REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Slavonskom Brodu-Stalna služba u Novoj Gradiški

Nova Gradiška

Poslovni broj: Pn-161/2025-27

(stari broj: Pn-68/2023)

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba u Novoj Gradiški, po sutkinji Tanji Marušić u pravnoj stvari tužitelja UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], svi zastupani po punomoćniku Marku Golubiću, odvjetniku u Koprivnici, protiv tuženika Dom zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod, zastupanog po punomoćnici Ani-Marii Bogović, odvjetnici u Slavonskom Brodu, uz sudjelovanje umješača CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Alenu Čičak, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Župić & partneri d.o.o., Zagreb, radi naknade štete, 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Odbijaju se tužitelji UF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ZF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i JF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s tužbenim zahtjevom koji glasi:

1. Nalaže se tuženiku Domu zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod, da tužiteljici UF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], na ime naknade neimovinske štete plati iznos od 43.798,52 eur/330.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja teče od dana 11.11.2022. do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

2. Nalaže se tuženiku Domu zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod, da tužiteljici ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], na ime naknade neimovinske štete plati iznos od 29.862,63 eur/225.000,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središn ja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja teče od dana 11.11.2022. do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

3. Nalaže se tuženiku Domu zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod, da tužitelju ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], na ime naknade neimovinske štete plati iznos od 29.862,63 eur/225.000,00 kn, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja teče od dana 11.11.2022. do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

4. Nalaže se tuženiku Domu zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod, da tužiteljima UF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], plati parnični trošak ovog postupka zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II Nalaže se tužiteljima UF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] da tuženiku Domu zdravlja Brodsko-posavske županije, OIB: 28346588217, Borovska ulica 7, Slavonski Brod naknadi parnični trošak u iznosu od 18.112,50 eura (osamnaesttisuća stotinudvanaest eura i pedeset centi) od presuđenja 26. ožujka 2026. do isplate sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

III Nalaže se tužiteljima UF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa], ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] i ZF (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] da umješaču CROATIA osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Ulica Vatroslava Jagića 33, Zagreb, naknadi parnični trošak 5.850,00 eura (pettisućaosamstotinapedeset eura) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, tekućom od presuđenja 26. ožujka 2026. do isplate sve u roku od 15 (petnaest) dana pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 20. travnja 2023. podnijeli tužbu protiv tuženika, tadašnjeg Doma zdravlja Dr. Andrija Štampar Nova Gradiška navodeći da je 25. svibnja 2021. sanitetskim vozilom tuženik vršio prijevoz pacijenta pokojnog RF (supruga I-tužiteljice i oca II i III-tužitelja), iz Zagreba (iz KBC-a Zagreb), kući u [adresa], a nakon što je pokojni prednik tužitelja završio liječenje u Zagrebu i otpušten je na kućno liječenje. Dolaskom pred kuću pokojnog RF u [adresa], na adresu [adresa], utvrđeno je da je isti tijekom prijevoza preminuo, a vozač ništa nije primijetio do dolaska u [adresa], a kamoli da bi pokojnom predniku tužitelja bila pružena bilo kakva medicinska pomoć nakon pogoršanja zdravstevnog stanja za vrijeme prijevoza.

1.a U smislu gornjih činjeničnih navoda, tužitelji smatraju da je medicinsko osoblje tuženika postupalo protupravno i protivno pravilima struke, a što je konačno dovelo do smrtnog ishoda po pokojnog ŠF. Sukladno čl. 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (Nar. nov. 72/19), djelatnost sanitetskog prijevoza čini tim koji čine dva zdravstvena radnika srednje stručne spreme s edukacijom za provođenje osnovnih postupaka održavanja života i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora, od kojih je najmanje jedan medicinska sestra/medicinski tehničar te vozač. U konkretnom slučaju tuženik je vršio sanitetski prijevoz protivno spomenutim odredbama Pravilnika jer je u sanitetskom vozilu bio samo vozač, a kako to proizlazi iz izjave ČF, voditelja tuženikovog sanitetskog prijevoza. Izjava sestre s KBC-a Zagreb da ne treba tehničar u vozilu, zasigurno tuženika ne može osloboditi odgovornosti za prijevoz pacijenta bez medicinskog osoblja, suprotno propisima. Ovako, prijevoz je vršen samo s vozačem koji je u KBC-u Zagreb preuzeo živog i poboljšanog pacijenta (kako proizlazi iz medicinske dokumentacije), a u [adresa] dovezao mrtvog pacijenta, bez da je išta itko tijekom prijevoza primijetio.

1.c. Da je u sanitetskom vozilu, sukladno propisima, bilo i medicinskog osoblja, zasigurno bi primijetili pogoršanje zdravstvenog stanja pokojnog prednika tužitelja i on bi nakon pružene pravovremene medicinske pomoći preživio ili barem imao više šanse da preživi, ovako nije imao niti šansu. Pri tome se napominje da je u našem odštetnom medicinskom pravu i sudskoj praksi prihvaćena tzv. „teorija izgubljene šanse“, prema kojoj odgovornost tuženika postoji ako su samo postojale šanse da pokojni prednik tužitelja preživi, a tuženik nije poduzeo sve zakonom i pravilima struke određene mjere (VSRH Rev-664/06, od 17.01.2007.), a životno i po samoj logici veće šanse bi postojale da je u sanitetskom vozilu bio netko od medicinskog osoblja. Ono što je bitno dodati navedenom jest da dijagnoze koje su navedene u Potvrdi o smrti kao uzroci smrti nisu bolesti od kojih je smrt sigurna, odnosno nisu takva stanja koja pokojni prednik tuženika ne bi preživio da mu je na vrijeme pružena adekvatna medicinska pomoć, odnosno da je za vrijeme prijevoza netko primijetio pogoršanje njegova zdravstvenog stanja.

1.d. Iako prema pretežitom stavu sudske prakse zdravstvena ustanova za medicinsku grešku odgovara po principu subjektivne odgovornosti, moguća je i odgovornost po pravilima objektivne odgovornosti iz članka 1063. ZOO/05 (Odluka USRH U-III-1062/2005 od 15.11.2007.). U konkretnom slučaju tužitelji smatraju da vršenje sanitetskog prijevoza pacijenta s čitavim nizom komorbiditeta (što je bilo poznato tuženiku i proizlazi iz medicinske dokumentacije koja je pratila pokojnog prednika tužitelja) samo s vozačem, bez medicinskog obrazovanog člana tima, predstavlja djelatnost iz koje potječe povećana opasnost za nastanak štete, odnosno da predstavlja opasnu djelatnost, te da je tuženik takvim postupkom preuzeo rizik obavljanja takve djelatnosti i da odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti sukladno odredbama članka 1063. ZOO/05.

1.f. Ukoliko sud ne bi prihvatio pravni stav o tuženikovoj objektivnoj odgovornosti, tužitelji smatraju da odgovornost tuženika svakako postoji i prema pravilima subjektivne odgovornosti kod koje se krivnja pretpostavlja (članak 1045. ZOO-a iz 2005.). Za postojanje odgovornosti zdravstvene ustanove za predmetnu štetu dovoljno je postupanje njezinih djelatnika s običnom nepažnjom (Odluka Ustavnog suda RH broj broj: U-III-3002/2005 od 21. studenoga 2007.g.). U konkretnom slučaju, tužitelji smatraju da se zasigurno radilo o postupanju i s puno težim oblikom krivnje u građanskopravnom smislu od obične nepažnje, odnosno smatraju da se radilo o gruboj i krajnjoj nepažnji, imajući u vidu da se pacijenta prevozilo suprotno propisima bez pratnje medicinskog osoblja, što je u konačnici dovelo do smrti pokojnog prednika tužitelja, stoga odgovornost tuženika za naknadu neimovinske štete oštećenicima ne bi trebala biti sporna.

Tuženik kao poslodavac odgovara za štetu koju su njegovi zaposlenici na radu prouzročili trećim osobama (članak 1061. stavak 1. ZOO-a).

1.g. Imajući u vidu navedeno, tužitelji smatraju da im tuženik odgovara za štetu koju su pretrpjeli, stoga temeljem članka 19., članka 1063. (ili članka 1045.), članka 1046., članka 1100., članka 1101., vezano uz članak 1061. ZOO-a (2005.), potražuju naknadu štete kako slijedi:

Prvotužiteljica UF (supruga pok. RF) potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, zbog smrti supruga, u iznosu od 43.798,52 eur/330.000,00 kn. Drugotužiteljica ZF (kćerka pok. RF), potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, zbog smrti oca, u iznosu od 29.862,63 eur/225.000,00 kn. Trećetužitelj JF (sin pok. RF), potražuje pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na duševno zdravlje, zbog smrti oca, u iznosu od 29.862,63 eur/225.000,00 kn.

Na gore opisan način ukupno potraživanje 1-3 tužitelja na ime pravične novčane naknade neimovinske štete iznosi 103.523,78 eur/780.000,00 kn.

1. h Tužitelji su se prije podnošenja tužbe obratili tuženiku zahtjevom za naknadu štete radi mirnog rješenja spora, dana 10.11.2022.g., no tuženik se na zahtjev oglušio, stoga na pojedine iznose pravične novčane naknade neimovinske štete tužitelji zahtijeva i isplatu zateznih kamata koje teku od dana 11.11.2022.g. do isplate (čl. 1103. ZOO-a).

2. U odgovoru na tužbu, tadašnji tuženik Dom zdravlja Nova Gradiška ne osporava da je njegov vozač sanitetskog prijevoza NF dana 25. 5.2021. između 12,15 i 12,45 sati, preuzeo na temelju zahtjeva Kliničkog bolničkog centra Rebro Zagreb (dalje u tekstu: KBC Rebro) na prijevoz njihovog pacijenta pokojnog RF, iz bolnice do njegove kuće u gleda [adresa].

2.a. Okolnosti slučaja su slijedeće. Vozač tuženika NF se toga dana zatekao u Zagrebu na poslu prijevoza ŽF iz [adresa] (blizu N.Gradiške) do Zagreba i natrag, radi obavljanja radioterapije. Dok je čekao završetak terapije za U nazvao ga je voditelj sanitetskog prijevoza tuženika ČF i rekao mu da su ga zvali iz KBC Zagreb da imaju povrat pacijenta za [adresa].

Z je upoznao KBC Rebro da u Zagrebu imaju vozilo i vozača, ali da nemaju i med.sestru/ med.tehničara. Iz KBC Zagreb su mu odgovorili da nema potrebe za ovaj prijevoz da imaju med.sestu/med. tehničara. Na temelju takve informacije KBC Rebro voditelj sanitetskog prijevoza tuženika je naložio vozaču da ode po pacijenta u KBC Rebro. Nakon završenog pregleda U negdje poslije 12 sati, vozač je otišao po pokojnog RF. Kod preuzimanja pokojnog RF, vozač je imenom zazvao pokojnog RF, ali on nije odgovarao . Uočio je da se radi o starijem čovjeku, koji ne reagira na pozive. Na upit vozača medicinskim sestrama iz KBC Zagreb koje su ga dovezle u sobu za preuzimanje zašto se pacijent ne odaziva odgovorile su da je dobio jaku terapiju za smirenje i bolove te da s njim neće imati bilo kakvih problema do [adresa]. U dobivenom nalogu za sanitetski prijevoz nije pisalo da treba medicinska pratnja ili pratnja člana obitelji. S pokojnim RF u istom prostoru vozila bio je pacijent U kojega je vozač NF oko 10.tak puta od početka vožnje do završetka vožnje, a koja je trajala oko 1,5 sat, pitao kako je pokojnog RF i svaki put je od U, nakon njegove provjere dobivao odgovor da diše. Dolaskom pred kuću pokojnog ŠF u [adresa], na adresu [adresa], odmah je izašao pacijent U (zapalio cigaretu) a i vozač, koji je pozvonio, izašla je supruga ovdje 1.tužiteljica, ona zatim naziva sina ZF radi ispomoći oko istovara pokojnog ŠF, koji dolazi za 6 do 7 min. Tada su vozač i JF zajedno otišli do vozila, vozač je otvorio vrata i obadvojica su tada uočili da pokojnom J ruka visi sa strane, da mu je boja kože čudna i da ne diše. Zaključili su da je umro. Odmah je vozač tuženika uz nazočnost 3. tužitelja odvezao pacijenta J na objedinjeni hitni prijam Opće bolnice Nova Gradiška gdje im je liječnik dr. GF rekao da čekaju mrtvozornika dr. ĐF, koji je došao za otprilike pola sata i koji je konstatirao da je smrt nastupila oko 14,50 min.

2. b. Tuženik osporava tvrdnju tužitelja da postupanje djelatnika tuženika dovelo do smrtnog ishoda kod pokojnog RF. Okolnost što nije bilo u vozilu jedne medicinske sestre/medicinskog tehničara uz vozača nije u uzročno posljedičnoj vezi sa smrtnim ishodom pokojnog RF. Vozač NF je imao položen tečaj „Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora“ i on pratio stanje pacijenta na način pobliže opisan po točkom I. ovog odgovora. Potrebe za intervencijom nije bilo. Kontrola stanja pacijenta, a koje stanje se nije mijenjalo od preuzimanja pa do trenutka izlaska iz vozila, dolaskom pred kuću pokojnog RF, izostalo je samo u periodu kada su vozač i pacijent U i 1.tužiteljica čekali dolazak sina pokojnog RF, znači najviše 10.tak minuta.

2.c. Tuženik za eventualno greške u postupanju prema preuzetim pacijentima na prijevoz može odgovarati samo po načelu subjektivne odgovornosti. U konkretnom slučaju tuženik je imao samo ona saznanja koja su mu prenijeta od KBC Rebro. U nalogu za sanitetski prijevoz također nije upisano da se traži medicinska pratnja , a obveza je liječnika koji izdaje nalog da unese u isti ako takva potreba postoji. Tuženik nije imao uvid u med. dokumentaciju pokojnog RF, znači on nije mogao znati da vrši prijevoz pacijenta od 88 godina s čitavim nizom komorbiditeta. Otpusno pismo je tuženik dobio naknadno od tužitelja odnosno njihovog punomoćnika. No i u slučaju da je tuženik u svome vozilu imao med.tehničara /med.sestru s obzirom na okolnosti to ne bi dovelo do drugačijeg ishoda.

2.d. Tuženik je kod Croatia osiguranje d.d. Zagreb u vrijeme nastanka smrti pokojnog RF imao djelomično pokriven rizik iz opće odgovornosti za treće osobe pa stoga moli i predlaže da sud tužbu i odgovor na tužbu sa privitcima dostavi ovom osiguravajućem društvu uz poziv da stupi u ovu parnicu na strani tuženika.

2.f. Slijedom svega iznijetog tuženik osporava i osnov i visinu tužbenog zahtjeva .

3. Tužitelji se u podnesku od 9. prosinca 2024. očituju na odgovor na tužbu navodeći da tuženik u svom odgovoru na tužbu nastoji objasniti okolnosti pod kojima je došlo do štetnog događaja, no tužitelji smatraju da ništa od navedenog u odgovoru na tužbu ne može tuženika osloboditi odgovornosti za štetu i da već na temelju činjenica koje su nesporne u ovoj fazi postupka jasno je da postoji odgovornost tuženika za štetu, prema argumentima koje su tužitelji naveli u tužbi.

3.a. Ono što nesporno proizlazi iz dosadašnjeg tijeka postupka i što niti tuženik ne osporava:

- da je tuženik vršio prijevoz pokojnog RF sanitetskim vozilom iz KBC Zagreb, do njegove kuće u [adresa].

- da je prijevoz vršio sam vozač bez ikoga u timu, suprotno čl. 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (Nar. nov. 72/19. Činjenica da je vozač završio tečaj iz osnova mjera održavanja života nije od nikakve važnosti.

- da je pokojni RF bio živ kad ga je vozač tuženika preuzeo u Zagrebu, a da je umro tijekom prijevoza i da je mrtav dovezen pred kuću u [adresa], dakle već prema zakonima logike imao bi veću šansu preživjeti da je u sanitetskom vozilu postojao tim kako je propisano u čl. 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (Nar. nov. 72/19).

3.b. Tužitelji smatraju da već iz svega navedenog, bez provođenja ikakvih daljnjih dokaza, postoje svi elementi odgovornosti tuženika za štetu, štetna radnja, šteta, protupravnost i uzročna veza.

3.c. Imajući u vidu sve navedeno, jasno je da tuženika ne mogu ekskulpirati nikakve upute i navodi iz KBC Zagreb, jer tuženik mora poštivati zakone i podzakonske akte u obavljanju svoje djelatnosti, a očigledno ih nije poštivao.

3.d. Isto tako, navodi iz odgovora na tužbu da je zdravstveno stanje pokojnog prednika tuženika tijekom prijevoza kontrolirao drugi pacijent, koji se isto nalazio u vozilu, su zaista neprimjereni i tužitelj ih neće komentirati, a pokazuju s kakvom krajnjom nepažnjom tuženik pristupa izvršavanju svojih zakonskih obveza.

4. Podneskom od 27. ožujka 2025. Croatia osiguranje d.d., Zagreb, prijavila je svoje miješanje u ovom parničnom postupku, na strani tuženika, obzirom da ima pravni interes, temeljem zaključenog Ugovora o osiguranju od odgovornosti s tuženikom, po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja], važećoj u razdoblju od 7. veljače 2021. do 7. veljače 2022., kada se dogodio štetni događaj iz kojeg tužitelji izvode svoje pravo na naknadu štete.

5. U podnesku od 31. ožujka 2025. tužitelji navode da je točno da je tuženik Dom zdravlja Dr. Andrija Štampar Nova Gradiška (OIB:00777993329), [adresa], prestao postojati i to zbog pripajanja drugoj ustanovi, odnosno zbog pripajanja Domu zdravlja Brodsko-posavske županije (OIB:28346588217), Borovska ulica 7, Slavonski Brod. Doma zdravlja Slavonski Brod sada glasi Dom zdravlja Brodsko-posavske županije (OIB:28346588217), Borovska ulica 7, Slavonski Brod.

6. Na pripremnom ročištu održanom kod ovog suda 5. svibnja 2025. punomoćnik tužitelja iskazuje da u cijelosti ostaju kod tužbe i postavljenih tužbenih zahtjeva te posebice kod navoda iz podneska od 9. prosinca 2024. Tužitelji se protive miješanju Croatia osiguranja kao umješača u ovaj postupak.

6.b. Punomoćnica novoimenovanog tuženika Doma zdravlja Brodsko-posavske županije protivi se i osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te predlaže provođenje dokaza saslušanjem svjedoka na navedenu okolnost.

6.c. Tužitelji smatraju da nije potrebno saslušavati svjedoke na okolnost pasivne legitimacije jer isto proizlazi iz dokumentacije koju su tužitelji dostaviti uz svoj podnesak od 31. ožujka 2025. Tužitelji ukazuju da uzročna veza u ovom postupku počinje teći od trenutka kada tuženik preuzima na prijevoz pacijenta pok. ŠF. Stoga smatraju da nije potrebno saslušavati svjedoke na bilo kakve okolnosti koje su se dešavale prije toga.

6.d. Punomoćnica tuženika iskazuje da ne postoji uzročno-posljedična veza u ovom slučaju u odnosu na tuženika.

6.e. Izvanraspravno su saslušani svjedoci:

Svjedok GF:, liječnik iz [adresa]. Ne se sjeća nečega vezano za smrt ŠF koji je preminuo **.**.2021. te da je 2021. bio specijalizant bolnice u kojoj sada radi, a specijalizaciju je obavljao u KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu.

