REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: 78 Pn-2915/2023-40

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ŽŠ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku dr.sc. Krešimiru Škarici, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & Partneri d.o.o. Zagreb, Preradovićeva 32, protiv tuženika Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, OIB: 52848403362, zastupan po punomoćniku Dinku Rebroviću, odvjetniku iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 10. veljače 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja VŠ, odvjetničkog vježbenika i punomoćnice tuženika Sonje Šugh Bečeheli, odvjetnice, dana 26. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku "WEINER OSIGURANJE VIENNA INSURANCE GROUPE D.D." da tužitelju ŽŠ iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati

- s osnove neimovinske štete radi povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje iznos od 6.464,64 E, zajedno s pripadajućim zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 08. prosinca 2023., pa d isplate,

- s osnove imovinske štete iznos od 432,00 E, zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana 08. prosinca 2023., pa do isplate,

sve po stopi koja se do 31. prosinca 2022. određivala, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01. siječnja 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.

Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi troškove parničnog postupka zajedno sa zakonom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate po stopi koja se dobije uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena i sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

II. Nalaže se tužitelju ŽŠ iz [adresa], naknaditi tuženiku Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., Zagreb, Slovenska ulica 24, parnični trošak u iznosu od 1.450,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 26. ožujka 2026. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao pješak stradao u prometnoj nezgodi dana 11. svibnja 2023. godine u [adresa] oko 09.00 sati u Ulici Kralja Zvnomira 83 kada je na njega naletio osobni automobil marke Peugeot 307, registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao JŠ, osiguranik tuženika. Nadalje, navodi da mu je nakon prometne nezgode pružena liječnička pomoć u KB Dubrava, a daljnje liječenje nastavio je u specijalističkim ordinacijama. Navodi da je u prometnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji koja prileži uz tužbu, da se obratio tuženiku u mirnom postupku radi naknade neimovinske i imovinske štete dana 17. listopada 2022. godine i da mu tuženik u mirnom postupku nije bio voljan isplatiti iznos u cijelosti. Tužitelj zahtjeva naknadu s osnova neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u iznosu od 12.600,00 EUR i s osnova imovinske štete za pruženu tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.900,00 sa zateznom kamatom tekućom od 18. listopada 2023. godine (dan zaprimanja odštetnog zahtjeva od strane tuženika) te zahtijeva i naknadu parničnih troškova sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do dana isplate. Tužitelj predlaže sudu da usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim nastanak štetnog događaja i pasivnu legitimaciju, osporava odgovornost za nastanak štetnog događaja, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik se protivi zatraženom tijeku zateznih kamata za pruženu tuđu pomoć i njegu imajući u vidu da zatezna kamata predstavlja nenovčanu imovinsku štetu koji se iznos utvrđuje prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude. Tuženik predlaže sudu da odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu parničnog troška.

3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Potvrdu PP Dugo Selo od 12.09.2023. (list 6-7 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužitelja, zdravstveni karton tužitelja (list 8-17, 28-30, 54-66 spisa), Prijavu štete od 17.10.2023. (list 18-20 spisa), proveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku prof.dr.sc. Igoru Stipančiću (list 75-78 spisa), provedeno je prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni promet, dipl. ing. Berislavu Šimunoviću (list 89-94 spisa) kojeg vještaka je sud dopunski saslušao (list 111-112 spisa), saslušan je tužitelj i svjedok JŠ (list 85-86 spisa).

Sud je izvršio uvid u spis Općinskog kaznenog državnog odvjetništva broj Kp-DO- 2995/2023, te spis Policijske postaje Dugo Selo oznake Klasa: 211-04/23-I/574, Ur.broj: 511-19-38/06-I-3-1/2023 zajedno sa skicom mjesta nezgode i fotografijama mjesta nezgode.

Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88105, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 70/19 , 80/22, 155/23 i 146/25, dalje: ZPP), ovaj sud nalazi tužbeni zahtjev neosnovanim.

4. Tužitelj u tijeku postupka ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, protivi se navodima tuženika iz odgovora na tužbu sadržajno kao u podnesku od 30. travnja 2024. godine (list 33-34 spisa).

