslobađaju od odgovornosti za štetu.

20. Naime, dopuštena brzina kretanja na cesti na kojoj se dogodila nezgoda bila je ograničena na 60 km/h, temeljem nalaza vještaka utvrđeno da se tužitelj kretao cestom brzinom između 50 do 60 km/h, te da tužitelj unatoč pravovremene reakcije kočenjem nije imao tehničke mogućnosti za izbjegavanje nezgode kočenjem, da bi tužitelj nezgodu izbjegao intenzivnim kočenjem kod svih brizina manjih od 31 km/h, odnosno za sve veće brzine nalet je bio neizbježan. U konkretnoj situaciji nisu postojale okolnosti tj. uvjeti na cesti, koji bi nalagali potrebu vožnje ispod 31 km/h, a također po mišljenju ovoga suda, u situaciji kad se nezgoda mogla izbjeći samo pri brzini kretanja manjoj od 31 km/h, u postojećim uvjetima na cesti - dopuštena brzina kretanja od 60 km/h - zaista nije realno očekivati od bilo kojeg vozača pa tako i ni od tužitelja da u takvim uvjetima vozi ispod 31 km/h, pa bez obzira na postojeći znak opaanosti "divljač na cesti".

21. Sud je prihvatio i nalaz vještaka u pogledu visine štete, 923,02 EUR s uključenim PDV-om, kod čega je vještak visinu štete utvrdio imajući uvidu oštećenja utvrđena i fotografirana po policiji (fotoelaborat).

21.1. Kod toga je nesporno da tužitelj nema plaćeni račun popravka za vozilo, a proizlazi iz iskaza tužitelja.

21.2. Prema odredbi čl. 1090. ZOO-a, sud će uzimajući u obzir i okolnosti koje su nastupile poslije uzrokovanja štete, dosuditi naknadu u svoti koja je potrebna da se oštećenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje ili propuštanja.

22 Slijedom navedenog valjalo je tužitelju dosuditi navedeni iznos, a na dosuđeni iznos tužitelju je kamata dosuđena tekuća od dana presuđenja, jer tužitelj nema plaćeni račun popravka pa se radi o imovinskoj nenovčanoj šteti, čija visina se utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja presude (kako je vještak i procijenio štetu), na koju kamata prema ustaljenoj sudskoj praksi teče od dana donošenje presude, dok je s preostalim dijelom u pogledu tijeka zz kamate, tužitelja valjao odbiti.

23. Slijedom svega navedenog, presuđeno je kao u izreci.

O troškovima postupka.

38. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a , te tužitelju pripada trošak u cijelosti jer u postupku nije uspio samo s razmjerno neznatnim dijelom zahtjeva (u pogledu tijeka kamata) radi kojeg nisu nastali posebni troškovi.

38.1. Trošak tužitelja se sastoji se od zastupanja po punomoćniku odvjetniku, troška sudskih pristojbi na tužbu i presudu, i troška plaćenog predujma za vještačenje, time da trošak zastupanja pripada sukladno VPS i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/2023).

38.2. Tužitelju pripada trošak kako slijedi:

-sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 150,00 EUR

-sastav tužbe u iznosu 150,00 EUR

-zastupanje na ročištu 12. 3. 2025. u iznosu od 150,00 EUR

-zastupanje na ročištu 20. 5. 2025. u iznosu od 150,00 EUR

-sastav podneska od 28. 10. 2025. (specifikacija tj. sniženje tužbenog zahtjeva) u iznosu od 37,50 EUR (25% nagrade po Tbr. 8 t. 4)

-zastupanje na ročištu 13. 1. 2026. u iznosu od 150,00 EUR

-zastupanje na ročištu 24. 2. 2026. u iznosu od 150,00 EUR

što je sveukupno 937,50 EUR što uvećano za iznos od 234,38 EUR na ime PDV-a čini ukupno 1.171,88 EUR čemu treba pridodati traženi trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 19,91 EUR, traženi trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 19,91 EUR, plaćeni trošak predujma za vještačenje u iznosu od 400,00 EUR što je sveukupno 1.611,70 EUR.

Tome treba pridodati trošak pristupa ročištu za objavu presude u iznosu od 93,75 EUR (u koji iznos je uključen PDV) što je sveukupno 1.705,45 EUR.

U Karlovcu 26. ožujka 2026.

Sudac

Marija Mesić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335. st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz st. 9. čl. 335. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e- oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Ova Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a (osim zbog povrede iz čl. 354. st.2. t.3.) i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

Dostavljeno:

1. Nikolina Mršić, odvjetnica u Karlovcu

2. HRVATSKE ŠUME d.o.o, Ulica kneza Branimira 1, Zagreb

3. OD Grgić i partneri iz Zagreba