Svjedok ĐF: liječnik po struci i mrtvozornik na ovom području. Vezano za pokojnog RF koji je preminuo **.**.2021., svjedok iskazuje da se ne sjeća pokojnog pacijenta RF niti ga poznaje. Sjeća se da je muška osoba preminula za vrijeme vožnje iz Zagreba do [adresa] sanitetskim prijevozom i da je bio pozvan da utvrdi njegovu smrti, ali se ne sjeća te osobe i da se to dešava. Ako je pacijent bio prevezen iz bolnice u Zagrebu do bolnice u [adresa] i ako je smrt nastupila u sanitetu da se ne smije dalje voziti od bolnice i tada se poziva mrtvozornik jer bolnica neće primiti mrtvog pacijenta i nije njihova dužnost da primi takvu osobu, ako je taj pacijent izvan bolnice umro. Njegova zadaća kao mrtvozornika je da konstatira prirodnu ili nasilnu smrt i kada je došao konstatirao je prirodnu smrt i kada je razgovarao sa vozačem saniteta, koliko se sjeća da mu je vozač rekao da je pacijent bio srčani bolesnik, šećeraš, i da mu je amputirana noga i to je to. Po širenju zjenica se otprilike zna kada je smrt nastupila, možda je bilo pola sata ili sat vremena, a smrt utvrđuje i prema toplini tijela, ukočenosti, bljedoće. Ne sjeća se je li bio prisutan tko od obitelji pacijenta, ali je vjerojatno bio netko od obitelji tko mu je dao podatke, to je bilo unazad 5 godina i ne sjeća se toliko daleko. Kao mrtvozornik ima obvezu pisati potvrdu o smrti, a tu potvrdu ne mora pisati isti dan kada je došao da konstatira smrt, već tu potvrdu piše nakon što pribavi podatke o pacijentu, vezano za njegovo zdravstveno stanje i osobne podatke, a koje prikuplja od obitelji. Mrtvozornik potpisuje i dozvolu za ukop, kada smatra da je prirodne smrt, a ako je nasilna smrt ili ako je sumnja na isto, traži se obdukcija. Obitelj pokojnog se može protivi obdukciji ako je prirodna smrt, no ako traži obdukciju može tražiti i u slučaju prirodne smrti i tada mrtvozornik ne piše dozvolu za ukop već se čeka završetak obdukcije i onda obducent piše dozvolu za ukop. Čini mu se da je podatke o osobi čiju je smrt utvrdio, a kada je pozvan da utvrdi smrt, dao sin i zna da je ta osoba čiju je smrt utvrdio daje bila šećeraš, da je imao srčane probleme i da je imao amputaciju i to se sve piše u potvrdi o smrti, a podatke dobiva od rodbine. Ako od nikoga ne dobiva podatke o zdravstvenom stanju preminulog, tada u mjestu gdje se to piše u potvrdi o smrti piše: nepoznato. Ne zna tko ga je nazvao da dođe kao mrtvozornik utvrditi smrt osobe koja je preminula na opisani način, ali da je bio pozvan. Moglo je proći više od pola sata od trenutka poziva do njegovog dolaska. Smrt je utvrđivao u vozilu jer ga vozač ne smije iznijeti iz vozila, a u potvrdi smrti piše vrijeme trenutka smrti, otprilike, procjena je 99% realna, a to određuje prema kriterijima koje je već naprijed naveo. Sjeća se da je pokojnik bio još topao, da nije bio ukočen niti pothlađen. Vezano za uzrok smrti te osobe, navodi da je naveo da je to smrt nepoznatog uzroka, a obzirom na kronologiju koju je dobio od obitelji, prilikom sastava potvrde o smrti, a to su sve dijagnoze koje njemu pomažu da ustanovi od čega je umro, i vjerojatno je to bio poremećaj rada srca, fibrilacija atrija. Pokojni je otpušten iz Zagreba s tom dijagnozom te su navedene dijagnoze pomogle svjedoku pri utvrđivanju uzroka smrti. Ako je pacijent umro prirodnom smrću, kao mrtvozornik ne može 100% napisati uzrok smrti jer da to napiše morao bi obaviti obdukciju, a radilo se o osobi od 90 godina. U takvim situacijama razgovora sa obitelji je li oni žele obdukciju i kako bi se utvrdio točan uzrok smrti, a kako obitelj nije tražila obdukciju, vjerojatno je pitao i oni su rekli da nema potrebe pa je napisao da je uzrok smrti nepoznat, a obzirom na bolesti i godine pokojnog. Članovi obitelji ne moraju potpisati preuzimanje potvrde o smrti, no da istu preuzimaju i da je on u ovom slučaju uručio dozvolu za ukop nekome od rodbine, je li sinu ili kćerki, ne sjeća se, a nakon toga je poslije izdana potvrda o smrti jer se prvo daje dozvola za ukop. Potvrda o smrti obavezno se uručuje rodbini. Bez potvrde o sm rti rodbina ne može prijaviti smrt pokojnika niti može pokrenuti ostavinski postupak u matičnom uredu, odnosno dobiti smrtni list. Laik može utvrditi smrt osobe po odsutnosti pulsa, širini zjenice, ako nema disanja, a nakon 4 sata počinju i promjene na koži, tzv. mrtvačke pjege, a tada je već pothlađen i ukočen, a u ovom slučaju pacijent nije bio sa takvim vanjskim promjenama na koži. U tom slučaju pacijent je mogao umrijeti u trenutku kada je bio dovezen pred bolnicu.

Svjedok ČF: zaposlen u Zavodu za hitnu medicinu Brodsko-posavske županije i radi kao vozač. 2021. je bio zaposlen kao voditelj sanitetskog prijevoza pri Domu zdravlja Nova Gradiška. Navodi da ga je kao voditelja nazvala sestra sa KBC Zagreb, a ne zna sa kojeg odjela i rekla da bi gosp. RF išao kući u [adresa] jer se mora uvijek dan ranije najaviti prijevoz osobe koja se prevozi sa sanitetskim vozilom. Svjedok je sestri rekao da se najava prijevoza mora vršiti 24 sata prije, a isto tako je rekao da taj dan kada ga je sestra zvala u Zagrebu postoji njihovo sanitetsko vozilo koje je bez pratnje i koje je odvezlo pacijenta KF na zračenje ili kemoterapiju. Sestri je rekao da ako pacijentu ne treba pratnja da se može prevesti iz [adresa] u [adresa], a ako treba pratnja da se prijevoz odgodi za slijedeći dan. Sestra je rekla da pratnja nema potrebe, nazvao je vozača NF, vozača saniteta koji je taj dan bio u Zagrebu i rekao mu da je zvala sestra sa Rebra i da ode preuzeti pacijenta IF. Vozaču je rekao da ako u nalogu za prijevoz bude pisalo da pacijentu ne treba pratnja da pacijenta preveze, a ako piše da mu treba pratnja, da pacijenta ne preuzima. Napominje da je prijevoz pacijenta bio iz bolnice Rebro do njegove kuće u [adresa] jer se on otpuštao kući, a ne u drugu bolnicu. Liječnik u bolnici u kojoj je pacijent na liječenju odlučuje je li pri otpustu pacijenta kada se otpušta kući, istom treba pratnja ili ne. Sanitet je u biti "hladni prijevoz", a to znači da oni ne voze hitne slučajeve, već samo "hladne" slučajeve, tj vrše uslugu prijevoza. U to vrijeme sanitet nije imao medicinskih tehničara i obično se uz pacijenta, ako ga je slala bolnica, slala i pranja i to većinom ako ide iz kuće, a ako ide iz bolnice, bolnica odlučuje je li ide njihova pratnja ili pranja med. osoblja iz doma zdravlja. Vozač saniteta ga je zvao kao voditelja sanitetskog prijevoza i rekao mu je da na nalogu za prijevoz nema naznačeno da treba biti pratnja. Nalog za prijevoz je svjedok vidio i taj nalog je vozač imao kada je prevozio pacijenta. Taj nalog vozač saniteta uručuje pravnici doma zdravlja, a tada je bila pravnica CF. Taj nalog se poslije dostavlja u HZZO radi naplate usluge prijevoza. Svjedok ponavlja da je osobno vidio taj nalog za prijevoz izdan od strane KBC Rebra za pacijenta DF i u tom nalogu nije bilo naznačena potreba pratnje. Da je bila potrebna usluga pratnje sanitet ne bi uzeo tog pacijenta sa Rebra radi prijevoza njegovoj kući. Niti jedan pacijent ne može ući u vozilo sanitetskog prijevoza bez naloga. Taj nalog za prijevoz izdaje ili liječnik opće prakse, ako pacijent ide od kuće, a ako ide iz bolnice onda nalog ispunjava ta bolnica iz koje bolnice pacijent odlazi. Ako se traži prijevoz pacijenta dan prije, fax-om se taj nalog pošalje u Dom zdravlja u sanitetski prijevoz, a original ostaje u bolnici iz koje ide pacijent. Ako se nalog za prijevoz traži dan prije dana kada će se izvršiti prijevoz vozač saniteta dobije presliku tog naloga za prijevoz koji je sanitetu došao fax-om. U ovom slučaju nije zatražen prijevoz dan prije već se pacijent prevozio isti dan kada je zatražen njegov prijevoz iz Zagreba do [adresa] pa je vozač dobio primjerak originala tog naloga za prijevoz pacijenta do kuće u [adresa] i taj nalog je vozač potpisao i predao pravnici Doma zdravlja. Ponavlja da je sutradan i odmah ujutro sam vidio taj nalog za prijevoz gdje nije bila naznačena pratnja i taj nalog za prijenos je predan dalje radi naplate od HZZO-a, a taj nalog je vozač, nakon što ga je ispunio predao pravnici Doma zdravlja radi dostave u računovodstvo i naplate istog. Bolnica u kojoj se nalazi pacijent koji treba sanitetski prijevoz je u obvezi izdati nalog za prijevoz, ako je zatražila prijevoz pacijenta. Ako pacijent koji treba ići kući treba sanitetski prijevoz bolnica je u obvezi 24 sata prije fax- om poslati zahtjev za prijevoz, ili kako je bilo u ovom slučaju, ako je prijevoz tražen isti dan i ako je vozilo bilo na raspolaganju za prijevoz, isti se može izvršiti, a isti je izvršen na opisani način. Na pitanje zašto nije poštovana procedura slanja fax-a prije samog organiziranja sanitetskog prijevoza, odgovara da ne zna, je li fax poslan, ali da se puno prijevoza dogovara mobitelom i telefonom jer na svim odjelima ne postoji fax. Svaki odjel ima broj mobitela sanitetskog prijevoza po domu zdravlja i često se prijevoz dogovara i putem mobitela. U ovom slučaju kada su nazvali i rekli da treba sanitetski prijevoz rečeno je da je jedno sanitetsko vozilo bez pratnje u Zagrebu, te je iz Zagreba potvrđeno da pratnja ne treba i vozilo je preuzelo pacijenta. Svjedok ne zna je li došao fax, no on taj fax nije vidio samo je upozorio vozača da pogleda je li pratnja potrebna. Pacijent je prevezen, a prema odluci bolnice u kojoj je pacijent bio i obzirom da je sanitetsko vozilo taj dan već bilo u Zagrebu. Ako bolnica zatraži da se pacijent preveze, on kao voditelj sanitetskog prijevoza ne može odbiti takav prijevoz ako je vozilo u Zagrebu, a svjedok je rekao da je ovakvo postupanje uobičajeno jer nema dovoljno vozača i koristi se prilika da se obavi svaki prijevoz ako je on u skladu sa nalogom za prijevoz. Voditelj sanitetskog prijevoza i vozač samo izvršavaju nalog o prijevozu. Sa suprugom pokojnog je kontaktirao vezano za mogućnost pratnje uz supruga kada je išao u bolnicu u Zagreb, da je supruga pokojnog znala doći u dom zdravlja sa nalogom za prijevoz koji je izdao liječnik opće prakse pokojnog IF i gdje je tražila da ide s njim u pratnji pa joj je nekada to dozvoljeno, a nekada je odbijena sa takvim zahtjevom ako nije bilo mjesta u sanitetskom vozilu. U pravilu pratnja nije dopuštena, ali doktor može u nalogu napisati da se pacijent šalje uz pratnju rodbine. Ako se prijevoz traži za pacijenta koji je kod kuće, izdaje ga liječnik opće prakse za prijevoz u bolnicu. Ako je pacijent u bolnici izdaje nalog za prijevoz liječnik bolnice koji traži prijevoz i koji naznačuje je li pratnja pacijentu potrebna. Navodi da je glavni nalog za prijevoz onaj koji izdaje liječnik koji traži sanitetski prijevoz pacijenta i sanitetski je dužan izvršiti svaki nalog koji zatraži liječnik. Sanitetski prijevoz ne može izvršiti prijevoz pacijenta bez naloga. Na pitanje je li putni radni nalog na stranici 50 spisa, svjedok odgovara da je ali da putni radni nalog sadrži još jedan dodatni dio koji ispunjava vozač, a u kojem je naznačen pacijent koji se prevozi tim sanitetskim vozilom i km koja je bila pri tom prijevozu i sa tim se kompletan putni nalog šalje na naplatu HZZO.

Svjedok ŽF: u svibnju 2021 je zbog zračenja išao svaki dan 20 dana u Zagrebu u Bolnicu sestre milosrdnice u Zagreb. Iz [adresa] je 25. svibnja 2021. išao sam u sanitetu i bio je samo vozač. Vozač ga je ostavio u bolnici na zračenje i on je otišao i došao je po njega kada je svjedok obavio zračenje. Nakon toga mu je vozač rekao da mora pokupiti još jednog pacijenta iz bolnice na Rebru i svjedok je sjeo u zadnji dio saniteta i otišli su do Rebra. Taj pacijent je izvezen u ležećem položaju i prebačen je sa tim ležećim dijelom u sanitetsko vozilo. Taj pacijent je 90% puta bio budan i igrao se sa gumbićima koji se nalaze iznad ležaja. Svjedok je bio na mobitelu. Nije komunicirao sa tim čovjekom, jer je isti samo hroptao. Svjedok ga nije ništa pitao jer je vidio da čovjeku nije do ničega. Poznaje JF koji je sin tog RF jer je s njim išao u školu i radio je za njega nekakvu stolariju davno. RF nije progovorio niti jednu riječ za vrijeme puta već se samo igrao tim gumbićima iznad ležaja. Vozač ga je u par navrata kroz dio koji je pokretan sjedala vozača i zadnjeg dijela saniteta je li sve u redu i svjedok je to potvrdio. Kada su bili na naplatnim kućicama u [adresa], vozač je pitao za stanje i svjedok je odgovorio da je normalno i pokazao palcem da je stanje isto kako je bilo i u Zagrebu, a kako je to svjedok mogao procijeniti jer nije doktor. Vozilo saniteta je nakon naplatnih kućica išlo u kuću u [adresa] gdje je gosp. RF živio i to u [adresa]. Zna da je pacijent bio još živ kada su prolazili kroz centar [adresa]. Ne može reći kada je umro. Vozač je pričao sa ženom ili unukom pokojnog i otišao u dvorište vidjeti je li imaju kakve stepenice da bi pacijenta lakše unio jer ako su stepenice ne može ga prevesti kolicima jer se treba prenijeti. Pitao je je li ima tko u blizini da mu pomogne unijeti pacijenta u kuću. Netko je otišao po sina pokojnog, JF koji ima kuću u blizini. To je trajalo 10-ak minuta. Nakon čega je došao sin JF. Kada su izvlačili pacijenta iza auta vidjeli su da mu je desna ruka opuštena skroz, vozač je rekao da podignem ruku da ne bi zapela dok se izvlači i kada je svjedok uhvatio ruku, osjetio je čudnu hladnoću. Svjedok je pogledao u vozača i vozač je vidio o čemu se radi. Unuk koji je bio prisutan je rekao: "Zašto ga ja nisam povezao iz Zagreba, a ne sanitet.", vidjelo se da je bio u šoku. Nakon toga je vozač rekao da ga mora odvesti u bolnicu, na hitnu, ali su mu na hitnoj rekli da pošto nije ž iv da ga ne mogu primiti i da se zove mrtvozornika. Tada je došao dr. ĐF, jako brzo, nakon 10 - minuta, a u bolnicu je došao i sin pokojnog. Mrtvozornik je otvarao oči i rekao je da se smrt desila unazad 45 minuta do sat vremena. Nakon toga je svjedok otišao kući jer je zvao susjeda da dođe po njega. Drugo ne zna što se desilo. JF je ležao iza vozača, a svjedok je sjedio u stražnjem dijelu vozila iza suvozača.

Svjedok NF: sada zaposlen kao vozač u sanitetskom prijevozu Doma zdravlja županije Brodsko-posavske, a 2021. je bio vozač u Domu zdravlja Nova Gradiška. Navodi da je kao vozač saniteta već 7-8 puta vozio pacijenta RF u [adresa], i upoznao je njegovu suprugu koja je nekada išla u pratnji. 25. svibnja 2021. kretao sa sanitetskim vozilom iz [adresa], nije znao da će u povratku voziti pacijenta RF u [adresa]. Taj dan je vodio samo jednog pacijenta i to ŽF iz [adresa]. Moguće oko 11 sati toga dana nazvao ga je voditelj službe ČF i rekao je da navrati u Rebro i da ima povesti pacijenta RF nazad do njegove kuće i rekao je da je na Rebru rekao da ima sanitetsko vozilo u Zagrebu bez tehničara, a na što su u Rebru rekli da tehničara ne treba. Kada je došao na Rebro izašao je van iz vozila i išao je u prostoriju u kojoj su se trebali preuzeti ti pacijenti za prijevoz. Vidio je da med. sestre guraju pacijenta na ležećem krevetu pa je pitao iste kako to da leži, a prije je bio teško pokretan. Odgovorili su mu da ima amputiranu nogu i da je zbog toga u ležećem položaju. Nakon toga se svjedok vratio do sanitetskog vozila po svoja ležeća kolica. Kada su prebacivali pacijenta sa njihovog ležećeg kreveta na sanitetska kolica, pacijent je ležao i vozač je zazvao imenom IF, a on je uhvatio ruku svjedoka, ali nije ništa govorio, teško je disao i kao da zadržava dah. Imao je otvorene oči. Pitao je med. sestre da mu pacijent loše izgleda, a one su rekle da su dobile sredstvo za smirenje da bude miran u tijeku vožnje jer nema pratnje. Kod preuzimanja pacijenta njegova med. dokumentacija je bila u torbi jer je pacijent imao kod sebe torbu. Dobio je putni nalog za prijevoz tog pacijenta i svjedok je 100% siguran da u tom putnom nalogu nije ništa pisalo u napomeni, niti da treba niti da ne treba pratnja. Voditelj sanitetskog prijevoza iz [adresa] rekao mu je da ne preuzima pacijenta ako mu treba pratnja, da on tog pacijenta ne bi preuzeo, a to mu voditelj ne bi niti rekao da radi, a ako na putnom nalogu nije pisalo da pacijentu treba medicinska pratnja, tada je on kao vozač u obvezi da preuzme takvog pacijenta i on je tog pacijenta preuzeo. ŽF je u sanitetskom prijevozu sjedio iza suvozača u zadnjem dijelu koji je odvojen od dijela gdje sjedi vozač i suvozač. U par navrata je pitao, misli 7-8 puta, kroz otvoreni prozorčić pacijenta ŽF kako je dida, a on je rekao da diše. Zadnji puta je pitao tog pacijenta kojeg je vozio u Zagreb, na naplatnim kućicama pred [adresa], kako je dida, a on je digao palac i rekao da diše. Kada su došli pred kuću pacijenta RF, kako ga je više puta vozio, zna da postoje stepenice, a pacijent je bio krupniji i nepokretan, došao pred vrata, pozvonio i izašla je samo gđa. RF i pitao ju je je li može nekoga pozvati da pomogne djeda prenijeti u kuću. Supruga pokojnog RF je nazvala sina ZF i došao je i unuk za 10-ak minuta. Kada je išao izvući ležaj iz sanitetskog vozila, lijeva ruka pacijenta je bila pala između kreveta i stolca i svjedok je rekao ŽF da ruku od pacijenta da ga može sigurno izvući, ŽF kada je uhvatio ruku rekao je svjedoku da RF izgleda kao da je mrtav. Tada je došao već i sin JF i unuk i svjedok je odmah zatvorio vrata i otišao na hitnu u [adresa]. Ne zna tko je više radio, no doktorica je izašla i ušla u sanitetsko vozilo i pogledala i rekla reanimacija ne vrijedi i svjedok je otišao sanitetskim vozilo prema internom odjelu. Misli da je susreo dr. GF koji mu je rekao da odveze vozilo prema mrtvačnici i da tamo pričeka mrtvozornika, dr. ĐF. Poslije je došao mrtvozornik, pogledao pacijenta i na upit sina ZF kada je ŠF umro, mrtvozornik je odgovorio 45 minuta do sat vremena. Obavijestio je šefa saniteta što se desilo i on je rekao da taj putni nalog za sanitetski prijevoz pacijenata ostavi kod sebe i sutradan ujutro ga je pogledao šef saniteta ČF i taj putni nalog svjedok je vratio nazad kod sebe u ormar za slučaj ako bude kakvih problema. Dao je taj putni nalog pravnici, a na dvorištu je još bio ČF kada je taj nalog dao pravnici. Netko od obitelji pokojnog RF je bio u upravi i zbog toga je taj putni nalog za RF i tražen. Još je pravnica rekla da je dobro što taj nalog nije poslan za Sl. Brod radi naplate. Rečeno je da Dom zdravlja neće propasti za jedan prijevoz. Ako je jedan pacijent u sanitetskom vozilu, dobiva se kilometraža za 300 km, a ako je tri pacijenta opet se dobiva za tristo km, ali se 100 km dijeli na svakog pacijenta. Svjedoku se predočava putni radni list na str. 50 spisa te isti potvrđuje da na dnu tog putnog radnog lista nije njegov potpis te isti iskazuje da je gornji potpis ČF. Svjedok predočava osobnu iskaznicu i vozačku dozvolu te iskazuje da je na njima njegov potpis. Svjedoku se daje list papira te da se na istom par puta potpiše. Svjedok iskazuje da on kao vozač ispunjava drugu stranu putnog radnog lista i da je on na ovom, odnosno na str. 50 svojom rukom ispunio samo vrijeme polaska i kada se vratio kao i kilometre, a ostalo piše voditelj. Na drugoj strani putnog radnog lista ispunjava početak putovanja, završetak putovanja, relaciju, a tada 2021. nije pisao imena pacijenata koji se prevoze dok sada od kako je zaposlenik Doma zdravlja hitne medicine brodsko-posavske županije, upisuje i imena pacijenata koji se prevoze. Piše se i vrijeme kada se pacijent preuzeo i kada se vratio kući ili kada je predan u bolnicu, sve detaljno, a prije to nije bilo. Na pitanje što na drugoj str. putnog radnog lista kao vozač upisuje, odgovara da upisuje relaciju kretanja sanitetskog vozila i to tako da piše garaža Doma zdravlja, ako ide po pacijenta, mjesto stanovanja pacijenta gdje ga preuzima i odredište kamo ga vozi, a u povratku mjesto stanovanja gdje ga ostavlja i relaciju do garaže u [adresa]. Drugu stranicu radnog lista ispunjava po povratku u garažu, kada ostavi sanitetsko vozilo, u pravilu isti dan. To piše radi upisa točne kilometraže na tom vozilu kojim se prijevoz vršio po povratku. Za RF nije ispunio putni radni list, jer je voditelj rekao da ga ne ispunjava zbog problema ako kakvih bude, a zbog smrti pacijenta koji se prevozio. Glavna sestra odjela ima obvezu nazvati odjela sanitetskog prijevoza radi otpuštanja pacijenta kući i ona dogovara to otpuštanje i tako bi trebalo biti. Med. sestre od kojih je svjedok kao vozač preuzeo pacijenta RF su možda na praksi i one samo izvršavaju već dogovoreno prije predaje tog pacijenta. Ponavlja da je siguran da u putnom nalogu za prijevoz pacijenta Leskovara ni je ništa pisalo, da je trebao pratnju to bi pisalo u toj napomeni. Milijun posto je u to siguran. Njegova je obveza kao vozača sanitetskog vozila da izvršava putni nalog. Ima položen tečaj prve pomoći i to imaju obvezu svi vozači.