Tuženik tijekom postupka ostaje kod odgovora na tužbu, osporava navode tužitelja.

5. Sud je na okolnost utvrđivanja dinamike nastanka štetnog događaja saslušao tužitelja, svjedoka EŠ te proveo dokaz prometnim vještačenjem. Izvršen je uvid u spis Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KP- DO-2995/2023 i dokumentaciju koja prileži u spisu.

Tužitelj u svom iskazu danom na ročištu 15. svibnja 2025. (list 85-96 spisa) navodi da je taj dan ujutro išao na kavu u lokalni kafić, bila je maglica i padala je kiša, ne jaka, hodao je uz rub ceste koja ima kolnik za pješake i kada je došao preko puta ovog kafića pogledao je prvo s lijeve strane, pa s desne da li nailaze vozila i kada je vidio da nema vozila zakoračio je na kolnik i prešao jedan do dva koraka u kolničkoj traci uz koju se kretao do kafića, dalje se više ničega ne sjeća jer se probudio u bolnici. Nadalje navodi da je pješački prijelaz udaljen od ovog mjesta gdje ga je udarilo vozilo jedno 100 metara time da nije postavljen semafor i da svi prelaze preko kolnika kada idu u ovaj kafić i nitko ne ide do pješačkog prijelaza. Navodi da nije jeo kekse dok je prelazio cestu već je iste imao u džepu i očigledno su mu ispali nakon što ga je udario auto. Tužitelj iskazuje da je taj dan imao naočale za vid i one su ispale na cestu kada ga je vozilo udarilo u lijevu stranu tijela. Ističe da su mu pomoć i njegu pružali članovi domaćinstva. Sud neposrednim opažanjem utvrđuje naruženost kod tužitelja.

Iz iskaza svjedoka EŠ proizlazi da je upravljao vozilom taj dan, vidio je tužitelja kako se kreće po nogostupu uz cestu, padala je jaka kiša, kretao se brzinom od 40 km/h, a inače je bila dopuštena brzina 50 km/h, vidljivost je bila dobra iako je padala kiša. Navodi da je najednom tužitelj završio na njegovom vozilu, prethodno je vidio tužitelja kako se kreće nogostupom prije sudara jedno 30 ili 50 metara na udaljenosti, nije kočio jer je tužitelj najednom naletio na njegovo vozilo, da je tužitelj udario u blatobran na prednjoj desnoj strani, a onda je pao na šajbu. Navodi da nije vidio da bi tužitelj počeo prelaziti cestu, jer se kretao kolničkom trakom tako da je tužitelj dolazio njemu u susret, a tužitelj je imao kapuljaču na glavi, pa vjerojatno nije vidio od te kapuljače. Zaustavio je vozilo tako da je skrenuo u lijevo i zaustavio se nakon 9 metara, a tužitelj je ostao na cesti. Nadalje navodi da je oštećeno vozilo i to blatobran i šajba i još neke sitnice koje je dao popraviti time da je bio oštećen i desni retrovizor, da je šajba na gornjem dijelu bila malo ulegnuta kako je tužitelj udario glavom.

Iskazu svjedoka sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je isti iznijet logično i uvjerljivo i međusobno je sukladan s preostalim provedenim dokazima (nalaz i mišljenje te dopunsko očitovanje vještaka dipl.ing Berislava Šimunovića). Iskazu saslušanog tužitelj sud nije pokloni vjeru u dijelu u kojem iskazuje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja jer isti nije međusobno sukladan s ostalim provedenim dokazima (nalaz i mišljenje i dopunsko očitovanje vještaka dipl. ing Berislava Šimunovića).

