Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj Pn-78/2023.-40.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice DŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Vesna Narančić, odvjetnica u Krapini, protiv tuženika LŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Zubić, odvjetnik u Krapini, radi naknade štete, nakon 18. veljače 2026. zaključene javne glavne rasprave u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice te punomoćnika tuženika, na ročištu za objavu odluke 26. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"I. Nalaže se tuženiku LŠ iz [adresa], da tužiteljici DŠ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati imovinsku štetu u iznosu od 3.502,24 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 24. rujna 2023. godine, pa do isplate u skladu s čl. 29. st. 2. ZOO-a po stopi koja se određuje, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve sukladno nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka šumarske struke Davora Cesarca od 30. prosinca 2025. godine temeljem koje su panjevi označeni slovima AB-EF GHI procijenjeni na nekretnini koja je u posjedu tužiteljice, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu od dana presuđenja do isplate u skladu sa čl. 29. st. 2. ZOO-a, po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.“

III. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljima trošak parničnog postupka u iznosu od 1.250,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude 26. ožujka 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u skladu s čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je u tužbi navela da je tuženik tijekom 2022. godine, za što je tužiteljica saznala 23. rujna 2022., bez njene privole i znanja posjekao 8 stabala hrasta na nekretnini koju je tužiteljica naslijedila iza svog pok. brata OŠ iz [adresa] temeljem rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-1093/2022 i koji je upisan kao posjednik nekretnine s koje je tuženik posjekao navedena stabla hrasta, a koja je označena u zemljišnoj knjizi kao kčbr. [katastarska čestica] šuma površine 396 čhv ili 1424 m2, z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a u katastarskom operatu u posjedovnom listu br. 233, k. o. [katastarska općina].

1.1. Tužiteljica je sa svojim pravnim prednicima u mirnom, zakonitom i istinitom posjedu predmetne nekretnine više od 30 godina. S tuženikom je mirnim putem pokušala riješiti prijepor, no on je to odbio.

1.2. Tužiteljica temeljem čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima zahtijeva isplatu imovinske štete u iznosu od 5.308,91 EUR sa zakonskom zateznom kamatom od 24. rujna 2023.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Osporio je da bi on tijekom 2022. godine porušio 8 stabala hrasta na predmetnoj nekretnini, koja je u vrijeme navodnog događaja bila u posjedu i izvanknjižnom vlasništvu njezinog pok. brata OŠ, kojeg je naslijedila po njegovoj smrti, a ne u tužiteljičinom vlasništvu ni posjedu. Tuženik nikad u životu nije rušio stabla u šumi, bilo svojoj, bilo tuđoj. Točno je da je tužiteljica telefonskim putem nazvala tuženika i tražila da joj se naknadi šteta zbog porušenih stabala, ali joj je tuženik tom prilikom na nedvojben način dao do znanja da on nikada nije rušio nikakva stabla i da s time nema nikakve veze te da je stabla hrasta po nalogu njegovog pok. oca FŠ u njihovoj šumi porušila njemu nepoznata osoba koju je angažirao i platio upravo njegov otac. Tuženik uopće nije bio upoznat da je otac nepoznatoj osobi dao nalog da u njihovoj šumi oznake kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] za rušenje 8 stabala hrasta, što je ovaj i učinio, no otac tuženika je toj osobi pokazao pogrešnu šumu, odnosno istome je pokazao nekretninu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojoj su posječena stabla hrasta. Vlasnica i posjednica ove nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je BŠ koja je po saznanju za rušenje stabala u njezinoj šumi kontaktirala pok. FŠ koji nije bio svjestan činjenice da je pokazao pogrešnu šumu jer se zbog starosti i težeg snalaženja u prostoru zabunio u odnosu na strane svijeta te je pokazao šumu s južne strane misleći da se radi o sjevernoj strani te ga je tražila da joj naknadi štetu.

2.1. Radi otklanjanja bilo kakve dvojbe, po nalogu pok. FŠ na lice mjesta je izašao ovlašteni mjernik koji je izvršio geodetsko snimanje nekretnine u vlasništvu BŠ označene kao kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na kojoj su po nalogu pok. FŠ zaista bila posječena stabla hrasta, i to njih 8 te je o tome izradio i elaborat iskolčenja koji je potvrdio navode BŠ.