7. Podneskom od 15. svibnja 2025. tuženik u privitku dostavlja primjer putnog radnog lista, a sve s ciljem kako bi tuženik potkrijepio svoje navode da putni radni list ima više strana odnosno dvije stranice te da putni radni list koji se nalazi u sudskom spisu nije potpun jer mu nedostaje druga stranica. Putni radni list ima jasno zakonom propisane rubrike koje se na istom nalaze i koje vrijede jednako za sve pod istim uvjetima i koje se za svaku vožnju pacijenta moraju ispunjavati, odnosno, koje jednako vrijede za sve vožnje i prijevoz pacijenata koje se vrše.

8. Podneskom Kliničkog bolničkog centra Zagreb od 6. lipnja 2025. dostavljeno je očitovanje prof.dr.sc. SF, Pročelnika zavoda za vaskularnu kirurgiju Klinike za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb u kojem isti navodi kako se pri otpustu pacijenata izdaje otpusno pismo koje zajedno s ostalom medicinskom dokumentacijom dostavljeno sudu 3. travnja 2025. U svakodnevnoj praksi Zavoda za vaskularnu kirurgiju Klinike za kirurgiju KBC Zagreb uobičajeno je da glavna sestra Zavoda ili sestra koja ju mijenja, uz dogovor s ordinirajućim odijelim liječnikom kontaktira obitelj ili skrbnika pacijenta radi planiranog otpuštanja na kućnu njegu i sanitetskog prijevoza do adrese prebivališta. Također je uobičajeno da direktni kontakt s nadležnim Domom zdravlja, odnosno sanitetskim prijevozom obavlja administratorica Zavoda u dogovoru s glavnom sestrom. Administratorica Zavoda za vaskularnu kirurgiju je gđa. LF. Što se tiče evidencije izdanih naloga za sanitetski prijevoz, radi se o formularu koji se u bolničkom informatičkom sustavu popuni za svakog pacijenta kojemu je potreban prijevoz sanitetskim vozilom te se u istom sustavu svaki nalog pohranjuje. Doktor SF dostavlja sudu isprintani primjerak naloga za pokojnog pacijenta ŠF. Osoba koja vrši direktnu primopredaju pacijenta vozaču sanitetskog vozila je odjelna sestra Zavoda za vaskularnu kirurgiju, koja je taj dan u službi. S obzirom na protek vremena, nije u mogućnosti odgovoriti o kojoj se sestri radi. 25. svibnja 2021. kada je pokojni pacijent ŠF otpušten kući u službi su bile FF, bacc.med.techn. i MF bacc.med.techn.

9. Podneskom od 11. srpnja 2025. tuženik navodi kako je KBC Zagreb u dostavljenom podnesku dostavio očitovanje pročelnika Zavoda za vaskularnu kirurgiju SF (dalje u tekstu: “očitovanje”), a s obzirom na dostavljeni Nalog za sanitetski prijevoz osigurane osobe (dalje u tekstu: “Nalog”) jasno je vidljivo da na Nalogu nema nigdje napomene da je za pokojnog ŠF od strane KBC-a bila naložena medicinska pratnja niti je KBC smatrao da je potrebno osigurati medicinsku pratnju te takva napomena nigdje na Nalogu nije naznačeno “potrebna medicinska pratnja”. Liječnici s KBC-a nisu smatrali da je u slučaju pokojnog ŠF potrebna medicinska pratnja te s obzirom da nije od strane liječnika zatraženo niti naznačeno da se pokojni ŠF ne smije prevoziti bez medicinske pratnje. Tuženik nije prekršio nikakva pravila niti je tuženik postupio protivno uputama i nalogu liječnika s KBC Zagreb već upravo suprotno tuženik je postupio sukladno svim uputama i samom Nalogu na kojem nije bila naznačena apsolutno nikakva napomena u vezi potrebne medicinske pratnje. Tuženik navodi da liječnici s KBC-a nisu smatrali da je pokojnom ŠF potrebna medicinska pratnja te je tuženik dužan izvršavati dobivene naloge pa tako i Nalog pokojnog ŠF te je tuženik sanitetskim vozilom izvršio prijevoz pacijenta u skladu s dobivenim nalogom. Tuženik navodi da tuženik nema ovlasti propitivati donesene odluke KBC-a Zagreb odnosno odbiti izvršavanje istih već ih je tuženik dužan izvršavati onako kako su iste naznačene, a što je tuženik u ovom slučaju i učinio te izvršio sanitetski prijevoz bez medicinske pratnje. Tuženik navodi da navedeno proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka koji su jasno dalo do znanja da su u ovom slučaju liječnici KBC-a ti koji odlučuju je li za pacijenta potrebna medicinska pratnja ili nije. Navedeno proizlazi i iz iskaza svjedoka EF i to u dijelu: “Ako bolnica zatraži da se pacijent preveze, on kao voditelj sanitetskog prijevoza ne može odbiti takav prijevoz ..” Iz iskaza svjedoka NF jasno proizlazi da je svjedok NF dodatno pitao medicinsko osoblje KBC-a Zagreba o medicinskom stanju pokojnog ŠF odnosno “ pa je pitao iste kako to da leži” i dobio je odgovor “da ima amputiranu nogu i da je zbog toga u ležećem položaju”. Svjedok NF je isto tako pitao “med. sestre da mu pacijent loše izgleda, a one su rekle da su dobile sredstvo za smirenje da bude miran u tijeku vožnje jer nema pratnje.” Sam vozač sanitetskog prijevoza je iako je imao Nalog na kojem nije stajala napomena da je potrebna medicinska pratnja osoblje KBC-a Zagreb dodatno pitao o samom zdravstvenom stanju pokojnog ŠF te je dobio jednak odgovor od medicinskih sestara, a to je da medicinske pratnje nema. Stoga je vozač sanitetskog vozila nakon što je dobio Nalog i nakon što je dobio dodatne odgovore od strane medicinskog osoblja KBC-a Zagreb pacijenta ukrcao u vozilo na način kako je to naznačeno i zatraženo, a to je bez medicinske pratnje. Vozač sanitetskog prijevoza nije ni mogao postupiti drugačije, dakle vozač sanitetskog prijevoza nije mogao poduzeti niti jednu drugu radnju na svoju ruku niti je uopće smio odbiti prijevoz jer on bi za to bio kažnjen i bili bi pokrenuti sudski postupci i to ne samo u odnosu na njega već i u odnosu na druge rukovodeće osobe tuženika. Upravo zbog naprijed navedenog i zbog činjenica da se u cijelosti učini nespornim činjenica da je tuženik postupio u skladu sa Nalogom, ali i dodatnom potvrdom medicinskog osoblja, tuženik predlaže saslušanje svjedoka iz KBC-a Zagreb kako je to već naprijed navedeno.

9.a. Tuženik navodi da se iz izvješća odnosno potvrde jasno vidi da je uzorak smrti pokojnog ŠF “trenutna smrt”, a da se pod tim terminom u praksi podrazumijeva da je smrt nastupila iznenada i neočekivano odnosno da je poznata pod nazivom tzv. “nagla smrt” što znači da je u trenutku kada je ista nastupila i da su bili prisutni liječnici ne postoji vjerojatnost je se ista mogla spriječiti jer je nastupila odmah, momentalno.

10. U podnesku od 11. rujna 2025. tuženik navodi da je zaprimio dopis Brodsko- posavske županije, Upravni odjel za opću upravu i imovinsko-pravne poslove, Matični ured Nova Gradiška, Klasa: 223-04/25-02/857, Urbroj: 2178-02-0301/5-25-2 od dana 03. lipnja 2025. godine (dalje u tekstu: “dopis”). Iz dostavljenog dopisa odnosno potvrde o smrti pokojnog J jasno je vidljivo da se radi o iznenadnoj smrti. Ovlašteni mrtvozornik je jasno utvrdio da je nastupila trenutna odnosno iznenadna smrt

10.a. Tuženik navodi da je dakle iz potvrde i od strane ovlaštenog mrtvozornika jasno vidljivo i jasno stoji da je uzorak smrti pokojnog J “iznenadna smrt”, a što je jasno da i u trenutku kada je nastupila iznenadna smrt da su i bili prisutni liječnici ne postoji niti najmanja vjerojatnost da se ista mogla spriječiti jer je smrt nastupila naglo i nastupila je bez prethodno ikakvih simptoma koji bi ukazivali na činjenicu da će nastupiti i/ili doći do smrtnog ishoda kod pokojnog J. Tuženik još jednom ukazuje na činjenicu da pokojni J nije bio sam u sanitetskom vozilu te da je neposredno uz pokojnog J bio još jedan pacijent odnosno još jedna osoba i to gosp. ŽF koji je kao svjedok kod naslovljenog suda izjavio da je pokojni J nakon što je sanitetsko vozilo u [adresa] prošlo naplatne kućice bio živ, te da “ vozač je otvorio zadnja vrata, a svjedok bočna i svjedok je zapalio cigaretu” te svjedok koji se nalazio u blizini pokojnog J i kraj sanitetskog vozila ni na koji način nije primijetio ili zamijetio nikakve znakove i/ili zvukove od strane pokojnog J, a što sve dodatno ukazuje na činjenicu da se radi o nagloj i iznenadnoj smrti. Sve naprijed navedeno pa tako i iskazi saslušanih svjedoka, a između ostalog liječnika odnosno mrtvozornika jasno je utvrđen uzrok smrti te je uzrok smrti koji je naveden u službenoj dokumentaciji potvrđen i na raspravi održanoj kod naslovljenog suda te su isti i objašnjeni na stručan način.

11. U podnesku od 11. rujna 2025. tužitelji i nadalje smatraju kako nikakav postupak djelatnika KBC Zagreb ne može ekskulpirati tuženika od odgovornosti. Od trenutka kada je tuženik preuzeo radi prijevoza pokojnog prednika tužitelja, on postaje isključivo njegova odgovornost. Pri tome, potpuno je irelevantno da li su djelatnici KBC Zagreb davali bilo kakve upute ili sugestije o tome da li je potrebna pratnja ili ne. Obveza pratnje ne proizlazi iz uputa zdravstvene ustanove iz koje se vrši prijevoz, već iz odredbi čl. 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (Nar. nov. 72/19). U navedenim odredbama nigdje nije propisano da je pratnja potrebna ako netko to zatraži i/ili predloži, već je jasno propisana obveza da pratnja mora postojati, odnosno da tim čine dva zdravstvena radnika srednje stručne spreme s edukacijom za provođenje osnovnih postupaka održavanja života i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora, od kojih je najmanje jedan medicinska sestra/medicinski tehničar te vozač i jasno je da je tuženik postupao protivno takvom propisu, a da u obavljanju svoje djelatnosti mora poštovati propise. Tim više, na obrascu putnog naloga za sanitetski prijevoz koji je dostavljen od strane KBC Zagreb niti ne postoji rubrika u kojoj bi se spominjala bilo kakva pratnja tijekom prijevoza. Dakle, iz svega proizlazi da pratnja nije fakultativna od slučaja do slučaja, nego je obvezna uvijek, upravo kako bi se spriječile situacije do koje je u konkretnom slučaju došlo.

11.a. U pogledu zaprimljene potvrde o smrti, tuženik u svom podnesku od 11.07.2025. istu pogrešno tumači i čak navodi da u potvrdi pišu riječi koje očigledno ne pišu. Tako tuženik navodi da u potvrdi piše da je smrt bila trenutna pa samim time i neizbježna, iako to nigdje u potvrdi ne piše, već piše da je smrt bila iznenadna, a riječi trenutna i iznenadna zasigurno nisu sinonimi. Tome u prilog govori i činjenica da u međunarodnoj klasifikaciji bolesti MKB (www.mkb.hzjz.hr) postoje odvojeni termini pod dvije različite šifre za smrt nepoznatog uzroka (mors causa ignota šifra R96.1) i za trenutnu smrt (mors peracuta šifra R96.0). U potvrdi o smrti se kao osnovni uzrok smrti navodi mors e ignota, dakle smrt nepoznatog uzroka, a nigdje se ne navodi trenutna smrt (mors peracuta), kako to nastoji prikazati tuženik. U potvrdi o smrti navodi se da je smrt bila iznenadna (što nikako ne znači da je bila i trenutna), što argumentum a contrario logički ukazuje da nije bila očekivana i upravo zbog takvih situacija i posto ji obveza iz odredbi čl. 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (Nar. nov. 72/19). U prijevozu mora sudjelovati propisani tim, a ne samo vozač, upravo da bi se ovakve iznenadne smrti spriječile. Tim više, kao uzrok smrti su navedena stanja: FA paroxismalis i Trifascikularni blok, a to su stanja koja po redovnom tijeku stvari ne dovode do smrtnog ishoda odnosno to nisu ireverzibilna stanja.

12. U podnesku od 30. rujna 2025. tuženik u prilogu dostavlja Nalog za sanitetski prijevoz osigurane osobe za RF izdanog dana 24.05.2021. u Zagrebu od strane Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Klinika za kirurgiju (dalje u tekstu: “KBC Zagreb”) za sanitetski prijevoz RF za 25. svibnja 2021. godine (dalje u tekstu: “nalog”). Iz naloga kojeg tuženik dostavlja s ciljem kako bi se jasno utvrdilo da za pokojnog J nije bila naznačena i potrebna medicinska pratnja te je jasno vidljivo da je KBC Zagreb izdao nalog na kojem je jasno naznačeno da se pokojni J prevozi prijevoznim sredstvom u vidu sanitetskog vozila, pa pokojni J leži te da u rubrici napomene nema niti jedne jedine napomene bilo kakve druge zabilješke za pokojnog V J niti bilo koja druga zabilješka stoji na nalogu odnosno niti jedna zabilježba ne stoji kako u rubrici napomena tako niti izvan nje odnosno ne postoji napomena “potrebna medicinska pratnja” . KBC je jedinica klinička ustanova i ovlaštena institucija kod koje se liječio pokojni J radi dijagnoze stečene gubitak noge iznad koljena s polazištem iz KBC Zagreb, Kišpatićeva 12-TV 4, Zavod za vaskularnu kirurgiju na odredište [adresa]. Isto tako jasno vidljivo da je promašena pasivna legitimacija u ovom postupku koju od samog početka ističe tuženik kao što ističe nedostatak pasivne legitimacije. Na nalogu nema napomene da je pokojni pacijent J trebao imati medicinsku pratnju, te da nije bila ni procjena KBC Zagreb ni liječnika pod čijim liječničkim i medicinskim nadzorom da je pokojnom J potrebna medicinska pratnja. Tuženik je postupio sukladno zaprimljenom nalogu KBC Zagreba te je tuženik preuzeo pokojnog J i postupio sukladno uputama i izdanom nalogu od strane KBC Zagreb.

13. Podneskom od 10. listopada 2025. tuženik se je očitovao na podnesak tužitelja od 11. rujna 2025. navodeći da tužitelj u podnesku navodi da nikakav postupak djelatnika KBC Zagreb ne može ekskulpirati tuženika od odgovornosti te se tužitelj poziva na Pravilnik o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza (NN 72/2019 dalje u tekstu: “Pravilnik) odnosno tužitelj se poziva na odredbu članaka 6. Pravilnika te da na putnom nalogu za sanitetski prijevoz ne postoji rubrika u kojoj bi se spominjala bilo kakva pratnja tijekom prijevoza odnosno tužitelj smatra da je pratnja obavezna uvijek, a ne fakultativna. Tuženik navode tužitelja iz podneska smatra neosnovanim i netočnim u cijelosti, a posebno navode tužitelja u vezi navoda vezano za potvrdu smrti tužitelja.