6. Na temelju nalaza i mišljenja vještaka dipl. ing. Berislavu Šimunovića proizlazi da je u ovom štetnom događaju, prema zapisniku o očevidu i fotografijama fotoelaborata, na vozilu osiguranika tuženika oštećen prednji desni vrh i desna bočna strana i to: prednji branik s desne strane, prednji desni blatobran, prednje vjetrobransko staklo, desni bočni retrovizor. Vještak navodi:

- da u ovom štetnom događaju vozilo osiguranika tuženika je s prednjim desnim vrhom i prednjom desnom bočnom stranom došlo u kontakt (okrznuće) s iskoračenom lijevom nogom tužitelja koja je bila unutar gabarita vozila, dok je ostali dio tijela tužitelja bio izvan zone prednjeg dijela vozila (gabarita vozila). U nastavku je došlo do rotacije tužitelja oko uzdužne osi tijela, u smjeru kretanja kazaljke na satu, uz prednji desni bok vozila, pri čemu je tužitelj gornjim dijelom tijela djelomično nabačen na prednje vjetrobransko staklo a potom je odbačen desno od vozila, pri čemu je pao na kolnik,

-kako se radi o djelomično čeonom ulaznom naletu, kod kojeg tijelo tužitelja nije zadobilo brzinu vozila kojim je udareno već samo jedan njezin dio, to nije moguće utvrditi naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika,

- tehnički je moguće da se vozilo osiguranika tuženika neposredno prije i u trenutku naleta kretalo iskazanom brzinom od oko 40 km/h,

- prema smjerovima kretanja sudionika, do naleta je došlo u sjevernoj prometnoj traci [adresa], na oko 1,4 m do 1,6 m od sjevernog nogostupa. Nadalje vještak navodi da je tužitelj kolnik prelazio izvan obilježenog pješačkog prijelaza, od sjevera prema jugu, dolazeći vozilu s desne strane, a u odnosu na vozilo, kretao se s desna na lijevo,

- u trenutku kada je tužitelj stupio na kolnik, vozilo osiguranika tuženika se nalazilo udaljeno od mjesta naleta oko 16,7 m i ovaj štetni događaj je za njega bio neibježiv, budući mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iznosio oko 17,3 m. Na raspoloživom putu od oko 16,7 m osiguranik tuženika bi radnjom intenzivnog kočenja uspio zaustaviti svoje vozilo prije mjesta naleta i do ovog štetnog događaja ne bi došlo, da se kretao brzinom manjom od 39 km/h,

- tužitelj je prije započinjanja radnje prelaska kolnika mogao pogledom u lijevu stranu vidjeti vozilo osiguranika tuženika udaljeno oko 16,7 m od mjesta naleta, pa da je tužitelj tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika, do ovog štetnog događaja ne bi došlo,

- na dijelu prometnice na kojem je došlo do štetnog događaja brzina kretanja vozilima je bila ograničena prometnim pravilom na 50 km/h.

Nalaz i mišljenje vještaka sud je u cijelosti prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tuženik ne stavlja primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka. Tužitelj ističe primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka jer da vještak nije odgovorio na okolnosti koje su ključne za odluku u ovoj pravnoj stvari, a to je jesu li uočeni tragovi kočenja te kojom se brzinom kretao osiguranik tuženika (podnesak tužitelja od 18. rujna 2025. godine - list 102-103 spisa).

7. Sud je dopunski saslušao vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića na primjedbe tužitelja.

U svom dopunskom očitovanju vještak dipl. ing. Berislavu Šimunovića navodi da zatečeni položaj tužitelja na kolniku i njegovo besvjesno stanje ne govori o naletnoj brzini vozila već činjenici da je vozilo neko vrijeme nosilo tužitelja na vjetrobranskom staklu nakon čega je tužitelj odbačen desno od vozila na kolnik. Kako se u predmetnom štetnom događaju radi o djelomično čeonom ulaznom naletu pri kojem tijelo tužitelja zadobiva samo jedan dio naletne brzine, s obzirom na tu činjenicu nije moguće utvrditi naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika te kako je osiguranik tuženika vozilo zaustavio na ugibalištu izvan kolnika s južne strane, to tehničkim putem nije moguće izračunati brzinu vozila osiguranika tuženika neposredno prije i u trenutku naleta, time da je u nalazu izračun rađen s brzinom kretanja koje je iskazivao osiguranik tuženika, a koja je tehnički moguća. Nadalje navodi da iz spisa nije moguće utvrditi udaljenost pješačkog prijelaza u odnosu na mjesto naleta, ali da je uvidom u Google earth u blizini mjesta štetnog događaja utvrdio da nema pješačkog prijelaza. Nadalje vještak navodi budući je kolnik na mjestu štetnog događaja ravan i pregledan, preglednost na mjesto događaja iz smjera kretanja osiguranika tuženika iznosi najmanje 80 metara. Navodi da prema raspoloživoj dokumentaciji, na kolniku nisu pronađeni tragovi kočenja vozila osiguranika tuženika. Nastavno iskazuje da od trenutka stupanja tužitelja na kolnik, kada je postojala opasnost sigurnom prolasku osiguranika tuženika, pa do mjesta naleta tužitelj je prešao put od 1,4 do 1,6 metara a za što mu je vremenski trebalo oko 1,5 sec. Kada vozilo osiguranika tuženika vratimo iz naletnog položaja unatrag za ovih 1,5 sec proizlazi da se vozilo osiguranika tuženika nalazilo udaljeno oko 16,7 m u trenutku tužiteljevog stupanja na kolnik. Vještak ističe da je tužitelj mogao uočiti vozilo osiguranika tuženika na udaljenosti od najmanje 80 metara prije no što je stupio na kolnik, a isto tako je osiguranik tuženika mogao uočiti tužitelja na nogostupu. Ovakvim dopunskim očitovanjem po mišljenju suda otklonjene su sve primjedbe tužitelja.