2.2. Pok. FŠ je prihvatio utvrđenje ovlaštenog mjernika te je BŠ na ime naknade štete 30. siječnja 2023. isplatio iznos od 2.400,00 EUR, o čemu je sastavljena izjava koju su stranke ovjerile po javnom bilježniku. Smatra da je tužiteljica u zabludi o granicama nekretnine koju je naslijedila (kčbr. [katastarska čestica]), budući da ista graniči s nekretninom BŠ (kčbr. [katastarska čestica]), k. o. [katastarska općina] i pogrešno smatra da je spornih 8 stabala hrasta porušeno u šumi koju je ona naslijedila iz pok. brata OŠ. Kako je tužiteljica tek po smrti svog brata naslijedila nekretninu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], životno je logično da nije bila uvedena u posjed iste te ne zna niti može znati stvarne granice posjeda.

2.3. No, sve navedeno ne tiče se tuženika koji u k. o. [katastarska općina] nema nikakvu nekretninu niti su on ili njegov pok. otac FŠ bili u bilo kakvom sporu s prednikom tužiteljice koji bi se odnosio na pitanje posjeda ili vlasništva nekretnina. Predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tužiteljica je tijekom postupka na glavnoj raspravi 18. veljače 2026. precizirala tužbeni zahtjev na ime naknade štete na način da je istog smanjila sukladno nalazu i mišljenju šumarskog vještaka, time da je izmijenila činjenične navode tužbe na način da je kao nekretninu koju posjeduje označila nekretninu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koja je omeđena bijelim drvenim stupićima i označena je u nalazu i mišljenju geodetskog vještaka slovima J-M-K-L-N-O-R, koje stupiće je postavila tužiteljica sa suprugom BŠ i MŠ kao vlasnicima susjednih parcela. Tvrdi da stvarno posjedovno stanje ne odgovara podacima iz katastarskog operata jer je tužiteljica upisana kao izvanknjižna vlasnica kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koju u većem dijelu posjeduje MŠ, koji je upisan kao posjednik kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] koju u naravi ne posjeduje. Prema katastarskom operatu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] zamaknute su prema sjeveru i ne odgovaraju stvarnom posjedovnom stanju.

4. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u posjedovni list na str. 4-5 spisa, u rješenje o nasljeđivanju ovoga suda poslovni broj O-1093/2022, kojeg je donio Javni bilježnik Vlasto Podgajski pod brojem UPP-OS-145/22 od 22. studenoga 2022. na str. 6-8 spisa, u preslik fotografija na str. 9-11 spisa, u nacrt iskolčenja za kčbr. [katastarska čestica] na str. 23-26 spisa, u izvod iz posjedovnog lista na str. 27-28 spisa, u zemljišnoknjižne izvatke koji se nalaze u spisu, u rješenje na str. 30-32 spisa, u izjavu FŠ i BŠ na str. 33-34 spisa, saslušao stranke u svrhu dokazivanja, kao i svjedoke MŠ, VŠ, BŠ, PŠ, proveo očevid na licu mjesta uz geodetsko i šumarsko vještačenje.

4.1. Tužiteljica je tijekom postupka odustala od predloženog svjedoka ĆŠ.

5. Temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

6. U ovom je predmetu bila sporna osnovanost i visina tužbenog zahtjeva. Nesporno je bilo da su predmetna stabla porušena u tuđoj šumi, no sporno je u kojoj i čijoj šumi odnosno sporna je bila činjenica koju su šumu uživali prednici tužiteljice te koju je nekretninu zapravo tužiteljica naslijedila iza svog brata kao izvanknjižno vlasništvo. Sporna je bila i pasivna legitimacija tuženika u ovom predmetu.

6.1. Uvidom u izjavu na str. 33 spisa utvrđeno je da je istom tuženikov otac FŠ izjavio da je zabunom porušio drva (8 hrastova) na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] vlasnici BŠ rođ. FŠ iz [adresa] te je istom izjavom potvrđeno da joj plaća drva u gotovini u iznosu od 2.400,00 EUR. Otisak prsta FŠ i potpis BŠ ovjeren je od strane Javne bilježnice Gordane Večerić u [adresa], 30. siječnja 2023. pod brojem OV-284/2023.

6.2. Uvidom u rješenje o nasljeđivanju ovoga suda poslovni broj O-1093/2022, kojeg je donio Javni bilježnik Vlasto Podgajski, kao sudski povjerenik pod brojem UPP-OS- 145/22 iza pok. OŠ utvrđeno je da je njegovom nasljednicom proglašena tužiteljica u cijelosti te da je predmetna nekretnina kao izvanknjižno vlasništvo upisano u posjedovni list br. 233, k. o. [katastarska općina] obuhvaćena ostavinskom imovinom iza pok. OŠ prema tom rješenju o nasljeđivanju.