13.a. Tuženik u privitku dostavlja i sudsku praksu odnosno Presudu Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. Pn-150-2022-85 od 28.11.2022. potvrđenu Presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl.br.: GŽ 66/2023-2 (dalje u tekstu: “sudska praksa”) iz koje je jasno vidljivo da su liječnici ti koji sanitetskom prijevozu daju naloge u vezi prijevoza pacijenata odnosno prevozi li se pacijent u ležećem i/ili sjedećem položaju i je li potrebna medicinska pratnja ili ne. Sanitetski prijevoz postupa sukladno nalogu liječnika u ovom slučaju prema nalogu liječnika KBC Zagreba. Iz sudske prakse koja se dostavlja u privitku ovog podneska i činjeničnog opisa iste jasno je vidljivo da sanitet odnosno sanitetski prijevoz postupa po nalogu ovlaštenog liječnika medicinske ustanove te da medicinska pratnja je potrebna kada to procijeni ovlašteni liječnik za svakog pacijenta pojedinačno koji se sanitetskim prijevozom prevozi i ako se isto izričito navede u samom nalogu za sanitetski prijevoz za određenog pacijenta, a što je najbolje vidljivo iz dijela sudske prakse u dijelu:

“Tuženik ističe da je u cijelosti postupljeno po nalogu liječnika u kojemu je bilo naznačeno da će Š.H. sjediti u sanitetskom vozilu te u nalogu nije tražena pratnja medicinske sestre.” Iz dostavljene sudske prakse je upravo iz činjeničnog opisa jasno vidljivo da medicinska pratnja nije obvezna te da procjenu za potrebu za medicinskom pratnjom daje ovlašteni liječnik te da sanitetski prijevoz na isto ne može utjecati niti navedene odluke propitkivati već iste mora izvršavati ili će u protivnom sanitetski prijevoz odnosno ovlaštena ustanova koja obavlja sanitetski prijevoz biti kažnjena i zakonski sankcionirana. U ovom slučaju je jedino bolnica odnosno KBC Zagreb pasivno legitimirana, a nikako tuženik obzirom je bolnica odnosno KBC Zagreb taj koji je dao izričit nalog i tuženik niti u praksi niti u bilo kojem pravilniku ne može mijenjati nalog bolnice u ovom slučaju KBC Zagreba već ga samo izvršavati. Čak i kad bi tužitelj uspio dokazati svoje navode (koji nisu točni) u tom slučaju je pasivno legitimirana bolnica odnosno KBC Zagreb, ali nikako tuženik. U svakom slučaju ovdje se radi o promašenoj pasivnoj legitimaciji. Isto tako pozivanje tužitelja na odredbe Pravilnika je paušalno jer iz samih tih odredbi Pravilnika znači samo da ukoliko ovlašteni liječnik navede da je medicinska pratnja za određenog pacijenta potrebna, sanitetski prijevoz je istu dužan osigurati jer sukladno odredbi Pravilnika odnosno članku 6. Pravilnika ustanova koja obavlja sanitetski prijevoz je dužna u svom timu imati medicinsku sestra odnosno medicinskog tehničara kada se ukaže potreba za obavljanjem sanitetskog prijevoza za koje je zatraženo prema procjeni ovlaštenog liječnika medicinska pratnja za određenog pacijenta. Iz sudske prakse jasno proizlazi i sljedeće: “Iz naloga za sanitetski prijevoz osigurane osobe izdanog u G.R. od **.**.2015. kojega je izdao dr. med. i specijalist obiteljske medicine V.I. (list 11) proizlazi, da je u nalogu naznačeno da bolesnik sjedi i nije naznačeno da bi u pratnji vozača trebala doći i medicinska sestre.”

Jasno je vidljivo iz sudske prakse da se medicinska pratnja posebno naznačuje te da ista nije obvezna kako to netočno navodi tužitelj odnosno da se ista ukoliko je potrebna posebno naznačuje te isto dokazuje i sudska praksa.

13.b. Tuženik navodi da se odredba članka 6. Pravilnika odnosi na općenitu organizaciju sanitetskog prijevoza jer ukoliko bi se u obzir uzeli navodi tužitelja to bi značilo da je prijevoz pokojnog J trebali vršiti 2 vozača i da se prijevoz trebao vršiti sa 2 sanitetska vozila, a što nije nikako moguće niti realno. Ističe da svaku dvojbu u tumačenju ovih odredbi Pravilnika je već do sada otklonila pravomoćna sudska praksa između ostalog i Presuda Općinskog suda u Bjelovaru posl.br. Pn -150- 2022-85 od 28.11.2022. godine, a koja je potvrđena Presudom Županijskog suda u Bjelovaru posl.br.: GŽ 66/2023-2. Odredba članka 6. Pravilnika nije propisana s ciljem kako je tužitelj tumači već je propisana vezano za cjelokupni tim sanitetskog prijevoza, a ne za svaki pojedinačni prijevoz pacijenta sanitetskog prijevoza. Na navode tužitelja da na putnom nalogu ne postoji rubrika u kojoj bi se mogla uopće napisati da je za pacijenta potrebna medicinska pratnja tuženik navodi da postoji i da se piše pod rubrikom napomena ukoliko je potrebna medicinska pratnja ili nije te da su i sami svjedoci koji su saslušani u ovom rubriciranom predmetu jasno iskazali da se ukoliko je potrebna medicinska pratnja isto naznači u napomeni od strane ovlaštenih liječnika liječničke ustanove s koje se pacijent otpušta s liječenja jer su doktori stručne osobe koje imaju stručna znanja i koji procjenjuju da li je potrebna pratnja ili ne prema zdravstvenom stanju svakog pojedinačnog pacijenta. Ovakav način postupanja potvrdila je i već dosada mnogobrojna pravomoćna sudska praksa. Tuženik ističe da nalog daje KBC Zagreb, znači nalog ispunjava KBC Zagreb, a ne tuženik. Tuženik mora postupati prema nalogu. KBC Zagreb je odgovoran. Tuženik nije odgovoran jer ne postoji niti zakonska niti činjenična osnova.

13.c. Tuženik isto tako u prilogu dostavlja i primjer priloga obrasca Narudžbe za sanitetski prijevoz, gdje jasno proizlazi da medicinsko osoblje koje je ovlašteno za ispunjavanje obrasca samostalno i neovisno ispunjava prema zdravstvenom stanju svakog pojedinog pacijenta je li potrebna pratnja medicinskog osoblja ili ne te takvo ispunjeni obrazac dobiva sanitetski prijevoz. Da je medicinska pratnja obavezna uz svaki sanitetski prijevoz pacijenata kako to tvrdi tužitelj, ne bi postojala posebna rubrika vezano za pratnju medicinskog osoblja, a posebice ne bi postojala rubrika pod kojom se može kliknuti odnosno označiti da nije potrebna medicinska pratnja. Stoga da je medicinska pratnja u sanitetskom prijevozu uvijek obavezna ne bi uopće bila dana mogućnost odabira sa da ili ne, što znači da se radi o fakultativnom odabiru prema procjeni ovlaštenog liječnika i medicinskog osoblja iz medicinske ustanove iz koje se pacijent otpušta i na koju sanitetski prijevoz ne može utjecati već isključivo postupa sukladno dostavljenom obrascu odnosno nalogu.

13.d. Tuženik navodi još jednu činjenicu koja ide u prilog i tvrdnjama tuženika da medicinska pratnja nije uvijek obvezna i da se ista ne podrazumijeva, a što dokazuje i sudska praksa, a to je činjenica da ni u slučaju drugog pacijenta koji se prevozio istim sanitetskim prijevozom kada i pokojni J nije naznačeno da je potrebna medicinska pratnja. Potreba medicinske pratnje se prosuđuje prema procjeni ovlaštenog liječnika medicinske ustanove za svaki pojedinačni prijevoz određenog pacijenta i ista se ne podrazumijeva niti zakonskim propisom.

14. Na ročištu održanom kod ovog suda 20. studenog 2025 proveden je dokaz saslušanjem sljedećih svjedoka:

MF: bacc. med.tech. Ne sjeća se pacijenta RF i njegove predaje vozaču sanitetskog vozila za otpust kući u [adresa], a datum je 25. svibnja 2021. Po rasporedu je taj dan bila u smjeni. Ne sjeća se je li tog dana bilo otpusta pacijenata sanitetskim vozilom. Doza sedativa koja se daje pacijentima koji su agitirani i nemirni, a prilikom otpuštanja kući daje se po psihijatrijskom nalazu. Iskazuje da je u praksi uobičajeno da pacijent koji se otpušta kući sanitetskim vozilom od lazi kući bez pratnje i da je u sanitetskim kolima samo vozač, a ako pacijent odlazi u drugu ustanovu ili u drugu bolnicu tada ima pratnju ako to traži liječnik. Odlazi li pacijent s pratnjom ili bez nje odlučuje šef odjela ili vodeći liječnik. U to vrijeme šef odjela bio je profesor SF. Glavna sestra odjela za vaskularnu kirurgiju bila je UFA. Ne sjeća li se da je po pokojnog RF došao vozač saniteta iz [adresa]. Pratnja bi se trebala upisati u rubrici "napomena". Sanitet naručuje glavna sestra ili administratorica, a sve po nalogu liječnika. Kontakt s nadležnim Domom zdravlja uspostavlja ili glavna sestra ili administratorica. Ako glavni liječnik odluči da pacijent sanitetom treba otići kući s pratnjom, a sanitet nije u mogućnosti to omogućiti, prevozi li se pacijent kojemu je određena pratnja sanitetskim vozilom ipak bez pratnje, ista iskazuje da je to odluka na liječniku hoće li pustiti ili neće. Pojašnjava protokol otpusta pacijenta iz bolnice tako da se ujutro obavlja vizita, da liječnik odlučuje o otpustu pacijenta, da je posao sestara pripremiti pacijenta za odlazak iz bolnice, da predaju nalog (u slučaju da u nalogu u napomeni ne stoji potrebna pratnja) predaju nalog vozaču, a medicinska dokumentacija pacijenta ide s pacijentom i ne predaje se nikome drugom. Ako u nalogu stoji pratnja potrebna u napomeni, svjedokinja odgovara da provjeravaju je li u vozilu saniteta medicinska pratnja, odnosno zdravstveni radnik samo onda. Poznata joj je sestrinska lista i da se one takvim listama služe i da za svakog pacijenta otvaraju takve liste, a podatke u takve liste unose sestre. U praksi kad je na sestrinskoj listi naznačeno otpust (sin prekriženo unuk dolazi po njega) svjedokinja iskazuje da pri kontaktu s rodbinom od strane glavne sestre, sestre unose napomenu u sestrinsku listu da će po pacijenta doći netko od rodbine, nakon što obave telefonski razgovor s rodbinom koja im to potvrdi ili ako osobno dođu pa kažu da će ih odvesti, ali se u zadnjem trenu predomisle pa kažu da ih odveze sanitet. Sanitet uspijevaju organizirati ako netko od rodbine dođe na lice mjesta pa se predomisli o odvoženju pacijenta na način da većinom kontaktiraju telefonom te zovu sanitet. Sanitet zovu odmah i ako je sanitet slobodan da odmah dolazi po pacijenta. Administratorica ili glavna sestra provjeravaju je li pratnja od strane zdravstvenih radnika u vozilu saniteta kako bi o tome obavijestili liječnika koji je u napomeni napisao da pratnja treba a pratnje nema na način da ih obavijesti sestra ili tehničar koji spuste pacijenta pri tome misleći na sestru KBC Zagreb. U tom slučaju KBC odnosno bolnica koja otpušta pacijente uz napomenu da je pratnja potrebna zadržavaju pacijenta u bolnici sve dok odluku ne donese vodeći liječnik. U slučaju kad je potrebna pratnja sanitet dolazi s pratnjom, a kad nije sanitet dolazi s vozačem. Koliki je nivo obuke vozača kao zdravstvenog radnika te kako pomoć isti može pružiti tijekom prijevoza pacijenta u sanitetskom vozilu odgovara da joj nije poznato. Ukoliko je pomoć potrebna u sanitetskom prijevozu što je liječnik dužan naznačiti u nalogu za sanitetski prijevoz odgovara da je potrebno u napomeni napisati da je potrebna pomoć, a da pod tim misli na medicinsku pratnju. Svjedokinja odgovara da je govorila općenito.

Svjedokinja LF: u svibnju 2021. bila administratorica u bolnici. Pacijent RF joj je poznat po imenu i prezimenu. Kao administratorica bila je upoznata s organiziranjem sanitetskog prijevoza pacijenta RF kući u [adresa]. Iskazuje da u jutro nakon vizite dođe joj glavna sestra i kaže koji pacijent ide kući taj dan i ako mu treba sanitetski prijevoz ona zove Dom zdravlja i obavještava da imaju pacijenta za otpust, kaže ime i prezime pacijenta i na koju adresu ide i još pitaju da li je sjedeći ili ležeći pacijent, u ovom slučaju je bio ležeći pacijent. Misli da u nalogu za prijevoz pacijenta Leskovar nije bilo naznačeno u napomeni da isti treba pratnju zdravstvenog osoblja i da obično kada pacijent ide kući nema pratnju zdravstvenog osoblja, a odluku treba li pacijentu pratnja zdravstvenog osoblja donosi liječnik koji ga otpušta kući. Vezano za tijek događanja od kontakta s nadležnim Domom zdravlja do otpuštanja pacijenta RF kući svjedokinja pojašnjava: nazove Dom zdravlja, kaže podatke ime, prezime, da li je pacijent sjedeći ili ležeći, ukoliko je napomena prazna što znači da pacijent ne treba pratnju ista o tome ne obavještava Dom zdravlja. Dalje oni kažu da će doći po pacijenta. Ne kažu nikada u koje vrijeme jer obično voze nekoga od pacijenata u Zagreb pa usput uzmu i pacijenta koji je spreman za odlazak kući, obično pacijenta preuzmu iza 12,00 sati. Osobno nije prisutna preuzimanju pacijenta od strane vozača saniteta već medicinska sestra. Nalog za prijevoz sanitetskim vozilom nemaju u papirnatom formatu, ali ga imaju u kompjuteru. Dom zdravlja 25. svibnja 2021. izvršio je prijevoz pacijenta RF.

Svjedok HF: sjeća se događaja od 25. svibnja 2021. vezano za prijevoz pacijenta RF i činjenicu da je isti preminuo u vozilu saniteta te daljnja događanja tog dana te slijedećih dana, šef saniteta ga je izvijestio kao ravnatelja . Vozač nije kompetentan da odbije voziti pacijenta koji nema pratnju te pošto je bio sam on je prihvatio. Ukoliko je trebala biti pratnja trebao je ili KBC Zagreb poslati svojim sanitetom pacijenta kući ili je trebalo naznačiti da pacijent treba pratnju. R jedok spominje ekonomičnost međutim dodaje da oni nisu znali da trebaju ići po tog pacijenta misleći pri tome na pokojnog pacijenta RF niti su bili pripremljeni za to, a da su znali drugačije bi se pripremili, nisu išli konkretno po tog pacijenta ali pretpostavlja da je netko nekoga nazvao, pitao ima li kakav sanitet za prijevoz do [adresa] te je potom vozač preuzeo pacijenta sa KBC Zagreb. Kasnije sam doznao da je pacijent preminuo. Daljnjih saznanja nemam šta se dešavalo. Vozač je predao putni nalog tadašnjoj pravnici TF, CF. Dom zdravlja Nova Gradiška nije imao dispečera već se i šef saniteta koji je bio i vozač, a i ostali vozači javljali na mobitel na koji su zvale bolnice za koji postoji jedan broj, a ukoliko je šef saniteta u vožnji on automatski s kratkim brojem prebacuje na slobodnog vozača. Da li je Dom zdravlja vozio s pratnjom i bez pratnje odgovara da to ovisi o puno faktora pa pojašnjava: ako je pacijent lakšeg zdravstvenog stanja, a taj dan nemamo sestru ili su obje na bolovanju, vozač prevozi sam jer mora i ako su pacijenti pokretni postupak u bolnici je lakši npr. zračenje. Kad se mora prevoziti pacijent s pratnjom, a sam Dom nema uvjete za to tada se dešava da se kontaktira Opća bolnica u Novoj Gradiški gdje se posuđuje oprema i medicinsko osoblje. Vozaču prije nego što se preuzme pacijenta treba predati putni nalog. Putni nalog izdaje ustanova koja šalje Dom zdravlja ili njegovi djelatnici nemaju ovlaštenja mijenjati sadržaj putnog naloga. Dom zdravlja ili njegovi djelatnici nemaju pravo odbiti izvršenje putnog naloga svjedok odgovara. Vozač ne smije preuzeti pacijenta bez putnog naloga. Na pitanje da pojasni iskaz: "da smo znali za to drugačije bismo se pripremili", svjedok odgovara da ponavlja da su išli voziti pacijenta koji je lakšeg zdravstvenog stanja i da nisu mislili da će voziti pacijenta teškog stanja. Svjedok pojašnjava da ne shvaća šta sudu nije jasno, dobili smo poziv, vozač je otišao pred KBC Rebro i pokupio pacijenta, rekao svom šefu o sadržaju putnog naloga i prevezao pokojnog RF za [adresa]. Na pitanje da je KBC Rebro tražio Dom zdravlja medicinsku pratnju da li bi ju osigurali za pokojnog RF, svjedok odgovara da bi osigurali. U cijeli slučaj nije bio involviran jer je imao drugih problema i drugih poslova. Razlikuje li što je nalog za sanitetski prijevoz, putni nalog i putni radni list, svjedok iskazuje da putni radni list ispunjava šef saniteta , a nalog ispunjavaju nadležni liječnici. Što je mislio kad je u početku svog iskaza rekao vezano za odlazak vozača Doma zdravlja Nova Gradiška koji se zatekao u Zagrebu i koji je otišao po pozivu šefa saniteta u KBC Rebro preuzeti u vožnju pacijenta, pokojnog RF pod tim "da smo znali za to drugačije bismo se pripremili", svjedok odgovara uvijek vas netko nazove imamo takvog i takvog pacijenta za 2-3 sata se pripremite morate imati to, to i to. Da nas je bolnica nazvala i rekla da moramo imati punu opremu sa zdravstvenim osobljem po pacijenta bi došli iz [adresa] pripremljeni, a pr i tome mislim na pacijenta sada pokojnog RF. Prilikom obavljanja sanitetskog prijevoza Dom zdravlja mora postupati po propisima koji se odnosi na sanitetski prijevoz u smislu opreme i osoblja, to se podrazumijeva izuzetno u određenim situacijama koje je naveo.

Svjedokinja CF: da li voditelj saniteta u telefonskom razgovoru s nekom od bolnica koje traže prijevoz pacijenta razgovara o tome je li pacijentu potrebna pratnja zdravstvenog radnika ili tehničara ili ne, svjedokinja odgovara pozivi su izuzetak , a pravilo je da nalog stigne prije faksom jer u nalogu sve piše, znači piše odakle ide, iz koje ustanove, dali je prijevoz u drugu ustanovu ili prijevoz kući, da li pacijent leži ili sjedi, da li se traži medicinska pratnja i da li je odobreno pacijentu da ima pratnju roditelja ili skrbnika i naravno s datumom. Kad ti nalozi stižu faksom čiji potpis stoji na nalogu, svjedokinja odgovara da ne zna, ali na pitanje da li je to neka ovlaštena osoba iz ustanove, odgovara da mora biti osoba ovlaštena iz ustanove koja šalje nalog.

