REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U RIJECI
Rijeka, Žrtava fašizma 7
Poslovni broj: P Ob-496/2025-7
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sucu Tatjani Škorić Radaković, u pravnoj stvari tužiteljice UZ (ranije BZ), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćnici Lenki Banjanin, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika BZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključenja javne glavne rasprave dana 12. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, tužiteljice i tuženika, te objave 26. ožujka 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice, koji glasi:
"Utvrđuje se da nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] oznake zemljišta kuća br.459, nadstrešnica, bazen i dvorište u površini od 1371 m2, k. o. [katastarska općina] usipane u z. k. ul. [broj ZK uloška] kod zemljišnoknjižnog odjela Rab, Općinskog sud u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, čini bračnu stečevinu stranaka, te da je tužiteljica stekla suvlasništvo u 1/2 idealnog dijela opisanih nekretnina, te je tuženik dužan trpjeti zemljišno knjižnu provedbu ove presude. "
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u cijelosti.
Obrazloženje
1. Općinski sud u Crikvenici, Stala služba u Rabu je postupajući po tužbi tužiteljica donijela presudu poslovni broj P Ob-2/2023 od 26. travnja 2025. na način da je prihvatila tužbeni zahtjev radi utvrđenja bračne stečevine vidljiv iz točke I izreke uz dosudu parničnog troška.
1.1. Županijski sud u Velikoj Gorici je presudom poslovni broj Gž Ob -55/2024 od 27. svibnja 2025. ukinuo citiranu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, a isti se oglasio nenadležnim rješenjem poslovni broj P Ob-1/2025 od 12. lipnja 2025. te predmet proslijedio ovom sudu na daljnje postupanje te je postupak nastavljen pred ovim sudom pod uvodno označenim poslovnim brojem.
2. Naime, tužiteljica predmetnom tužbom zahtijeva donošenje presude kojom će se utvrditi da nekretnina k. č. [katastarska čestica] kuća br. 459, nadstrešnica, bazen i dvorište u površini od 1371 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], čini bračnu stečevinu stranaka, te da je tužiteljica stekla suvlasništvo u 1/2 idealnog dijela iste, te je tuženik dužan trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu iste. U tužbi tvrdi da su stranke u postupku razvoda braka koji se kod ovog suda vodi pod posl.br. P Ob-96/2019, te da su za vrijeme trajanja braka stekle navedenu nekretninu. Navodi da je tuženik raspolagao svojim suvlasničkim dijelom (prvotno bio upisan kao vlasnik u cijelosti) odnosno joj je za vrijeme trajanja braka darovao 1/2 dijela iste, slijedom čega je sada vlasnica u cijelosti i to s osnovom bračne stečevine jedne polovine dijela a s osnova darovanja druge polovine dijela.
3. Tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Pritom, izričito potvrđuje činjenicu da je predmetna nekretnina bračna stečevina stranaka svakoga u jednoj polovini dijela. Navodi da su mu njegovi djed i baka darovali predmetnu nekretninu odnosno zemljište prije braka sa tužiteljicom slijedom čega je bio upisan kao vlasnik u cijelosti, da su nakon zaključenja braka zajedno na tom zemljištu izgradili objekt te da je temeljem ugovora o darovanju tužiteljici darovao jednu polovinu dijela iste kako bi se razriješila bračna stečevina obzirom je bio upisan kao vlasnik u cijelosti. Stoga su netočne tvrdnje tužiteljice da je tužiteljica sada vlasnica predmetne nekretnine u cijelosti i to s osnova bračne stečevine jedne polovine dijela a s osnova darovanja druge polovine dijela.
4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u dokumentaciju priležeću spisu te su temeljem suglasnosti stranaka pročitani svi zapisnici o izvedenim dokazima svjedoka IZ, KZ, PZ te stranaka, kao i zapisnik o saslušanju tuženika u spisu Općinskog suda Crikvenica poslovni broj P Ob-113/2019. Također je pročitana presuda i presuda na temelju priznanja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, poslovni broj P Ob -2/2025 od 18. prosinca 2025. Stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga te je sud, bez provođenja daljnjih dokaza, zaključio glavnu raspravu i donio presudu bez daljnjeg raspravljanja.