7. Saslušana u svrhu dokazivanja tužiteljica je iskazala da je ona preko svog susjeda ŽŠ, s kojim je išla te jeseni 2022. godine u šumu, saznala da je ta stabla hrasta posjekao upravo tuženik, a isto saznanje je on dobio od SŠ koji ima OPG i nalazi se u neposrednoj blizini te njihove šume. SŠ je rekao njenom susjedu MŠ da je vidio tuženika kako vozi ostatke od trupaca iz šume s time da je tih 8 trupaca na nekretninu SŠ dovezao i ostavio dva dana D, a on je kupio trupce od tuženika. SŠ nije osobno vidio tuženika kako pili drva, već je vidio da ostatke od trupaca traktorom vozi iz šume. Poslije te sječe je tuženik nju zvao i rekao da će se dogovoriti oko tih drva te su se našli u [adresa] u kafiću, a ona mu je rekla neka joj dade svojih 8 takvih trupaca hrasta na što je on odgovorio da on takvih trupaca nema. Na to je odgovorila da neka joj onda to plati i da to vrijedi 30.000,00 kuna. Na to je on odgovorio da je to puno, na što je ona odgovorila da će ga onda tužiti. Poslije toga su otišli u šumu ona, ŽŠ i suprug gđe BŠ te su osobno izmjerili širinu čestice ŽŠ te od njegove čestice širinu njezine čestice i od te čestice širinu čestice gđe BŠ. Kad je naknadno došao van geodeta kojeg je pozvao tuženik rekao je da su oni to približno dobro izmjerili. Po tim nekakvim geodetskim izmjerama ispada da njezine čestice na terenu uopće nema i po toj izmjeri ispada da je tuženik posjekao stabla na nekretnini ĐŠ kojoj je prema njezinim saznanjima isplatio novce. Ona tu svoju česticu u naravi šumu uživa dugi niz godina jer je jedan dio naslijedila iza svog pok. oca, dok je preostale dijelove iste čestice naslijedila iza smrti svoje majke i brata OŠ. Ona nije angažirala geodetu, a ne zna kako se zove geodeta, niti zna kojeg je geodetu angažirao tuženik. Poznato joj je da je otac tuženika bio star i bolestan te ne vjeruje da bi on dao nalog za sječu tih stabala. Navodi da su njezini susjedi u toj šumi, a koji graniče s njezinom česticom, s jedne strane ŽŠ, a s druge strane ĐŠ i te međe nisu nikada bile sporne. Tužiteljica navodi da je tuženikova nekretnina očito iza nekretnine IŠ, koji je neposredni susjed ĐŠ. Tuženik je jedini sin svojeg oca s time da ima i živu majku. Često viđa tuženika u [adresa], u [adresa], budući da i ona u [adresa] ima kuću koju je naslijedila iza svojih roditelja i brata, a tuženik ima isto tako roditeljsku kuću iako tamo ne živi. Tužiteljica navodi da barem 2-3 puta mjesečno obilazi tu svoju kuću u [adresa], a kuća tuženika odnosno njegovih roditelja je u neposrednoj blizini. Tuženik je osobno napisao u odgovoru na tužbu da je isplatio novac BŠ te smatra da otac tuženika nije mogao isplatiti njoj novce jer je bio bolestan i ne živi u [adresa]. FŠ sigurno nije mogao doći sam javnom bilježniku u [adresa] te da ga je tamo sigurno vozio tuženik.

8. Tuženik je iskazao da uopće ne zna zašto je on ovdje tuženik jer živi u [adresa] godina, a u toj šumi koje je njegov otac bio vlasnik nije bio 30 godina odnosno nisu mu poznate međašne granice, nije vozio ostatke od trupaca iz šume, već je to vozio HŠ koji je tatin prijatelj pa i njegov. Tuženik nije sjekao drva niti ih je vozio, a nalog za sječu je dao njegov otac. Njegov otac je također pozvao van geodetu jer i on očito nije dugo bio u šumi pa nije znao gdje je granica i nakon što je uočena greška on je za ta posječena drva gđi BŠ naknadio novčani iznos od 2.400,00 eura. Tuženik nije zvao geodetu niti je sudjelovao u bilo čemu oko tih drva. Njegov otac je umro u 9. mjesecu 2023. godine, a tu šumu je naslijedila njegova majka. Nije točno da je on zvao tužiteljicu nego je ona zvala njega i tom prilikom joj je rekao da s tim nema ništa i da neka nazove njegovog oca. Točno je jedino da su se sastali u kafiću u [adresa] kada je ona tražila da joj tuženik isplati određene novce za te trupce, na što nije pristao jer joj je ponovio da s tim nema ništa i da se sa svim spornim pitanjima obrati njegovom ocu. Bio je s majkom na terenu kada je bio nazočan geodet, vozio je majku jer je otac bio bolestan pa nije mogao ići, a od susjeda su bili prisutni MŠ i BŠ.