15. Na ročištu provedenom 13. siječnja 2026. sud je saslušao sljedeće svjedoke:

Svjedokinja dr. OF: je li normalno i uobičajeno u praksi pustiti pacijenta kojemu je tek amputirana noga i koji iz povijesti bolesti je vidljivo da ima cijeli niz komorbiditeta kući bez pratnje medicinskog osoblja (medicinska sestra/medicinski tehničar) na udaljenosti [adresa], svjedokinja izjavljuje da takvu praksu nema jer ne radi u bolnici i ne susreće se s takvim situacijama jer je potrebno poznavati kako povijest bolesti, komorbiditete, vrijeme provedeno od amputacije, trenutno zdravstveno stanje, a na doktoru koji otpušta pacijenta je da procijeni može li ići pacijent kući, a sama svjedokinja iskazuje da nije upoznata s legislativom koja se odnosi na prijevoz pacijenata sanitetom pri otpuštanju iz bolnice. Što znači kad se pacijenta takvog zdravstvenog stanja, pri tome uzimajući u obzir nedavnu amputaciju noge kao i povijest bolesti otpušta kući uz napomenu "dobrog općeg stanja, zadovoljavajućeg lokalnog statusa", svjedokinja odgovara da to treba pitati one koji su to i napisali, a misli se napisali ono što stoji pod navodnicima. Može li se pacijent s takvim zdravstvenim stanjem prevoziti ikako drugačije osim vozilom saniteta, npr. je li ga mogao kući prevesti član obitelji, svjedokinja odgovara da to ovisi o procjeni nadležnog liječnika. Pojašnjenja radi, a kada govorimo o nadležnom liječniku na kojeg točno nadležnog liječnika svjedokinja misli, ista iskazuje da misli na osobu koja ga je liječila gdje je bio u bolnici. Bila je liječnica obiteljske medicine pokojnog RF, Vezano za njegovo zdravstveno stanje, izjavljuje da je to bilo prije nekoliko godina i zna da je pacijent RF imao dijabetes i probleme s lokomotornim stanjem, ne sjeća se je li pokojni RF imao problema sa srcem. Tko odlučuje je li pacijentu potrebna medicinska pratnja pri prijevozu sanitetom, odgovara da ne zna jer nije radila u bolnici. Dijagnoza fibrillacio atriorum paroxismalis svjedokinja odgovara da se radi o aritmiji srca, a trifascikularni blok je vrsta poremećaja ritma srca, ne zna je li pokojni RF bolovao od te dijagnoze svjedokinja liječnica pokojnog RF bila je 15- tak godina do smrti, ne sjeća se koju terapiju je prepisivala pokojnom RF. Tko odlučuje je li pri otpuštanju iz bolnice pacijenta potrebna medicinska pratnja pri prijevozu svjedokinja odgovara bolnički liječnik, a logično joj je da pacijent ima medicinsku pratnju. Ne zna je je pokojni RF iz KBC Zagreb bio otpušten s ili bez medicinske pratnje. Izdaje uputnice za prijevoz sanitetom za svog pacijenta, a je li ranije izdavala uputnicu pokojnom RF iskazuje da ne zna. Sanitet ne obavlja prijevoze za hitna stanja. U slučajevima kada izdaje uputnicu za sanitet da li izdaje uputnicu za medicinsku pratnju ista odgovara da u slučaju kada pacijent nije hitan sanitetom dolaze i sestra i vozač a pri tome se misli na prijevoz pac ijenta u bolnicu, a što svjedokinja zna iz prakse, s tim da na samom nalogu za prijevoz sanitetom ne postoji mogućnost upisa potrebna pratnja ili ne. Svjedokinji se pokazuje sanitetski nalog KBC Rebro te je li isti sadržajno identičan nalogu koji ispunjava svjedokinja kad nalaže otpust pacijentu ista iskazuje da je identičan kada upućuje pacijenta sanitetom u bolnicu jer ista ne otpušta pacijente. Da li se u napomeni može upisati "potrebna medicinska pratnja" ukoliko liječnik procjeni da je potrebna svjedokinja izjavljuje da misli da se po zakonu podrazumijeva te da ne treba pisati u napomeni potrebna medicinska pratnja. Izjavljuje da s nikim nije prije ovog ročišta razgovarala o ovom predmetu. Odakle joj saznanje da se po zakonu podrazumijeva medicinska pratnja izjavljuje da se sjetila da u Domu zdravlja postoje zaposlenici koji rade u sanitetu između ostalog i medicinska sestra i da Dom zdravlja to treba znati. Svjedokinja iskazuje da zna da je u Domu zdravlja zaposlena medicinska sestra, a ta saznanja crpi iz prakse i čula je iz života. Obitelj RF poznaje kroz vremenski period kada mu je bila doktorica opće prakse, a ne sjeća se koliko dugo je imao dijabetes. Konkretno za pokojnog što znači kronična bolest izjavljuje da je dijabetes kronična bolest, da se kronična bolest odnosi jednako na sve pacijente, a da zapravo ne razumije pitanje. Je li pokojni imao više kroničnih bolesti osim dijabetesa izjavljuje da misli da je pokojni pacijent RF hodao sa štakom i da je imao kroničnih problema s lokomotornim sustavom. Na pitanje da li fibrillatio atriorum paroxisimalis trifascikuralni blok spada u lokomotorni sustav, doktorica izjavljuje: ne. Ne sjeća se da je kao liječnica opće prakse pokojnog RF ikada izdavala uputnice za kardiologa. Je li uobičajeno i da li je u skladu s praksom da se pacijent otpusti u ležećem stanju pod sedativima sanitetom kući kao što je KBC Rebro učinilo svjedokinja iskazuje da ne zna te da to ovisi o kojoj vrsti sedativa se radi i o stanju pacijenta, a da iz prakse ne može odgovoriti na to pitanje jer to ne radi niti je ikada radila.

Svjedok dr. ZFA: mrtvozornik, vezano za izvješće o smrti da je u drugom dijelu izvješća napisano da je uzrok smrti pokojnog RF bolest od koje je isti liječen, navodi pod 23 točka D "mors e ignota" što znači nepoznatog uzroka, a kako je onda moguće da bez obavljene obdukcije svjedok kao mrtvozornik napiše da je uzrok smrti bolest od koje je osoba liječena a pod točkom 23 D napiše da je smrt nepoznatog uzroka svjedok izjavljuje da je pokojni pacijent imao "stotine" bolesti, te da je bio srčani bolesnik, imao je gangrenu i da je najvjerojatnije preminuo od srca, ali ne smije točno pokazati da je od srca jer nije proveo obdukciju. Svjedok izjavl juje da dok je pisao izvješće o smrti uz njega je bio sin pokojnog RF JF. Od dojave njemu o smrti pokojnog JF do njegovog dolaska radi konstatacije smrti, misli da je bilo pola sata. Zna da je dovezen kući direktno iz KBC Zagreb, dovezli su ga kući, vidjeli su da mu je zlo i zatim odmah produžili za bolnicu te je preminuo pred vratima hitne te su zvali svjedoka kao mrtvozornika. Kako zna da je pacijent JF preminuo pred vratima Hitne odgovara da su mu rekli da je umro tako i tako, a na pitanje tko mu je to rekao odgovara vozač, tehničar ili sestra, ali se ne može sjetiti s obzirom na protek vremena. Na pitanje da li može sa sigurnošću tvrditi da pokojni nije bio mrtav kada je dovezen pred kuću svjedok iskazuje da određuje vrijeme smrti pregledom pokojnog pacijenta (zjenice, boja kože, temperatura – toplina) te na taj način utvrđuje vrijeme smrti. Može li utvrditi je li pacijent preminuo pola sata ili sat i pol prije nego je svjedok kao mrtvozornik došao pregledati preminulog pacijenta svjedok iskazuje da je konstatirao vrijeme smrti po stanju tijela preminulog pacijenta. Da li je moguće da je umro pola sata prije nego što je svjedok kao mrtvozornik zvan, svjedok iskazuje da je moguće. Nitko od obitelji nije tražio obdukciju pokojnog pacijenta JF, te dodaje da u slučaju kada piše dijagnozu "smrt nepoznatog uzroka" uvijek pita obitelj pokojnog pacijenta žele li da se provede obdukcija, a na što je obitelj odgovorila da ne želi i tek onda kao mrtvozornik ispunjava izvješće o smrti. Kako činjenica da je pacijent otpušten pod sedativima iz bolnice , u konkretnom slučaju KBC Rebro, utječe na rad srca, svjedok odgovara da misli da nikada ne bi otpustili pacijenta pod sedativima nego su otpustili pacijenta kada su ga stabilizirali. Svaki nepoznati uzrok smrti je iznenadna smrt.

Svjedok NF: u slučaju da prevozi pacijenta iz jedne bolnice u drugu, ako u napomeni u putnom nalogu piše da je potrebna pratnja pacijenta prevozi s pratnjom, a u slučaju prijevoza iz bolnice u bolnicu da ne piše da je potrebna pratnja svjedok izjavljuje da pacijenta prevozi bez pratnje. Tko upisuje u napomeni da je potrebna, odnosno ostavlja napomenu praznu, a vezano za pratnju pacijenta u sanitetu s medicinskim osobljem, izjavljuje da u dogovoru s liječnikom upisuje glavna sestra odjela, pri tome svjedok kaže da misli da je tako. Što da je pacijentu pozlilo ili mu postalo ozbiljno loše tijekom prijevoza, u konkretnom slučaju pacijenta JF tijekom otpusta iz KBC Zagreb na kućno liječenje, a kao što je bilo bez medicinske pratnje, a svjedok kao vozač za to zna, iskazuje da bi se možda vratio nazad u bolnicu na hitni prijem, a da je otpusna bolnica previše udaljena da bi se mogli vratiti u istu, iskazuje da bi zvao 112 ili 194 jer na autocesti nema gdje stati, odnosno ne smije zbog sigurnosti sebe, pacijenata a i ostalih vozača. Iskazuje da u vozilu nemaju defibrilator. Da li je otpusna bolnica KBC Zagreb, odnosno onaj tko je predao pacijenta JF na prijevoz sanitetom kući u [adresa] znao da u sanitetskom vozilu svjedoka ne postoji defibrilator, svjedok iskazuje da misli da ni oni ne znaju. Na pitanje vozi li svjedok jedno te isto vozilo saniteta ili vozi i ostala vozila iz voznog parka, svjedok odgovara da je vozio i ostala vozila iz voznog parka, a na pitanje jesu li ostala vozila imala defibrilator, odgovara da niti jedno vozilo nije imalo defibrilator a kada ide liječnik u pratnju onda liječnik sa sobom nosi defibrilator. Nije vidio otpusno pismo pokojnog pacijenta JF, Je li svjedoku bilo što sumnjivo što se pacijent u stanju u kojem je bio pokojni JF, a pitanje se referira na iskaz svjedoka s ročišta od 5. svibnja 2025. gdje je svjedok iskazao da je pitao sestre što je sa pokojnim RF, odnosno zašto šuti kad ga je zazvao, otpušta kući bez pratnje, svjedok odgovara da mu je bilo sumnjivo što se otpušta pacijent u takvom stanju bez medicinske pratnje , ali sestre u KBC Rebro koje su dovele pacijenta na otpust rekle su vozaču da je u takvom stanju zato što su ga sedirali da bi bio miran tijekom vožnje. Jeste li u jednom trenutku pomislili da bi pacijenta ipak trebalo prevesti s pratnjom, svjedok odgovara da nije. Pojašnjava da je on samo vozač i da je doktor odnosno medicinska sestra u nalogu napisao da se pacijent mora prevesti s pratnjom prevezao bi ga s pratnjom. S obzirom da nije pisalo da treba pratnju, izjavljuje da ne smije odbiti prijevoz pacijenta. Zašto ste u nekoliko navrata pitali kako je pacijent, drugog pacijenta ŽF tijekom prijevoza, izjavljuje da je pitao zato što je smatrao da je pokojni pacijent JF u lošem stanju i to iz razloga što se brinuo i brine se za sve pacijente, a u opisu poslova mu nije nigdje naznačeno da mora pitati za stanje pacijenta. Nije pregledao pacijenta JF kad je stao pred njegovom kućom u [adresa] prije nego što je ušao u kuću. Kakva je bila boja kože pacijenta JF kad ste ustanovili da mora na Hitni prijem u Bolnicu u Novu Gradišku, odgovara: kada sam otvorio vrata da ga izvadim iz vozila vidio sam da mu ruka vijesti, da je topla na dodir i da je boja kože bila normalna. Kad ste prevozili pacijenta ŽF iz [adresa] u [adresa] na liječenje jeste li ga vozili s medicinskom pratnjom ili samoga, svjedok odgovara samoga. Koliko je to uobičajeno da se pacijent prevozi sam bez medicinske pratnje odgovara u 50% slučajeva. Zašto u putnom radnom listu ne piše da ste prevozili pacijenta JF, odgovara: jer se nisu upisivala imena pacijenata nego se samo na nalogu upisalo "prijevoz pacijenata". Svjedok decidirano izjavljuje da ne smije odbiti prijevoz pacijenta ako u nalogu za otpust pacijenta ne stoji ništa (ako u nalogu ne stoji da se pacijent otpušta s medicinskom pratnjom). Koliko dugo ste čekali dolazak mrtvozornika od trenutka kada je doktorica u kolima saniteta izjavila da se mora zvati mrtvozornik, odgovara od pola sata do 45 minuta. Svjedok izjavljuje da ga je netko drugi potpisao na dnu putnog lista (stranica 50 spisa). U ranijim slučajevima kada je prevozio sada pokojnog gospodina JF iz [adresa] u bolnicu u Zagreb u pratnji supruge je li tada s njim bio netko od medicinskog osoblja, svjedok odgovara da vjeruje da je netko bio s drugim pacijentima i da nije prevozio gosp. JF samog. Kad govorimo o tom prijevozu je li to bio prijevoz od kuće za bolnicu u Zagreb, svjedok odgovara da ne zna i da je bilo i iz bolnice a moguće i iz kuće. Na pitanje da li je svjedoku poznato da vozilo za sanitetski prijevoz mora imati defibrilator itd., svjedok izjavljuje da oni u [adresa] nisu imali, a na pitanje da li mu je poznato da bi trebali imati, odgovara da im nikada nitko nije rekao da bi trebali imati opremu pa između ostalog i defibrilator, osim kada je išao liječnik koji je sa sobom nosio opremu za oživljavanje. Na pitanje kada je išao liječnik svjedok nabraja primjere: kada je infarkt, krvarenje, trudnica, odnosno ozbiljna stanja koja zahtijevaju medicinsku pratnju. Na pitanje da li smije odbiti prijevoz bolesnika ako mu je šef saniteta naredio da vozi pacijenta bez medicinske pratnje, izjavljuje da nikada nije odbio prijevoz pacijenta, a da li smije ili ne smije odbiti nikada mu nitko nije rekao, a koliko zna niti njegove kolege nisu odbile prijevoz pacijenta bez medicinske pratnje. Punomoćnica tuženika stavlja primjedbu na postavljena pitanja tužitelja osobito u dijelu što se tiče opreme prijevoza točnije defibrilatora s obzirom da zakonske norme konkretno članak 7. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza te zakonske norme oznake HRN EN 1789:2015 jasno propisuju obveznu opremu i razlikuju vozilo za prijevoz pacijenta a to su sanitetska vozila pod vrstom A i pod vrstom B medicinsko vozilo, a medicinsko vozilo jest vozilo hitne pomoći a samo medic. vozilo hitne pomoći uključuje zakonsku obvezu uređaja u vozilu poput defibrilatora, respiratora, monitora vitalnih funkcija i slično dok takva zakonska oprema nije propisana i nije obvezna i ne može biti u sanitetskom vozilu jer je sanitetsko vozilo namijenjenoj za prijevoz pacijenata tip A što znači da se radi o hladnom transportu koji ne zahtjeva medicinsku intervenciju. Stoga tuženik stavlja prigovor na postavljena pitanja tužitelja i na uvodno postavljena pitanja suda jer se defibrilator odnosi na vozila hitne pomoći, a što nije predmet ovog postupka obzirom je svjedok vozač sanitetskog vozila, a ne vozila hitne pomoći pa se predlaže sudu da ne uzme u obzir postavljena pitanja koja se ne tiču predmeta ovoga postupka i moli se da onemogući krive presumpcije čime se svjedoka osnovano dovodi u zabludu. Punomoćnik tužitelja izjavljuje: točno je da prema propisima koje navodi tuženik oprema za vozila hitne pomoći i sanitetskog prijevoza nije ista, odnosno vozila hitne pomoći su opremljenija od vozila za sanitetski prijevoz a što je i logično. No tužitelji smatraju da iz propisa proizlazi da i vozila za sanitetski prijevoz moraju imati opremu za reanimaciju što nužno nije samo defibrilator već i ostala oprema za reanimaciju. Punomoćnica tuženika izjavljuje: tuženik ističe da postavljena pitanja tužitelj i uvodno postavljena pitanja suda su bila isključivo usmjerena na defibrilator, a koji je kao oprema taksativno i zakonski određen isključivo za vozila hitne pomoći a ne za sanitetsko vozilo. Nekada je svjedok vozio kola Hitne pomoći. Medicinska pratnja ranije spomenuta u prijevozu pacijenta JF u pratnji supruge odnosila se je na druge pacijente koji su bili u kolima saniteta u isto vrijeme kad i pacijent JF. Na pitanje u odnosu na putni radni list gdje ste rekli da nije vaš potpis tko je ispunjavao stanje brojila vozila početno i završno svjedok odgovara da je on. Da li je već tada bio vaš potpis na putnom radnom listu svjedok iskazuje da je jer da nije bilo potpisa on bi se potpisao. Jeste li suglasni s putnim radnim listom svjedok iskazuje da je. Svjedok je ispunjavao tablicu na putnom radnom listu. Kad je ranije prevozio pacijenta JF u pratnji supruge s drugim pacijentima kojima je trebala medicinska pratnja je li pacijent JF bio u boljem zdravstvenom stanju nego kad ga je zadnji put prevozio, odgovara da je. U odnosu na te druge pacijente koji su imali medicinsku pratnju da li su oni imali u napomeni naznaku "medicinska pratnja", svjedok izjavljuje da jesu i to u sanitetskim nalozima.

16. Na ročištu održanom kod ovog suda 24. veljače 2026. proveden je dokaz saslušanjem tužitelja.

1.tužiteljice UF: znali ste biti pratnja pokojnom suprugu kada je odlazio u bolnicu u Zagreb, izjavljuje: ponekad. Je li suprug uz vas putovao u pratnji medicinskog osoblja, iskazuje: ponekad, a ne uvijek, a kada je ona putovala kao pratnja suprugu nije bilo medicinske pratnje. U kojem slučaju je bila medicinska pratnja, iskazuje: jednom od kuće, a čini mi se jednom iz bolnice, da li je u vozilu saniteta kada je suprug putovao sa pratnjom ili kada ste vi putovali sa suprugom bilo još pacijenata, izjavljuje da je, na pitanje jesu li ti pacijenti imali pratnju medicinskog osoblja, izjavljuje: da ako su bili teži slučajevi da jesu a ukoliko se radilo o pacijentima koji nisu bili težeg zdravstvenog stanja onda nisu. Kada ste putovali sa suprugom bez pratnje u kakvom je on zdravstvenom stanju bio, iskazuje: on je praktički sjedio na stolici, bio je dosta dobar. Na pitanje a kada nije bio dobro 1.tužiteljica iskazuje da je suprug to dosta dobro podnosio, misleći pri tome na putovanje od [adresa] do Zagreba. Jeste li ikada imali dojam, kada ste bili pratnja suprugu ili kada je suprug odvažan sanitetom bez vas da mu je bila potrebna pratnja, izjavljuje da kada je išao bez nje onda je bila sestra u kolima saniteta. A kada ste vi išli s obzirom na njegovo zdravstveno stanje jeste li smatrali da mu je potrebna pratnja, 1.tužiteljica izjavljuje da mu je doktorica uvijek napisala da mu je potrebna pratnja i da ne može sam. Na pitanje što je doktorica napisala je li u pitanju pratnja medicinskog osoblja, 1.tužiteljica odgovara da je u principu ona bila pratnja suprugu jer on nije mogao sam. Jeste li ikada pitali Dom zdravlja Andrija Štampar zašto pored vas nema pratnje medicinskog osoblja, izjavljuje da nije. Kada je suprug otišao na operaciju kada mu je amputirana noga je li itko od obitelji trebao ići po njega, izjavljuje da koliko se sjeća da ne nego da ga je trebao dovesti sanitet. Je li vas itko kontaktirao iz KBC Zagreb da suprug ide kući, izjavljuje da su navodno zvali sina da ide kući, a da nju nisu. Je li vam poznato da li je otpust bio od strane bolnice ili je to bila želja pokojnog supruga da dođe kući, izjavljuje da ne vjeruje da je on želio da ide kući nego misli da je to bilo od strane bolnice. Što se dogodilo kada je sanitet dovezao supruga, izjavljuje je pretpostavila kada će oni doći pa je čekala na kapiji i kada ih je vidjela zvala je kćer da dođe jer sanitet stiže. Kćer je došla, u tome je šofer izašao iz saniteta i rekao: zovite sina da ga iznesemo i još jednog čovjeka. Stigao je sin i kćer je otišla i po svog muža kako bi se pacijent unio u kuću. Ja sam prilazila sanitetu, šofer je bio kod zadnjih vrata, sin još nije došao do saniteta, kada je šofer otvorio vrata vidjela sam da mi je suprug umro. Rekla sam šoferu: „Čovječe Božji on je vama umro“, a šofer je ostao bez teksta. Kako je ležao bila su mu usta otvorena jako i oči otvorene, a desna ruka je bila pala između ležaja i strane vozila. Zazvala sam supruga, nije mi odgovarao, pipnula sam mu nogu i vidjela sam da je mrtav. Kada ste ga dodirnuli da li je bio hladan ili topao, odgovara da ne zna jer je bila pod šokom. Na pitanje je li suprug imao srčanih problema, odgovara kada su god išli na kontrolu sve je bilo u granicama normale i nikada nije radi srca ležao u bolnici. Od čega je sve suprug bolovao, izjavljuje da je imao pacemaker, svake godine su išli na kontrolu i doktorica je rekla da sve super radi. Doktorica je iz Slav. Broda i tamo je suprug išao na kontrolu srca. Je li još od čega drugoga bolovao, izjavljuje da je sve drugo bilo sitno, ništa posebno teško. Na pitanje zašto niste tražili obdukciju, odgovara da su je djeca pitala iz bolnice u Novoj Gradiški: „Mama pitaju hoće li se raditi obdukcija, a ja sam rekla ne, kad su ga već ostavili da umre“. Na pitanje: u svom ranijem iskazu ste izjavili da je suprugu potrebna pratnja, napisana od strane doktorice koja je organizirala prijevoz je li u nalogu za prijevoz pisalo da je potrebna pratnja, 1.tužiteljica izjavljuje da misli da je bilo zaokruženo potrebna pratnja, ali je svakako u tom nalogu za prijevoz pisalo da je potrebna pratnja. Tko je vašeg pokojnog supruga odvezao u Zagreb u bolnicu, izjavljuje ona i sin automobilom, pri tome se misli na ovaj zadnji odlazak u Zagreb u KBC Zagreb kada je obavljena zadnja operacija. Da li je bilo dogovoreno da će unuk doći po vašeg supruga i odvesti ga kući, izjavljuje da se ne sjeća. Da li vam je poznato zašto je poslan na amputaciju noge, izjavljuje zato što su njemu dva prsta na nozi kvasila, to je dolazila medicinska sestra previjati i uslikati i poslala doktorici fotografiju kako prsti izgledaju pa je zvala doktorica i rekla: morati će kirurgu. Tko je dogovorio sanitet za prijevoz kući vašeg pokojnog supruga, izjavljuje da je sin kontaktirao bolnicu te da je dogovoreno da će se pokojni UF sanitetom dovesti kući. Da li ste bili u kontaktu sa pokojnim suprugom dok je bio u bolnici, iskazuje da je jednom razgovarala s njim preko mobitela nakon operacije, da li vam je on rekao kad će biti otpušten iz bolnice, izjavljuje da joj suprug ništa o tome nije rekao. Je li vaš suprug imao problema sa šećerom, iskazuje da je pio tablete protiv dijabetesa te da je šećer bio u granicama normale, a ona mu je svaki dan mjerila šećer i pazila kakve su vrijednosti.