5. Po provedenom dokaznom postupku sud tužbeni zahtjev ocjenjuje neosnovanim.
6. Među strankama su nesporne slijedeće činjenice:
- stranke su bivši supružnici, a njihova bračna zajednica trajala je od zaključenja braka 20. siječnja 2007. do 26. prosinca 2018.,
- predmetna nekretnina je u trenutku zaključenja braka stranaka predstavljala teren kojeg je tuženik naslijedio od pokojnog djeda FZ,
- tijekom trajanja bračne zajednice stranaka na zemljištu je izgrađena obiteljska kuća s nadstrešnicom i bazenom te ista predstavlja bračnu stečevinu stranaka
- u trenutku prestanka bračne zajednice gradnja kuće je bila dovršena te ta nekretnina izgleda kao što izgleda danas,
- tuženik je darovao predmetnu nekretninu tužiteljici u ½ dijela darovnim ugovorom iz 2010. te se tužiteljica temeljem istog upisala u zemljišne knjige kao suvlasnica utužene nekretnine,
- u vrijeme zaključenja ugovora o darovanju kuća je bila izgrađena, ali nedovršena, odnosno nije bilo uređeno potkrovlje iznutra te nije izgrađen bazen i nadstrešnica,
- kuća je dovršena 2012. s bazenom i nadstrešnicom te su stranke iste godine uselile i počele živjeti u ovoj nekretnini,
- presudom Općinskog suda u Crikvenici, stalna služba u Rabu poslovni br. P Ob-2/2025 od 18. prosinca 2025. odbijen je tužbeni zahtjev ovdje tuženika na opoziv darovanja temeljem prethodno navedenog darovnog ugovora
- stranke su upisane na predmetnoj nekretnini svaka u ½ dijela u vrijeme podnošenja tužbe.
7. Naime, u ovom postupku nisu sporne činjenice već je sporno pravno pitanje da li tužiteljica, pokraj činjenice da joj je tuženik kao suprug darovao ½ dijela predmetne nekretnine kao svoje posebne imovine u vrijeme kada je kuća na istoj bila izgrađena i nedovršena te da je u trenutku prestanka bračne zajednice gradnja bila dovršena i da predmetna nekretnina izgleda kao i danas te činjenice da su stranke bile upisane kao suvlasnici predmetne nekretnine u trenutku podnošenja ove tužbe, stekla i drugu polovicu predmetne nekretnine kao bračnu stečevinu.
7.1. Tužiteljica smatra da je preostalu ½ dijela predmetne nekretnine po osnovi bračne stečevine te da je u vrijeme podnošenja ove tužbe već bila upisana kao suvlasnica u ½ iste temeljem darovnog ugovora zaključenim s tuženikom, kojim je isti raspolagao na taj način, tako da je vlasnica cijele nekretnine.
7.2. Tuženik osporava ovakav pravni stav i smatra da je tužiteljica već upisana u zemljišnoj knjizi u ½ dijela predmetne nekretnine, jer je tuženik predmetnim darovnim ugovorom priznao tužiteljici postojanje bračne stečevine.
8. Člankom 36. st.1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" br. 103/15, 98/19, 47/20, 49/23, 156/23) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. U stavku 2. istog članka propisano je da su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili.