Nakon dopunskog očitovanja vještaka tužitelj predlaže provesti novi dokaz prometnim vještačenjem jer da vještak Berislav Šimunović nije otklonio sve primjedbe tužitelja. Sud nije prihvatio prijedlog tužitelja za provođenjem novog prometnog vještačenja iz razloga što nalaz vještaka dipl.ing. Berislava Šimunovića nije nejasan, nepotpuno niti proturječan sam sebi u smislu odredbe članka 261 ZPP-a, te bi drugačija odluka suda bila suprotna načelu ekonomičnosti parničnog postupka. Slijedom navedenog rješenjem suda od 10. veljače 2026. godine sud je odbio prijedlog tužitelja za provođenjem novog prometnog vještačenja.

8. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i odgovornosti za nastanak štetnog događaja sud je u bitnom utvrdio:

- da vozilo osiguranika tuženika je s prednjim desnim vrhom i prednjom desnom bočnom stranom došlo u kontakt (okrznuće) s iskoračenom lijevom nogom tužitelja koja je bila unutar gabarita vozila, dok je ostali dio tijela tužitelja bio izvan zone prednjeg dijela vozila (gabarita vozila) i da je došlo do rotacije tužitelja oko uzdužne osi tijela, uz prednji desni bok vozila, pri čemu je tužitelj gornjim dijelom tijela djelomično nabačen na prednje vjetrobransko staklo a potom je odbačen desno od vozila, pri čemu je pao na kolnik, da nije moguće utvrditi naletnu brzinu vozila osiguranika tuženika, ali je tehnički je moguće da se vozilo osiguranika tuženika neposredno prije i u trenutku naleta kretalo iskazanom brzinom od oko 40 km/h, dopuštena brzina kretanja vozila je 50 km/h. Nadalje je utvrđeno da je tužitelj kolnik prelazio izvan obilježenog pješačkog prijelaza, da u trenutku kada je tužitelj stupio na kolnik, vozilo osiguranika tuženika nalazilo se udaljeno od mjesta naleta oko 16,7 m i ovaj štetni događaj je za njega bio neizbježiv, budući mu je zaustavni put radnjom intenzivnog kočenja iznosio oko 17,3 m. Utvrđeno je da je tužitelj prije započinjanja radnje prelaska kolnika mogao pogledom u lijevu stranu vidjeti vozilo osiguranika tuženika udaljeno oko 16,7 m od mjesta naleta, pa da je tužitelj tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika, do ovog štetnog događaja ne bi došlo.