2. tužiteljice ZF: izjavljuje da se ne sjeća kad je stigla kući, ali je to bilo prije nego je otac preminuo, odnosno kada su ga dovezli kući sanitetom dan prije toga je stigla kući, koliko se sjeća. Nije kontaktirala s liječnicima ili sestrama u bolnici dok je bila u Engleskoj. Što se desilo kada je sanitet stao pred kuću, izjavljuje da ju je majka zvala da iziđe van da je sanitet stigao pred kuću. Vozač je tražio gdje je moj brat da mu treba netko da iznesu tatu iz saniteta, našla je brata i brat je došao. Mama je vikala da treba još jedna osoba da pomogne iznijeti oca iz vozila saniteta, zvala sam muža da i on dođe pomoći. Mama je rekla u šoku da je otac preminuo, a da vozač za to nije niti znao. Stala sam pored oca, stavila svoju ruku na njegovu nogu i s njim pričala i vrištala sam. Kada ste stavili ruku na očevu nogu je li bio hladan ili topao, izjavljuje da nije o tome razmišljala nego je samo s njim pričala, pojašnjenja radi nije pričala u smislu da je pričala na način da je komunicirala s ocem već je pričala s mrtvim ocem pod dojmom šoka, osjećaja i tuge. Otac je bio mrtav. Vozač je rekao da moramo ići prijaviti smrt u bolnicu. Iz kola saniteta izišao je drugi pacijent kojeg ona osobno ne pozna i taj pacijent je pješice otišao dalje od kuće. Izjavljuje da je pacijent sjedio do vozača a ne otraga. Nije sjedio do oca, a to je zaključila zato što je popipala sjedalo u dijelu predviđenom za prijevoz pacijenata i sjedalo je bilo hladno i neudubljeno, a i vidjela je da je sjedio do vozača kada je izlazio iz kombija saniteta. Sjela sam pored oca gdje je bilo slobodno mjesto u kolima saniteta i išli smo u bolnicu, a brat je išao iza nas svojim automobilom. Prošli smo rampu i došli do ulaza na hitnu, izašle su dvije doktorice, a vozač nije išao po njih jer su već bile vani, a vozač je rekao da je došao prijaviti smrt pacijenta, a doktorica je pitala odakle je prevozio pacijenta a vozač je rekao iz Zagreba, a doktorica je pitala vozača zašto nije vozio pacijenta u bolnicu da se reanimira, a vozač je na to odšutio. Doktorice su rekle vozaču da zove mrtvozornika, nisu ulazile u kola saniteta nego kako su bila otvorena vrata su vidjele da je pacijent preminuo. Rekle su vozaču da ide prema mrtvačnici da netko od osoblja mora biti u mrtvačnici. Doktor Š koji je bio na stazi je rekao da će pozvati doktora ZFA. Doktor Š je vidio da je pacijent ZF mrtav jer je vozač otvorio vrata kombija saniteta sa strane. Nakon 3-4 minute došao je doktor ZFA. Doktor ZFA je ušao u kola saniteta i kada je pogledao pacijenta na pitanje 2.tužiteljice od čega je otac umro, dr. ZFA nije znao odgovoriti. Dr. ZFA nam je sugerirao da se ne radi obdukcija nad pokojnikom jer se radi o osobi u poznoj životnoj dobi i da ga on ne bi rezao. Odluku o obdukciji brat i ja smo ostavili majci. Dr. ZFA je otišao a došao je gospodin koji je otvorio mrtvačnicu i mi smo mu pomogli uvesti oca u mrtvačnicu. Ne razumije medicinsku dokumentaciju iz KBC Zagreb vezano za amputaciju. Tko je odvezao pokojnog oca u Zagreb na amputaciju noge, odgovara: brat i mama automobilom. Rekli ste da vas je majka kontaktirala, kada vas je kontaktirala kada je već bio u bolnici ili prije polaska u bolnicu, izjavljuje da je kontaktirala s majkom prije nego što je otac otišao u bolnicu, majka je rekla da otac ima problema sa nogom i da je doktorica dala uputnicu za KBC Zagreb da mora ići autom u KBC Zagreb i da mama i brat odvoze oca u bolnicu. Ne sjeća se kad su došli u Hrvatsku iz Engleske od trenutka saznanja da otac zapravo ide za bolnicu. Koliko je pokojni otac ležao na KBC Zagreb, izjavljuje da je otac zaprimljen 17.svibnja a kući je došao 25. svibnja. Nije kontaktirala s ocem dok je ležao u bolnici. Nije kontaktirali s nikom u bolnici radi upita vezano za zdravstveno stanje oca iz razloga što je bila na putu i nije mogla zvati iz aerodroma ili aviona. Koliko je put trajao avionom, izjavljuje 2 sata, a koliko je trajao put od kuće do [adresa] ne sjeća se. Da li ste znali kada će vaš tata biti otpušten iz bolnice, izjavljuje da nije znala, da joj je brat rekao 24.5. da će otac biti otpušten iz bolnice a da je otac otpušten 25.5. Brat je dogovarao prijevoz oca kući iz bolnice a ona sama se o tome nje interesirala. Sanitetsko vozilo se zaustavilo na cesti sa strane ispred hitne, ali nije ulazilo na cestu koja vodi pred vrata hitne. Kada se zaustavilo sanitetsko vozilo gdje je bio vozač, izjavljuje da je vozač izišao van a njoj je otvorio vrata tako da je mogla čuti da je vozač razgovarao s dvije ženske osobe koje su bile u bijelim kutama, ne zna tko su one ali pretpostavlja da su liječnice. Nisam čula da su se te dvije ženske osobe predstavile. Ne zna je li čula cijeli razgovor. Cijelo to vrijeme ona je bila u sanitetu pored tijela svog oca, a gdje je bio brat u tom trenutku ne zna osim što zna da je automobilom krenuo za vozilom saniteta prema hitnoj. Nije obraćala pažnju je li brat prisutan u tom trenutku ili nije s tim da se još jednom ponavlja da su vrata od kola saniteta bila otvorena, ali 2.tužiteljica izjavljuje također i da je bila pod velikim šokom. Brata je vidjela pred mrtvačnicom. Nikakvu papirologiju u mrtvačnici nije potpisivala. Nije davala nikakve podatke o pokojnom ocu u mrtvačnici. Dr. ZFA je samo pitao tko je i gdje je umro a nekakve detaljne podatke nije davala. Otac je je bolovao od melanoma, tumora kože, imao je pacemaker, šećer koji je kontrolirala mama te problema sa kičmom pa je radi toga i teže hodao.

3.tužitelj JF: znao sam da će otac taj dan doći kući ali nisam znao točno u koje vrijeme. Nisam vidio točno kad je sanitet dovezao oca kući, međutim zvala me je sestra da je sanitet dovezao oca kući, u tom trenutku sam bio u susjednoj ulici automobilom i stigao sam pred kuću. Od kada ga je sestra zvala do dolaska pred kuću, da je sanitet došao pred kuću, prošlo je 2-3 minute i taman sam vidio da majka s vozačem saniteta ide prema vozilu saniteta. Kada sam izišao iz vozila čuo sam da je majka vikala da je otac mrtav. Vozač saniteta rekao je: Idemo ga izvući van, a mama je vikala on je mrtav. Kada sam krenuo izvlačiti oca van iz kola saniteta vidio sam da su ocu otvorena usta, da gleda otvorenim očima prema gore i da mu visi desna ruka pa sam rekao: nećemo izvaditi oca iz kola nego idemo prema hitnoj, pacijent je stajao pored suvozačkih vrata kola saniteta i izvlačio je svoje stvari van i rekao je da je otac bio živ kod pekare Europa. Ne znam točno kako se zove taj čovjek ali poznam ga iz viđenja. Nakon toga krenuli smo prema hitnoj kako bi se oca reanimiralo. Sjeo sam u automobil sina i krenuli smo iza kola saniteta prema hitnoj. Dvije doktorice koje su bile kod vozila saniteta rekle su da se otac ne može reanimirati već da je mrtav i da ga se vozi prema mrtvačnici. Dr. Š je nazvao mrtvozornika. Od poziva dr. Š do dolaska dr. ZFA prošlo je maksimalno 10 minuta. Dr. ZFA je konstatirao da je otac mrtav i rekao je da je otac umro prije pola sata do 45 minuta. Nisam potpisivao nikakvu dokumentaciju kod dr. ZFA, odnosno ne sjećam se. Jeste li bili uz doktora ZFA dok je pisao izvješće o smrti oca, došli smo u njegovu ordinaciju sestra, majka i ja nekoliko dana poslije toga te smo bili kod njega dok je on pisao izvješće o smrti. Ne sjećam se je li dr. ZFA predao ikome od nas ikakvu medicinsku dokumentaciju vezano za oca. Vezano za obdukciju tijela ostavili smo odluku majci i majka je izjavila onako kao je izjavila u svom iskazu, a nakon toga dr. ZFA je rekao da se radi o osobi pozne životne dobi i da on isto ne bi radio obdukciju. Ne sjećam se da me dr. ZFA tražio ikakve medicinske podatke vezano za oca (anamneza). Je li otac išao kući iz KBC Zagreb svojevoljno ili po odluci nadležnog liječnika, izjavljuje da otac ne može svojevoljno odlučiti želi li ići kući već je liječnik taj koji je odlučio o otpustu. U bolnici u Zagrebu nismo bili na zadnjoj operaciji, ali smo svakodnevno kontaktirali odjel, sestre i dežurne liječnike. Nisam vidio putni nalog za otpust oca iz KBC Zagreb. Nisam planirao ići sam ili da ide moj sin umjesto mene po oca jer je njegovo stanje bilo teško, i zato je oca trebalo prevesti sanitetom. Nisam pregledao medicinsku dokumentaciju KBC Zagreb. Otac je imao problema sa zdravljem, ali ništa tako teško da bi zbog toga umro. Ne sjećam se da sam vidio potvrdu o smrti, nisam vidio niti otpusno pismo iz KBC Zagreb. Oca su na KBC Zagreb odvezli on i mama automobilom. Ne zna koji liječnik je operirao oca. Ne znam tko me iz bolnice zvao vezano za organiziranje prijevoza za odvoz oca kući. Rekao je da je bolje da sanitet vozi oca kući na što su oni rekli da će oni organizirati prijevoz sanitetom. Nikada nije postojala opcija, a zbog zdravstvenog stanja oca nakon operacije da on ili njegov sin vrate pokojnog oca kući. Dan ranije prije nego što je pacijent JF dovezen kući je KBC Zagreb ga je kontaktirao oko 12,00 sati i rekao da će otac slijedeći dan biti dovezen kući sanitetom. Ne zna je li KBC Zagreb dan ranije već organizirao sanitet za prijevoz pacijenta kući ili će ga tek organizirati. Ne sjećam se jesam li kontaktirao KBC Zagreb na dan otpusta. Dan ranije je iz KBC Zagreb javljeno da otac slijedeći dan sanitetom se vraća kući, poučen iskustvom kad je mama išla sa ocem sanitetom znam da sanitet dolazi između 14 i 15 . Vjerovao sam da će uz oca u sanitetu biti i medicinsko osoblje. Niti jedna od doktorica (osoba u bijelim kutama) nije ušla u vozilo saniteta te konstatirala smrt pacijenta JF.

17. Sud je proveo dokaze uvidom u tužbu, otpusno pismo KBC Zagreb od 25. svibnja 2021. (str. 9-10), dopis tuženika Doma zdravlja dr. Andrija Štampar od 26. veljače 2022. punomoćniku tužitelja (str.11), dopis Službe sanitetskog prijevoza Doma zdravlja dr. Andrija Štampar ravnatelju Doma zdravlja dr. Andrija štampar od 16. svibnja 2022. (str.12), smrtni list za pokojnog RF (str.13), vjenčani list AF i PF (str.14), Izvadak iz matice rođenih za ZF i JF (str. 15-17), zahtjev radi naknade štete punomoćnika tužitelja Domu zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška od 8. studenog 2022. (18- 20), Potvrdnicu za NF o uspješno završenom tečaju „Osnovne mjere održavanja života uz upotrebu automatskog vanjskog defibrilatora“ (str.49), putni radni list od 25. svibnja 2021., prva stranica (str.50), policu osiguranja br. [broj police osiguranja] osiguravatelja Croatia osiguranja d.d. i osiguranika Doma zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška (str. 51-52), privitak polici odgovornosti (str.53), odgovor na tužbu punomoćnice tuženika, odvjetnice Jadranke Čuljak-Duvnjak (str.55-58), dopis Opće bolnice u Novoj Gradiški sudu od 20. ožujka 2025. (str. 83), specijalistički nalaz RF Opće bolnice u Novoj Gradiški, Odjel opće interne medicine od 2. ožujka 2015. (str. 84), Otpusno pismo Opće bolnice u Novoj Gradiški, Odjel opće interne medicine od 3. ožujka 2015. (str. 85-86), Otpusnicu Opće bolnice u Novoj Gradiški, Odjel opće interne medicine od 3. ožujka 2015. (str.87), Ambulantni nalaz UZV srca Opće bolnice u Novoj Gradiški, Odjel opće interne medicine od 3. ožujka 2015. (str. 88), Ambulantni nalaz Opće bolnice u Novoj Gradiški, Odjel za kliničku radiologiju od 3. ožujka 2015.(str. 89), izvadak iz Službenog vjesnika Brodsko- posavske županije točka 218. (str. 97-100) Rješenje Ministarstva zdravstva o pripajanju Doma zdravlja „Dr. Andrija Štampar“ Nova Gradiška Domu zdravlja Slavonski Brod, promjeni naziva te proširenju djelatnosti, rješenje Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, poslovni broj Tt-24/9439-5 od 21. siječnja 2025. o brisanju subjekta upisa Doma zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška iz sudskog registra (str.101-102), rješenje istog suda o zabilježbi izvršenog pripajanja Doma zdravlja dr. ĆF [adresa] Domu zdravlja Slavonski Brod (str. 103-104), dopis KBC Zagreb od 3. travnja 2025. s preslikom medicinske dokumentacije vezano za zaprimanje pacijenta ŠF u Objedinjeni hitni bolnički prijam 17. svibnja 2021 te daljnje bolničko liječenje u Klinici za kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb u periodu od 17. svibnja 2021. do 25. svibnja 2021. i očitovanje pročelnika Zavoda za vaskularnu kirurgiju Klinike za kirurgije, uz napomenu da ne raspolažu s nalogom za sanitetski prijevoz, očitovanje pročelnika Zavoda za vaskularnu kirurgiju KBC Zagreb, dr. SF od 1. travnja 2025. (str.109), povijest bolesti od 17. svibnja 2021. (str.111), nalaz Hitne anesteziološke ambulante KBC Zagreb od 17. svibnja 2021., otpusno pismo Zavoda za vaskularnu kirurgiju od 25. svibnja 2025., operacijsku listu Klinike za kirurgiju KBC Zagreb od 17. svibnja 2025., status od 17. svibnja 2025., nalaz Zavoda za kliničku psihijatriju s intenzivnom skrbi od 17. svibnja 2021., bris ždrijela Hitne kirurške ambulante od 17. svibnja 2021., EKG srca, medicinsku dokumentaciju, kiruršku sigurnosnu provjeru, Suglasnost o prihvaćanju operacije, Obavijest o provođenju amputacije, Obavijest o postupku transfuzijskog liječenja, pristanaka pacijenta za primjenu lijeka s analgosedirajućim učinkom , obavijest o transfuzijskom liječenju, rubrika potpisa pacijenta označeno s X, objašnjenje i pisani pristanak za anesteziju i intenzivno liječenje, u potpisu pacijenta X, sestrinsku listu (str.112-165), kopiju osobne iskaznice NF (str.198), Karton pacijenta RF Opće/obiteljske medicine dr. VF (str.199-298), obrazac putnog radnog lista na dvije stranice (str. 514-515), potvrdi o smrti RF (str.524-526), očitovanje pročelnika Zavoda za vaskularnu kirurgiju, dr. SF (str.528-529), nalog za sanitetski prijevoz osigurane osobe dostavljen od strane dr. SF (str. 530), Nalog za sanitetski prijevoz RF (str. 561), prazni primjerak narudžbe za sanitetski prijevoz pacijenta (str.569), rješenje o presignaciji od 14. listopada 2025., usmena i pisana očitovanja punomoćnika stranaka, izjave svjedoka i tužitelja, sudsku praksu.

18. Tužitelji su po punomoćniku podnijeli kod ovoga suda tužbu s istaknutim tužbenim zahtjevom kojim traže da im sud pruži pravnu zaštitu presudom kojom će prihvatiti kondemnatorni tužbeni zahtjev radi isplate novčanog iznosa sadržanog u petitu tužbe radi naknade štete jer je tadašnji tuženik vršio prijevoz pokojnog pacijenta RF iz KBC Zagreb kući u [adresa] sanitetskim vozilom uslijed čega je utvrđeno pri dolasku pred kuću pacijenta da je isti preminuo.

19. Među strankama je prije svega sporna pasivna legitimacija, zatim osnovanost i visina tužbenog zahtjeva.

20. Prilikom odlučivanja sud je najprije u pogledu osnovanosti pasivne legitimacije tuženika pojedinačno analizirao relevantne materijalne dokaze koji prilože spisu, a zatim personalne te je utvrdio slijedeće:

- Iz otpusnog pisma KBC Zagreb, Klinike za kirurgiju, Zavoda za vaskularnu kirurgiju od 25. svibnja 2021. vidljivo je da da je BF, rođen **.**.1933., primljen na Zavod za vaskularnu kirurgiju sa sljedećim dijagnozama:

Gangraena humida pedis sin. (vlažna gangrena lijevog stopala), St.post.impl.ES cordis (DDDR Medtronic Sensia SEDr01) 2015 (stanje nakon ugradnje pacemakera), St.post icterus obstructiva (stanje nakon opstrukcijske žutice), biloma (ograničeno nakupljanje žuči izvan žučnih vodova, unutar ili oko jetre), Fibrillatio atriorum paroxismalis (povremeni poremećaj srčanog ritma), Trifascikularni blok (poremećaj u električnom sustavu srca koji usporava ili blokira impulse koji govore srcu kada da se stisne), Diabetes mellitus II (šečerna bolest tip 2), St.post.cholecystectomiam (stanje nakon operativnog uklanjanja žučnog mjehura), St.post res. Aurikulae lat. Dex; partialis (stanje nakon djelomičnog odstranjenja lijevog srčanog privjeska), St.post parathyreoidectomiam et dissectionem colli ppt carcinoma planocellulare 200/ (stanje nakon operativnog uklanjanja doštitne žlijezde i čišćenja limfnih čvorova vrata), Insufficientio renalis chr. (kronično zatajenje bubrega), Anaemia normocytica (normocitna anemija).