9. Svjedok MŠ je iskazao da mu je tuženik susjed. Na predmetnoj lokaciji ima i svoju nekretninu označenu kao kčbr. [katastarska čestica] koja je susjedna tužiteljičinoj nekretnini koja nosi podoznaku 14. Njegova parcela je široka 11,35 m jednako kao i sve ostale nekretnine do nje koje čine tzv. šumu Špitalsko od ukupno 22 parcele. Kad je tužiteljičin brat umro, prije dvije godine, otišao je s njom u šumu da si ona malo rasvijetli koja je to njezina šuma i da bude sigurna da je to 100% njezina šuma. Inače su njihovi djedovi bili braća te je on znao granice tih nekretnina. Pokazao joj je njenu šumu te su vidjeli da su u istoj posjećeni hrastovi, 8 ili 10 komada, ali trupaca nije bilo, bili su samo vidljivi ostaci granja, a panjevi nisu bili previše svježi. Gospođa BŠ ima svoju šumu do tužiteljičine te je vidio njenu majku NŠ kako i u kojim granicama uživa predmetnu nekretninu. Njezina majka je umrla prije 8 ili slično godina. Tužiteljičin brat je u predmetnoj šumi sjekao drva za ogrjev kao i on na svojoj nekretnini. Gospođa BŠ je naslijedila svoju nekretninu nakon svoje pok. majke, a ona nije dolazila na tu nekretninu jer živi u [adresa]. Nije vidio, ali je čuo da je tuženik prodao trupce, a njemu je logično iako nije vidio da je ista osoba koja je sasjekla trupce iste i izvukla iz šume. Na tri parcele i to na parceli tužiteljice, gospođe BŠ i gospodina IŠ sada više ne postoji šuma jer je posječena. Ne zna tko je to učinio. S SŠ je razgovarao o predmetnoj sjeći stabala te mu je on rekao da zna tko je to posjekao i da je to čovjek kojeg on poznaje. Ne zna ime ni prezime. LŠ je naručio geodetu, a ne ĐŠ te je on o tome bio obaviješten i bio je na predmetnim nekretninama skupa s tužiteljicom, BŠ i tuženikom. Tuženik je platio geodetsku izmjeru 2.000,00 kn pred svima njima. Geodeta je izmjerio predmetne nekretnine te je utvrdio da je šuma "zamaknuta", da ju treba pomicati odnosno da fali jedna nekretnina. Najprije je rekao da su dobre međe, a onda da međe ne štimaju, ništa nije potpisivao, nije bilo nikakvih papira na terenu ni određivanja međa. Geodet je posprejao stupiće. Svjedok se nije penjao s njim na vrh nekretnine. Geodet je mjerio nekretninu LŠ. Tuženik graniči s nekretninom IŠ. Ne graniči s tužiteljičinom nekretninom.

10. Svjedokinja VŠ je iskazala da je njen pok. suprug FŠ išao pokazati šumu kupcu drva odnosno stabala. Tome nije bila prisutna jer u toj šumi nije bila više od 15 godina te se ne bi znala orijentirati. Suprug je otišao nakon što je pokazao šumu i nije vidio tko je točno rušio drva. Na kraju se ispostavilo da je porušena tuđa šuma. To im je došao reći MŠ kojem su rekli da to nisu znali. Potom su zvali geodetu koji je utvrdio da su predmetna stabla porušena na nekretnini BŠ te je njen suprug isplatio novce za ta stabla BŠ. Ne zna koliko je to bilo novaca. Sin nema nikakve veze s tim, a suprug je pogriješio. Suprug je znao odlaziti i ranije u tu šumu. Dobili su novce od kupca stabala i te novce je primio njen pok. suprug, a ne njen sin. Sin je vozio njenog supruga k javnom bilježniku da isplati novce gospođi BŠ. Nakon smrti supruga, ona je postala vlasnik predmetne šume, a ne njezin sin. Ne zna je li tužiteljica prije pokretanja ovog postupka razgovarala s njenim sinom.