Uvidom u spis Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu broj KP-DO- 2995/2023 utvrđeno je da je odbačena kaznena prijava protiv osumnjičenog EŠ (ovdje osiguranik tuženika) zbog kaznenog djela izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu dana 11. svibnja 2023. godine u kojem je stradao ŽŠ kao pješak (ovdje tužitelj). Kaznena prijava je odbačena jer nema osnovane sumnje da je osumnjičenik EŠ počinio kazneno djelo za koje ga se tereti. U obrazloženju rješenja se navodi da iz iskaza ŽŠ (ovdje tužitelja) proizlazi da je jeo kekse dok se kretao nogostupom koji se nalazi sa sjeverne strane kolnika [adresa], da je želio prijeći cestu kako bi otišao u caffe bar na jutarnju kavu, da je pogledao na obje strane ceste nakon čega je zakoračio na kolnik te mu se tada ispred očiju sve zacrnilo, te se zaključuje da je ŽŠ pogledao prije nego što je zakoračio na kolnik s obje stane ceste prije da je to uistinu i učinio mogao je i trebao uočiti osobno vozilo osumnjičenika na cesti. Osumnjičenik navodi da je vidio oštećenika kako hoda nogostupom i da je isti iznenada krenuo prema kolniku zbog čega ga nije mogao zaobići ili zaustaviti vozilo.

9. Odredbom čl. 51.stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine" broj 67/08, 48/10 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11, 80/13, 158/13 – Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23 i 145/24) propisano je da vozač je dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta te gustoći prometa tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju, u konkretnim uvjetima, može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

Odredbom čl. 124. stavak 3. citiranog Zakona propisano je da se pješak mora kretati nogostupom ili drugom površinom određenom za kretanje pješaka, odnosno površinom pokraj kolnika prikladnom za kretanje pješaka dočim je čl. 129. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano stavkom 1. da pješak je dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način.

Sud utvrdio kako je prethodno navedeno i obrazloženo da je tužitelj prelazio kolnik izvan obilježenog pješačkog prijelaza, dolazeći vozilu osiguranika tuženika s desne strane, da u trenutku kada je tužitelj stupio na kolnik, vozilo osiguranika tuženika nalazilo se udaljeno od mjesta naleta oko 16,7 m i ovaj štetni događaj je za njega bio neizbježiv, te da je tužitelj prije započinjanja radnje prelaska kolnika mogao pogledom u lijevu stranu vidjeti vozilo osiguranika tuženika udaljeno oko 16,7 m od mjesta naleta, pa da je tužitelj tada odustao od radnje prelaska kolnika i propustio vozilo osiguranika tuženika, do ovog štetnog događaja ne bi došlo to sud ne nalazi odgovornosti za nastanak štetnog događaja kako to tvrdi tužitelj.

10. Sud je na okolnost utvrđivanja osnova i visine tužbenog zahtjeva proveo dokaz medicinskim vještačenjem te je izvršen uvid u medicinsku dokumentaciju koja prileži u spisu. Kako je sud utvrdio da nema odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja te da je tužitelj isključivo odgovoran za nastanak istog to sud nije ocjenjivao nalaz i mišljenje vještaka dr. Igora Stipančića na okolnost utvrđivanja osnova i visine tužbenog zahtjeva.

11. Tužitelj je nakon provedenog medicinskog vještačenja smanjio tužbeni zahtjev, a kojem smanjenju tužbenog zahtjeva tuženik se ne protivi.

Sud je odbio tužbeni zahtjev koji je tužitelj postavio podneskom od 13. svibnja 2025. godine a koji je konačno uređeni tužbeni zahtjev (list 83-84 spisa). Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan sve kao pod točkom I. izreke presude.

12. Sud je o troškovima postupka odlučivao temeljem čl. 154.st.1. ZPP-a, imajući u vidu visinu konačno uređenog tužbenog zahtjeva u visini od 6.896,64 EUR.

Sud je priznao trošak tuženika za sastav odgovora na tužbu od 16.02.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 07.11.2024..g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 15.05.2025. g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), sastav podneska od 16.09.2025.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 10.02.2026. g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), ukupno 1.000,00 EUR, te je priznat trošak poreza u iznosu od 250,00 EUR, ukupno 1.250,00 EUR, priznat je trošak vještačenja u iznosu od 200,00 EUR, ukupno 1.450,00 EUR.

Odluka o zateznim kamatama na parnične troškove od presuđenja do isplate, prema čl.151.st.3. ZID ZPP-a (Narodne novine broj 80/22).

Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 26. ožujka 2026. godine

Sutkinja:

dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se predaje putem ovog suda, u četiri istovjetna primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

DNA:

- tužitelju po punomoćniku

- tuženiku po punomoćniku