Gospodin RF primljen je na Zavod za vaskularnu kirurgiju iz hitne službe radi operacijskog zahvata natkoljenične amputacije zbog gangrene stopala lijeve noge. Pacijent je zaprimljen u popodnevnim satima preko hitne službe na odjel zbog vlažne gangrene lijevog stopala. Hitni konzilijarni pregled na odjelu vaskularne kirurgije u 4,30 sati. Poziv upućen radi agitiranosti pacijenta. Pacijenta se humano sputava te mu se aplicira Haldol amp a 5mg (lijek iz skupine antipsihotika). Pacijent se otpušta kući dobrog općeg stanja, zadovoljavajućeg lokalnog statusa.

- Iz očitovanja Službe sanitetskog prijevoza Doma zdravlja, voditelja službe UD ravnatelju Doma zdravlja HF od **.**.2022. UD očituje da je 25. svibnja 2021. dobio telefonski poziv iz KBC Rebro Zagreb za prijevoz pacijenta RF kući u [adresa]. U razgovoru sa sestrom u KBC rekao da ima auto, ali bez pratnje tehničara. Sestra je rekla da tehničar nije potreban za ovaj prijevoz. Kontaktirao vozača NF koji je bio u zagrebu da ode na KBC Rebro i preuzme pacijenta RF i nalog za prijevoz pacijenta na kojem nije tražena pratnja tehničara.

- Iz Smrtnog lista pokojnog RF vidljivo je da je isti preminuo

25. svibnja 2021. u 14,55 sati.

- Iz rješenja Trgovačkog suda u Osijeku, Stalna služba u Slavonskom Brodu, poslovni broj Tt-24/9439-5 od 21. siječnja 2025. u sudski registar tog suda upisano je brisanje subjekta upisa Dom zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška nakon okončanog pripajanja Domu zdravlja Slavonski Brod kasnije preimenovan u Dom zdravlja Brodsko-posavske županije (Službeni vjesnik Brodsko posavske županije, str. 98 spisa)

- Iz dopisa KBC Zagreb od 3. travnja 2025. s preslikom medicinske dokumentacije vezano za zaprimanje pacijenta RF u Objedinjeni hitni bolnički prijam 17. svibnja 2021. te daljnje bolničko liječenje u Klinici za Kirurgiju bolničkog centra Zagreb u vremenskom razdoblju od 17. svibnja 2021. do 25. svibnja 2025., očitovanje pročelnika Zavoda za vaskularnu kirurgiju Klinike za kirurgiju, stoji napomena da KBC Zagreb ne raspolaže nalogom za sanitetski prijevoz jer se obrazac ispunjava u jednom primjerku, a KBC ne zadržava kopiju. Iz sestrinske liste na stra. 163. spisa datum 25. svibnja 2021. u rubrici dijagnostika/previjanje napomena „Otpust

(prekriženo sin, unuk doći po njega)

- Iz Kartona pacijenta – Prikaz kompletnog kartona doktorice opće/obiteljske medicine na stranici 199. spisa vidljivo je da je pacijent RF kao stalnu terapiju trošio 19 lijekova. Iz evidencije hospitalizacija od 2013. vidljivo je da je pacijent RF hospitaliziran radi raznih medicinskih stanja 11 puta. Iz povijesti bolesti za 26. svibnja 2021. stoji da je dijagnosticirana trenutna smrt – Mors peracuta te da je pacijent preminuo u sanitetu za vrijeme prijevoza do kuće 25. svibnja 2021. oko 14,55 sati. Mors peracuta je latinski naziv za trenutnu smrt, šifra R96.0 – označava smrt koja nastupa neočekivano i trenutno, često bez prethodnih simptoma ili vidljivog uzroka. Za 10. svibnja 2021. napisano je pod dijagnoza Fibrillatio atriorum što znači da srčane pretklijetke rade potpuno kaotično i nepravilno, da pacijent ima termin za vaskularnu kirurgiju, dogovor za liječenje da ne želi na kirurgiju i ne želi amputaciju, ista dijagnoza 27. svibnja 2020., 23. travnja 2020., 16. travnja 2020., 10. ožujka 2020. , 3. prosinca 2019., 12. studenog 2019., 23. listopada 2019., 18. listopada 2019., 9. travnja 2019., 1. ožujka 2019., 16. siječnja 2019., 28. prosinca 2018., 9. listopada 2018., 21. rujna 2018., 18. studenog 2019. dijagnoza: prisutnost srčanog predvodnika (pacemakera) uz druge komorbiditete.

- Iz potvrde o smrti dr. ĐF od 26. svibnja 2021. na II. stranici lista (str. 525 spisa) u rubrici 20. Je li osoba liječena od bolesti (stanja, ozljede) koja je uzrok smrti zaokruženo je 1-DA, a u rubrici 23. Uzrok smrti – bolesti pod a) navedeno je FA paroxismalis. Trifascikularni blok, pod b) DM tip 2 ovisan o inzulinu, pod c) Ganrena humida pedis sin (Amputatio transfemoralis I sin) te pod d) Mors e ignota inače latinski izraz za smrt iz nepoznatog razloga – po mrtvozorniku iznenadna smrt. Podaci o uzroku smrti upisani su na temelju povijesti bolesti (rubrika 28. Izviješća).

20.a. Sud uočava da je u Kartonu pacijenta dijagnosticirana trenutna smrt – Mors peracuta, dok u Izviješću o uzroku smrti stoji Mors e ignota inače latinski izraz za smrt iz nepoznatog razloga – po mrtvozorniku iznenadna smrt.

- Iz očitovanja Pročelnika zavoda za vaskularnu kirurgiju, Klinike za Kirurgiju KBC Zagreb, dr. SF od 6. lipnja 2025. vidljivo je da isti navodi da je u svakodnevnoj praksi Zavoda za vaskularnu kirurgiju uobičajeno da glavna sestra Zavoda ili sestra koja ju mijenja, uz dogovor s odijelim liječnikom kontaktira obitelj ili skrbnika pacijenta radi planiranog otpuštanja na kućnu njegu i sanitetskog prijevoza do adrese prebivališta. Također je uobičajeno da direktni kontakt s nadležnim Domom zdravlja, odnosno sanitetskim prijevozom obavlja administratorica Zavoda u dogovoru s glavnom sestrom. Osoba koja vrši direktnu primopredaju pacijenta vozaču sanitetskog vozila je odjelna sestra Zavoda za vaskularnu kirurgiju, koja je taj dan u službi. Sud će kasnije provesti dokaz saslušanjem administratorice Zavoda i odjelne sestre. Ujedno, kao prilog ovom očitovanju dostavlja se Nalog za sanitetski prijevoz osigurane osobe RF u kojemu u rubrici Napomena ništa nije upisano.

2o.b. Sud uočava da je u ranijem očitovanju KBC Zagreb od 3. travnja 2025. napisano da KBC Zagreb ne raspolaže nalogom za sanitetski prijevoz jer se obrazac ispunjava u jednom primjerku, a KBC ne zadržava kopiju da bi 6. lipnja 2025. taj nalog bio dostavljen sudu.

- Iz iskaza svjedoka dr. ĐF koji je bio i mrtvozornik u konkretnom slučaju isti je na ročištu 23. siječnja 2026. proizlazi da je pokojni pacijent imao "stotine" bolesti, te da je bio srčani bolesnik, imao je gangrenu i da je najvjerojatnije preminuo od srca.... zna da je dovezen kući direktno iz KBC Zagreb....

- Iz iskaza svjedoka ČF s ročišta pod 5. svibnja 2025. proizlazi da ga je kao voditelja nazvala sestra sa KBC Zagreb, a ne zna sa kojeg odjela i rekla da bi gosp. ŠF išao kući u [adresa] jer se mora uvijek dan ranije najaviti prijevoz osobe koja se prevozi sa sanitetskim vozilom. Svjedok je sestri rekao da se najava prijevoza mora vršiti 24 sata prije, a isto tako je rekao da taj dan kada ga je sestra zvala u Zagrebu postoji njihovo sanitetsko vozilo koje je bez pratnje i koje je odvezlo pacijenta KF na zračenje ili kemoterapiju. Sestri je rekao da ako pacijentu ne treba pratnja da se može prevesti iz [adresa] u [adresa], a ako treba pratnja da se prijevoz odgodi za slijedeći dan. Sestra je rekla da pratnja nema potrebe, a vozač koji je tada vozio sanitetsko vozilo, a vozač se zvao NF koji je vozio već ranije tog pacijenta u Zagreb, i svjedok je nazvao vozača NF, vozača saniteta koji je taj dan bio u Zagrebu i rekao mu da je zvala sestra se Rebra i da ode preuzeti pacijenta DF. Vozaču je rekao da ako u nalogu za prijevoz bude pisalo da pacijentu ne treba pratnja da pacijenta preveze, a ako piše da mu treba pratnja, da pacijenta ne preuzima. Liječnik u bolnici u kojoj je pacijent na liječenju odlučuje je li pri otpustu pacijenta kada se otpušta kući, istom treba pratnja ili ne. Vozač saniteta je zvao svjedoka kao voditelja sanitetskog prijevoza i rekao mu je da na nalogu za prijevoz nema naznačeno da treba biti pratnja. Nalog za prijevoz je svjedok vidio i taj nalog je vozač imao kada je prevozio pacijenta . Svjedok ponavlja da je osobno vidio taj nalog za prijevoz izdan od strane KBC Rebra za pacijenta DF i u tom nalogu nije bilo naznačena potreba pratnje. Da je bila potrebna usluga pratnje sanitet ne bi uzeo tog pacijenta sa Rebra radi prijevoza njegovoj kući. Prijevoz je izvršen na način kako je izvršen, odnosno nije ispoštovana procedura organizacije prijevoza 24 sata prije potrebnog prijevoza kući, a obzirom na kilometražu, a sukladno Pravilniku o organizaciji i načinu obavljanja sanitetskog prijevoza, prema odluci bolnice u kojoj je pacijent bio i obzirom da je sanitetsko vozilo taj dan već bilo u Zagrebu. Ako bolnica zatraži da se pacijent preveze, on kao voditelj sanitetskog prijevoza ne može odbiti takav prijevoz ako je vozilo u Zag rebu. Voditelj sanitetskog prijevoza i vozač samo izvršavaju nalog o prijevozu.

- Iz iskaza svjedoka NF s ročišta održanog 5. svibnja 2025. proizlazi da ga je oko 11 sati 25. svibnja 2021. nazvao voditelj službe ČF i rekao je da navrati u Rebro i da ima povesti pacijenta DF nazad do njegove kuće i da je Rebru rekao da ima sanitetsko vozilo u Zagrebu bez tehničara, a na što su u Rebru rekli da tehničara ne treba. Kada je došao na Rebro izašao van iz vozila i ušao u prostoriju u kojoj su se trebali preuzeti ti pacijenti za prijevoz vidio je da med. sestre guraju pacijenta na ležećem krevetu pa je pitao iste kako to da leži, a prije je bio teško pokretan. Odgovorili su mu da ima amputiranu nogu i da je zbog toga u ležećem položaju. Nakon toga se svjedok vratio do sanitetskog vozila po svoja ležeća kolica. Kada su prebacivali pacijenta sa njihovog ležećeg kreveta na sanitetska kolica, pacijent je ležao i vozač je zazvao imenom DF, a on je uhvatio ruku svjedoka, ali nije ništa govorio, teško je disao i kao da zadržava dah. Imao je otvorene oči. Pitao je med. sestre da mu pacijent loše izgleda, a one su rekle da su dobile sredstvo za smirenje da bude miran u tijeku vožnje jer nema pratnje. Dobio je putni nalog za prijevoz tog pacijenta i 100% je siguran da u tom putnom nalogu nije ništa pisalo u napomeni, niti da treba niti da ne treba pratnja. Voditelj sanitetskog prijevoza iz [adresa] napomenuo mu je da ne preuzima pacijenta ako u putnom nalogu piše da isti treba med. pratnju, tj. pratnju tehničara, da on tog pacijenta ne bi preuzeo, a to mu voditelj ne bi niti rekao da radi, a ako na putnom nalogu nije pisalo da pacijentu treba medicinska pratnja, tada je on kao vozač u obvezi da preuzme takvog pacijenta i on je tog pacijenta preuzeo. Kako na putnom nalogu nije navedeno da mu treba med. pratnja, vozač je bio u obvezi preuzeti tog pacijenta radi prijevoza. Iz iskaza svjedoka s ročišta od 13. siječnja 2026. proizlazi da je pitao sestre što je sa pokojnim RF, odnosno zašto šuti kad ga je zazvao, bilo mu je sumnjivo što se otpušta pacijent u takvom stanju bez medicinske pratnje, ali sestre u KBC Rebro koje su dovele pacijenta na otpust rekle su vozaču da je u takvom stanju zato što su ga sedirali da bi bio miran tijekom vožnje. Pojašnjava da je on samo vozač i da je doktor odnosno medicinska sestra u nalogu napisao da se pacijent mora prevesti s pratnjom da bi ga prevezao s pratnjom. S obzirom da nije pisalo da treba pratnju, svjedok kao vozač izjavljuje da ne smije odbiti prijevoz pacijenta. Svjedok decidirano izjavljuje da ne smije odbiti prijevoz pacijenta ako u nalogu za otpust pacijenta ne stoji ništa (ako u nalogu ne stoji da se pacijent otpušta s medicinskom pratnjom).

- Iz iskaza svjedokinje MF, više medicinske sestre danom na ročištu 20. studenog 2025. proizlazi da je u praksi uobičajeno da pacijent koji se otpušta kući sanitetskim vozilom odlazi kući bez pratnje i da je u sanitetskim kolima samo vozač, a ako pacijent odlazi u drugu ustanovu ili u drugu bolnicu tada ima pratnju ako to traži liječnik. Odlazi li pacijent s pratnjom ili bez nje odlučuje šef odjela ili vodeći liječnik. U to vrijeme bio šef odjela bio je profesor SF. Glavna sestra odjela za vaskularnu kirurgiju bila je UFA. Ukoliko pri odvoženju sanitetskim vozilom iz bolnice pacijenta kući šef odjela ili vodeći liječnik ipak traži pratnju medicinskog osoblja, ista odgovara da ako ima potrebe traži samo je pitanje toga hoće l i im to sanitet omogućiti ili već onaj tko obavlja prijevoz. U nalogu za prijevoz gdje se ispunjava da je potrebna pratnja medicinskog osoblja ukoliko to ordinirajući liječnik ili šef odjela odluči, a pri tome se svjedokinji pokazuje nalog za sanitetski prijevoz osigurane osobe, svjedokinja odgovara da bi se pratnja trebala upisati u rubrici "napomena". Da li je moguće da ako glavni liječnik odluči da pacijent sanitetom treba otići kući s pratnjom, a sanitet nije u mogućnosti to omogućiti, prevozi li se pacijent kojemu je određena pratnja sanitetskim vozilom ipak bez pratnje, iskazuje da je to odluka na liječniku hoće li pustiti ili neće. Pojašnjava protokol otpusta pacijenta iz bolnice na način da se u jutro obavlja vizita, da liječnik odlučuje o otpustu pacijenta, da je posao sestara pripremiti pacijenta za odlazak iz bolnice, da predaju nalog (u slučaju da u nalogu u napomeni ne stoji potrebna pratnja) vozaču, a medicinska dokumentacija pacijenta ide s pacijentom i ne predaje se nikome drugom. Da li je u vozilu saniteta medicinska pratnja, odnosno zdravstveni radnik, ako u nalogu stoji pratnja potrebna u napomeni, provjerava samo onda. Da li odmah zovu sanitet i provjeravaju da li postoji slobodno vozilo koje može doći ili vraćaju pacijenta na odjel pa tek na odjelu kroz 24 sati ili 48 sati zovu ili organiziraju sanitet, svjedokinja odgovara da zovu odmah i ako je sanitet slobodan da odmah dolazi po pacijenta. Administratorica ili glavna sestra provjeravaju je li pratnja od strane zdravstvenih radnika u vozilu saniteta kako bi o tome obavijestili liječnika koji je u napomeni napisao da pratnja treba, a pratnje nema, na način da ih obavijesti sestra ili tehničar koji spuste pacijenta pri tome misleći na sestru KBC Zagreb. U tom slučaju KBC odnosno bolnica koja otpušta pacijente uz napomenu da je pratnja potrebna zadržavaju pacijenta u bolnici sve dok odluku ne donese vodeći liječnik. U slučaju kad je potrebna pratnja sanitet dolazi s pratnjom, a kad nije sanitet dolazi s vozačem. Ako je pomoć potrebna u sanitetskom prijevozu što je liječnik dužan naznačiti u nalogu za sanitetski prijevoz, svjedokinja odgovara da je potrebno u napomeni napisati da je potrebna pomoć.

- Iz iskaza svjedokinje ZD, administratorice danog na ročištu 20. studenog 2025. proizlazi da je svjedokinja kao administratorica bila upoznata s organiziranjem sanitetskog prijevoza pacijenta DF kući u [adresa] na način da u jutro nakon vizite dođe joj glavna sestra i kaže koji pacijent ide kući taj dan i ako mu treba sanitetski prijevoz ona zove Dom zdravlja i obavještava da imaju pacijenta za otpust, kaže ime i prezime pacijenta i na koju adresu ide i još pitaju da li je sjedeći ili ležeći pacijent, u ovom slučaju je bio ležeči pacijent. Misli da u nalogu za prijevoz pacijenta Leskovar nije bilo naznačeno u napomeni da isti treba pratnju zdravstvenog osoblja i da obično kada pacijent ide kući nema pratnju zdravstvenog osoblja, odluku treba li pacijentu pratnja zdravstvenog osoblja donosi liječnik koji ga otpušta kući. U pojašnjenju tijeka događanja od kontakta s nadležnim Domom zdravlja do otpuštanja pacijenta DF kući iskazuje da nazove Dom zdravlja, kaže podatke ime, prezime, da li je pacijent sjedeći ili ležeći, ukoliko je napomena prazna što znači da pacijent ne treba pratnju ista o tome ne obavještava Dom zdravlja. Dalje oni kažu da će doći po pacijenta. Ne kažu nikada u koje vrijeme jer obično voze nekoga od pacijenata u Zagreb pa usput uzmu i pacijenta koji je spreman za odlazak kući, obično pacijenta preuzmu iza 12,00 sati.

- Iz iskaza svjedoka HF, tadašnjeg ravnatelja Doma zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška, danog na ročištu 20. studenog 2025. proizlazi da vozač nije kompetentan odbiti voziti pacijenta koji nema pratnju. Ukoliko je trebala biti pratnja trebao je ili KBC Zagreb poslati svojim sanitetom pacijenta kući ili je trebalo naznačiti da pacijent treba pratnju. Kad se mora prevoziti pacijent s pratnjom, a sam Dom nema uvjete za to tada se dešava da se kontaktira Opća bolnica u Novoj Gradiški gdje se posuđuje oprema i medicinsko osoblje. Putni nalog izdaje ustanova koja šalje, Dom zdravlja ili njegovi djelatnici nemaju ovlaštenja mijenjati sadržaj putnog naloga, Dom zdravlja ili njegovi djelatnici nemaju pravo odbiti izvršenje putnog naloga. Na pitanje da pojasni iskaz: "da smo znali za to drugačije b ismo se pripremili", svjedok odgovara da ponavlja da su išli voziti pacijenta koji je lakšeg zdravstvenog stanja i da nisu mislili da će voziti pacijenta teškog stanja. Da nas je bolnica nazvala i rekla da moramo imati punu opremu sa zdravstvenim osobljem po pacijenta bi došli iz [adresa] pripremljeni, a pri tome mislim na pacijenta sada pokojnog RF.

Dom zdravlja prilikom obavljanja sanitetskog prijevoza mora postupati po propisima koji se odnosi na sanitetski prijevoz u smislu opreme i osoblja, a to se podrazumijeva izuzetno u određenim situacijama koje je naveo.