11. Svjedokinja BŠ je iskazala da ima saznanja o predmetnoj sjeći šume na način da ju je o tome obavijestila tužiteljica DŠ. U to nije sigurna. Ne zna je li ju o tome obavijestio ŽŠ ili DŠ. Gospodin FŠ je već bio u godinama. On i sin su posjekli predmetnu šumu 2022. godine, a nakon mjerenja se ispostavilo da je posjećena djelomično njezina, a djelomično šuma tužiteljice. To su utvrdili nakon što je tuženik pozvao mjernika te su potom i oni tražili da im izmjeri i pokaže njihove nekretnine. Svi su bili prisutni kod mjerenja. Ona je primila odštetu za posjećena stabla o čemu posjeduje potvrdu s ovjerom javnoga bilježnika te joj je LŠ osobno dao oko 18.000,00 kn. Ne zna je li tužiteljica tražila ili primila odštetu. Ona je predmetnu nekretninu naslijedila od svoje majke koja je istu uživala. Otprilike su znali granice njihove nekretnine, ali nitko to nije znao točno. Bilo je oko 12 do 13 posječenih hrastova, ali u to nije sigurna, to više zna njezin suprug, jer ona nije bila tamo, jer je prije toga operirala kuk. Potpisala je primitak novca, a potpisnik tog istog dokumenta je bio FŠ koji je dao otisak svog prsta. U toj izjavi stoji da je FŠ pogrešno posjekao drva u toj šumi. U potpisanoj izjavi navedeno je da odštetu plaća FŠ. Tuženik je bio po strani kad je ona kod javnog bilježnika razgovarala sa FŠ. Kako je FŠ bio nemoćan, sjedio je na stolcu i izvadio je novčanik iz džepa i dao joj novac. Novac joj nije dao LŠ. Na pitanje je li FŠ mogao posjeći šumu odgovorila je da su to očito radili radnici.

12. Svjedok PŠ je iskazao da je kao mjernik po narudžbi tuženika iskolčavao najprije dvije parcele između kojih su se nalazile još dvije parcela. Dva, tri tjedna kasnije tuženik ga je pozvao da mu dođe iskolčiti još jednu parcelu na što mu je rekao da to nije njegova parcela i zašto to radi, a on je rekao da imaju neku situaciju. Isprintao je vlasnički i posjedovni list da si to ljudi mogu pratiti. Njegov je zadatak bio iskolčiti određene nekretnine, a nije puno gledao porušena stabla kojih je bilo. Ne zna je li među tim nekretninama bila nekretnina DŠ. Izradio je nacrt iskolčenja. Prilikom mjerenja osim tuženika bilo je prisutno još dvoje-troje ili petero ljudi, ne može se točno sjetiti, a misli da je i među njima bila prisutna tužiteljica. To je bilo u 11. mjesecu 2023. pa se ne može svih stvari sjetiti. Kad je drugi put vršio iskolčenje među tim nekretninama bila je nekretnina gospođe BŠ. Misli da na nekretnini BŠ nije bilo puno srušenih stabala, već da je više bilo srušeno na nekretnini koju je prvotno iskolčavao. Nekretnine koje je prvo iskolčavao se ne sjeća, a nakon što vrši uvid u svoj nacrt iskolčenja utvrđuje da su pripadale čkbr. [katastarska čestica] na dan **.**.2022. FŠ kao posjedniku u katastru, a u gruntovnici su bile upisane treće osobe. Na drugoj nekretnini kao vlasnici su bili upisani čkbr. [katastarska čestica] – FŠ L, O, IŠ, F, a kao posjednik je također bio evidentiran FŠ. Čestica 1494/11 je bila nekretnina na kojoj se nalazilo više srušenih stabala nego na čestici 1494/9 koliko se sjeća. Nije ga zanimalo je li stanje na terenu odgovaralo stanju prema kopiji katastarskog plana jer je on bio dužan pokazati strankama točke nekretnina na terenu. Nije tužiteljici ni ostalima rekao da su parcele "zamaknute" niti da nekretnina tužiteljice ne postoji. Stranke mu nisu potpisivale izvješće o međama jer se nije radilo ni o kakvom službenom dokumentu koji bi se prosljeđivao u katastar. Uvijek kaže da je dobro da što više susjeda dođe na teren da vide što on radi. U konkretnom slučaju nitko od prisutnih nije stavljao primjedbe na njegovo iskolčavanje katastarskih podataka na terenu te nije imao razloga sumnjati u katastarske podatke. Ako on pokaže na terenu neku parcelu, a netko od prisutnih se s tim ne slaže, mora mu to reći te ga u tom smislu zanimaju informacije i stvarno stanje na terenu. Na pitanje je li s tužiteljicom i BŠ utvrđivao među između njihovih nekretnina i to između 1494/13 i 1494/14 odgovorio je da za iste nekretnine vrijedi sve ono što je već ranije naveo općenito za ostale nekretnine. Vjeruje da je njegov nacrt iskolčenja za česticu 1494/13 točan jer mu nitko nije stavljao na terenu nikakve primjedbe u odnosu na pokazane katastarske podatke na terenu. Kad bi stranka koja je vlasnica odnosno posjednica nekretnine tražila od geodete izradu službenog ispravka elaborata za ispravak međe odnosno izradu elaborata, tada bi se radilo na način da službeno pozove ljude koji su upisani u katastru i gruntovnici pri čemu bi stranke i susjedi bili dužni njemu pokazati granice parcela. Izrada elaborata o ispravku nije preduvjet za izradu nacrta iskolčenja. Mogao bi napraviti geodetski elaborat s takvim stanjem na terenu pod uvjetom da međa koja mu se pokaže ne smije biti sudski sporna i jedna i druga strana se moraju složiti s međama i potpisati njegov elaborat. Parcela tužiteljice na terenu nije bila obilježena, a u svom 12-godišnjem radu naišao je samo na možda 4 oznake na terenu. Dopušta da su stranke na terenu obilježile svoje nekretnine te da im je on pri tom rekao da su dosta precizno obilježili nekretnine što samo potvrđuje da su stranke potvrdile da je međa praktički tu gdje je i on pokazao međe po oznakama u katastru.