9. Iz suglasnih iskaza saslušanih svjedoka IZ (tužiteljičin otac), KZ (tužiteljičina majka) i PZ (tužiteljičina sestra) i stranaka slijedi da su stranke zajedno za vrijeme braka izgradile kuću na predmetnoj nekretnini, zajedničkim radom i sredstvima pri čemu su im pomagali tužiteljičini roditelji. Prema njihovim iskazima, zemljište su tuženikovu darovali njegovi djed i baka, za vrijeme gradnje kuće stranke su bez naknade stanovale u staroj kući tužiteljičinog oca, tužiteljičini roditelji su svoje nekretnine dali u hipoteku za kredit stranaka kojim im je trebao u svrhu gradnje te im pomagali u otplati kredita odnosno posuđivali im novčana sredstva (davali zajmove), a pored toga su u njihovoj kući (kući tužiteljičinih roditelja) bili smješteni radnici koji su strankama gradili kuću. Prema njihovim iskazima, stranke su kredite za kuću vraćale i dodatno ulagale novčana sredstva za dovršetak kuće, kako od prihoda tuženikovog ugostiteljskog obrta [obrt] u kojem su zajedno radili, tako i od sredstava stečenih iznajmljivanjem stanova u predmetnoj kuće (kuća se sastoji od tri etaže i podrumskih prostorija, u podrumu su dvije garaže u nusprostorije, na prvoj i drugoj etaži su po jedan dvosobni i jedan jednosobni stan a na trećoj etaži je stan u potkrovlju u kojem su strane zajedno živjele za vrijeme braka). Tužiteljica je pomagala u navedenom ugostiteljskom objektu i vodila apartmane.
10. Uvidom u povijesni zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu utvrđeno je da se tužiteljica upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine 10. lipnja 2010. temeljem darovnog ugovora zaključenog sa suprugom, ovdje tuženikom 9. lipnja 2010. (upis pod Z-843/2010).
10.1. Pravomoćnom presudom i presudom na temelju priznanja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Rabu, poslovni broj P Ob -2/2025 od 18. prosinca 2025., u točki III. izreke presude, odbijen je zahtjev ovdje tuženika na opoziv darovanja izvršenog na temelju prethodno opisanog darovnog ugovora od 9. lipnja 2010.
11. Sud na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, ocjenjuje da je tuženik tijekom braka tužiteljici darovnim ugovorom prenio jednu polovinu predmetne nekretnine što je odgovaralo njegovoj pravoj volji da na tužiteljicu prenese pravo suvlasništva predmetne nekretnine, jer je gradnjom za vrijeme trajanja braka ovu nekretninu tužiteljica stekla kao bračnu stečevinu u ½ dijela te da je time regulirano stvarno stanje i u zemljišnim knjigama, obzirom se tužiteljica upisala kao suvlasnica predmetne nekretnine u ½ dijela.
12. Kako je nesporno među strankama da predmetna nekretnina u ½ dijela predstavlja bračnu stečevinu stranaka, koja činjenica dodatno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka i stranaka, te da su stranke u vrijeme podnošenja tužbe već bile upisane u zemljišnu knjigu kao suvlasnici iste, tada tužiteljica u ovom postupku ne može osnovano tražiti da se upiše i na preostaloj polovini nekretnine , tvrdeći da se radi o bračnoj stečevini. Naime, tužiteljica je svoje suvlasništvo već upisala temeljem navedenog darovnog ugovora, jer je isti očito predstavljao naslov za takav upis da se izbjegne vođenje sudskog postupka. Time je tuženik tužiteljici de facto priznao upis suvlasništava u ½ dijela nekretnine u zemljišnu knjigu. Pored navedenog, u ovom postupku tužiteljica nije dokazala da je u vrijeme trajanja bračne zajednice stekla pravo na cijelu nekretninu, odnosno na veći dio od zakonske presumpcije jednakih dijelova iz članka 36. Obiteljskog zakona. Osim toga, to bi bilo kontradiktorno nespornoj činjenici među strankama u ovom postupku da je predmetna nekretnina prije gradnje predstavljala posebnu imovinu tuženika, a radilo se o zemljištu kojeg je tuženik stekao darovanjem od bake i djeda.
13. Stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja, odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, na način vidljiv iz izreke.
14. Budući je tužiteljica izgubila parnicu, a tuženik nije potraživao trošak, to tužiteljica nema pravo zahtijevati naknadu troškova od tuženika, slijedom čega je zahtjev tužiteljice odbijen primjenom odredbe članka 154. st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 70/19, 80/22, 114/2022. i 155/23).
U Rijeci, 26. ožujka 2026.
Sudac
Tatjana Škorić Radaković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu nadležnom županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, pismenim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
DNA:
- pun. tužiteljice
- tuženiku