- Svjedokinja CF, tadašnja pravnica u Domu zdravlja dr. Andrija Štampar Nova Gradiška, na ročištu od 20. studenog 2025, odgovara da kad voditelj saniteta u telefonskom razgovoru s nekom od bolnica koje traže prijevoz pacijenta razgovara o tome je li pacijentu potrebna pratnja zdravstvenog radnika ili tehničara ili ne, pozivi su izuzetak, a pravilo je da nalog stigne prije faksom jer u nalogu sve piše, znači piše odakle ide, iz koje ustanove, dali je prijevoz u drugu ustanovu ili prijevoz kući, da li pacijent leži ili sjedi, da li se traži medicinska pratnja i da li je odobreno pacijentu da ima pratnju roditelja ili skrbnika i naravno s datumom. Kad ti nalozi stižu faksom čiji potpis stoji na nalogu moraju biti od osobe ovlaštena iz ustanove koja šalje nalog.

- Svjedokinja dr. OF, specijalistica obiteljske medicine na ročištu održanom 13. siječnja 2026. iskazala je da je na doktoru koji otpušta pacijenta je da procijeni može li ići pacijent kući, a sama svjedokinja iskazuje da nije upoznata s legislativom koja se odnosi na prijevoz pacijenata sanitetom pri otpuštanju iz bolnice. Mišljenje je doktorice da bi bilo normalno da pacijent ima medicinsku pratnju. Na pitanje: po mišljenju svjedokinje da je u vozilu saniteta tijekom prijevoza pacijenta pokojnog RF, bilo medicinsko osoblje bi li se u tom slučaju mogao spriječiti smrtni ishod, a s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, svjedokinja odgovara da ne zna. Što znači kad se pacijenta takvog zdravstvenog stanja, pri tome uzimajući u obzir nedavnu amputaciju noge kao i povijest bolesti otpušta kući uz napomenu "dobrog općeg stanja, zadovoljavajućeg lokalnog statusa", svjedokinja odgovara da to treba pitati one koji su to i napisali, a misli se napisali ono što stoji pod navodnicima. Na pitanje može li se pacijent s takvim zdravstvenim stanjem prevoziti ikako drugačije osim vozilom saniteta, npr. je li ga mogao kući prevesti član obitelji, svjedokinja odgovara da to ovisi o procjeni nadležnog liječnika. Na kojeg točno nadležnog liječnika misli, ista iskazuje da misli na osobu koja ga je liječila gdje je bio u bolnici. Bila je liječnica obiteljske medicine pokojnog RF. Vezano za njegovo zdravstveno stanje, svjedokinja izjavljuje da je to bilo prije nekoliko godina i zna da je pacijent RF imao dijabetes i probleme s lokomotornim stanjem, a na pitanje je li imao problema i sa srcem svjedokinja izjavljuje da se ne sjeća. Tko odlučuje je li pacijentu potrebna medicinska pratnja pri prijevozu sanitetom, svjedokinja odgovara da ne zna jer nije radila u bolnici. Da li može objasniti dijagnozu fibrillacio atriorum paroxismalis svjedokinja odgovara da se radi o aritmiji srca, da li može reći što znači trifascikularni blok svjedokinja odgovara vrsta poremećaja ritma srca, na pitanje da li joj je poznato je li pokojni RF bolovao od te dijagnoze svjedokinja odgovara da ne zna, na pitanje koliko dugo je bila liječnica pokojnog RF svjedokinja izjavljuje možda 15-tak godina do smrti, na pitanje da li se sjeća koju terapiju je prepisivala pokojnom RF izjavljuje da se ne sjeća. Na pitanje tko odlučuje je li pri otpuštanju iz bolnice pacijenta potrebna medicinska pratnja pri prijevozu svjedokinja odgovara bolnički liječnik, a logično joj je da pacijent ima medicinsku pratnju. Na pitanje je li joj je poznato da je pokojni RF iz KBC Zagreb bio otpušten s ili bez medicinske pratnje, svjedokinja izjavljuje da ne zna. Je li pokojni imao više kroničnih bolesti osim dijabetesa, svjedokinja izjavljuje da misli da je pokojni pacijent RF hodao sa štakom i da je imao kroničnih problema s lokomotornim sustavom. Na pitanje da li fibrillacio atriorum parosixmalis tri fascikuralni blok spada u lokomotorni sustav, doktorica izjavljuje: ne.

20.c Sud napominje da je iz materijalnog dokaza koji se nalazi u spisu, a to znači upravo Iz Kartona pacijenta – Prikaz kompletnog kartona doktorice opće/obiteljske medicine OF na stranici 199. spisa vidljivo je da je pacijent RF kao stalnu terapiju trošio 19 lijekova. Iz evidencije hospitalizacija od 2013. vidljivo je da je pacijent RF hospitaliziran radi raznih medicinskih stanja 11 puta. Iz povijesti bolesti za 26. svibnja 2021. stoji da je dijagnosticirana trenutna smrt – Mors peracuta te da je pacijent preminuo u sanitetu za vrijeme prijevoza do kuće 25. svibnja 2021. oko 14,55 sati. Mors peracuta je latinski naziv za trenutnu smrt, šifra R96.0 – označava smrt koja nastupa neočekivano i trenutno, često bez prethodnih simptoma ili vidl jivog uzroka. Za 10. svibnja 2021. napisano je pod dijagnoza Fibrillatio atriorum što znači da srčane pretklijetke rade potpuno kaotično i nepravilno, da pacijent ima termin za vaskularnu kirurgiju, dogovor za liječenje da ne želi na kirurgiju i ne želi amputaciju, ista dijagnoza 27. svibnja 2020., 23. travnja 2020., 16. travnja 2020., 10. ožujka 2020., 3. prosinca 2019., 12. studenog 2019., 23. listopada 2019., 18. listopada 2019., 9. travnja 2019., 1. ožujka 2019., 16. siječnja 2019., 28. prosinca 2018., 9. listopada 2018., 21. rujna 2018., 18. studenog 2019. dijagnoza: prisutnost srčanog predvodnika (pacemakera) uz druge komorbiditete.

Slijedom navedenog, iskaz dr. OF sud je ocijenio kao nevjerodostojan i neživotan jer je nemoguće da liječnica s dugogodišnjom praksom ne zna, već nagađa kako funkcionira prijevoz sanitetskim vozilom pacijenata, što treba pisati u napomeni Naloga za prijevoz, a još manje je nemoguće da tijekom 15 godina liječenja pacijenta RF ne navodi bolest srca i to Fibrillatio atriorum koja se u Kartonu pacijenta spominje 15 puta i da je pacijent imao pacemaker. U tih 15 godina liječenja, doktorica OF kao osobna liječnica pokojnog RF puno se toga ne sjeća vezano za medicinsko stanje svog pacijenta. Slijedom navedenog, a pri odluci o pasivnoj legitimaciji tuženika sud nije u obzir uzeo iskaz ove svjedokinje jer je iskonstruiran i suprotan svemu što su raniji svjedoci iskazivali, a pri tome se misli na sve svjedoke koji su direktno bili uključeni u prijevoz sanitetom pokojnog RF ili jasno izjavljuju kako se provodi protokol prijevoza pacijenta sanitetskim vozilom, što treba stajati u Nalogu za prijevoz pacijenata, što treba pisati u rubrici „Napomena“, tko odlučuje o tome treba li pacijent imati medicinsku pratnju, a to su upravo svjedoci na koje se je sud osvrnuo u svom obrazloženju.

21. Temeljem ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19., 80/22. i 114/22, 155/23, 146/25 – dalje ZPP-a) ovaj sud je odlučio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

22. Kao prvo valjalo je odlučiti o osnovanosti istaknutog prigovora promašene pasivne legitimacije. Tijekom cijelog postupka tuženik postavlja prigovor promašene pasivne legitimacije, a sud je pažljivom analizom svakog materijalnog dokaza kao i iskaza svjedoka zaključio upravo to, da je u ovom predmetu promašena pasivna legitimacija i da je Klinički bolnički centar Zagreb pri otpustu pacijenta RF kući, u stanju u kojem se pacijent nalazio, a koje nije po mišljenju ovog suda koji je proučio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju pokojnog RF bilo „dobrog općeg stanja, zadovoljavajućeg lokalnog statusa“. Osobi koja ima sljedeće dijagnoze:

Gangraena humida pedis sin. (vlažna gangrena lijevog stopala), St.post.impl.ES cordis (DDDR Medtronic Sensia SEDr01) 2015 (stanje nakon ugradnje pacemakera), St.post icterus obstructiva (stanje nakon opstrukcijske žutice), biloma (ograničeno nakupljanje žuči izvan žučnih vodova, unutar ili oko jetre), Fibrillatio atriorum paroxismalis (povremeni poremećaj srčanog ritma), Trifascikularni blok (poremećaj u električnom sustavu srca koji usporava ili blokira impulse koji govore srcu kada da se stisne), Diabetes mellitus II (šečerna bolest tip 2), St.post.cholecystectomiam (stanje nakon operativnog uklanjanja žučnog mjehura), St.post res. Aurikulae lat. Dex; partialis (stanje nakon djelomičnog odstranjenja lijevog srčanog privjeska), St.post parathyreoidectomiam et dissectionem colli ppt carcinoma planocellulare 200/ (stanje nakon operativnog uklanjanja doštitne žlijezde i čišćenja limfnih čvorova vrata), Insufficientio renalis chr. (kronično zatajenje bubrega), Anaemia normocytica (normocitna anemija) i 88 godina ili se produžuje boravak u bolnici dok mu se stanje potpuno ne stabilizira ili ga se šalje sanitetom kući uz obvezatnu medicinsku pratnju što mora biti naznačeno u rubrici „Napomena“ Naloga za prijevoz pacijenata. Nisu svi pacijenti istog zdravstvenog stanja, niti je svima potrebna pratnja medicinskog osoblja, što je vidljivo i iz prijevoza saslušanog svjedoka, pacijenta ŽF. U idealnim uvjetima, odredba članka 6. Pravilnika o organizaciji i načinu obavljanja djelatnosti sanitetskog prijevoza („Narodne novine“ broj 72/19) koja glasi „Djelatnost sanitetskog prijevoza obavlja tim koji čine: - 2 zdravstvena radnika srednje stručne spreme s edukacijom za provođenje osnovnih postupaka održavanja života i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora, od kojih je najmanje jedan medicinska sestra/medicinski tehničar; - 2 vozača (2 sanitetska vozila).“ značila bi da se svi pacijenti prevoze uz medicinsku pratnju, međutim, iz iskaza svjedoka HF, vidljivo je da oni kao sanitet ukoliko je pratnja potrebna moraju posuđivati osoblje iz bolnice, ukoliko nemaju svoga. Sve to mora biti poznato i velikoj medicinskoj ustanovi kakav je Klinički bolnički centar Zagreb, gdje se dnevno otpušta veliki broj pacijenata, naprosto zbog same veličine bolnice i broja odjela, pa tako i ordinirajući liječnik koji otpušta pacijenta kući mora znati u čemu ga otpušta, koja je kilometraža do kuće pacijenta, a pogotovo mora znati je li pacijent takvog zdravstvenog stanja da je sposoban preći taj put bez medicinske pratnje ili nije. Štoviše, iz iskaza svjedoka UD, HF i NF, ukoliko u napomeni Naloga za otpust pacijenta ne stoji potrebna medicinska pratnja, vozač saniteta ne smije odbiti preuzeti pacijenta na prijevoz.

23. Pogrešno navode tužitelji da uzročna veza u ovom postupku počinje teći od trenutka kada tuženik preuzima na prijevoz pacijenta pokojnog RF, da je potpuno irelevantno jesu li djelatnici KBC Zagreb davali bilo kakve upute ili sugestije o tome je li potrebna pratnja ili ne. Iz cjelokupnih dokaza provedenih u ovom postupku upravo je izuzetno relevantno je li u napomeni Naloga za otpust pacijenta navedeno da je potrebna pratnja te je u pravu tuženik kada ističe da s obzirom da nije bila ni procjena KBC Zagreb ni liječnika pod čijim liječničkim i medicinskim nadzorom je bio pok. J i nisu smatrali da je potrebna medicinska pratnja tuženik je postupio sukladno zaprimljenom Nalogu KBC Zagreba te je tuženik preuzeo pokojnog J i postupio sukladno uputama i izdanom Nalogu od strane KBC Zagreb. Tuženik je nekoliko puta istakao, a što su potvrdili i svjedoci da nije mogao niti je imao ovlasti niti je uopće ovlašten zahtijevati i preispitivati odluke KBC Zagreb već je dužan iste izvršavati u cijelosti, a što je tuženik u ovom slučaju i učinio i izvršio prijevoz pacijenta sukladno izdanom nalogu.

24. Iz sudske prakse i to presude Gž-201/2023-3 Županijskog suda u Zagrebu, između ostalog stoji.... činjenica da je dolazila na dijalizu sanitetskim prijevozom bez posebne pratnje u vidu medicinske sestre/tehničara, nije od utjecaja na obvezu 1. tuženika da kao zdravstvena ustanova prepozna da se radi o osobi kojoj je bio potreban pojačani nadzor prilikom kretanja i poduzme sve mjere da se spriječi neželjeni događaj kao što je bio pad u konkretnom slučaju (pad od sanitetskog vozila do ulaza u bolnicu). Dakle, slučaj pacijenta, pokojnog RF nije izoliran, već su upravo liječnici ti koji odlučuju treba li pacijent imati pratnju prilikom prijevoza kolimima saniteta. To su pokazali kako materijalni dokazi, tako i očitovanja tijekom ovog postupka te iskazi svjedoka.

24.a. Da je KBC Zagreb u rubrici „Napomena“ u Nalogu za prijevoz naznačio „pratnja potrebna“ vozač pacijenta ne bi preuzeo bez pratnje jer i samom vozaču NF bilo je sumnjivo što tako bolesnog pacijenta preuzima bez pratnje, zato i pita med. sestre da mu pacijent loše izgleda, a one su rekle da je dobio sredstvo za smirenje da bude miran u tijeku vožnje jer nema pratnje. Ovaj iskaz svjedoka NF od 5. svibnja 2025. kao i iskaz istog svjedoka od 13. siječnja 2026. gdje između ostalog navodi... da mu je bilo sumnjivo što se otpušta pacijent u takvom stanju bez medicinske pratnje, ali sestre u KBC Rebro koje su dovele pacijenta na otpust su rekle da je u takvom stanju zato što su ga sedirali da bi bio miran tijekom vožnje. Pojašnjava da je on samo vozač i da je doktor odnosno medicinska sestra u nalogu napisao da se pacijent mora prevesti s pratnjom ja bi ga prevezao s pratnjom. S obzirom da nije pisalo da treba pratnju, svjedok kao vozač izjavljuje da ne smije odbiti prijevoz pacijenta. Zašto ste u nekoliko navrata pitali kako je pacijent, drugog pacijenta ŽF tijekom prijevoza, svjedok izjavljuje da je pitao zato što je smatrao da je pokojni pacijent RF u lošem stanju i to iz razloga što se brinuo i brine se za sve pacijente, a u opisu poslova mu nije nigdje naznačeno da mora pitati za stanje pacijenta...uzeo kao vjerodostojan i životan jer upravo ovaj svjedok kao vozač kola saniteta je, osim same obitelji, naravno, doživio najtragičniju stvar koja se čovjeku na takvom radnom mjestu može dogoditi, a to je da mu pacijent tijekom prijevoza umre. Svjedok se nije opravdavao, izvlačio na odgovornost drugih, već je iskazao činjenično jasno kako je bilo prilikom navedenog događaja: s čim su kola saniteta od opreme za reanimaciju raspolagala, što bi se dogodilo da je pacijentu pozlilo tijekom puta, a pratnje nema . Iskaz ovog svjedoka ne potkrepljuju samo njegovi u tom trenutku nadređeni, ravnatelj HF i šef saniteta UD već i sestra u KBC Zagreb MF i administratorica KBC Zagreb, LF [adresa].

25. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi ("Narodne novine" br. 124/11) je u čl. 5. propisivao: "Načelo sigurnosti pacijenata ostvaruje se provedbom mjera kojima se svakom pacijentu osigurava pravo na kvalitetnu zdravstvenu zaštitu sukladno njegovom zdravstvenom stanju i općeprihvaćenim stručnim standardima te sprečava ju štetni neželjeni događaji čija bi posljedica mogla biti smrt ili oštećenje zdravlja pacijenta."

25.a Zakon o zdravstvenoj zašiti ("Narodne novine" br. 100/18, 125/19, 133/20, 147/20, 131/21) je u članku 20. stavku 1. propisivao: " Načelo funkcionalne integracije osigurava suradnju zdravstvenih ustanova na svim razinama zdravstvene djelatnosti, uz restrukturiranje na osnovi zajedničkog razvoja, unaprjeđenja i usklađivanja procesa upravljanja, dijagnostičko-terapijskih postupaka, dobre kliničke prakse, kao i svih drugih oblika operativnih metodologija usmjerenih prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga, ishoda liječenja te povećanoj djelotvornosti i dugoročnoj racionalizaciji troškova sustava zdravstva."

26. Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene (NN 79/11, 124/11, 118/18) u članku 5. pod nazivom "2. SIGURNOST PACIJENATA I OSOBLJA" propisuje: "2.1. Zdravstvena ustanova, trgovačko društvo i privatni zdravstveni radnik moraju imati načine za prepoznavanje i otkrivanje prevalencije i ozbiljnosti incidenata koji utječu ili prijete sigurnosti pacijenata i osoblja. To mora uključivati medicinske pogreške i neželjene događaje."

27. Tijekom postupka tužitelji nisu dokazali da na strani tuženika postoji pasivna legitimacija te pogotovo u situaciji kada je tuženik osporio pasivnu legitimaciju dotičn i su primjenom pravila o teretu dokazivanja kako je to propisano članku 221. ZPP-a bili dužni sporne činjenice dokazati. Dakle, nisu dokazali pasivnu legitimaciju tuženika kao odgovornog za smrt pacijenta RF, a time nisu dokazali ni moguću odgovornost tuženika za nastalu štetu tužiteljima, pa sud smatra da je osnovan istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije, te je tužbeni zahtjev tužitelja valjalo odbiti kao neosnovan upravo iz razloga nedokazane pasivne legitimacije i odlučiti kao u izreci ove presude. Kako je odluku utemeljio na promašenoj pasivnoj legitimaciji na strani tuženika sud se dalje nije upuštao u odluku o osnovanosti i visini tužbenog zahtjeva.

29. Odluka o trošku tuženika temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora od 103.523,78 eura. Tako je tuženiku priznat trošak po Tbr. broj 8/1 OT-e za odgovor na tužbu u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/4 OT-e za sastav podneska od 21. ožujka 2023. u iznosu od 62,50 eura (PDV uračunat), po Tbr.8/4 OT-e za sastav podneska od 17. travnja 2025. iznos od 62,50 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/3 OT-e za sastav podneska od 15. svibnja 2025. iznos od 250,00 eura, po Tbr. 8/1 za sastav podneska od 11. srpnja 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/1 za sastav podneska od 11. rujna 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/1 za sastav podneska od 1. listopada 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/1 za sastav podneska od 10. listopada 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 8/4 OT-e za sastav podneska od 24. listopada 2025. u iznosu od 62,50 eura (PDV) uračunat, po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 5. svibnja 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 20. studenog 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 13. siječnja 2026. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 24. veljače 2026. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/3 OT-e za pristup na ročište za objavu presude 26. ožujka 2026. u iznosu od 125,00 eura (PDV uračunat), odnosno sveukupno 18.112,50 eura. S preostalim dijelom troška tuženik se odbija.

30. Odluka o trošku umješača temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23, 107/25 - dalje: Tarifa), a prema vrijednosti predmeta spora od 103.523,78 eura. Tako je umješaču priznat trošak po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 20. studenog 2025. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 13. siječnja 2026. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), po Tbr. 9/1 OT-e zastupanje na ročištu od 24. veljače 2026. u iznosu od 1.950,00 eura (PDV uračunat), odnosno sveukupno 5.850,00 eura.

31. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Novoj Gradiški 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Tanja Marušić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave iste na e-oglasnoj ploči. Žalba se podnosi pisano ovom sudu u 3 istovjetna primjerka. Rok za stranku koja nije uredno obaviještena o ročištu za objavu presude računa se od dana primitka pisanog otpravka presude.

DNA:

1. Marko Golubić, odvjetnik u Koprivnici

2. Ana-Maria Bogović, odvjetnica u Slavonskom Brodu

3. Alen Čičak, odvjetnik u OD Župić & partneri d.o.o, Zagreb