13. Nalazom i mišljenjem stalnog sudskog vještaka trgovačkog društva Geo Legin d.o.o. utvrđeno je da se samo jedan od panjeva (panj označen slovom I) nalazi na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], dok se 7 panjeva nalazi na kčbr. [katastarska čestica] (panjevi označeni slovima A, B, E, F, G i H), time da se panjevi označeni slovima C i D nalaze na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

13.1. Katastarska čestica br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana je u bazi zemljišnih podataka u zk uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao šuma Špitalsko površine 1421 m2 na ime: 1. suvlasnički dio: 1/4 CŠ, [adresa], 2. suvlasnički dio: 1/4 KŠ, [adresa] i 5. suvlasnički dio: 2/4 BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], B. [adresa].

13.2. Katastarska čestica br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana je u bazi zemljišnih podataka u zk uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao šuma Špitalsko površine 1424 m2 na ime 1. suvlasnički dio: 1/6 DŠB, [adresa], 2. suvlasnički dio: 1/6 GŠ, [adresa], 3. suvlasnički dio: 1/6 GŠ O , [adresa], 4. suvlasnički dio: 1/6 JŠ, Čret 107, 5. suvlasnički dio: 1/6 JŠ MŠ, [adresa] i 6. suvlasnički dio: 1/6 JŠ KŠ, [adresa].

13.3. Katastarska čestica br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisana je u bazi zemljišnih podataka u zk uložak broj [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] kao šuma Špitalsko površine 1424 m2 na ime 1. suvlasnički dio: 1/6 LŠB, [adresa], 2. suvlasnički dio: 1/6 RŠ, [adresa], 3. suvlasnički dio: 1/6 TŠ, [adresa], 4. suvlasnički dio: 1/6 TŠ NŠ, [adresa], 5. suvlasnički dio: 1/6 ČŠ, [adresa] i 6. suvlasnički dio: 1/6 ŠŠ, [adresa].

13.4. Šumarskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku utvrđeno je da je iznos naknade šumske štete za drvne proizvode utvrđen na način da se prodajna cijena po jedinici mjere pojedinog proizvoda iz prodajnog cjenika Hrvatskih šuma d.o.o. pomnoži faktorom. Za drvne proizvode jednodobnih šuma starijih od 2/3 ophodnje do početka obnove, prirodno podignutih faktorom 2,5. Prodajna cijena pojedinog šumskog proizvoda iz prodajnog cjenika pomnožena je faktorom utvrđenim Šumsko – odštetnim cjenikom objavljenim u "Narodnim novinama" broj 37/2015. Faktor sadrži obeštećenje za šume i šumska zemljišta, šumskih proizvoda i šumske infrastrukture, obeštećenje za umanjenje općekorisnih funkcija šuma i obeštećenje za pogoršane uvjete uzgoja, zaštite, iskorištavanja i urešivanja šuma. Panjevi su u dosta odmaklom procesu truljenja te se pretpostavlja da se radi o stablima hrasta. Vrijeme sječe je određeno prema stadiju truljenja panjeva, mahovini i vegetaciji oko panjeva pa se procjenjuje da se radi o sječi staroj oko 3 i više godina. Ukupno je posječeno 21,75 m3 drveta. Procijenjena je učinjena šteta za svaki pronađeni panj, a ukupna šteta iznosi 2.278,02 EUR, a sa zaštitnim faktorom 5.695,05 EUR.

13.5. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje oba vještaka jer su isti izrađeni detaljno, argumentirano i stručno.

14. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazima tuženika i svjedoka VŠ, BŠ, koji su iskazivali međusobno podudarno i u skladu s pismenim dokazima u spisu i u kontekstu iskaza svjedoka PŠ. Iskaz tužiteljice i svjedoka MŠ u dijelu u kojem navode da je geodet na terenu prije pokretanja ovog postupka utvrdio da su predmetne nekretnine „zamaknute“ i da tužiteljičine nekretnine nema, direktno je suprotan iskazu svjedoka PŠ koji je obavio upravo taj očevid na terenu i potvrdio u svom iskazu da mu nitko na terenu nije stavljao nikakve primjedbe na pokazane međe odnosno nacrt iskočenja za kčbr. [katastarska čestica]. Nadalje se ističe da je iz iskaza svjedoka MŠ utvrđeno da je on na terenu pokazao tužiteljici njenu šumu „da si ona malo rasvijetli koja je to njezina šuma i da bude sigurna da je to 100% njezina šuma“. To znači da u to vrijeme (nakon smrti njezinog braka OŠ) tužiteljica nije točno znala koja je njezina šuma u tom šumskom kompleksu.

15. Po čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. Po čl. 1046. ZOO-a šteta je umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

15.1. Prema čl. 7. st. 1. ZPP-a stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Na tužiteljici je bio teret dokazivanja da su predmetna posječena stabla posječena u njezinoj šumi odnosno u šumi koja je njezino vlasništvo. Nije dokazala da bi u zemljišnoj knjizi bila upisana kao vlasnica kčbr. [katastarska čestica] ili 1494/14 u smislu čl. 120. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV). No, nedvojbeno je kao posjednik predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica] u evidencijama katastra zemljišta bio upisan njezin pravni prednik – brat OŠ, kojeg je ona u cijelosti naslijedila. Predmetna nekretnina označena kao kčbr. [katastarska čestica] ušla je u njegovu ostavinu kao izvanknjižno vlasništvo.

16. Uvažavajući tvrdnje i pokazivanja stranaka na licu mjesta i povezujući isto sa skicom očevida i nalazom i mišljenjem geodetskog vještaka, utvrđeno je da sporna stabla hrasta nisu posječena na predmetnoj nekretnini kčbr. [katastarska čestica] (osim stabla panja označenog na skici očevida slovom I), već na nekretnini kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

17. Tužiteljica nakon zaključenja prethodnog postupka ne može iznositi nove činjenice, osim ako ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti prije zaključenja prethodnog postupka. Ovo pravilo čl. 299. st. 2. i 3. ZPP-a ograničava mogućnost iznošenja novih činjenica i predlaganja novih dokaza nakon zaključenja prethodnog postupka, dopuštajući to samo u iznimnim slučajevima kada stranka nije mogla ranije iznijeti te činjenice ili dokaze bez svoje krivnje. Posebno stoga što je tijekom postupka iz iskaza svjedoka MŠ utvrđeno da joj je on pokazao šumu koju je naslijedila iza smrti svog brata.

18. Pritom se ističe da način na koji je tužiteljica na zadnjem ročištu glavne rasprave precizirala tužbeni zahtjev ne predstavlja preinaku tužbe jer je ona samo činjenično iznosila nove tvrdnje, dok je sam tužbeni zahtjev zapravo smanjila, a što ne predstavlja preinaku tužbe u smislu čl. 191. st. 1. i 3. ZPP-a.

19. S obzirom na činjenicu da iz iskaza stranaka i svjedoka proizlazi da je i u fazi kad je tuženikov otac htio naknaditi štetu vlasniku šume bilo sporno kome je zapravo trebalo naknaditi štetu. Zato sud smatra da je tužiteljica mogla i do zaključenja prethodnoga postupka provjeriti jesu li predmetni panjevi posječeni u njenoj ili susjednoj šumi, o kojoj se oznaci čestice radi kao i činjenicu gdje su granice i međe njezine naslijeđene šume te da nije bila onemogućena u provjeri istih činjenica do zaključenja prethodnoga postupka. Posebno s obzirom na sadržaj odgovora na tužbu tuženika u ovom predmetu u kojem je to istaknuto i s obzirom na činjenicu da je imala stanovito vrijeme od dostave odgovora na tužbu do zaključenja prethodnog postupka za navedenu provjeru ili predlaganje daljnjih dokaza na tu spornu okolnost.

19.1. Nadalje, tužiteljica se u činjeničnim navodima tužbe osvrće i na pravni institut dosjelosti (točka II. tužbe), no tijekom postupka nije dokazala da je njezin prednik kao izvanknjižni vlasnik stekao pravo vlasništva sporne nekretnine dosjelošću odnosno ispunjenjem zakonskih pretpostavki, niti je predlagala niti su se izvodili dokazi na okolnost kvalitete posjeda njezinog prednika i dužine odnosno neprekinutosti posjeda njezinih prednika i potom nje same, kako u pogledu kčbr. [katastarska čestica], tako posebno i u pogledu kčbr. [katastarska čestica], koja formalno nije ušla u ostavinu pok. OŠ.

20. Prema čl. 159. st. 1. i 3. ZV-a propisano je da se vlasništvo nepokretne stvari stječe dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja ako se radi o posjedu koji je barem pošten, pri čemu se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme koje su prednici na isti način posjedovali nekretninu. Po st. 2. zakonit, istinit i pošten posjednik stječe pravo vlasništva nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

20.1. Da bi sud uopće mogao dosuditi naknadu štete tužiteljici, valjalo je kao prejudicijelno pitanje utvrditi jesu li njezini pravni prednici dosjelošću stekli pravo vlasništva kčbr. [katastarska čestica] ili pak 1494/13, k. o. [katastarska općina], a potom je li tužiteljica mogla naslijediti tako stečeno pravo vlasništva odnosno predmnjevanog vlasništva, jer nitko ne može prenijeti na drugoga više prava nego što ga i sam ima (pa ni naslijediti imovinu).

20.2. Tužiteljica ničim nije dokazala da bi nesmetano i neprekidno tijekom godina ona i njezini prednici uživali baš čkbr. [katastarska čestica] ili 1494/13 na način da bi njihov posjed i posjed njihovih prednika bio kakvoće i trajanja potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, bilo 1494/14 ili 1494/13. Pritom se ističe da je tužiteljica formalno kao izvanknjižno vlasništvo po rješenju o nasljeđivanu naslijedila kčbr. [katastarska čestica], a ne kčbr. [katastarska čestica], tako da bi za kčbr. [katastarska čestica] dodatno trebala dokazati da je potonja kčbr. zapravo bila ostavinska imovina iza njezinog pok. brata, a što ne proizlazi iz pismenog rješenja o nasljeđivanju iza pok. OŠ.

21. Neovisno o tome, iz iskaza svjedoka VŠ i tuženika utvrđeno je da je predmetnu sječu drva naručio tuženikov otac, a ne tuženik te da je tuženikov otac htio nadoknaditi štetu pravom vlasniku šume u kojoj su posječena stabla (i doista nadoknadio nakon geodetske izmjere – BŠ). Da je sječu naručio i naknadu štete platio tuženik, kako to tvrdi tužiteljica, ne bi bilo životno logično da on svog bolesnog oca vozi u [adresa] javnom bilježniku na potpis izjave i plaćanja duga, već bi to riješio sam tuženik. Zbog toga proizlazi da tuženik nije pasivno legitimirana osoba u ovoj odštetnoj parnici. Na isto ne utječe dio iskaza svjedokinje BŠ koja je najprije iskazala da joj je tuženik naknadio štetu, a potom pojasnila da je njegov otac iz novčanika izvadio novac kod javnog bilježnika i platio joj, tim više što je tuženikova majka iskazala da je tuženikov otac upravo novac koji je dobio od prodaje posječenih stabala dao BŠ.

22. Slijedom navedenoga, a primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221. a ZPP- a, sud nije mogao sa sigurnošću utvrditi da su sporna drva posječena u šumi koju je tužiteljica naslijedila od svog brata, koja je to naslijeđena šuma ni da bi tužiteljica bila predmnjevana vlasnica kčbr. [katastarska čestica] ili pak kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Zato joj sud nije mogao ni dosuditi naknadu štete za stabla posječena na kčbr. [katastarska čestica], tako ni za dva posječena stabla na kčbr. [katastarska čestica].

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a. Budući da je tuženik zastupan po punomoćniku koji je odvjetnik, to je parnični trošak odmjeren u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23).

23.1. Parnični trošak tuženika obuhvaća trošak sastava odgovora na tužbu (tbr. 7/1 – 100 bodova), trošak zastupanja na ročištima 14. studenoga 2024., 3. ožujka 2025., 10. rujna 2025. i 18. veljače 2026. (tbr. 9/1-100 bodova), što ukupno iznosi 500,00 bodova. Računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 1.000,00 EUR. PDV na taj iznos jest 25% što iznosi 250,00 EUR, što ukupno iznosi 1.250,00 EUR.

24. Tužiteljica nije uspjela u parnici pa joj ne pripada ni naknada parničnog troška.

25. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 26. ožujka 2026.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa presude.

Dostaviti:

1. Odvj. Vesna Narančić, Krapina

2. Odvj. Ivan Zubić, Krapina

3. eOglasna ploča suda